1

Grad Mostar, 2019

2

Naziv publikacije: KuriKulum/nastavni program za

izvođenje obuke za turističke vodiče

Naručilac: grad mostar

autor: Mili bijavica

ova publikacija je nastala uz finansijsku pomoć evropske unije. sadržaj ove publikacije je isključiva odgovornost Grada Mostara i ni u kom slučaju ne predstavlja stanovišta evropske unije

3

• Uvod

• TUrisTičkivodič-TkojeTo

• UlogaTUrisTičkogvodiča

• TehnikeivješTinevođenjagrUpe

• TUrisTičkivodičieTika

• kraTkapovijesTBosneihercegovine

• kUlTUrno-povijesnispomeniciUmosTarU

• prakTičnidiooBUke

4

5

6

7

9

11

27

49

sadrŽaj

4

O prOjektu ritour

projekatriTour-valorizacijakulturneiprirodnebaštinekrozprekograničnusaradnjuurbanihturističkihdestinacijanakraškimrijekamajadranskogbazenaimazaciljdiver-zifikacijuipromocijuturističkeponudeurbanihdestinacija(BlagajuBosniihercegovini,solinuhrvatskoj,podgoricaucrnojgori)narijekamajadranskogbazena(Buna,jadro,morača)krozprekograničnusaradnjunaodrživomrazvojuturizma,izgradnjukapacite-tapružaocauslugairevitalizacijukulturnebaštineiodrživokorištenjeprirodnihresur-sa.

projekatriTourfinansiranjesredstvimaevropskeunijeuokviruinterregipaprogramaprekograničnesaradnjehrvatska-Bosnaihercegovina-crnagora2014-2020.pro-jekatimplementiragradmostarusaradnjisanositeljemprojektajavnomustanovomrerasdzakoordinacijuirazvojsplitsko-dalmatinskežupanije,teprojektnimpartne-rima:gradsolin, javnaustanovazaupravljanjezaštićenimdijelovimaprirodenapo-dručjusplitsko-dalmatinskežupanijemoreikrš,Turističkazajednicahnk/ŽiTurističkaorganizacijapodgorice.

projektjesufinansiransredstvimaeFrriipaiifondovaevropskeunije.

uvod

5

Turistički vodič - Tko je to?

sposobnaiodgovornaosoba,ambasadornašezemljepredmnogobrojnimstranimaliidomaćimposjetiteljima.važnakarikaulancukompleksneturističkeponude.ovaponu-daostvarujeseprekomrežeinstitucijaipojedinacakojisvizajednočineturističkiclUs-Ter(aliufunkcionalnom,aneuteritorijalnomsmislu)isinergijskistvarajuturističkuponuduiproizvod.

Kako turist vidi i proživljava turističku uslugu?

prvapredodžbaodesinaciji(odluka)

informacijeprijedolaska

rezervacija

putovanje

dolazakiprijem

mjestoboravka

mjestoprehrane

atrakcije,posjete,rekreacija,noćniživot

kolateralneusluge,shopping,čuvanjedjece

infrastruktura,okruženje

oproštaj,odlazak,putovanje

kontakti,uspomene,razgovori,promidžba

dabibiliupotpunostizadovoljniiraspoloženi,turistimamorajubilipruženi:sigurnost,zaštita,pomoć,gostoljubivost,povjerenje,poštenjeisrdačnost,točnostipouzdanost,lakoćasporazumijevanjaidostupnostinformacijama.Trebaligovoritiočistoći,higijeni,sigurnostiuprehrani?

pogledajtesamoove listepaće teubrzostećidojamokompleksnosti i zahtjevnostiturističkeusluge,oveličiniibrojuljudi,institucija,sredstavaidobaraštosvecirkulirajuidinamičkisepovezujuuturističkomprostoru.doksetapredodžbanestekneturisti-čkivodičnemoženisagledatinirazumijetisvojemjesto,ulogu,značajikomunikacijskiprostorukomedjeluje.

6

Uloga tUrističKog vodiča

Što turistički vodič nije i ne smije biti?

• nijepolitičkiagitator• nijepropovjednik• nijesubjektivnikomentatordogađajaizbivanjavećsetrebaoslanjatinaprihvaćene

ipriznateautoritete• nijesveznadarkojibezrazmišljanjagovorioonomeštonezna• nijepesimistakojistvaracrnuslikuosvojojzemlji• nesmijebitiarogantanniprepotentan• nesmijezanemaritiželjeipotrebeturista• nesmijeomalovažavati ilivrijeđalionečijespomenike,manifestacije iakcijepre-

dočavaiobjašnjava• nesmijenarušavatiničijiintegritet

svetospadauetikuturističkeponude.

Što vodič radi?

akosmostolikimbrojemdimenzijaopisaliturističkiprostoriunjegauključilitugole-mumnožinuindividua,institucijaielemenatafizičkogokruženja(prirodniiodčovjekastvoreniambijent,proizvodi, infrastruktura,građevine itd)gdje jemjesto,uloga,din-amičkauvezanostvodiča?vratimolisenaalgoritamturističkeusluge,odtihdvanaestkorakananekinačinpojavl-jujese(učestvujeunjima)vodičuosam(oddolaskaiprijemadomogućihkomunikacijasturistominakonnjegovaodlaska).Toznačiidajesamposaovodičasloženodrazličitogtipakomunikacija,davanjaraz-novrsnihinformacija,štoiziskujepotreburazličitihznanja,aliisposobnostipsihološke,emotivneifizičkeprirode.Želimnaglasitijošjednomprofesionalnusloženostvodičevaposla.nemasmislaposvetilisetomposluakopremanjemuneosjećateodgovornost,nistesvjesninjegovesloženostiinepristupatemuiskreno,skromnoisentuzijazmom!Tražiliseodvaspreviše?ovdjenenamjeravamopisivatisvakuodfunkcijaisveoblikeitipovekomuniciranjaiponašanja.navamajedaotomerazmišljaleidanakreativannačiniskoristiteovainici-jalnarazmatranjaisugestijeuformuliranjuiostvarivanjuprojektnihzadatakakojećeleodabratiipredočavalikasnijeudrugojlažiovogtreninga(seminara).akopažljivoosmotrite sve korakeu turističkomprostoru, au kojima vi učestvujete,ondasusigurnoiinformacijenadestinaciji,teatrakcijeiposjeteužiživašeginteresa.međutim, ostale oblasti, kaomjesta (raznovrsna) dodatne i ekstrapansionske preh-rane,specijaliziranidućani(suveniri,domaćiproizvodiisi.),mjestarazonode,rekreaci-je,specijaliziranihusluga,kulturnidogađaji,atrakcijeizvanuobičajenihposjeta, infor-macijeoobičajima,religijskimisličnimsvečanostima,sportskidogađajiilidostignućalokalnihaktera(miovdjeimamopisce,pjesnike,umjetnike,sportaše,znanstvenike,us-pješneposlovneljude...)svetosemožepojavitikaoizrazzanimanjaiznatiželjeturista.Takođerpitanjaopovijesti,politiciisocijalno-ekonomskojsituacijisugotovoredovna.možetelisenositistakvomlavinommogućihprohtjeva?otomekakosepremasvemutomepostavitiiponašatibitićejošriječi.noglavnojedavamtopredočim,kakobiviotomerazmišljaliikakobinamonda,kadanavasdođeredudrugomedijeluseminara,nasvetodalikonkretneodgovore.

7

Koje kvalitete mora posjedovati vodič?

jedanempirijskimodel,dobivenanketiranjempolaznikatečajazavodičeujednojsus-jednoj zemlji,nabrajašesnaestelemenatakvaliteteza turističkevodiče iovdje ih ta-kođerprenosimo.

• Znanjeistalnousavršavanje.• vještinakomunikacije.• poznavanjestranihjezika.• snalažljivost,fleksibilnost.• iskren,etičan.• iskustvo.• vedar,šaljiv,animator.• ljubazan,strpljiv,taktičari.• Uredan,ugodnevanjštine,• Uslužan,uvijekspremandatiinformaciju.• smiren,daseznakontrolirati,osjećajzamjeru.• predvidjetisve,planirati.• volisvojposao.• svimaposvećujejednakupažnju,osobanpristup.• pamtigoste,dobramemorija.• Točnostiodgovornost.

Ubitiovdjejepredočennizkvalitetaodkojihsunekesamaosnovicadabiseuopćečovjekmogaobavitiposlomvodiča.Tosuznanjeipoznavanjestranihjezika.nekesuosobinesamogkaraktera,kaostrpljivost,smirenost,samokontrola.drugesufizičkeipsihofozičkeosobine,kaovanjština,memorija,snalažljivost.nosvete,kaoipreostalekvalitete,seizgrađuju,nadograđujuiusavršavajuučenjem,iskustvom,treninzima,promjenamanačinaživota,ponašanjairada.postajejasnodasudisciplina,volja,radiupornostgarancijapostojanjasvihkvalitetašto,uostalom,vri-jediizakvaliteteumnogimdrugimposlovima,anesamouposluturističkogvodiča.kakopjevaBalašević:„principjeisti.svesuostalonijanse”.

tehniKe i vjeŠtine vođenja grUpe

Kako vodič radi i kada?

onradisvojposaoprije,uvrijemeiposlijeneposrednogkontaktasaturistima.

prije.čitaliteraturuisvedrugeizvoreinformacijakojidoprinoseboljempoznavanju:a)općeproblematikeoraznimmakro-aspektimauzemljiiinozemstvu,b)prikupljainformacijeolokalnimzbivanjima,atrakcijamaisi.c) proširuje svoje znanje omjestima, spomenicima, prirodnim atrakcijama koje većobraduje.d)Uprostorusvogkretanjatražiinformacijeodrugimpotencijalnimmjestimaposjete,obilazitamjestaipripremanjihovoobjašnjavanje.e)proširuje svoje kulturnehorizontebeletristikom,posjetamakulturnim i sportskimdogađajima.f)planirasvojneposrednibudućivodičkizadatak,g)stupaukontaktsosobljempovezanimsaspomenicimaiatrakcijamagdjećevoditituriste..

8

U vrijeme posjete.osimnizaelemenatavezanihzaneposrednukomunikaciju,aštoćemoposebnokasnijeobradili,vodič:a)vodiiobjašnjavaturistimaonoštojeranije(sagancijamaidrugimrelevantnimpo-jedincimaiinstitucijama)dogovorenoiplanirano.b)odgovaranapitanja,slušakomentare,promatrareakcijeiponašanja,uprvomredusamihturista,aliionihizokruženjaskojimadolazeonituristiutokuobilazakaukon-takt.c)rješavaneposredneproblemekojimogunastatiurazdobljuobilazaka(zdravstveniproblemi,ekscesnesituacije,nepredviđenidogađaji)d)odlučujeomogućimdodatnimzahtjevimailiprijedlozimaturista(dasezadržeduljeodpredviđenog,dasejošnegdjeode,daseneštoizostavi).e)opraštaseodsvojegrupe(načinovisiotomejelikontaktdovršenilićesenastavljati).

nakon posjete.a)izvještavapremadogovorenojproceduriinačinuodređeneosobe,b)očekujekomentare,kritike,evaluaciju.sugestije,c)nasvojnačinvodievidenciju,bilježisvojekomentare,procjenjujevlastitepostupkeikoristiiskustvozaslijedećesituacije.d)Usavršavaselamogdjesudrugiilionsamzapazilislabostiunjegovunastupuiradu.e)planiraidogovaraslijedećiposao.

čestojezanemarenavažnaoblastvodičkogobrazovanje,atojepoznavanjezemljeizkojeturistidolaze,grupekojadolazi,vrijednosti,običaji,ponašanjeturistaizodređeneregije,društvenogsloja,etničkeivjerskeskupinekojimaturistipripadaju.Umeđugorjedolazebrojnivjerniciiizhondurasa.sumnjamdaohondurasuivrstiljudikojahodočastiumeđugorjevodičimnogoznaju.atrebalobidasudobroinformiraniipripremljeni.na internetumoguotvoriti list „elheraldo” izTegucigalpe i fasciniratihondurašketuristenekimkomentaromipoznavanjemnjihovezemlje.iliznatirazlikuizmeđuolanchana,gavifunaipotomakamaja),tekakvisurasniodnosiutojzemljiištosemožesmatraliispravnimipoželjnimponašanjem,aštone.poznavanjepropisakojiseodnosenaturističkuponudu,svojihovlaštenjaiobvezanemožeinesmijebitipovršno.

jednakotakoorganizacijskekarakteristiketurističkeponudemorajusedobrorazumi-jetidavodičznaukomseinstitucionalnomprostorunalazi.Znači-trebaseunjemusnaći!Uovomćemoseseminarubavilisvimnavedenimaspektima.posebnonaglašavamdaćepolazniciudrugomdijelutreningasamipokazatikolikosusverazumijeli,ovladaliiustanjuprimijeniti.atoijesuglavniciljeviisvrhaseminara.

ophođenje i komuniciranje

komuni-kacijaseostvarujepisanomiizgovorenomrječju.izgledom,izražajnošćutijela,dodirom.vodičnaročitokoristiizgovorenuriječiizražajtijela.njegovnastupmorabitipromišljeninaučen,aliusuštiniuvijekćeizražavaliukupnostnjegoveosobnosti,njego-vozdravlje,raspoloženje,karakterinjegovuopćukulturu.izgraditipravukulturuophođenjanijestvarčitanjaparnaputaka,paniknjiga.Usuštinitojeizgradnjaukupneosobe.Zahtjevamnogorada.vježbe,razmišljanja,upornosti.ovajseminarimazaciljdanaznačipravcetogradaidakrozprezentacijesvakogpojed-nicaigrupepomognedaseizgradiophođenjeprimjerenopotrebamavodičkogposla.vi jošnistevodiči.Tekpolazitetečaj.aondaslijedi ispitzavodičaidiploma.ilisamotečajicertifikatdastegapohađali.pretpostavimodastebiliunekojagenciji,nainterv-juu,dastezadovoljili,završilinekeuvodnerazgovoreiličakinternepoduke,uspostavili

9

odnosepremaposlodavcu,započelisradom.Tuzapočinjeovajscenarij.

odjeća. akonemateuniformu,odjeniteseprikladno.Toznačidastepriodabiruodjećevodiliračunaoambijentuukojićetevoditituriste,omodnimtrendovima,oočekivanji-masamihturista,opravilimavašeagenicije(akopostoje).čistoćaiurednostsu,nara-vno,konstante.avašstilsemodificirapremapotrebama.izgled.izgledizražavacjelokupnuličnost.nemamosviistufiguruistas.alibitipočešl-jan,obrijani(muškarac)isvježmožesvatko.moždakoristiteinekiprepoznatljivdetalj,nekiparfem,ukras,privjesak.Upitajteonekojimavjerujete:..kakoizgledam?ostavljamliprijatanutisak?”,anedivitesesamisebipredogledalom.onovamtrebaposlužitiudrugusvrhu.

nastup. prvisusretsturistimaostavljanajsnažnijiutisak.ljudiupočetkunesvjesnoob-likujusvojpsihološkiodnospremadrugima.Zatoobratitepažnjunaonoštojerečenoprethodno:Znatitkosuklijentiipripremitisezasusret,planiratisvojnastupirad.neraditeuBurgerkingu,izbjegavajteklišee.buditeduhovitiioriginalni-bezpretjeri-vanja!predstavilesekratkoijasno.nikomenetrebavašcijeliživotopis.pozdravitesvesželjamazalijepoiugodnodruženje.iznesitekratkoplaniprogram,buditespremnidaodgovaratenapitanja.podvucitedadetaljnijapojašnjenaostavljatezakasnije,zarazgledavanjenamjestunakojeihvodite.

obilasci. Uvijekimapješačenja.paziledatkonezaoslane,nastojteodržavatinjihovupažnjuikoncentracijudobrimizlaganjem.neokrečiteimleđa.Buditeležerniipratitenjihovereakcije.nepretrpavajteihdetaljima,brojkama,imenima.nepričajtemonot-onokaonaučenapapiga.ocijenitekolikijezamorkodpojedinaca,omogućiteimnekiodmor,nebudilenestrpljivi ilihladnoposlovni.doživljajkojićeturist imatiunekomambijentuisituacijidobrimdijelomovisiodvasivašegponašanja.

sadržaj izlaganja. otomesmodostareklinapočeku.vremenskimorabitiusklađensprogramom.morabilioblikovanpremapravilimaprofesije(npr.kodopisivanjaspome-nika),imatipovijesnudimenziju,bilitočanioslonjennaopćeprihvaćeneocjeneivred-novanja.osvježitegaanegdotamakojesustvarnovezaneuztajpredmetvašegizlagan-ja,paakosutosamokazivanjailegende,toinavedite.

čakinekamanjepoznatazanimljivostizlaganjemdobrogvodičamožezaturistupred-stavljatiupečatljivdoživljaj.amožeteizazvatiiobratno.ondastelošeobavilisvojposao.

rastanak i odlazak.nepretjerujtesemocijama.neobećavajtedaljekontakteidopi-sivanjaakotoionakonečinite.oprostitesesrdačnoipozoviteihdaopetdođu,obeća-jtenovaotkrića,događajeiuzbuđenja,akotostvarnomožeteispuniti.nepravitekiseloliceakovamnisudalinapojnicuilisteviočekivaliviše.Buditenavisinizadatkausvakompogledu.

tUrističKi vodič i etiKa

etikanijepričanjeonjoj,etikaječinjenje.onajeznanostomoralu,kaoisamomoralnoponašanje.kakopostojiopćemoralnoponašanje,takoisvakaprofesijaimasvojetičkipristupkojijeponekad,ucjeliniilidjelomičnoizneseniupismenojformi,aponekadsejednostavnopretpostavljadajedjelatnicimapoznat.Uposlovnomsvijetuetičnoponašanjeječinilacstvaranjaugledaiposlovnogbonitetafirmi.Turističkivodičobavljadelikatneposlove.većsmoprijeobjasnilištoontrebaikakototrebačiniti,atakođerštonemožeinesmiječinili.Tojeuneposrednojvezisnjegovimetičkimponašanjemkojemorabitiodgovornopremasvimakojisusnjimu

10

bilokakvomodnosu. izdvojitiposebnoodnosprematuristimakorisno jezbogsvrheovogseminara,alipritomesenesmije izgubili izvidaiodnospremasvemuisvimadrugima.etikauturizmuutječenaukupnukvalitetudruštvaidoprinosesliciotomdruštvukodsvihkojikoristeturističkuuslugu.

štosvetokonkrentoznači?vodične smije izmišljati, lažnopredočavati, ucjenjivati turiste, zahtjevatinaknade zaonozaštojevećplaćen,nuditi(iliinformirati)krivotvoreneilinekvalitetneproizvodeiusluge,dovoditituristesvjesnouopasnesituacije,napuštatiihkadimjepotreban.imamnogosituacijaidogađajakojiizazivajuetičkedileme,gdjepostojerazličiteopcijeigdje jegranica izmeđumoralnoginemoralnogvrlonejasna.nozanekestvarikojezagađujuodnosemeduljudimanemadilema.nevedimopredrasude,diskriminaciju,nacionalizam,nasilje.Zarazlikuodtogapošten-je,dobrota,iskrenostimudrosttrajnesuvrijednosti(konfucije).

11

KratKa povijest Bosne i herCegovine

uvod

Bosnaihercegovinajestezemljazemljopisneietničkerazličitosti.geopolitičkipoložajdanašnjeBosneihercegovine,pojmazemljopisnoširegodpovijesnezemljeBosne,da-nasje,kaoštojebioimnogoputaranije,kamenmeđašrazličitihpovijesnih,religijskihiideološkihutjecaja.Zapadniiistočniutjecajkojiproistječuizlatinskih(rimskih,kasnijefranačkih)igrčkih(bizantskih)tekovinastoljećimasusesusretaliupravonapodručjudanašnjeBosne ihercegovine.Turskaokupacija, tedugotrajnozadržavanjeTurskogcarstvaod1463.do1878.godine,dodatnojeusložilospecifičnukulturnu,ideološkuidržavotvornuslikuBosneihercegovine.štosetičepoložajaBosneihercegovineuvri-jemeaustrougarskevlasti1878.-1918.tepokrajinesuimaleposebanstatus,različitodpoložajadrugihzemaljausastavuhabsburškemonarhije.stvaranjemkraljevineshs1918.godineBosnaihercegovinaulaziusastavtedržave1918.-1941.godine.velikos-rpskivladajućikrugoviuBeogradu,sukladnosvojojunitarističko-centralističkojpoliticisustavnonastojenegiratipostojanjepovijesnihzemaljaslovenije.hrvatske iBosne ihercegovine.nakondrugogsvjetskograta1945.godineBosnaihercegovinapostajejednaodrepublika federativnenarodnerepublike jugoslavije (enr.i).odnosnosoci-jalističkefederativnerepublike jugoslavije (sFrj).raspadomkomunističke jugoslavije1991.-1992.godine,nakonkrvavogratakoji jeokončandajtonskimmirovnimspora-zumom1995.godine,Bosnaihercegovinapostajesamostalna,međunarodno-pravnopriznatadržava.

Bosna i hercegovina u pretpovijesno doba

Uneolitskodobanalazimočovjekanarazmjernovisokomdruštvenomikulturnomsta-dijurazvojauonimkrajevimakojisusvojimkarakteristikamaomogućavalipreduvjetezaevolucijuneolitskogčovjeka.kaoidrugdjediljemeurope,neolitskičovjeksenastanioiživioukrajevimasnaročitomformacijomtlapraporom,kojejeodgovaraloprimjeniidaljemrazvojuprimitivnogratarstva.najpoznatijenalazište izovog razdobljanalazi seuButmirukraj sarajevagdje jenapovršiniod5700m2otkopanooko90zemunica-primitivnogoblikakućadjelomičnoukopanihuzemlju,rasprostranjenihueuropitijekomiviuprvojpoloviciiiimilenija.poredButmira,pozornijesuproučenainalazištadonjiklakarinovišeher.neolitskakulturauBosniihercegoviniautohtonijeproizvodbalkanskihstarosjedilacačijenamimenijepoznalo.ilirskaplemenakojasuskavkazaiprednjoazijskogpodručjaproširilaizavladalapod-ručjemBalkanskogpoluotokanositeljisukulturametalnogdoba.ilirisu,doselivšinapodručjeBosneihercegovine,sasobomdonijelibrončanutehnikuobrademetala,aovdjesujedodatnousavršili.onisutakođergraditeljiprvihgradinakojeuvelikombro-junalazimopočitavomkraškompodručjuodkrajinedojužnehercegovine.gradinesenižunagorskimvisovimaučetirivelikeskupinekojeodgovarajuglavnimobitavalištimanajstarijih, po imenunampoznatih ilirskimplemenima:naglasincu izmeđuplanineromanijeirijekedrineprebivalojeplemeautarijata;plemedelmatanastaniloseokoTomislavgrada(delminium);ukrajini-plemejapodainajuguneretveplemeardiejaca.poznalaarheološkanalazištaizovograzdobljasunalazištausanskommostu,donjojdoliniiglasincu.važnijanalazištanaplemenskompodručjudelmatasugrobištekodgrudauBekijiikrematorijugoricikrajsović-polja,dokjeplanakodBilećenajbogatijenalazišteardiejskogplemena.

12

U4.stoljećupr.kr.jedandiokeltaizzapadneeuropeselinaalpinskopodručje,aodat-ledaljepremapodunavlju ipanoniji,aoko400.godinepr.kr.osnivajuueombardijicisalpinskugalijuodakle387./6.godineugrožavajusamrim.naovimpodručjimapro-dorkeltajetekaosamodjelomičnomirnospajanjemnekihkeltskihiilirskihplemena;ostatakkeltskognaseljavanjaprotekao jeuratnimosvajanjimazajednosplemenomardiejacauništilisukulturuoslabljenihautarijata.keltisuutjecalinamaterijalniinaduhovnirazvojilirskihplemena,takoiliriodkeltskogdoseljavanjanapuštajusvojemrtvačkeobredeizamjenjujuihkeltskimobičajemspal-jivanjaumrlih.

antičko doba

pisanapovijest ovih područja počinje s rimskimosvajanjima i njihovimprodoromuunutrašnjostBosneihercegovineu2.i1.stoljećupr.kr.rimljanisu9.godinenoveereugasiliposljednjupobunuilirskihplemenapobijedivšidesijateusrednjojBosni,čimesuuspostaviličvrstuvlast iomogućiligradnjuputova inaseljauunutrašnjosti.cestekojesugradilislužilesuzadaljavojnaosvajanjanaistoku,aliizatrgovinu,osobitozaotpremuzlata,srebraiolovaizrudnikauistočnojBosni.Bosnaihercegovinajevelikimdijelompripadalarimskojprovincijidalmaciji,samojediosjeverneBosnebiousastavuprovincijepanonije.kršćanstvojevrloranoprodrlourimskegradove-prvibiskupiseusrijemskojmitrovici(samonekolikokilometaraodsjeveroistočnegraniceBih)spominjuvećupotkrajprvogstoljeća.napodručjuBosne ihercegovine iskopano jenajmanjedvadesetbazilika izrimskogdoba.Zavrijemerimskedominacijeprekoovihpodručjaprošlajenajezdagota,azatimihuniialani(4. i5.stoljeće).U6.stoljećunaBalkandolazedvijenoverase:avariislaveni.onisujednovrijemedjelovalikaosaveznici,nopozapisimakonstantinaporlirogeneta,bizantskogcaraipovjesničara,slavenskoplemehrvatanaBalkanjepozvaotadašnjicarBizanta-heraklijeupravosrazlogomdaodagnajuavarskuopasnostodBizanta.hrvatisuutomeiuspjeli,nakončegasusenaselilinaovapodručja.

doseljavanje južnih slavena (6. i 7. stoljeće)

južnoslavenskinarodikojisusenaovapodručjanaseljavalikrajem6.iu7.stoljećunisubilidržavnoorganizirani.hrvatisunaselilipodručjekojeodgovaradanašnjojhrvatskojivećidiodanašnjeBosne ihercegovine,osimdijelaokorijekedrine,doksusesrbinaselilinapodručjukojiodgovaradanašnjojjugozapadnojsrbiji,tedijelovepodrinjaiistočnehercegovine.UvrijemenaseljavanjaBalkanajužnoslavenskaplemenanalazilasusenastadijuvojnedemokracije-glavnozanimanjeimjebiorat,anajvažnijeodlukesujošuvijekrješava-li nademokratski način - putemnarodnih skupština. katalizatori državnoguređenjajužnihslavenabilisudalmatinskigradovi,iuznjihvezanaromanizacija;ratovi,tj.pre-raspodjelaratnogplijenakojajeutjecalanaekonomskoraslojavanjedruštva;tecrkva,koja jesvojomorganizacijom i feudalnimkarakteromdoveladoubrzanefeudalizaci-je južnih slavena. područjeBalkana, kao i južni slaveni koji su ganaseljavali nalazilisusepodrazličitimutjecajimarazvijenihimoćnihdržavaeuropskogZapadaiistoka,tj.franačkeibizantskedržave.južnoslavenskaplemenanaperifernimpodručjimater-itorijabivše jugoslavije, koja su graničila s razvijenijimdržavama (slovenija - Franač-ka,makedonija-Bizant)nisuuspjelaorganiziratsamostalnefeudalnedržave,doksujužnoslavenskezemljekojenisubilepodizravnimutjecajemhrvatskaisrbija(paška)touspjele.najizoliranijaodovihutjecaja-srednjovjekovnaBosna,sačuvalajeinajvišeslavenskeposebnostiiizvornostiusvojojorganizaciji,aliseirazvilakasnijeodsusjed-nihranofeudalnihdržava.

13

srednjevjekovna Bosna (1180.- 1463.)

prvispomenimenaBosna(horionBosona)susrećemouizvoruiz10.stoljeća(958.go-dine)udijelubizantskogcarakonstantinaporlirogeneta-,,deadministarndoimperio”ili ,.o upravljanju carstvom”.drugi bizantski izvor (iz vjerojatno osamdesetih godina12.stoljeća,onaj ijetopiscakinama,tajnikamanuelakomnena)navodida..Bosnaneslušasrpskogvelikogžupana...toimjeteksusjedninarodkojiimasvojeobičajeivlast”.drugupolovicu10.stoljećaBosnasenalaziusklopuhrvatskeranofeudalnedržave,azatimjeusastavuBizantskogcarstva,teu11.stoljećuusastavuZete.Tijekomtrides-etihgodina12.stoljećaugarsko-hrvatskikraljevisetituliraju..ramaerex“ismatrajusegospodaromBosne,premdastvarnuvlastuBosniobnašahrvatskiplemićizslavonije-banBorić.krajem12.stoljećaBosnajesamostalnadržava,anavladarskompoložajusenalazibankulin.i189.godinebankulinpotpisujeugovorsgradomdubrovnikom,kojemjamčiprivilegijeipovlasticedubrovačkimtrgovcima.kakoseizovogdokumentamoguizvućivažnizaključciopostankuikarakterubosanskedržave,uinačeoskudnimpisanim izvorima,ovajugovor se smatra i ..rodnim listom”bosanskogkraljevstva. izovogizvorasevididajebosanskibanimaosvojdvoridvorskukancelariju,štopred-stavljaposljednjiizraz,uizgradnjifeudalnedržavnevlasti.

Bosanska srednjevjekovna država je poslije kulina, zbog pojave patarenske crkvebosanskih krstjana, bila pod pritiskom ugarsko-hrvatskih vladara, koji pojavu oveheretičkecrkveuzimajukaopovodmiješanjaubosanskedržavnestvari.Uovakvimuvjetimaslabimoćcentralnogvladara,bana,ajačavlastvelikaškihobiteljivelmoža.drugupolovicu13.stoljeća,pasvedotrećegdesetljeća14.stoljećakarakter-izirajuvelikaškisukobi.UtosuvrijemehrvatskiplemićišubićidržalisuvelikidioBosnepodsvojomvlašću.išubići,akasnijeidrugibosanskivladari,obilatodarujubosanskuvlasteluipotvrđujuimprivilegijedabiihpridobilinasvojustranu.Tomtaktikomslužioseibanstjepanii.kolromanić(1323.-1353).onje,dajućiufeudčitaveoblastipridobioznatanbrojplemića,teojačaobosanskudržavu.ZastjepanakotromanićaBosnajačaiekonomski;upotpunostiseprelazinafeudalninačinproizvodnje,razvijaserudarstvo,kojeunaprjeđujudoseljenišasi,cvatetrgovinaisl.državaseodpodručjastareBosne,tj.područjagornjihtokovarijekaBosne,rameineretve,širinadonjekrajeve,Usoruisoli-posjedeplemićkeobiteljihrvatinića,župeduvnoilivnoiglamoč,primorjeodce-tinedoneretvetehum-župahercegastjepanakosače,počijojjetitulikasnijeidobilanazivhercegovina.

Zanjegovanasljednikabana,akasnijekraljaTvrtkaibosanskadržavajedoživjelasvojvrhunac.TvrtkojeteritorijBosneproširioinagornjepodrinjesplivom,Tarom,srednjimidonjimpolimljem,Trebinje,konavleidračevicu,tenajzadkotor,čimejestvoriouvjetedaseusamostanuumileševuokruniza ..kraljasrbljem,Bosni,pomorju izapadnimstranam”.kakojekasnijeproširiosvojuvlastinazemljedanašnjehrvatske-dalmacijuijužnuhrvatskudovelebita,teseod1390.naziva„kraljsrbije,Bosne,dalmacije,hr-vatske iprimorja.nakonsmrtikraljaTvrtkadošlo jedoraspadabosanskedržavenapojedineoblasti.plemićkeobiteljihrvojahrvatinića (od rodasvačića)koja jevladaladonjimkrajevima,sandaljahranića(kasnijekosače)vojvodehumskezemlje,tepavlakadinovića(tenjegovinasljednicipavlovići)uTrebinjunajugu,teolovuivrhbosninasjeverupadodrinenaistoku,bilesustvarnivladarisvojihfeudalnihposjeda-oblasnigospodari.kraljevskiposjedisusenakonTvrtkasvelinateritorijstareBosne,kakojenaprijedrečenopodručjegornjihtokovarijekaBosne.rameineretve.ZnačajnakarakteristikabosanskesrednjevjekovnedržavebilajeiBosankisabor,kojisenazivao..sabor”..stanak”...zbor”...svaBosna”...savrusakgbosanski”itd.ovostaleškotijelobosanskogplemstvaraspravljaojeirješavaonajvažnijadržavnapitanja.naglaše-naulogasaboraporedčinjenicedasemogaosazvaliinainicijativu..bosanskerusagške

14

gospode”,očitovalaseiutomedajesaborčestoobavljaoiizborvladara,odlučivaoovladarevimdarovima,ooduzimanjuvelikaškihposjeda,ootuđivanjudržavnogteritori-ja,međunarodnimsporazumima,pitanjimarataimiraitd.dodatnuposebnostsrednje-vjekovneBosnenalazimoiutomeštojekrupnavlastela-velmožeimalasvojesabore,sličnedržavnomsaboru,sastavljeneodsvojihvazala.ZbognepristupačnogterenapojedinihdijelovaBosneihercegovine,pokrštavanjenekihnjenihdijelovazavršenojeu9.stoljeću.UorganizacijikatoličkecrkveBosnajeuranomsrednjemvijekubilaucrkvenomsmisluvezanauzsplitskunadbiskupiju(ii.stoljeće),aod12.stoljećajepripojenadubrovačkojdijecezi.

no,kršćanskareligijauBosniimalajemnogeosebujneznačajke.naime,poredredovitekatoličkevjeroispovijestikrajem12.stoljećajavljaseheretičkaBosanskacrkva,čijisusesljedbenicinazivalikrstjani.krstjanskokrivovjerjebilojesličnobogumilskim,pata-renskimimanihejskimpokretimaudrugimdijelovimaeurope.Bogumilstvojeponekimstajalištimabugarskiheretičkipokret,kojijeu10.stoljećuosnovaosvećenikBogumil,akojisepotomproširionacarigradinekedijeloveBalkana.BogumilstvopredstavljadualističkuteologijupremakojojjesotonagotovojednakomoćankaoiBog.kakojeponjihovomučenjuvidljivi,materijalnisvijet,djelosotone,ljudisesotonskogutjecajamoguosloboditi asketskim životom: odricanjemodmesa, vina i spolnih odnosa. iz-ravnaposljedicaovenematerijalneteorijskepretpostavkebilojeodbacivanjeidejeut-jelovljenjaisusakrista,adonjegovesmrtinakrižunijenikaddošlo.Također,odbačenisusviobredidokojih jematerija igralaodređenuulogu:krštenjevodom,pričest, teosobitokriž.postajalištubosanskohercegovačkehistoriografije,crkvabosanskaimalaje veliku potporu od strane bosanske vlastele. struktura crkve bosanske također jevrlospecifična.Titulekojesrećemouizvorimasugost,didistrojnik,aposebninazivzaposvećenevjernikebiojeizabranikilisavršeni.samopostojanjeovecrkvebiloječestopovodvojniugarsko-hrvatskihvladarauBosnu.stimusvezi,dabispriječiojedanodtihpohodabankulinsazvaojeskupnaBilinompolju,utravnju1203.godine,nakojemse.zajednosasvojimpodanicimaodrekaoherezeiponovoprihvatiokatoličanstvo.materijalni,aosobitopisani,spomeniciorazvojusrednjovjekovneBosnerijetkisu.ve-likidiopodatakaodruštvenimipolitičkimznačajkamabosanskogkraljevstvanalazimoumeđunarodnimugovorimaipoveljamabosanskihvladara,kojeseuglavnomnalazeuarhivimaudubrovniku,veneciji,rusijiimađarskoj.

posebnovažnipovijesni izvorizaBosnu ihercegovinususrednjevjekovninadgrobnispomenicistećci.Usuvremenimpopisimazabilježenoihjevišeod58000,ananjihvišeod6000uklesanisurazniobliciilikovi,najčešćeljudski.Tiukrašenistećci,odkojihsenajvećidionalaziuhercegovini,južnojBosniiobližnjimdijelovimadalmacijenastalisuu14.i15.stoljeću.

pad Bosne i hercegovine pod turke (1463. - 1878.)

ilirskaosvajanjaBalkanapočinjuprvompolovicom14.stoljeća,dvjemabitkamakojesuomogućileznačajnaprodorenateritorijdanašnjeBosneihercegovine,bitkomnarijecimarici1371.godineinakosovupolju1389.godine.Turcinisuodmahuništavalipostojećefeudalnedržave,ačestobičakisudjelovaliuvelikaškimdinastičkimborba-ma,pljačkajućiistječućikontrolunapojedinimdijelovimadržavnihpodručja.vladarebiučinilisvojimvazalima,pasutakoibosanskikraljevidostjepanaTomaševićaplaćalivazalskidanakosmanlijama.sredinom15.stoljećanapodručjuhumskezemljeformirasenovapolitičkajedinica.počeo ju je stvarati velmoža sandaljhranić proširivši svojeposjedeoddoline rijekerame do kotora, od ušća neretve do lima. Formiranje hercegovine dovršio je sinnjegovogbratastjepankosača,koji jeuzeotituluhercega,počemujehercegovinai

15

dobila ime.Utovrijeme,uBosni jeTvrtkaiinaslijediostjepanTomaš(1443.-1461.)kojiseoženiokćerihercegstjepanakosačekatarinom.katarinajerodilatrojedjece,anakonsmrtisvogsuprugaproglašenajekraljicommajkominastavilaježivjetinakral-jevskomdvoru.stjepanTomašević,TomaševsinizprvogbrakaiposljednjikraljBosne(1461. -1463.).nadaosepapinojpomoćiuborbiprotivTuraka, te jeprestaoplaćatidanaksultanumehmedu ii izazvavši takosultanovuvojnunaBosnu injezinkonačnipad.kraljsebioskloniouutvrđenigradključ,gdjeseTurcimaipredao.Tomaševićjenasultanovzahtjevnarediozapovjednicimagradovaitvrđavadasepredajuosvajačima,nakončegamujesultanodrubioglavu.nakonsmrtistjepanaTomaševića,kraljicamaj-kakatarinasklonilasenakupres,nonitamonijebilasigurnaodturskeruke.prekosto-najeizbjeglaudubrovnik,aodatleprebjeglaurim,gdjejeiumrla.UsvojojoporucijenapisaladaBosnuihercegovinuostavljasvojojdjecipoduvjetomdasevratekatoličkojvjeri,usuprotnomzemljaostajeposjedsvetestolice.dugoočekivanapomoćpapeieu-ropskihvladarastiglajekasnopobosanskokraljevstvo.Ugarsko-hrvatskikraljmatijaškorvinuvidjevšidajepadomBosnepalaiposljednjapreprekazadaljaturskapljačkanjaiosvajanjahrvatskeiUgarske.1463.godineorganiziravojnuprotivTuraka,ioslobađavrbaskudolinus jajcem, teu idućihnekolikogodinanasjeveroistokugotovosvedoZvornika.odosvojenihkrajeveorganiziraojedvijebanovinesrebreničkuijajačku,kojajeosmanskimnapadimaodolijevalasvedoposlijemohačkebitkei527.godine.

kakosmonaveliranije,bosanskokraljevstvojepropalo1463.godine,nakončegasuilircipokušaliosvojiti ihercegovinu,notajputbezuspješno.hercegovinajeosvojenanekihdvadesetakgodinakasnijepadomgradahercegnovog1482.

osmanskocarstvodoživjelojesvojvrhunacprodorompremaBeču,osamdesetihgo-dina17.stoljeća.nakonnjihovavojnogporazapodBečom,velikaosmanskaimperijadoživljavapočetaksvogopadanja.stimusvezi,nakonkarlovačkogmira1699.godine.požarevačkog1718.iBeogradskog1739.formirajusepribližnodanašnjegraniceBosneihercegovine.Zbognastojanjadubrovačkerepublikedaseodjeliodmletačkihposje-daudalmaciji.Turcisudobilidvaizlazanajadranskomore:neum-klekisutorinukodhercegnovog.

okupacijomBihodstraneTurakaosmanlijanastajuteškavremenazahrvatekatolikeu toj zemlji.Zbogstalnihprogona,aosobitonakonBečkih ratovakrajem17. iu18.stoljeću,onimasovnobježespodručjaBih,ananjihovaognjištanastanjujesepoprviputvlaško-pravoslavnoiturskopučanstvo.dasuvjerskeprilikebiletakvegovorinamisamturskisultanmehmedii,kojiusvomfermanuibujruldijiizmeđuostalogističedapazauzimanjuBilinijenašaonitijednedrugebogomoljenegokatoličkih.UvrijemekojejeprethodiloturskojokupacijiBihpostojalesudvijekatoličkebiskupije:Bosanska,sasjedištemuđakovu,iTrebinjskasasjedištemuTrebinju.FranjevačkiredjeuBosnuihercegovinustigaokrajem13.stoljeća.vrlobrzosusepokazaliuspješnimu suzbijanjubogumilskehereze, što suostvarilimirnim,upornim i blagotvornim ra-dom.njihovdolazak značio jepojavu jedne vrlo značajne kulturološke komponenteuBih.poredsvojevjerskeulogepribližilisuse inarodu ivlastelisvojimneumornimevangelističkimradom,aliiobrazovnimdjelovanjem.TijekomdugihstoljećaosmanskeokupacijeovihpodručjapostalisujednaodrijetkihkulturološkihpoveznicaidentitetapredosmanskeBihsmodernomBosnomihercegovinom.FranjevačkaprovincijaBos-nasrebrena(dobilajeimeposjedištubiskupijeusrebrenici), imalaje37samostanaraspoređenihnačitavompodručjuBih.dolaskomosmanlijasvisusamostanispaljeni,afranjevcisuteškommukomobnovilisamostaneukraljevojsutjesci,Fojniciikreševu.Turcisuosvojenapodručjaueuroaziji,svedo1517.godinedijelilinadvavelikaupravnapodručja:anadolijskiirumejskibeglerbegluk,elajetilipašaluk.kasnijesebrojpašalukapovećaonadevet,azavladavinesulejmanaiZakonodavcanačetrdeset,medukojima

16

jeBosanskipašalukbio jedanodnajvećih.Bosanskipašaluknastao je1580.godine.UnjegovsastavulazilisuBosanski,hercegovački,požeški,pakrački(cernički),Bihaćki,lički(krčki),kliškiiZvorničkisandžak,kojisuporeddanašnjegpodručjaBosneiherce-govine,uključivaliivelikedijelovedanašnjehrvatske.

kakosmoranijenapomenuli,dolaskomTurakanapodručjeBosneihercegovinenjezinetničkiikonfesionalnisastavsepromijenio.Tijekomdugihstoljećaokupacije,većinskikatoličkopučanstvopovlačilosenateritorijedanašnjehrvatske,ajedandiopripadnikakatoličkecrkve,teskorosvi„bosanskikrstjani“prelazenaislam.poredtoga,vlaško-pra-voslavno se stanovništvo, osobito lijekom 17. i 18. stoljeća, naseljava u opustošenekrajeveBosne ihercegovine ihrvatske.Bosna ihercegovinebila jegranična i jednaodnajudaljenijihpokrajinaosmanskogcarstva.institucijenasljednihodžakluktimara(oznakazaposjed,feud)iujedinjenostfunkcijaajanaikapetana,kojesubilekarakter-ističnezaBosnuihercegovinupružilesuideološkuosnovubosanskohercegovačkombegovatuunjegovimkasnijimautonomaškimtežnjama.Bitteborbezaautonomijubiojeuotporureformama,koje jeosmanskocarstvopočetkomisredinom19.stoljećapokušalo sprovesti. sultanmahmud ii i njegovnasljednikabdulmedžidpokušali sureformirati zastarjeli srednjovjekovnikarakter turskedržave ipoboljšatiekonomski idruštvenipoložajpripadnikadrugihvjerskihzajednica,donosećinizzakonskihakata,noprovedbatihzakonabila jakospora i teška,hatišerifomodgilhane1839.godinepočinjerazdobljeagrarnih,administrativnih ivojnihreformi-Tanzimata.velikiotporpromjenamapružilisupripadnicibosanskohercegovačkogbegovata,kojisuoružanimotporomosmanlijskojcentralnojvlastinastojalizadržalisvojeprivilegije.načelutogbosanskohercegovačkogotporabiojemladihusein-kapetangradašćević.jedanodpolitičkihzahtijevakojesuisticalinositeljiovogpokretabiojetajdabosans-kohercegovački vezir bude osoba iz ovih krajeva, a ne stranac. Tako je i husein-ka-petan,poznatiponazivuZmajodBosnenakonprvotnihvojnihuspjehapobunjenikaproglašenvezirom.nocentralnevlastisuuzpomoćstolačkogali-agerizvanbegovićauspjeleprivremenoslomiliotporbosanskohereegovačkogbegovata.

Bosna i hercegovina u sastavu austro - Ugarske Monarhije (1878. - 1918.)

kraj19.ipočetak20.stoljećadoniojeprekretnicuzadaljnjupovijestisudbinuBosneihercegovine.stronaodlaziosmanskocarstvokojejevladaloBosnomihercegovinomprekočetiristotinegodinaidolazinovaeuropskasila.austro-Ugarskamonarhija.soci-jalnenapetosti,nezadovoljstvokršćanskihpodanikateotpormuslimanskogplemstvareformamauzadnjimdecenijamaosmanskevlastidovelisudostanjaneredaikaosauBosniihercegovini.Ustanakpotlačenogkatoličkogipravoslavnogpučanstva1875.godine,upovijestiznankaohercegovačkiustanak,kojijezapočeougabelipodvodst-vomdonivanamusićaizklobukaikatoličkihsvećenikadobiojeznačenjeopćegustankaprotivosmanskevlasti.općenitosesmatradajerazrezporezazanerodnu1874.godi-nubiopovodzaustanak(1875.-1878.)kojijezapočeouhercegoviniakojijezahvatioBosnu,sandžak,makedonijuiBugarsku.dokraja1876.godinebrojizbjeglicaizBosneihercegovine,kojisubježaliprednasiljemosmanskihvlastiprvenstvenonapodručjedanašnjehrvatskeicrnegore,popeosenanajmanje100000amoždačaki250000.UstankomuBosniihercegoviniotvoriloseistočnopitanje,pitanjeopstankakaoipod-jeleosmanskihposjedaueuropi,azijiiafrici.porazTurskeurusko-turskomratu(1877.-1879.)tesklapanjesanstefanskogmiraizravnosuseodrazilinaBosnuihercegovinu.sanstefanskimugovoromiz.ožujka1878.godinebiojepredviđennekioblikautonomijezaBosnuihercegovinu,uzemljisusetrebaleprovestireformečijemodifikacijesutre-baleutvrditiaustrija,Turskairusija.međutim,zbognepoštovanjasklopljenogdogov-ora,na inicijativuaustrougarskediplomacijeod13. lipnjado13.srpnja1878.godine

17

uBerlinusazvanjeskuppredstavnikatadašnjihvelikihsilanjemačke,austro-Ugarskemonarhije,Francuske,velikeBritanije,italije,rusijeiTurske.

Berlinskim sporazumom, odnosno člankom 25. Berlinskog ugovora austro-UgarskamonarhijadobilajeeuropskimandatdaokupiraiupravljaprovincijamaBosnomiher-cegovinom, uspostavi red imir te osigura sudbinunjezinihnaroda.Ulazak austrou-garskevojskeuBosnuihercegovinukatoličkopučanstvojedoživjelokaosvojevrsnooslobođenjezarazlikuodmuslimanaisrpsko-pravoslavnogpučanstvakojisutosma-traliokupacijom.austrougarskavojskajenakondvaipolmjesecaborbeslomilaotpormuslimanskihustanikakojimasusedjelomičnopridružiliipripadnicisrpsko-pravoslav-nogpučanstva.

jednoodnajvažnijihpitanjakojesepostavljalonakonaustrougarskogzauzećaBosneihercegovinebilojepitanjesuverenitetanadBosnomihercegovinom.Bosnaihercegov-inasesmatralaopćedržavnimpodručjemkojimupravljaZajedničkavladaivladeaustri-jeiUgarske.Bosnaihercegovinanijebilaravnopravnasovimdržavamajersenalazilapodupravomnjihovihvladaikontrolomparlamenata.pučanstvoBosneihercegovinenijeuživalograđanskaipolitičkapravakaoštosutoimaligrađaniaustro-Ugarskeios-manskogcarstva.građaniBosneihercegovinesutretiranikaobosanskohercegovačkizemaljskipripadnici.

UpravajebilapovjerenaZajedničkomministarstvuFinancijanačijemčelujeod1882.do1903.godinebioBenjaminkállay.njegovimdolaskomoblikuje seaustrougarskapolitikapremaBosniihercegovinikojaseodržavasvedopropastimonarhije1918.go-dine.Benjaminkállaykaoslužbenipromotoraustrougarskepolitikenastojiubosans-kohercegovačkompučanstvurazvitiosjećajzemaljske,bosanskenarodnosti testvor-itiposebanbosanski jezik.pokušaji izgradnjebosanskenacionalneideologijepostojeodšezdesetihgodina19.stoljeća.BosanskinamjesnikosmanšerifTopai-pašamožesesmatrati idejnimtvorceminterkonfesionalnogbošnjaštvakojimseunačeluobuh-vaćacjelokupnobosanskopučanstvo.Benjaminkállay iaustrougarskevlastizabran-jujumanifestacijuhrvatskogisrpskogimena,nacionalnaočitovanjakaoštosugrbovi,zastave,narodnepjesmetesveštobimogloasociratinapovijesnubaštinuitradiciju.stvaranjeminterkonfesionalnogbošnjaštvaodnosnobosanstvastvorilabiseprotutežahrvatskojisrpskojnacionalnojideologiji.hrvatsko-katoličkopučanstvokaoipravoslav-nonije prihvatilo idejubošnjaštva. politika stvaranja interkonfesionalnogbošnjaštvaodnosnobosanstvanijesemoglasuprotstavitihrvatskojisrpskojnacionalnojidejiaimuslimanskikrugoviunajvećemdijelujeneprihvaćajupasesasigurnošćumožetvrditidapočetkomXXstoljećabosanstvoodnosnobošnjaštvonijepredstavljaloalternativuhrvatskomisrpskomnacionalnompokretuuBosniihercegovini.

odmahpozauzeću,austrougarskevlastisunastojaleuspostavitikontrolunadvjerskimzajednicamauBih.svetastolica iaustrougarskevlastibulomexhacaugustaprinci-pisapostolorumcathedra5.srpnja1881.uspostavljajusvjetovnucrkvenuhijerarhijutezaprvogbosanskohercegovačkognadbiskupaimenujudr.josipastadlera.Uplitanjeaustrougarskihvlastiuvjerskeposlovesrpskepravoslavnecrkveizazvalojenezadovol-jstvosrpskogpučanstvakojesemanifestirakrozborbusrbazavjersko-prosvjetnuau-tonomiju.austro-Ugarskauspostavljakontrolutakoštoje28.ožujka1880.godinezak-ljučilakonvencijusacarigradskompatrijaršijom,pokojojaustrijskomcaruuzplaćanjegodišnjenaknadepripadapravodaizabiremitropolitaiepiskopeidaihpredlažepatri-jaršijiradiispunjenjakanonskeformalnosti.

nezadovoljstvoislamskevjerskezajednicesvojimstatusomdalojeosnovnipoticajzaizraženijuaktivnostkojasemanifestiralakrozborbumuslimanazavakufsko-mearifsku

18

autonomiju.Borbamuslimanazavakulsko-mearifskuautonomijuprolazilajekrozdvijefaze.Uprvojfaziimalajekarakterborbezaautonomijuupravljanjavjerskimživotomiškolstvom,dabiudrugojfazipreraslauokvirepolitičkihstranaka.Borbamuslimanazauspostavuvjerskeivakufsko-mearifskeautonomijeprestajesporazumomurujnu1908.godine,kojijesankcioniranutravnju1909.godine.ovimsporazumomaustro-Ugarskamonarhijaosigurala jenadležnostu izboru i imenovanjunajvišihvjersko-prosvjetnihorgana.

prvegrađanskepolitičkestrankeuBosniihercegovinipočetkom20.stoljećasunastaleizvjersko-prosvjetnihorganizacijaanaprvommjestuističusvojenacionalno-političkeciljeve.prvastrankakojasejavljauBosni ihercegovinibilajemuslimanskanarodnaorganizacija,osnovana1906.godine.ovastrankazahtijevapolitičke igrađanskeslo-bode,slobodujavnihkorporacijaiautonomijuBosneihercegovine.političkastrankasasrpskimpredznakombila jesrpskanarodnaorganizacijakoja je imalanacionalnopolitičkeciljeve.TakođerzahtijevajuautonomijuBosneihercegovinekojaukonačnicivodiujedinjenjuBosneihercegovineskraljevinomsrbijom.strankakojajeokupljalahrvateutodobabilajehrvatskanarodnazajednica,utemeljena1906.godineudocukodTravnika.ZahtijevajusjedinjenjeBosne ihercegovineshrvatskomuokviruaus-tro-Ugarskemonarhije. stranka vrhbosanskog nadbiskupa josipa stadlera, hrvatskakatoličkaudrugatemeljilasenaprogramustarčevićevehspod26.lipnja1894.godineiosnovanajeneposrednopredprveizborezabosanskohercegovačkisabor1910.go-dine. razlogovakvoj podijeljenostimeđuhrvatimanalazio seu različitompoimanjukarakterapolitičkestranke.austro-UgarskamonarhijajeanektiralaBosnuihercegov-inu1908.godine.jednostranoproglašenjeaneksijeizazvalojemeđunarodnukrizukojasestišalakadjeuzodređenumaterijalnuodštetuipovlačenjeaustrougarskihvojnikaiznovopazarskogsandžakaosmanskocarstvopriznaločinaneksije.aneksija je izaz-valauznemirenostsrpskoginaposemuslimanskogpučanstvakojinisumogliprihvatitičinjenicudasuaneksijompostalipodanicikršćanskogvladara.nakonštosuaneksijupriznale sve europske zemlje to čine i srpska narodna organizacija i muslimanskanarodnaorganizacija jer je priznanjehabsburškog suverenitetabio osnova za legal-nopolitičkodjelovanje.Zarazlikuodmuslimanskeisrpskestranke,hrvatskanarodnazajednicajenaaudijencijikodcaraFranjejosipaizrazilazahvalnosthrvatskognarodazaaneksijujersenadaladabiseunovonastalimuvjetimaBosnaihercegovinamoglapriključitihrvatskoj.17.veljače1910.godineproglašenjeUstavzaBosnuihercegov-inukojijeuznatnojmjeripridonioaktiviranjupolitičkogživotabudućidajeUstavomuspostavljenainstitucijasabora.saborjesastavljenjekombinacijomsocijalnog,nacio-nalnogivirilističkogkurijalnogsustava.nijeimaozakonodavnuvlastkojajejošuvijekbilaunadležnosti cara,njegovanadležnostseprostirala isključivona „bosanskoher-cegovačkeposlove“.pored72izabranazastupnikausaborjeulaziloi20virilista.Za-konodavnaaktivnostubosanskohercegovačkomsaborubilajeskromna.atentatomnaaustrougarskogprijestolonasljednika28. lipnja1914.godineprekinuta jemogućnostsankcioniranjairealizacijenekihvećusvojenihzakonaizakonskihprojekata.

Bosna i hercegovina između dva svjetska rata (1918.- 1941.)

neposredanpovodza izbijanjeprvog svjetskog ratabilo jeubojstvoaustrougarskogprijestolonasljednikanadvojvodeFranjeFerdinandainjegovesuprugesofije28.lipnja1914.godineusarajevu.atentat je izvršiogavriloprincippripadnik srpskenaciona-lno- revolucionarne organizacije mlada Bosna. nedugo nakon ovog događaja aus-tro-Ugarskamonarhijaobjavljujeratsrbijištojebioizravanuzroklančanereakcijekojajedoveladosvjetskograta.izbijanjemratanastupilasuteškavremenauBosniiher-cegovini.nakonatentatadošlojedoprogonasrpskogpučanstva,uslijedilajemasovna

19

mobilizacijaizemljajegospodarskipropadala.raspuštanjemsaborauklonjenesusvemogućnostizadjelatnostpolitičkihstranaka.TijekomprvogsvjetskogrataBosnaihercegovinajebilausredištuinteresnihsferaaus-trijeiUgarske,kojeBosnuihercegovinuvideusklopuaustrijeiliUgarskeilipodijeljenuizmeđu tedvijedržave.osimaustrougarskihpolitičara i južnoslavenskipolitičari ok-upljeniujugoslavenskomodborunačelusdr.antomTrumbićemtražilisumodalitetezapreustrojbalkanskihzemaljanakonprvogasvjetskograta. jednisu tražili rješenjeunutarpostojećegdržavnogustrojstvananačindabisesačuvalamonarhijainjenadu-alističkastrukturauzotvaranjemogućnostizanjenotrijalisličkopreuređenje.sdrugestranejavljajuseidejeoformiranjunovedržaveizvanokviraaustro-Ugarskemonarhijekojabinastalaujedinjenjemhrvatske,Bosneihercegovineislovenijeskral-jevinomsrbijomicrnomgorom.

odlukomhrvatskogsabora29.listopada1918.godineprestajeaustrougarskavlastnadhrvatskimzemljamateseistovremenostvaranovasamostalnadržavaslovenaca,hr-vataisrbaukojojjenarodnovijećeproglašenozavrhovniorganvlastisasjedištemuZagrebu.istovremenoseformirajuinarodnovijećezasloveniju(narodnisvet),narod-novijećezaBosnuihercegovinusasjedištemusarajevutenarodnavijećaudalmaciji,nahrvatskomprimorjuiuistri.Formiranjemtihpokrajinskihvlastizasloveniju,hrvat-skuislavoniju,dalmacijuiBosnuihercegovinuizraženajetendencijazafederativnouređenjenovedržave.narodnovijećezaBosnuihercegovinuje1.studenog1918.go-dinepreuzelovlastodaustrougarskogzemaljskogpoglavarasarkotićaitimeprestajepostojatiaustro-UgarskaupravanadBosnomihercegovinom.

državaslovenaca,hrvataisrbaobuhvaćalajesvejužnoslavenskezemljeusastavuaus-tro¬ugarskemonarhije:Baranju,Bačku iBanat,Bosnu ihercegovinu,dalmaciju,hr-vatskuislavoniju,slovenskezemlje(korušku,kranjsku,štajersku,gorišku,gradišku),istru,rijekuiTrst.

prvoprosinačkimaktom1918.godineujedinilasedržavaslovenaca,hrvataisrbaskral-jevinomsrbijomukraljevinusrba,hrvataislovenaca.Ulaskomusastavnovedržave,ukojojjeodsamogpočetkaozakonjenavelikosrpskahegemonijaiterornadnesrpskimnarodima,Bosnaihercegovinajeuprvovrijemeipakočuvalaodređeneelementeiob-likesvojeposebnosti.narodnavladazaBihnastavilajeobavljatisvojeredovneposlovesvedo31.siječnja1919.godine.naredbomregentaaleksandra,narodnavladaprei-menovanajeuZemaljskuvladuiiznjenogdjelokrugaizdvojenisuiprenijetinacentral-nuvladuuBeogradunajvažnijiresori.UnadležnostiZemaljskevladezaBihostalasučetiripovjereništva: zaunutarnjeposlove,pravosuđe,poljoprivredu tezaprosvjetu ivjerskeposlove.

ZemaljskavladazaBosnuihercegovinudjelovalajesvedodonošenjatzv.vidovdansk-ogustava28.lipnja1921.godine,kojimjeuspostavljenapokrajinskaupravazaBosnuihercegovinuna čijemčelu senalaziopokrajinskinamjesnik.pokrajinskauprava zaBosnuihercegovinudjelovalajesvedoveljačei924.godinekadaseukida.pitanjempoložajaBosneihercegovinebavilisusemnogipolitičariprije izglasavanjavidovdanskogustava.vidovdanskiustavbio jeprviustavkraljevineshs,donesen je28.lipnja1921.godinenapravoslavniblagdansv.vidapasezbogtogatakoinaziva.Uosamustavnihnacrtaiprojekatabezobzirajesulitinacrtipredviđalifederalističko,umjerenocentralističko iliunitarističko-centralističkouređenje,bio jepredviđennekividautonomijezaBosnuihercegovinu(takodabipojedinidijelovibilivezanizaokolnezemlje,ilištobiunutarBosneihercegovinekrajinaimalaposebanstatus,ilištobidal-macijabilavezanasBosnomihercegovinom).jedinojejugoslavenskamuslimanskaor-ganizacijainzistiralanapotpunomteritorijalnomintegritetuicjelovitostiBosneiherce-

20

govine.jugoslavenskamuslimanskaorganizacijauspjelajesvladompostićisporazumpokojemjeuUstavunesenčlan135.poznatijikaoturskiparagraf,kojimjeodređenodaBosnaihercegovinaostajeusvojimgranicamatedapostojećiokruziunjojvrijedekaooblasti.Tojebioustupakmuslimanskojpoliticidabivelikosrpskapolitikauspjelaizglasatitzv.vidovdanskiustavpokojemjeupotpunostiozakonjenavelikosrpskahege-monija.Zakonomooblasnojisreskojsamoupravipredviđenajepodjeladržavena33oblasti.dotadašnjiokruzisukladnočlanku135.Ustavavrijedekaooblasti.Zadržavajusetuzlanska,sarajevska,hercegovačka,travnička,vrbaskaibihaćkaoblastčimeBosnaihercegovinasvedoproglašenjadiktaturekraljaaleksandra1929.godineuodređenomsmisluostajeteritorijalnocjelovita.

pucnjiradikalskogzastupnikapunišeračićaunarodnojskupštini20.lipnja1928.go-dinekojisurezultiraliubojstvompavlaradića,đureBasaričekateranjavanjemstjepa-naradića(kojijeodposljedicaranjavanjapreminuo),ivanapernaraiivanagrandeizaz-valisudržavnukrizunakojukraljaleksandarivelikosrpskikrugovireagirajuuvođenjemdiktature.

šestogsiječnja1929.godinekraljaleksandarukidatzv.vidovdanskiustav,zabranjujeradpolitičkimstrankamairaspuštanarodnuskupštinu.početkomlistopada1929.go-dinedonosiZakononazivu ipodjelikraljevinenaupravnapodručja.ovimzakonomdržavadobivanovinazivkraljevinajugoslavijaaopćaupravasevršiudevetnovihad-ministrativno-teritorijalnihjedinica,banovina.velikosrpskojpolitici,skraljemaleksan-dromna čelu, uspjelo je osigurati većinu srpsko-pravoslavnogpučanstva u čak šestbanovina.ovimčinomuspjelojevelikosrpskojpoliticirazbitipovijesnucjelinuiteritori-jalnojedinstvoBosneihercegovinenanačindajeBosnaihercegovinabilapodijeljenanačetiribanovine:drinskuukojujeulaziodiosrbije,vrbaskuukojujeuključendiohr-vatske,primorskukojajeobuhvatiladiodalmiatinskeobaleiZetskukojajeunajvećemdijeluobuhvaćalapodručjedanašnjecrnegore.proglašenjemdiktaturezaoštravasepitanjeunutarnjeguređenjadržave,pitanjeuspostavljanjaparlamentarizma,unutarnjestanjeudržavisesvevišepogoršavateutječenanjenmeđunarodnipoložaj.svesutobilirazlozikojisuprimoralikraljaaleksandradaprividnoukineapsolutističkirežimi3.rujna1931.godinenarodu„daruje“Ustav.ovajustavjenazvanoktroiranimjerganijedonioparlamentnegovladar.oktroiranimustavomuspostavljen jedvodomniparla-mentalinjegovofunkcioniranjenijeodgovaraloosnovnimnačelimaparlamentarizma.oktroiraniustavjezapravoupotpunostiozakoniocentralističko-unitarističkouređen-je, velikosrpskuhegemoniju iprevlast te slogaodređenioporbenigrađanski krugovinačelushrvatskomseljačkomstrankomvladkamačekazahtijevajuukidanjevelikos-rpskehegemonijeterješavanjehrvatskogpitanjaifederalizacijudržave.ovizahtjevisudefiniraniurezolucijiseljačko-demokratskekoalicije,nazvaneZagrebačkepunktacijeiz1932.godineukojojseizmeđuostalogzahtijevaokončanjesrpskehegemonijetefed-eralizacijadržavestvaranjemhrvatskefederalnejediniceusastavukraljevinejugoslavi-je.sličneizjavedalisuimehmedspahovođajugoslavenskemuslimanskeorganizacijeu siječnju1933. godine.antonkorošec vođaslovenske ljudske stranke tedavidovićvođademokratskestranke.ZbogstavovaizraženihuZagrebačkimpunktacijamavlad-komačekjeosuđennatrigodinezatvora.

Ubojstvokraljaaleksandraumarseillu1934.godine,kojesuizveliemigrantiokupljeniuustaškojorganizacijiantepavelićakojaseformiralanakonubojstvaprvakahrvatskeseljačkestranke1928.godineuBeograduipripadnicimakedonskeemigracijeorgani-ziraniuvmro,dovodijedonovogsmjeraunutarnjepolitike.Budućidajekraljpetariibiomaloljetandonjegovepunoljetnostiuspostavljenojenamjesništvoodtričlananačelusknezompavlomkarađorđevićem.promijenjena situacija u svijetu i državi, sve agresivniji nastup njemačkog nacizma i

21

talijanskogfašizma,uvjetovalisudasubeogradskivladajućikrugovinačelusknezompavlompočelitražilimodelfunkcioniranjauzajedničkojdržaviusmislupostizanjaspo-razumashrvatimaislovencimaopreuređenjudržavenafederalističko-autonomnimosnovama.Usvezistime,nakondugotrajnihpregovora26.kolovoza1939.godine,zak-ljučenjesporazumizmeđusrbijanskihkrugovaivođehrvatskeseljačkestrankevlad-kamačeka,upovijesnoj literaturipoznatkaosporazumcvetkovićmaček.Timspora-zumom,odnosnoUredbomoBanovinihrvatskoj,stvorenajeBanovinahrvatskakaoposebnafederalnajedinicaukraljevinijugoslavijitezajedničkavladacvetković-maček.istovremenojeotvorenopitanjedaljnjedržavnopravnereorganizacijekraljevinejugo-slavije.posporazumucvetkovićmačekusastavBanovinehrvatskeulazeprimorskaisavskabanovinatekotarevidubrovnik,šid.ilok,Brčko,derventa.gradačac,TravnikiFojnica.posebnomjestozauzimalojepitanjeBosneihercegovine,kojajebilausredištupolitičkeborbezaprevlastizmeđuvelikosrpskeihrvatskepolitike.Banovinihrvatskojje izBosneihercegovinepripalotrinaestkotaraito:Brčko,Bugojno,derventa,duv-no,livno,Fojnica,gradačac,konjic,ljubuški,mostar,prozor,stolaciTravnik.ovakvapodjelaBosneihercegovineizazvalajevrloživapolitičkapreviranjakojanisuprestalasvedopočetkadrugogsvjetskograta.najgovorljivijiprotivnicisporazumabilisumusli-manskipolitičariizBosneihercegovinekojiupornozagovarajuidejuautonomijeBosneihercegovinetedijelomsrpskipolitičarikojisuuovomsporazumuvidjelislomvlas-titehegemonije.Banovinahrvatskase formiralaneposrednopreddrugisvjetski rat,događajikojisuslijedilisvevišepribližavajuratkraljevinijugoslaviji.nadajućisedaćeizbjećiratvladacvetković-mačekpotpisalajeprotokolopristupanjujugoslavijeTro-jnompaktu25.ožujka1941.godine.dvadanakasnije27.ožujka1941.jugoslavenskigeneraliuzpomoćbritanskeobavještajneslužbeizvelisudržavniudarsmijenivšikralje-vskonamjesništvoivladucvetkovićmaček.maloljetnikraljpetarproglašenjezakraljatejeformirananovavladapodpredjedništvomgeneraladušanasimovića,kojijedaoizjavudaostajepriprotokoluod25.ožujka1941.godine.Bezobziranaspomenutuiz-javujugoslavijajenapadnuta6.travnja1941.godinebezprethodneobjaverata.potpi-sivanjemkapitulacije17.travnja1941.godinekraljevinajugoslavijajeprestalapostojalikaodržava.

Bosna i hercegovina u drugom svjetskom ratu (1941.- 1945.)

razbijanjemjugoslavije,nacističkanjemačkaseodlučilazastvaranjenezavisnedržavehrvatske(ndh).odmahnakonulaskanijemacauZagreb,njemačkeokupacijskevlas-tinudevlastpredsjednikuhrvatskeseljačkestranke,vladkumačeku,štoonodlučnoodbija.nakontoganijemcidovodenavlastvođuustaškogpokretauemigracijiantupavelićadapreuzmevlastistvorikvinsliškunezavisnudržavuhrvatsku.prethodno,već10.travnja1941.godineslavkokvaternikproglašavandhukojujeuključenaiBosnaihercegovina.cijeliteritorijndhbiojepodijeljenizmeđunjemačkeitalijanskeinteres-nesfereacrtarazdvajanjaišlajeodsjeverozapadadojugoistokaBosneihercegovine.država jepodijeljenana22velikežupenačelusvelikimžupanima.UBosni iherce-govinitosubilesljedećevelikežupe:hum(mostar),krbavaipsat(Bihać),lašvaiglaž(Travnik),pliva irama (jajce),sana iBuka (BanjaBuka),Usora isoli (Tuzla),vrbosna(sarajevo).Usklopuvelikihžupabilesuopćineikotarskeispostave.Zbogvelikosrpskogpritiskazavrijeme„starejugoslavije“jedandiomuslimanapodržaojenastajanjendhtesepriključiohrvatskojvojsci(činilisujeustaškeidomobranskepostrojbe)adrugidiopartizanskimjedinicama.

nedugonakonuspostavendhjedandiomuslimanskoggrađanstvauBosniihercego-vinipotpisujeuvišebosanskohercegovačkihgradovarezolucijeotvorenoseograđujućiodustaškepolitike,masovnogprogona i istrebljenja srpskog i židovskogpučanstva.Totalitaranmodeldržavekojise temeljionapolitici rasne inacionalnenetrpeljivosti,

22

rezultiraojeosnivanjemkoncentracijskihlogoraukojimasuizvršenimasovnizločiniiukojimasunajvišestradavalisrbi,Židovi,romitehrvatipripadnicipartizanskogpokreta.glavni inajveći logoribilisuu jasenovcu istarojgradišci.Unutarnja totalitaristička i„balkanska“politikaustaškogpokretaizazvalaježivureakcijuijavnuosudu.Takojeza-grebačkinadbiskupdr.alojzijestepinacčestojavnouratnomrazdobljuprosvjedovaoprotivproturasnih,protuvjerskihiprotusrpskihzakona.

Uovovrijemekomunističkapartija jugoslavijenačelus josipomBrozomTitomnas-tojiorganiziraliotporustaškojvlasti,njemačko-vojnimsnagamatečetničkompokretudražemihajlovićanastupajućisprogramomobnovejugoslavijeskomunističkimsus-tavom.Tupolitikujasnoartikulirajuodlukamadrugogzasjedanjaavnoj-apokojimajenakonratatrebalostvoritikomunističkujugoslavijunafederalističkimprincipimateodlukamaZavnoBih-apokojimajezaBosnuihercegovinuubudućojzajedničkojdrža-vibiopredviđenstatusravnopravnefederalnejediniceusastavuFederativnenarodnerepublike jugoslavije (Fnrj) a kasnije socijalističke Federativnerepublike jugoslavije(sFrj).

Uproljeće1945.godinenakonvojnogslomasilaosovinepropadaustaškipokretantepavelića indh, četnički pokretdražemihajlovića te postepenodolazi do uspostavenovekomunističkeFnrj,odnosnokasnijenazvanesFrj,ukojojjeBosnaihercegovinadobilastatusravnopravnerepublikeuzajedničkojdržavi.

slomomndh,hrvatskavojskauzmnoštvocivila,žena.djeceistaracabježipredpar-tizanskimsnagamapremaaustrijskojgranicinadajućisedaćeihprihvatitisavezničke(anglo-američke)snage.noponaređenjuengleza,nakonrazoružanja,hrvatskavojskasepredajepartizanskimsnagamanakončegadolazi,naBleiburškompoljuikasnijenabrojnimkrižnimputevima,domasovnihlikvidacijakakovojnikatakoicivilaodstranepojedinihpartizanskihjedinica.

Bosna i hercegovina kao samostalna država (1992.)

raspadomjugoslavije,početkomdevedesetihgodina20.stoljeća,usvojemnajoštrijemoblikupostavljasepitanjebudućegpoložajaBosneihercegovine.potradicionalnomvelikosrpskomkonceptu,Bosnuihercegovinujetrebalosdijelovimahrvatskepriključi-livelikojnacionalnojsrpskojdržavi.muslimanskopolitičkovodstvojeuuvjetimapot-punograspada jugoslavijezahtijevalouspostavusuverenesamostalnedržaveBosneihercegovineukojojbiseuveotzv.unitarno-građanskikonceptustrojstvadržave.UBosniihercegovini,jošuvrijemepadaBerlinskogzida1989.godine,komunizampos-tupnoprestajebitiideološkaosnovadruštvatedolazidooživljavanjaodređenihnacio-nalnihpolitičkihideologija.1990.godinedolazidoorganiziranjanacionalnihpolitičkihstranaka,muslimanskestrankedemokratskeakcije(sda),srpskedemokratskestran-ke(sds)ihrvatskedemokratskezajednice(hdZ),kojepobjeđujunaprvimslobodnimvišestranačkimizborimaustudenomistegodine.ovakvirezultatiizboranajavilisunovepravceunutarbosanskohercegovačkepolitike.Usloženimuvjetimaraspadajugoslavi-jetijekom1991.godineuBosni ihercegovinihrvati imuslimaniuodređenomsmis-lusurađujuuborbiprotivvelikosrpskihplanovaostvaranjuvelikenacionalnesrpskedržave.Usvezistim,9.siječnja1992.godinenatzv.plebiscitubosanskohercegovačkisrbi jednostranoproglašavajusrpskurepublikuuBosni ihercegovini. rezultati ref-erendumaod1.ožujka1992godinenakojemsevišeod60%(63.7%)građanaBosneihercegovine,uglavnommuslimanaihrvataizjasnilozasamostalnu,neovisnuisuv-erenudržavu,potaknuojeeuropskuzajednicuda6.travnja1992.godinepriznaBosnuihercegovinu.potvrdudržavno-pravnog subjektivitetarepublikaBosna ihercegovi-najeostvarilausvibnju1992.godine(21./22.5.1992)kadajeprimljenauUjedinjene

23

narode.nakontogauBosniihercegovinidolazidorazbuktavanjakrvavogrataizmeđusrpskestrane,potpomognuteodmaticesrbijeitzv.jnaizajedničkehrvatskeimusli-manskestrane.Utomratu(1992.)srpskastrana,uvojnomsmisludalekonadmoćnija,zauzelajevećidioBosneihercegovine.nakontoga,početkom1993.godinedolazidoratnihsukobaizmeđudojučerašnjihsaveznika,hrvatskestraneorganiziraneuhvotemuslimansko-bošnjačkestraneorganiziraneuarmijuBih.glavnirazlogsukobabiojerazličitostajališteokounutarnjegdržavnoguređenjauBosniihercegovini.ratnisukobiizmeđuBošnjaka-muslimanaihrvataokončanisu18.ožujka1994.godineWashington-skimsporazumomistvaranjemhrvatsko-muslimanskefederacijeuBosniihercegovini.Federacijasesastojioddesetžupanija/kantona:Unskosanskažupanija/kanton,posavs-ka županija/kanton, Tuzlanska županija/kanton, Zeničko-dobojska županija/kanton,Bosansko-podrinjska županija/kanton, hercegovačko-neretvanska županija/kanton,Zapadno-hercegovačka županija/kanton, županija/kantonsarajevo ihercegbosanskažupanija/kanton.konačnojeratuBihokončandaytonskimsporazumomustudenom1995.

UameričkojvojnojbaziWrightpattersonugradudayton-u,državaohio,okupilisusepredstavnicizaraćenihstranakojisupotpisalisporazumopolitičkomidržavno-prav-nomustrojstvuBosneihercegovinepokojemuseonasastojioddvaentiteta.repub-likesrpskeiFederacijeBosneihercegovine.Uparizuteistegodine14.prosincasveča-nojepotpisanmirovniplanzaBosnuihercegovinu.

obljetnica grada Mostara (1452.-2002.)

gradovikaoiljudiusvojojprošlostiimajuznačajnijedatumeiobljetnice.godine2002.gradmostar jeobilježiosvoju550.godišnjicuprvogspomennaselja,grada i tvrđavenaneretvi. U srednjem vijeku gradovi s utvrđenjimapodizani su na strateški važni-jimpoložajima,pomorskimiriječnimprometnicama,teraskrižjimatrgovačkihputovaiznačajnihprirodnihprelaza.TakojepostupnokoncemprvepoloviceXvst.poredušćarijekeradoboljeuneretvunastalonaseljenaobalamarijeke,teutvrđenjaimostčimejeudarentemeljbudućemgradumostaru.

ZaizučavanjesrednjovjekovneprošlostiBosneihercegovineinjojsusjednihzemaljanajznačajnijavrelanalazeseupoznatomdubrovačkomarhivu.Ujednomdokumentuovogarhivadatiranomprije550godina,1452.godine.nalazimodasesinpoznatogve-likašahercegastjepanakosače,kojijevladaoširimpodručjemdanašnjehercegovine,odmetnuoodocaizauzeoporedostalih„duocastellidaponteduneretua“(dvautvrđe-nagradasmostomnaneretvi).

istraživačistarijeprošlostimostaraiovogdijelahercegovineobičnouzimajuovajpo-datak kaopočetak razvoja gradananeretvi. premanavodima takođeruglednihdu-brovačkihkroničaram.orbinijaid.lukarićamostarje1440.g.osnovaouglednipata-renskigostradinButković,jedanodnajistaknutijihdvorjanikahercegastjepanakosače.ovinavodisuvjerojatniimogućiiakonespominjuizvorkojimpotvrđujuodaklesudošlidogodineosnivanjagrada.

porednizapovjesničarakojisuistraživalistarijuprošlostinastanakgradamostara,na-jboljustudijuoovojproblematiciobjaviojedr.pavaoanđelić.našuglednipovjesničariarhelog,specijalistzasrednivijekBosneihercegovine.premanavodimaovogaautorautemeljenimnadubrovačkomdokumentuiz1452.g.„duocastellidapontedineretua”idrugimpovijesnimvrelimagradnadesnojobalineretvesespominjekaocimskigrad1443.,1444.i1445.god.ovajnazivdobiojepotoponimucim,staromnaseljuzapadnoodgrada.

24

Također,premainterpretacijiistogautorakaštelnalijevojobalineretveimaojenazivnebojšakojisespominjeupovijesnimvrelima1444,1448i1454.god.processpajanjanavedenadvagrada zajednosmostomu jednonaseljepočeo jeprije1452. godinekadaobagradanosejedinstevnuoznakudvagradanamostu.Zapadnigradseneštobržesjedinjavaosmostom,jerseonveć1454.godinenazivapomostu,dokuistomdokumentunazivnebojša (istočni grad) zadržava svojeprvotno ime. spajanjedvajugradovasmostom,kojejepočeloprije1452.godineuprvimgodinamaturskeupraveuovimkrajevima.1468.godinevećjezavršeno.

akosepostavipitanjekakojeizaštousrednjemvijekudošlodopodizanjalančanogmo-stanaovomdijelutokarijekeneretveuhercegovini,dolazimodovrlojasnogaodgov-ora.dugovremenadvavelikapodručjahercegovezemljeuposjedumoćnogafeudalcastjepanakosačebilasurazdvojenakoritomrijekeneretvekojujebiloneophodnopre-mostitiodgovarajućomkonstrukcijom.

Tojeizvršenonanajpogodnijojprirodnojlokacijinaneretvigdjesuvećpostojaladvanaseljanaobalamarijekekojasusenakongradnjemostaspojilaujedangrad.Upo-vijesnimdokumentima,dosadapoznatima,datiranimaod1443.do1454.god.gradovitvrđavenalijevojobalineretvenebojšaidesnojcimskigradilicimovskigradkaoigradnamostu,navodisedasenalazeuupravno-političkompodručjuranofeudalnežupekojasetadazvalavečerićilivečenike.

o srednjovjekovnom lančanom mostu na neretvi u mostaru, prethodniku turskogkamenogmostaiz1566.god.sačuvanasudvaznačajnaizvještajapoznatihturskihkro-ničara iputopisaca.premahadžikalfi,poznatijemponazivučatibčelebija, turskomgeografuizXviist.umostarujepostojaovrlostarmostnajedansvod,sazidangodine1566.god.postojevećinabašćabilosonestranerijeke.Toseranijeprekomostaprela-zilojednimvelikimdrvenimmostom,kojijevisionalancima,ipoštonijebioutvrđennastubovima,lakosetresao,daseprekonjegasasmrtnimstrahomprelazilo.poslijeosvojenjastanovnicizamolišesultanasulejmanadaimonnačinimostodkamena..evlijačelebijakojijezabilježionizhistorijskihpodatakaomnogimgradovimaipokra-jinamaTurskogcarstvaprolazio jenašimkrajevimaod1664.do1655. god. i poredostalogumostarujezabilježiotadačuvanupredajuolančanommostu.onnavodisl-jedeće...mostarznačikopirli-šeher(gradsmostom).popričanjulatinskihhistoričarabiojeovdjenekadalančanimost.gvozdenilancisubilidebelikaostegno...

izsrednjovjekovnogpredturskograzdobljagradamostara,nalijevojobalirijekeublizinilančanogikasnijekamenogstarogmostajošuvijeksusačuvaniostacistarihutvrđenja.Tojepoznalamalakula(poredmuzeja)kojajesačuvalastarinazivherceguša(poher-cegustjepanukosači).poredoveobrambenekulekojaještitilanaselje,gradilančanimostsistočnestraneutijekuopsežnihradovanasanacijistarogkamenogamostaumostaru1963.god.autorovogaprilogaidentificiraojeostatkepolukružnekulekojasenalazilanaprilazulančanommostu,oko6mispodsadašnjekaldrmemaneogmosta.Točnalokacijaostatakaovekulejeizmeđudvijebivšeprodavniceumjetninakiparan.njirićaigolubovićamagaze.ovaidentifikacijapotvrđenajeutijeku2001.i2002.god.prilikomobavljenihopsežniharhitektonskih i arheoloških istraživanja koja suobavilistručnjaciizdubrovnikauokviruprojektaobnoveirekonstrukcijestarogamostaumo-staru.

jednuodnizanepoznanicaolančanommostuumostaru,itonjegovizgledikonstrukci-ju,pokušaojeriješitipoznatiistraživačstarihkamenihmostovaprof.dr.milangojković.svojedobnonadzorniinženjernasanaciji1963.god.ovajautorjedosadnapisaonajoz-

25

biljnijuznanstvenustudijunesamooizgleduikonstrukcijiovogmostavećiokomplek-snojproblematiciovezanimljiveispecifičnekomunikacijeuovomdijeluhercegovine.oovommostudosadseuglavnompisalosporadičnoitoprigodomhistorijskihidrugihrazmatranjaoturskomkamenommostu.poredjošuvijeknepotpunihpovijesnihizvoraopočecimanastankairazvojapredtur-skognaselja,utvrđenja i izgradnje lančanogmostananeretviumostaru,nakon550godinanedostajenamnizdrugihpodataka:

• točnovrijemeigodinaizgradnjemosta.• tkojebioporučiteljifinancijermosta• tkosubiligraditeljimosta.

razmatrajućipovijesnazbivanjauhercegovojzemljizavrijemevladavineovogmoćnogfeudalcastjepanakosačepolovicomXvst.,kojijeinačebioučestimsukobimasasvo-jimsusjedima,lančanimostumostarumogaojebitipodignutsamozavrijememirnograzdobljavladavineovogvelikašakojijebioudobrimodnosimasbosnaskimkraljemsjedneidubrovačkimrepublikomsdrugestrane.onisuutodobabilivrloznačajničiniteljiupolitičkim,gospodarskimisusjedskimodnosimaovihzemalja.prijepodizanjasrednjovjekovnoglančanogmostananeretvivećsupostojalasvanase-ljaubliziniobalarijeke,kojasubilautvrđenaiupovijesnimvrelimasespominjukaogradovi-kasteli.akosepostavipitanjekakoseutodobakomuniciralo,prelaziloprekoneretvenaovommjestu,pretpostavilijedajevršenopomoćuskele.očekivatijedasvremenomdođedopouzdanihizvoraoovojpretpostavci.

prema do sada poznatim pouzdanim podacima u kojima se spominju poimeničnoutvrđenigradovikaštelinaneretvi (cimovski,cimiacho,civitatepointis/gradmostar/ prema toponimu cim i nebojša) „duo castelii da ponte di neretua“, kao i navodadubrovačkihkorničaram.orbinijaid.lukarića,srednjovjekovnilančanimostumosta-rupodignutjenajvjerovatnijeoko1440.god.naosnovitvrdnidr.paveanđelićadopočetkaXv.st.upravnikotaržupevečerićobuh-vaćaojeokolicumostarasobjestraneneretve,rajkotarjeveć1408.god.biorazdijeljennadvadijela.dionadesnojobalirijekejeulaziouposjedevelikaškeobiteljiradivoje-vića,adionalijevojobalijepripadaokosačama.ovarazdiobaseodržalaikasnije,svedoformiranjajedinstvenoggradamostara,takoštojeistočnidiopripaokotarugradanebojše.azapadnikotarugradacima,odnosnomosta.

lakojošuvijeknemamodetaljnijihipouzdanijihpodatakatkojebioporučiteljifinancijerizgradnjelančanogmosta,nebitrebalobitinikakvedvojbe:tojebiosvakakotadašnjigospodarovogovogpodručjastjepavukčićkosača,utemeljiteljhercegovine.ograditeljimalančanogmostaumostaruzasadtakođernemamopouzdanihpodatakaidokumenatailivjerovatnijejošuvijeknisuotkriveni.međutim,kadagovorimoostarimmostovimanarijecineretvi,trebaimalinaumučinjenicudajesavladavanjeprijelazaprekobrzeivelikerijekebiostoljećimavelikitehničkiproblem.lokalnigraditeljiuXvstoljećuovakodelikatanismionzahvattadanisumoglipoduzeti.

Zahvaljujući takođerdubrovačkipovijesnimvrelimaznatanbroj građevinskih radovavećegopsegaisolidnijegradnjeusrednjemvijekuuBosniihercegovinipodiglisudu-brovačkigraditeljikojisuposjedovalivelikoznanje, iskustvoigraditeljskutradiciju.oovomejesačuvanoivišedokumenata.nakonpadaBosnepodTurke1463.goduciljuobranedonjeneretveodTurakaugarsko-hrvatskavojskamatijekorvina,uzfinancijskupomoćhercegastjepanainjegovihsinovakaoidubrovačkihgraditelja,intenzivnoradinautvrđivanjugradapočiteljauhercegovini.Tadasubiliangažiranimajstoriipoznatidubrovačkigraditelji,kojisu,poredostalog,trebaligraditiimostprekorijekeneretve.

26

ovečinjeniceupućujunasnazaključakdasujedinodubrovačkigraditelji,koncemdrugepoloviceXvst,biliumogućnostiriješitiiizvršitivrlosloženismiongraditeljskizahvatipodićilančanimostumostaru,ponarudžbistjepanakosačekojijetadabionavrhuncusvojemoći.inakondolaskaTurakaunašekrajevedubrovačkigraditeljisudjelovalisunamnogobrojnimjavnim,obrambenimisakralnimobjektima,kakoumostarutakoinaširempodručjuhercegovine.

Budućidajeizstarijeprošlostipočetakairazvojanaselja,utvrđenjailančanogsrednjo-vjekovnogmostaprekorijekeneretveumostaruostaloniznepoznanica,odmladihis-traživačaipovjesničaraočekujemoubliskojbudućnostidadođudonovihdokumenataisaznanjakojabiupotpunilaslikuoovomvažnomrazdobljuburneprošlostiglavnogagradahercegovine.

glavnigradhercegovinemostar2002.godineobilježiojesvojuznačajnuobljetnicu-550godinaprvogpisanogspomenatvrđaveimostananeretvi.Udokumentupoznatogpovijesnogarhivaudubrovnikudatiranog3.travnja1452.zabil-ježenojedajevladislavhercegović,odmetnutisinhercegastjepanazauzeo„Blagayelduocastellidapontedineretua..”

naselja sutvrđenjimana lijevoj idesnojobalineretveporedušća rijekeradobolje iprvobitnilančanimostpodignulisuoko1440.g.ovajsrednjovjekovnimostbiojeuup-orabipunihstotinugodinanakondolaskaTurakauhercegovinudoizgrandjekamenogmosta1566god.lančanimostpodignutjezavrijemevladavinehercegastjepanakosače,anjegovigra-diteljinajvjerovatnijesubilidubrovačkimajstori.

27

KUltUrno-povijesni spoMeniCi U MostarU

1. staMBeni oBjeKti

1447.godineumostarujebilo19kuća.starestambenezgradeumostarusuprizemneilinajedansprat.prizemlje:kuhinja(mutvak),ostava(čiler),banjica(hamamdžik),magazaihodnik(ha-jat).naspratusuobičnodvijeilitrisobesapredsobljem(divanhanom),čestosadoksatom(ćoškom)kaulici.vrata,musandere(ormariiliplakari),dolafi(ormarićiuzidu)istropovi(siše)ukrašenisu,ubogatijimkućama,rezbarijama,štopredstavlja jednoodobiljež-ja stare stambenearhitekture. svaka kuća imadvorište (avliju) sa zahodom (ćenifa).dvorištasuograđenasavisokomzidomizasađenasucvijećemivinovomlozom(odri-na).okrenutesupremaistokuizatosveimajudovoljnosvjetlosti.mnoge stare imućnije kuće imale su uza sebe i tzv. predaharluke (gostinske sobe),posebnavećaprostorijasaprozoromnaulicudabisevidilotkodolaziukućuitujesjediodomaćinidočekivaogoste(musafire)pasuseoveprostorijezvaleimusafirhane.Utimprostorijamasesjelilo,pilasekafa(kaojedanritual)irazgovaralo,tojebilomuškoodjeljenje.

objekti koje posjećujemo:

KajtaZova KUĆa Ulicagašellića

BiŠĆeviĆa KUĆa Bišćevićaulica

MUZej spoMen KUĆa “dŽeMal BijediĆ” tj. Muzej hercegovine depadansmuzejahercegovine-muzejstarimost(smještenukuliTari)

2. BogoMoljenapodručjumostarainjegovebližeokolineživjelisuudobaturskevladavinepripadnicičetirikonfesijeodkojihsusviosimjevrejaimalisvojebogomolje.katolici,pravoslavciimuslimanisespominjuodprvihdanaturskevladavine,doksezajevrejeznadasusenastaniliteku19stoljeću.do1878god.umostarujesagrađeno37džamija,tritekije,dvijepravoslavneijednakatoličkacrkva.

2.1. dŽaMijesvemostarskedžamijegrađenesuodkamena,pretežnoodmiljevinezvana tenelijapodesnezaizraduiornamentisanje.Trisupodkupolamadoksuostalepokrivenečetverostrešnimkrovompodpločom,sčetvrtastombazom.2005.godumostarupostoji17džamija.

hadŽi MehMed - Bega KarađoZa dŽaMija (KarađoZBegova dŽaMija) KosKi MehMed - paŠina dŽaMija hadŽi KUrtova ili taBačiCa dŽaMija

ovatriobjektasuotvorenazaposjetioceionjimaćebitigovoraudaljnjemtekstu.

28

nesUh-age vUčjaKoviĆa dŽaMija

poznatijapodnazivom„džamijapodlipom”naugluulicemaršalaTita iBraćeBajataulice,uzstepenicekamuzeju.ovo je trećapodkupolnadžamija.natpisiznadulaznihvratagovoridajesagrađena935.godpohidžri(1528/29.god.)oosnivačuseznada jebiodizdar ijubuške tvrđave.nakonratapoporavljena1998.godine.

Ćejvan-Ćehajina dŽaMija

-poznatapodnazivom„inat“džamija.-neposrednouzstarimostnalijevojobali,naglavnojulici

sagrađena960.godpohidžri(1552/53.god.)munarajojjesagrađenauzlijevizidodulazaudžamijuiprvobitnojebilačetvrtastauoblikutornja.1885.godinejojjemijenjankrovitadajemunarasrušenaiznadvisinedžamijskogkrovaidozidanasoktogonalnomosnovom.Uistovrijemejesrušeninjenvanjski rnahfil (balkon).osnivačovedžamije je emincejvan,nosioc velikihdržavnihzvanja,sekretarbosanskogvilajetaipovjerenikzapopisposjedauhercegovini,sahran-jenjeuharemuovedžamije.nakonrataobnovljenaje1997.god.

sUltan seliMa javUZa MesdŽid

nalaziseuzsamistarimostnalijevojobalineretve.napravljenjegdjesuudareniprvitemeljimostaruislužioprvenstvenokaobogomoljavojnicimakojisustražariliukulamaokomosta.neznasetačnokadjeizgrađenalijevišeputaobnavljan,iznačajanjerjeslužiokaodžamijaamostmujebiokaomunarasačijegvrhaseučioezan.putopisacevlijačelebi-janavodidagajesagradiosultansulejman.mesdžidijestesagrađenzavrijemevlada-vinesultanaselimai.stradaojeuposljednjemratu,aposlijeobnovljen2004.godineislužikaoizložbeniprostor.

Ćejvan-Ćehajin haMaM

važnu komponentu u osmanlijeskom graditeljskom naslijeđu na našim prostorimapredstavljajujavniobjektiusklopukojihsubili:mostovi,karavnsaraji,sebilji(česme)ihamami(javnakupatila-banje).podolaskuosmanlijanaovimprostorimakaoiširemprostorueuropenisupostojalakupatilainjihovagradnjajeproduktistočnjačkekultureiobičaja.podizanisupocijelojcarevini,agradilisuihnajmoćnijivakifi(zakladnici)iostavljalinakoristnarodu.snjimasusemoglislužilisvi,bezobziranavjeroispovijest.hamamisukodnasklasificiraniudvijegrupe:jednostrukeidvostruke.primjerdvostru-koghamamajegazihusref-begovusarajevu,gdjesusemogliuistovrijemekupatiimuškarci ižene, jer je imaoodvojeneulaze ifizičkiodvojeneprostorije. isti je imaoiposebneprostorijezajevrejezbograzličitogpostupkakupanja.mostarki Ćejvan-Ćehajin hamam je lociran u priječkoj čaršiji kod Tabhane i džamijeTabačice.pripadaojeĆejvan-Ćehajinomvakufu,kojisejošsastojaooddžamijesmu-vekithanomimektebom,nizovimadućanaijednimhanomublizini.Unjegovojvakuf-namistojidajeonpolovinomXvist.podigaosvojezadužbinemeđukojimaihamam.hamamjegrađenizsredstavavakufa,agradnjadatirauširivremenskiperiodposlije1558.godine,aprije1664.godine.UuporabijebiododrugepoloviceXiXst.kadajeprestaovršitisvojufunkciju.Tadajezatvorenikasnijekorištenkaoskladište.

29

neračunajućistotinemalihhamamdžikapostambenimorijentalnimkućamaumosta-rusuuvremenuosmanlijskevladavinesagrađenadvajavnakupatila-hamama.poredĆejvan-Ćehajinoghamamapostojaojejošjedannamejdanuubliziniatikdžamijeausklopusinan-pašinogvakufa.TajhamamjekrajemXiXst.srušenipotpunouklonjen.inače, u bližoj okolinimostara postojalo je nekoliko hamama, i to karađoz-begov uBlagajukojijedanasuruševnomstanjuipojedanustocuipočitelju.Ćejvan-Ćehajinhamam je sazidanodgrubo lomljenogkamenapovezankrečnjačkimmalteroms kamenim temeljima. svekupole i svodovi građeni suodkamena sadre.pokrovnaobjektusučiniliolovnilimikameneploče.hamamjeosvijetljenprirodnomsvjetlošćusgornjestranekrozkupolenizommalenihzastakljenihšesterokrakihzvjezdastihotvoraraspoređenihposvimsvodnimpovršina-ma.ovakavnačinosvjetljavanjajebiouobičajenzatakvevrsteobjekatajersenisuos-tavljaliprozorinazidovima.glavniulazuhaham jebios južnestraneodaklese išlopremaostalimhamamskimprostorijama.sljedećeprostorijesubileprostorijezaprijemgostijuidruganajvjerovat-nijebrijačnica,dvakapalukakojasusekoristilazapresvlačenje.Uslijedećedvijepros-torijetzv.halvati,vršiosečinsamogkupanja.centralnaprostorijasezvalašadrvanpomalomvodoskokuukojojsenakonkupanjasjedilo,pilakafa,čajirazgovaralo.sasjevernesiranehamamasutakođerdvijeprostorije,itokotlovnicagdjeseukotlugrijalavodazapotrebecijelogobjektaiprostorijagdjesečuvaoogrijev.vodajecirkuli-ralazemljanimcijevimaprovedenimkrozzidove.postojalesudvijecijevipostavljenejednaiznaddruge,itojednazatoplu,adrugazahladnuvodu.Uhalvatimagdjesevršiosamčinkupanjapostojalasudvaispusnamjestazavodu,štodajepretpostavkudaseujednomhalvatumoglokupatičetiriosobe,značiuhamamuistovremenoosamosoba.nakonobavljenogčinakupanjadiovremenaseprovodioutzv.šadrvanu.samčindo-laskaiboravkauhamamupredstavljaojepravozadovoljstvo,pazatoniječudnoštosuhahamiopjevaniusevdalinkikaomjestaokupljanjaidruštvenogživljenja.Ćejvan-Ćehajinhahamkaovrijedanspomenikosmanlijskognepokretnognasljeđakaoznačajanspomenikkulturetogavremenauširojregijitrebamosačuvatiirekonstruirati.poslijerata2001.i2002.godinejenaobjektuuzpomoćmeđunarodnezajedniceizvrše-nočišćenjeodotpadaizatvaranjeistog,anajužnojstranisuurađenesondažnejamesciljemsagledavanjastanjaobjekta.

BiŠĆeviĆa čoŠaK

stambena graditeljska cjelina Bišćević - lakšić u mostaru proglašena nacionalnimspomenikomBosneihercegovinemaj2004.

Historijski podacijedanodnajreprezentativnijihstambenihobjekataizperiodaotomanskeupraveugra-dumostarusvakakojeBišćević-lakšićstambenikompleks.Bišćević-lakšićstambenikompleksdatiraskraja18.ipočetka19.stoljeća,iakojelo-kacijakompleksazastanovanje,najvjerovatnijekorištena još ipočetkom17.stoljeća(amirpašić.reclaiminghistoricmostar,opportunitiesforrevitalization).cijelistambenikompleksjeprvobitno,pripadaoBišćevićima,uglednojmostarskojporodici.Udrugojpolovini19.stoljeća,sauvećanjemporodice,došlojedoneophodnostipodjelekom-pleksanatrizasebnecjeline.centralnidioparcele,Bišćevićakuća,idanaspripadaporodiciBišćević,odnosnonasljed-nicima,stimdajekućapretvorenauprivatnimuzejtradicionalnekućeizotomanskogperioda.južnijidioparcele,kojipripadaporodicilakšić,seidanaskoristizastanovanje.Bišćevićisustaramuslimanskaporodicačijičlanoviživeumostaruodpočetka17.stol-jeća.dvasokakaumostaru,jedannacariniidrugiudonjojmahali,noseponjimasvoje

30

naziveod1867.godine.vezanzaporodicuBišćevićjeikapetanhalebijaBišćević(živioumostarukrajem17.stol-jećainakarađoz-begovojmedresipredavaoislamskopravnodjelohalebiju,počemujeidobionadimak).pokapetanuhalebijijekulanadesnojstrani(zapadnastrana)starogmostadobilanazivhalebinovka,kaoivrelo,neposrednouzdesnuobaluneretve,okostotinjakmetarauzvodnoodstarogmosta.kapetanjeiznadovogvrelaimaosvojćošakkojijedavnosrušen.UvlasništvuporodiceBišćević,poredatraktivnogBišćevićaćoškaumostaru,subili iBišćevićakulaucentru(iabele.umahaliBrijeg,jedanodnajljepšihobjekataovevrsteuhercegovini(ljubomihić,čapljinocentricarekreacijuikulturno-istorijskispomenici)iBišćevićaodžak,neposrednouzkulu(hivzijahasandedić, listmost,br.115-116.str.26-27).

Opis dobrakompleksjedodanasostaorelativnoneizmijenjenisastojiseizdvadijela:selamluk(muškaavlijailidiokućezaprijemgostijuiposlovnerazgovore),kojičiniBišćevićakuća,iharemluk(ženskaavlijailiporodični,intimnidioobjekta),kojijepredstavljendijelomlakšićakuće.pristupBišćevićakućijeizBišćevićasokakakrozkapijudrvena,polulučna,dvokrilna,de-koriranavrata.pristupaseukaldrmisanoekonomskodvorištearaluk,prostoromeđendvjemakapijama.najužnomziduaralukajesmještenamagaza-ostava.drvena, dvokrilna, skromnije dekorirana vrata, smještena na unutrašnjem istočnomziduaralukavodeukućnuavliju.avlijskiprostor,pravougaonogoblika,dimenzija10,0x6,0m.saproširenjempredulazomumutvak-ljetnukuhinju,jekaldrmisanriječnimkamenomizrijekeneretve,kojejeorganiziranou25pravougaonihpoljasaupisanimkrugovima.Uzsjeverniavlijskizidsuzasađenevoćkeizelenilo.šadrvan,napravljenodstranevlasnikanakoniisvjetskogrataodriječnogkamenaucementnommalter,jepostavljenubliziniulazaumutvak.Unutaravlijesusmještenekuća,nazapadnomdijeluparcele,mutvaksaostavom,najužnomdijeluparcele,iWc,unajudaljenijemuglusjevernogdijelaparcele.Bišćevićakuća,ograđenavisokimavlijskimzidominevidljivasaprilaznogputa,jeorijen-tirananaunutrašnjedvorišteirijekuneretvu.Zajednički,poluotvoreniprostoriukući,kojipovezujusobe,aliisamibivajukorištenizaboravak,hajatuprizemljuitavannaspratusuorijentiraninaunutrašnjedvorište,doksesobeuprizemljuispratuotvarajukarijecineretvi.premakonceptuprostorneorganizacije,Bišćevićakućapredstavljatipkućesavanjskimholom.vanjskiholjenatkriven,otvorensaistočnesiraneispratnidio(tavan)jeoslon-jennadrvenestupove.materijalupotrijebljenzagradnjukuće, lokalni lomljenikamen, jekorištenzazidoveobjektakojisumalterisaniizvanaikrečeniiznutra.vanjskizidoviobjektasuoko65cmdebljine,aunutrašnji zidoviprizemljaoko50cm.Zidovi izmeđusobaspratasupre-gradni,tanji(oko15cm),oddrvenogskeletasaispunom-čalma.drvojekorištenozastupove,međuspratnuikrovnukonstrukciju,kaoizavrataiprozore.potkrovljesenekoristi.kamen,sječenukameneploče,vađenizokolnihmejdana,jekorištenzapokrovviševodnogkrova.nabijelomalterisanimfasadamakućese ističuprozorskiotvori.sviprozorskiotvori,osimonihnaprostorijivelikogćoška,sujednakihdimenzija.Tosupravougaoni,drveniprozorikojiseotvarajunaposmik-surmu,takodajedonjekrilopomičnoidižeseprekogornjeg.prozoriuprizemljuimajurasteretimnišusaunutrašnjestrane,dokprozorinaspratunemaju.sviprozoriimajudemiresavanjskestrane.Tricjelineuprizemljukućesuhajat,velikasobaikuhinja.poluotvoreni,pravougaoniprostorhajata-hola,jepopločanpravougaonimkamenim

31

pločama.nazapadnojstranihajatajesmještenavelikasobasatriprozoraorijentiranakarijeci,ijednimorijentiranimnahajat.kuhinja,smještenanajužnomziduhajata,jedanasmodernoopremljenaprostorijasadvaprozoraorijentirananahajat,odnosnoavliju.najužnomziduhola,ispredkuhinje,susmještenidrvenibasamaci-stepeništena”l”,sakamenimpolazištem(tripočetnastepenika),kojepovezujehajatuprizemljuitavannaspratukuće.četirikubusnecjelinekojesejavljajunaspratukućesutavan,malaodaja,pred-odajaivelikićošak.prostorholanaspratujenapravljenkaotavansajazlukom-dijelomzasjedenje,odmoriuživanjeupogledunadvorištepred-odajaje,iakopoluotvorenprostorpoputtavana,upotpunostizasebnacjelina.posmještajuprostorije(nasprat),kaoiponamještajuidekoracijikonstruktivniheleme-nata,pred-odajaje,poputvelikogćoška,bilatzv.vizitnasoba,odnosnoprostornami-jenjenprijemugostiju.opremupred-odaječineugaonasećija,sehara(drvenisanduk,bogatodekoriran,namijenjenodlaganjuvrijednijihtkanihpredmeta)testoloviistolice,kojesuvlasnicinedavnokupili.

centralnudekoracijučiniosmokrakazvijezdakojajeodostatkastropaodvojenaprofil-iranomletvicom.profiliranaletvicajesasvakestraneukrašenasapotricvijeta.rubnapoljaosmokrakezvijezdesudekoriranastiliziranimglavicamacvijeća,dokseizsamogcentraspušta,uoblikucvijeta,stiliziranilusterodželjeza.

izpred-odajeseulaziunajreprezentativnijuprostorijukuće-velikićošak.velikićošakjekvadratnaprostorija,dimenzija4.5x4.5m.kojajeza2.75mprepuštenaprekoravnizida,tvorećinatajnačindoksatelemenatuobičajenutradicionalnojotomanskojkući–kojizbogsmjelostisvojeizvedbe(oslonjennadvamasivnastupa),ipoložaja,predstavljapoznatuiprepoznatljivukarakteristikupejzažaneretve.

drvena,polulučnavratavelikogćoškasurađenaprincipomrezbarenihheksagonalnihaplikacijanapodloziodzbijenihdasaka,oddvijevrstedrveta.poredgeometrijskihmo-tiva,navratimasejavljaivijenac,kaookvir,tefloralnadekoracijaupolulučnomdijelu.namještajvelikogćoškačineugrađenasećija-divan,organiziranauoblikuslova„U“.postavljenaispodprozora,bogatorezbareniugaoniormar,bojenasehara,drvenerale(police)inedavnokupljenirezbarenistolovisastolicama.nazidovimasenalazebrojnelevheifotografije.izprostoradoksata,kojisebrojnimprozorima,orijentiranimnasjev-er,zapadiistok,otvarakaneretvi,pružasespektakularanpoglednarijekuigrad.nadkvadratnimprostoromvelikogćoškasedižeplitka,malterisanakupola.centralnidiokupolepredstavljaudrvetuurađenkrug.Ucentralnomprostorukruga,urađenomutamnomdrvetu,jesmještena12-okrakazvijezda,odsvijetlogdrvetaizčijegcentrasespuštašestougaoni,ukovanomželjezuurađen,luster.najužnomzidutavana,nakrajubasamaka,jesmještenamala,skromnouređenasobasa drvenom tavanicom i jednim prozorom na istočnom zidu (pogled na unutrašnjedvorište).

mutvakjeprizemnaprostorija,iznutrakrečena,izvanamalterisana.Ulazjesazapadnestrane.ostava,kojasenaslanjanamutvak,nemadirektnuvezusanjim.Ulazuostavujesasjevernestrane.

Sadašnje stanje spomenikaBišćevića kuću sunakon ii svjetskog rata vlasnici pretvorili u privatnimuzej, nazvanmuzejotomanskekuće.samivlasnicisunastaviliživjetiukući,koristećisobuikuhinjuuprizemlju.Brinulisuseoredovnomodržavanjukuće,avremenomsukupujućirazne

32

komadenamještajaizstarihkućaudopunjavalisvojmuzej.Tokomrata1992-1995.godine.Bišćevićakućajepogođenateškomartiljerijom,itomprilikomjeoštećenkrov.prilikomgranatiranjajepogođenaimagazauekonomskomdvorištukuće.drugihvećihoštećenjanijebilo.nakonrata,kućajepopravljena,ivlasni-cajeponovnootvorilamuzej,kojiidanasvodinjenasestričina,kojojjekućanakonsm-rtitetkepripala.kućajeurelativnodobromstanju,sobziromdaseredovnoodržava.

KajtaZova KUĆa

kuća je lociranaunajstarijemstambenomdijelustarogmostara,uvlasništvuobiteljikajtaz.kajzatisubilikadije -šerijatskesudije.diosokakapremakajtazovojkući imamaliusponkrozstarinskumahalu.kućasesastojiprednjegdijelasnižimogradnimzi-domkojisezoveselamluk..tojemuškiposlovniiprijemniprostor.drugidiosvisokimogradnimzidomnazivaseharemilistambeniintimnidio.

selamluksepružaoodćoškasokakagdjesustajalazaprežnakola,anasuprotnojstranizidauavlijistajaojefijaker.goreuzsokakizakućepostojalasujošjednavratakrozkojaseulaziloudrugodvorišteitamosubilestajezajahačekonje,zalovačkepseizaza-prežnekonje.Tamosutakođerpostojaleprostorijezasmještajsijenaiostalehranezakonje.Usamomselamlukunalazilesusesobezamusafire-goste,sobezasluge,ave-likasobanakatujedivanlukured.graditeljovogzdanjajebioranijeturskivojskovođa,auvrijemegradnjebiojemostarskikadija.TojebilonegdjepolovicomXvist.,alipre-ciznijihpodatakanemajerosmanlijenikadanisuvodilizemljišneknjigezamostar.

selamlukiharelmuksuspajalamanjavratanakatu.Uzidunakatusenalazeipoliceisobjestranepojednavrata.izatihvratasuseženekrileodnepoznatihmuškaraca.Uharemlukusuonespravljalehranuipićeitosustavljalinapolice,zatvorilebisvojavratatepokucaleitektadbisluganadrugojsiraniotvoriovrataipreuzeonarudžbu.Tavratauharemlukuisadastoje.

haremluksesastojiod4sobezastanovanje;dvijeuprizemljuidvijenakatu.Utodobaspavalosenamadracimakojibisepodanuspremaliumusanderu-plakari.Takobisespavaćasobatransformiralaudnevnusobu.svakasobajeimalaikupatilo-hamadžik.Udvorištustoji jednakamenaposudakojasenazivakreta.služila jeza ispiranjeru-bljaizapravljenjesapuna.hajatisofasunadsvodeniprostoriuprizemljupopločanikamenimpločama.pravosenalazilakuhinjasotvorenimognjištem,prostoromzaob-jedovanjeipantamazasušenjemesa.dokuhinjejeizba-ostavaskaminom.nakatuiznadizbesenalaziistatakvaprostorijasistomnamjenominazivasećirel.

nagornjemkatuharemlukanalazisevelikasoba-ćošakgdjejesuuratovimasmješ-teneknjigenaarapskomjeziku.nekadajetobilanajvećabibliotekauprivatnomposje-duubivšojjugoslaviji.nekeknjigebilesunapisanerižinompapirusuausvojojkolekcijiposjedovalisuikurannakojemjestajala999.g.pohidžrištoznačidajekuranstaroko320godina.Uovojsobiočuvanjeikamin.ovasobaslužilajezaintimnaobiteljskaokupljanja,naročitoutijekomzimeiramazansk-ogposta;zatimtususeodržavalehatmezapokojdušeumrloga,učiosekuran.Udru-goj sobinakatukojascsimboličnonazivaodajom,pstavljena jeposteljaza rodiiju ikolijevka.

odsvihmostarskihdžamijaimesdžidasamosutripresvođenekupolama,doksusveostaleprekriveneviševodnim,drvenimkrovnimkonstrukcijama.Tetridžamijesukara-doz-begova.nesuh-agevučijakovićaikoskimehmed-pašina.

33

KosKi MehMed paŠina dŽaMija

koskimehmedpašinadžamijajeizgrađena1617.godineinjegovajezadužbina.gra-diteljskacjelinakoskimehmed-pašinedžamijejesmještenaustaromgradu,nalijevojobalineretve.komplekssesastoji iz:objektadžamije,medrese,šadrvana,turbeta idžamijskogha-remasaparnišanasmještenihukaldrmisanomdvorištu.saistočneisjevernestranekompleksjeoivičendućanimaipijacom,doksastranezapadaijugaimaotvorenpo-glednaneretvuistarimost.pristupkompleksuidžamijijeomogućensamosajedneistočnestrane.krozprolazzasvodenpolukružnimsvodom,iznadkojegseranijenalazioprivatanstan,ulaziseuprostranodvorišteučijemcentralnomdijelusenalazišadrvan.nasuprotdžamijinalaziseobjekatmedreseiturbe.izpisanih izvorasaznajemoda jemehmedkoski-pašarođenumostaru.kodvelikogveziralalamehmed-pašesokolovića(1604-1606.godine)biojeroznamedžija(kronik).agodinehidžr1014/1605.poslaojevojnideflerdar.poslijepovlačenjaizslužbesafera1015.pohidžri (14.maja1606)godine.koskimehmed-paša ježivio jošpetgodina iumrojehidžr1020(1611)godine.izgradnjudžamijejedovršionjegovbratmahmud.U istoj vakufnami se spominje i izgradnja koskimehmed-pašinahanikaha.ovaj do-brotvorjezaizdržavanjedžamijeihanikahaostavionekretnineumostaru,suhodoluivrapčićima.natpisoizgradnjikoskimehmed-pašinedžamijerađenjeustihovimanaturskomjezi-kuiuklesanjeukamenojploči,uzidanojnadglavnimulazomudžamiju.

koskimehmed-pašinadžamijaspadameđunajvrijednijespomenikemostaraipripadatipuotomanskihdžamijasjednomkupolom.ovadžamijaimavelikiznačajisaurbanis-tičkogstanovišta,posebnozavizure,jerpredstavljaurbaniakcentnadobalomneretve,jasnosagledivisastarogmostaisaprostoramaletepe.Unutardžamije,nasuprotvratima,nalazisemasivniiuoblikuvisokogportalaizrađenimihrab,koji jeukrašen i zasvoden jednimredomstalaktita.sdesnestranemihrabanalazisemasivniitakođerodkamenaizrađenimimber.Udesnomugluodvratasa-građen jemahvil,kogadržečetirikamenastupa.ogradamahvila je izrađenauviduperforiranihkamenihpločasauzorkomšestokrakezvijezdeikruga.

džamijajeprozračnaiakustična.Uunutrašnjostidžamijesenalazi25prozoraodkojihsepopetnalazinabočnimimihrabskomzidu,dvanaulaznomziduipojedannasvakojstraniosmougaonikatambura.slikanadekoracijaunutrašnjostidžamijesličnajeonojukarađoz-begovojdžamiji.cen-tralnarozetauglavnojkupolisaosamvijenacapremaotvorimatamburakojisupravil-noraspoređeni,kaligrafskiarapskinatpisipozidovima,mnoštvovegetabilnihmotivarasprostranjenihpozidovimaobjekta,kaoiraznolikiornamentinakamenommobilija-rumihrabu,mimberuimahvilu,predstavljajuslikanudekoracijuovedžamije.Upandantifimasunapisanaimena:„allah,muhammed,ebuBekr,omer,osman,alija,hasan,husejin“.džamijskiprozorisuukrašenibaroknimmotivimaizXiXstoljeća.nazidovimajeukupno11arapskihnatpisa,u6ovalnihi5četverougaonihokvira.Utokuratnihdejstava1992-1995.godinenaovojdžamijiučinjenajeznačajnašteta.

KosKi MehMed-paŠina Medresa

medresesegradeusvimvećimnaseljimaBihodpočetkaXvistoljeća.napodručjumo-starapostojaloje9medresazakojepostojeodređenipodaci:

neposrednospramkoskimehmed-pašinedžamije,kojihdesetakmeterasjeverno,nal-azilasedofebruara1951.godineihanikah-medresaistoimenogvakifa.Ukojojjego-

34

dinihanikah-medresaizgrađena,neznasetačno,alijesigurnodajepodignutanakondovršenjadžamije,tj.iza1617.godine.

medresesubilesrednjeivišeškoleukojimasestjecalovjerskoišerijetskopravnoznan-jeipoznavanjeorijentalnihjezika.građenesu,kaoimektebi,nainicijativupojedinacakaonjihovivakufi(zadužbine),pasuvakufnamenajvažnijidokumentikojiidajupodat-keomedresama.

kadajeovajhanikahpretvorenumedresunijepoznato,jerotomeupristupačnimdo-kumentimanemaspomena.sigurnojedajeonpostojao1664.godinejergaputopisacevlijačelebijameđumedresamane spominje, dokomehmedkoski-pašinoj džamijidaječakikraćiopis.

nakšibendijskihanikahkoskimehmcd-pašeumostaruderviškirednakšibendijadobioje imepomuhamedBahaudin al-Buharijunakšbandiju (umro 1389. godine), ali na-kšibendijskatradicijanesmatranjegaosnivačem.nakšibendijskireddervišapojavioseuBihuXvstoljeću,štosaznajemonaosnovihistorijskihizvoraipredanja.osnivanjetekijaovogredavezujeseuvijekzanekogistaknutogsveca(evliju),šejhailiderviša,anaročitošejha-gaziju,sačijegjegroba,kakosevjerovalo,zračilasvjetlostduhapreminu-logvelikana.međutim,veomasumalobrojniioskudniizvorikojimogupružilipodrob-nijeinformacijeopojavi,aktivnostimairazvojuovogredauprvimepohamaosmanskevlastiunašimkrajevima.opodacimaizXvstoljećamožemosaznatijedinoizpisanihizvoranastalihznatnokasnije,akojiseodnosenaspomenulostoljeće.Takosaznajemoizaprvešejhovenakšibendijskogredapoimenuajnidedeišemsidede,kojisuprematradicijibilisuvremenicisultanaFatihamehmedaiiikojisupoginuliprilikomosvajanjaBosneodstraneTuraka1463.godine.onisubilisahranjeniuzasebnomturbetuusa-rajevu,kojejepoznatopodimenom„gazilerturbesi“(mauzolejratnika),štosenalazilonadrumukojisetadazvao„gazileryolu“(putratnika).

ZlatnodobaširenjairazvojaredanakšibendijauBihpredstavljaXviiiXiXstoljeće.pri-padniciovogredamoglisusenaćiusvimslojevimadruštva.ovoučenjejeprihvatalaivisokafeudalnaaristokratijaiinteligencija(ulema).nakšibendizamseširioprvougra-dovima,azatimiururalnimpodručjimagdjesepojavljuječitavamrežanakšibendijskihtekija:usarajevu,Travniku,jajcu,Foči,goraždu,čajniču,visokom,mostaruisl.poredsarajevakaocentra,nakšibendijskiredjebiozastupljeniumostaru.naročitihzaslugazatoimaojekoskimehmed-paša,sinmustafin,kojijeporedsvojedžamijenamaloj tepiumostaruprije1612.godinepodigao jedanhanikahsa11soba.Uovomhanikahuse izučavaotesavuf ivršilaedukacijaderviša iderviškiobredi.Zaovajsvojhanikah,koskimehmed-pašauvakufiojeposjed(čifluk),kuće,baščuivrt.kaolegator,koskimehmed-pašaje,usvojojvakufnami,odrediodašejhnjegovahanikahabudeve-omaučenaosoba,daimaidrugekvaliteteivrlineuzornaderviša,adefiniraojeiobav-ezešejhaidervišakojistanujuuhanikahu.posačuvanojtradicijiipopredanjuprvišejhovoghanikahabiojekoskimehmed-pašinbrat,šejhmahmud-baba,kojisespominjeukoskimehmed-pašinojvakufnamiiz1612.godine.njegajelegatorodrediodadoživot-novršiovudužnost.popredanjuonjeizavršioizgradnjudžamijeibionjenprviimam,akadajeumro1572.godine,sahranjenjeuposebnomturbetunamalojtepiumostaru,nedalekooddžamijeihanikaha.

ovamedresa-hanikahjeradilaislužilasvojojsvrsisvedo1924.godinekadajezvaničnoprestalasaradom.U jednojsobimedrese1916.godinebilesusmješteneprostorijemuslimanskogsportskogkluba.odzatvaranjamedresedo1950.godineunjenojzgradistanovalesunekeporodiceizgacka.srušenaje1951.godine,ananjenommjestujeizgrađenmalipark.

35

Tlocrtnojeveomasličnaroznamedžijinojmedresi-pripadatipumedreseuoblikuslova„l“.nizoddevetsobazaučenikesadrvenimtrijemomformirajedankrakmedrese,adrugiformirapredavaonica.sobezaučenikesuprvobitnobileorijentiranepremavani,alisukasnijeprozorizazidani,aotvoreninoviutrijemu.svakasobajeimalakamin,očemusvjedočevisoki,kupastozavršenidimnjaci,posebnovidljivikadaseobjekatgledasaneretve.građena jeod lomljenogkamena. imala jedrvenukrovnukonstrukciju ipokrovodkamenihploča(škriljaca).1979.godinerekonstruiranjenajvećidioobjektakoskimehmed-pašinemedrese.medresajerekonstruirananaosnovisačuvanihdijelo-vatemeljaizidovaistarihfotografija.objektujedalanovanamjena.

Šadrvan

šadrvaniilivodoskocipodizanisuisključivoudvorištimadžamija,medresa,tekijaiham-ama.njihov zadataknijebio samodadajuvoduzauzimanjeabdestapredmolitvu,negoidaukrašavajupredvorjaspomenutihustanova.U mostaru je bilo pet poznatih šadrvana: pred karađoz-begovom, koski mehmed-pašinom,Ćejvan-Ćehajinom ihafiz-hodžinomdžamijom, i predroznamedži ibrahimefendijinommedresom,kojijebioinajljepšiinajvećišadrvanumostaru.danaspostojejošjedinopredkarađoz-begovomikoskimehmed-pašinomdžamijomislužesvojojsvr-si.svinavedenišadrvaninalazilisusenalijevojobalineretve,avodomihjeopskrbljivao,izuzevĆejvan-Ćehajinogikoskimehmed-pašinog,vodovodkoji je išaooddjevojačkevodenacarini.šadrvan,kojisenalaziudvorištukoskimehmed-pašine,imacentralanpoložajuodno-sunadžamijuimedresu.nastupovimakojisuokrenutipremaulaznimvratimauzidanesudvijepločesaisklesanimtarihimaizkojihsevididaješadrvansagrađenhidžr1195.(1781)godine.ovajhronogramjeuklesannadvijekameneploče,oivičenetordiranomvrpcom.natpisjerađenurimovanojprozinaarapskomjeziku,pisankrupnimilijepimnesh-pismom.naomanjemprostoruuzkoskimehmed-pašinudžamijunalazisedesetaknadgrobnihspomenika.

Šejha derviŠa ishaKa tUrBe

veoma brojne spomenike osmanlijske arhitekture čine nadgrobni spomenici - bijelikameninišaniilibašluci,kamenioklopiimauzoleji-turbeta.smještanisuuzdžamije,prometnijeputeve,pačakiuzsamekuće.Uglavnomsuihradilidomaćimajstoriodlo-kalnogkamena.Turbetasupodizaliugledniciimoćnicisebiilizadrugog,kojijeobičnobioodnekogvelikogvjerskogilikulturnogugleda,iakosutakvegradnjebileusuprot-nostisaislamskimvjerskimkanonima.dostačestoturbetasuskromnijegizgleda-jed-nostavnekućemanjihdimenzijasadvovodnimiličetverovodnimkrovomizrađeniodlokalnihmaterijala-kamena,ćerpičailidrveta.Umostaruje,zavrijemeturskeuprave,sagrađenosedamturbetakojasubilalociranaporaznimčetvrtimagrada.Triidanaspostoje,doksuostalaporušena.Turbešejhaishakaprvobitnosenalaziloumalomcarinskomharemu,aprilikomekshu-macijegroblja.1965.godine,zbogizgradnježeljezničkestanice,turbejeprenesenoudvorištekoskimehmed-pašinedžamije, gdje se idanasnalazi. smješteno jeuz samobjekatmedrese -njegovsjeverozapadnizidulaziu trijemmedrese,akrovnaplohaprodireukrovnukonstrukcijutrijema.odervišušejhuishakunemapouzdanihhistorijskihpodataka.narodnopredanjekažedajeporijeklomizmađarskeodaklesedoselioistalnonastanioumostaru.postojileg-endadajeumro1737.godineubojuBošnjakapodBanjomlukom.natpisuprozinabosanskomjezikunalazisenakamenojpločinaturbetudervišašejhishaka.

36

KarađoZ-Begova dŽaMija

graditeljska cjelina - karađoz-begova džamije umostaru samedresom, šadrvanomiharemom, smještena jena lijevojobalineretveukarađoz-begovojmahali nakutukarađoz-begoveiUlicebraćeFejića.Povijesni podaci1468.godinepodturskuupravupadaimostar.nastajeurbanizacijanaseljaponepisan-imorijentalnimzakonimasačaršijom - zanatskim igospodarskimcentromnaselja, imahalamastambenimkompleksima.Unajstarijesačuvanomkatastarskomdokumentuiporeskomregistru-popisnomdel-leru(Taputahrirdefterupredsjedničkomarhivuotomanskogcarstvauistanbulu) iz1477.godinepoprviputsespominjemostarusadašnjemnazivu,iopisanjekaonasel-jeod19kuća(obitelji) i jednogneoženjenogžitelja.svekućesusenalazilena lijevojstranineretve,dokjecijeladesnastranabilanenaseljena.UtokuXvistoljećamostarsekaourbanonaseljenaglorazvijaipostajenajvećigraduhercegovini,oslanjajućisvojrazvojnatrgovinuirazličitezanate,naročitokožarski.Utomperioduizgrađenisuna-jmonumentalnijiobjektisakralneiprofanearhitekture:bedemiikule,mostovi,džami-je,mesdžidi,medrese,hamami,hanovi,tabhane,česme,šadrvani,turbetaidr.premamaterijalimaiprimijenjenimkonstrukcijama,građevineseuglavnommogupodijelitiudvijegrupe:

-javne,zidaneodkamena,monumentalno,savelikimbrojemkupolaisvodovaiboga-timdekorativnimelementima:-stambenegrađevine,slobodnijeuoblikovanju,umjerilučovjeka,odmanje trajnogmaterijala.

UrbanazonaFejićeveuliceformiranajeizmeđu1470.i1620.godine.prvobitnojeuli-caimalafunkcijudapovežemahaleičaršijukojaseformiraokostarogmosta.UovojzoniuXvistoljećukarađoz-begpodiženajvećidžamijskikompleksumostaru.ovajjeizgrađen1557.godineublizinibazaraiglavneceste.sastojaoseizdžamije,medrese,mekteba,banaiimareta.konačnourbanističkoodređenjeFejićeveulicebilojeudru-gojdecenijiXviistoljeća,kadasudvijenovemahalekompletiranenaprostoruizmeđukarađoz-begovemahaleimusale,izgradnjomnovihcentara-roznamedžijinedžamije(vjerojatnooko1610.godine)ikjosejahija-hodžinedžamije(prije1620.godine).

karađoz-begpredstavljanajvećegdobrotvoranesamomostaravećihercegovine,kojijeusvojojzadužbiniostavio,osimdžamijeimedrese,i:trimekteba,imaretimusafir-hanu,trimostaivišehanova.Takođerje,zaizdržavanjesvojihzadužbina,ostavioi42dućanaumostarskojčaršiji.16tabhana(kožara),imaret,6mlinova,2stupe,neštozem-ljei300.000osmanskihdirhema.oviobjektisugrađeniumostaru,konjicu,potocima,Buni,lištici,Blagajuičičevu.karađoz-begjerodomizBijelogpolja,12kmsjevernoodmostara.iznjegovevakufnamesaznajemodajeimaotrisina,aiznatpisanadžamijisaznajemodajebiobratvelikogvezirarustem-pašeihercegovačkognamjesnikasinan-pašekojijeupravljaohercegovinomod1549.do1574.godine.karađoz-begjeumroumostaruoko1564.godinegdjejeisahranjenuharemusvojedžamije.

prema nekim podacima graditelj karađoz-begove džamije je kodža mimar sinan.karađoz-begovadžamijasespominjeusuvremenojlistisinanovihradova,kaojedinagrađevinakojujeovajvelikiarhitektaprojektiraouBosniihercegovini.

Opis dobragraditeljska cjelinase sastoji izkarađoz-begovedžamije samedresom, šadrvanom iharemom.

37

KarađoZ-Begova dŽaMija (ZaiM hadŽiMehMed-Bega - KarađoZa)

arhitektonski. karađoz-begova džamija pripada istom tipu džamija, sa istovjetnomprostornomkoncepcijomiidentičnimkonstruktivnimidekorativnimelementimakaoiFočanskaaladža.ovomtipudžamijapripadajujošiali-pašinaiFerhadijadžamijausa-rajevu,hadžialijinailišišmanibrahim-pašinadžamijaupočitelju,sinan-begovadžami-jaučajničuikalaunjusul-pašina(kuršumlija)džamijaumaglaju.kodsvihnavedenihobjekataosnovnukarakteristikupredstavljajasnoćaipravilnostarhitektonskogrješen-ja,iskladanproporcijskiodnospojedinihelemenata.Također,kodsvihdžamijapodjed-nakojeriješendžamijskitrijem,aunutrašnjostjeosvijetljenaistovjetnimrasporedomotvora.kodkarađoz-begovedžamijeumostarusuzastupljeniistikonstruktivniideko-rativnielementikaokodaladžadžamijeuFoči.

karađoz-begovadžamijapredstavljanajmonumentalnijudžamijuumostaru iherce-govini.evlijačelebijakaže:„hadži-mehmed-begovadžamijajeveomaprostrana,um-jetnički izrađena i svijetla.“ ona predstavlja stilski najčistiji i najkvalitetniji primjerakjednoprostornihpotkupolnihdžamija izgredenihuXvistoljećuuhercegovini.premanatpisudžamijajepodignutahidžr965.(1557./i55s.)godine,aizgradiojujemehmed,sinseadetov.

natpisnakarađoz-begovojdžamijiuprozinaarapskomjezikuuklesanjenakamenojploči.ovajkronogrampružapodatkeiokarađoz-begovomocuinjegovombratu,ve-likomveziruhrvatrustem-paši(dvaputajebiovelikivezir-1544.-1553.i1555.-1561.godine).

karađoz-begovadžamijajepotkupolnadžamijasatrijemompodmalimkupolama,van-jskimtrijemomsaelegantnimminaretom,kojajeispodšerefeukrašenamajstorskiiz-vedenimstalaktitima.

saulaznestrane,cijelomširinomvanjskogzida,izvedenjetrijemsasofamanatkriventrimakupolicama.svetrikupolicesu izvedeneu istojravni injihovavisinadoalemaiznosi8.97m.sofenatkrivajutrikupolice,kojeseoslanjajunačetirimasivnakamenastupa kružnogpresjeka, sa kapitelima stalaktitne kamenedekoracije rađeneu četirireda.

nekeodznačajnijihobjekatauBihkojepripadajutipu jednoprostornih,potkupolnihdžamijasaotvorenimsofama,natkrivenimsatrimalekupoliceikamenimminaretom,takođerimajuilisuimaleizgrađenvanjskitrijem.Funkcijavanjskogtrijemajegotovousvimslučajevimabiladvojaka:daprimištovećibrojvjernikaidazaštitivjernikeodra-zličitihklimatskihuvjeta(vjetar,kiša.snijeg,žega).Trijemseusvimslučajevimanalaziosatristranesofa.

minaret je prigrađen uz desni, vanjski zid. četrnaestostrani kameniminaret ima 94kamenestube,ašupljinaprostoraminaretaiznosi1.40m.postojedvaulazanamin-aret, od kojih jeprvi postavljenudesnomkutumolitvenogprostora i služi ujedno ikaoprolazzamahvil,adrugijepostavljeniznadprvog,uvisiniulazanamahvil.kakoidžamija,takoiminaret,građenisuodistogtesanogbijelogvapnenca-tenelije.osvjetljenjeunutrašnjostidžamijejeomogućenopreko25prozoraodkojihsepopetnalazinabočnimimihrabskomzidu,dvanaulaznomziduipojedannasvakojstraniosmokutnikatambura.prozorinabočnimimihrabskomziducentralnogprostorasm-ještenisuutripojasapodvauprvomidrugompojasuipojedancentralnosmještenuodnosunapovršinuzidautrećempojasu.prozorinaulaznomzidusejavljajusamoudonjempojasu.

38

dekorativna kamena plastika se javlja na ulaznom portalu, mihrabu, mimberu imahvilu.navanjskomportaluotkrivenjeslaboočuvanicrtež,stiliziranihfloralnihelemenataizXvistoljeća,štopotvrđujedasunaovimpovršinamabile izvedeneveomakvalitetnearabeskesagustokoncipiranimpredstavama.

prilikomistraživačkihradovanaslikanojdekoracijitokom1990.godinesondiranjemjeutvrđenodanamihrabupostoječetirislikanasloja:

SLIKANA DEKORACIJA -karađoz-begovadžamija spadau redmalogbrojadžamijanaBalkanusasačuvanimoriginalnimslikarstvom.slikanislojevisečestopreklapajujedniprekodrugih -odprvobitniharabeskipadokasnoosmanskogbaroka.nepostojanjezapisanaslikanojdekoraciji,kojibigovoriliogodininastankailimajstorukojiihjera-dio,ostavlja jedinomogućnostnjihovogokvirnogdatiranja.doovihpodatakasena-jčešćedolaziposredno,stilskimanalizama,prekospecifičnihodlikaprikazanihmotivaianalogijomsapostojećimobjektima.arabesknoslikarstvoXvi stoljeća, što jedo sadaotkrivenouBih,nalazi seualadžadžamijiuFoči(1551.godina),karađoz-begovojdžamijiumostaru(1557.godine)iFer-hadijidžamijiusarajevu(1561.godine).svetearabeskeposjedujuvrhunskevrijednostiarabesknogslikarstva iumnogočemusadržezajedničkekarakteristike,kaoda ih jeradilaistaruka,odnosnoistislikari.izvjesnojedasuovakovrijednadjelamoglistvoritivrhunskislikarisavelikimiskustvom.njihovadjelasadržesveodlikeiranskog,tj.tursk-ogarabesknogslikarstva.

karađoz-begovadžamijajebilaposljednjiputoslikana1909.godine.Tadasuiprethod-ni slikarski slojevipokriveni. svedoXXstoljećanije se znaloda li jeneštosačuvanoodstarihslikanihdekoracija.1968.godineobavljenasumanjasondažna istraživanjanapovršinamatambura,zidnimplohamainajnižimzonama,gdjejeotkriveno(ispodaustrijskihdekoracija)starijeslikarstvo,kaoinekolikokaligrafskihzapisa-lehvi.načinslikanja,prikazanepredstave,pigmentiboja,sastavžbukanepodloge,svejeukazivalodajeotkrivenoslikarstvonastalokrajemXviiistoljeća.

kaorezultatnavedenihistraživanjautvrđenajekronologijaradovakojajepokazaladadžamijasadržičetirirazličitaslikanaslojaizraznihperioda,tj.dajesvakih100-150go-dinadžamija iznovabilaukrašenamotivima.prvi slikani sloj je iz vremenanastankaobjekta(sredinaXvistoljeća),adrugisakrajaXviiilipočetkaXviiistoljeća,trećiizXiXstoljeća,aposljednji,četvrti,sapočetkaXXstoljeća.prvatrisuurađenauperioduos-manske,aposljednjiuperioduaustrougarskeuprave.

džamijajebilaufunkcijineprekidno,odizgradnjedodanas.dabisesačuvala,nanjojsuizvršeniodređenikonzervatorskizahvati,madanikadanisuvršenevećeadaptacijeipopravke.krajemXiXstoljećaprezidanjeminaretod57.stubekagore,apopotrebisuivršeneizmjeneolovnogpokrova.Uproteklomratu1992.-1995.godineobjektjepretrpiovisokstupanjrazaranja.Udvorištudžamijeješadrvan.aizdvorištaseulaziumedresuibiblioteku.sajugois-točnestranedžamijejeprostranijegrobljesamnogobrojnimnišanimasaepitafimaibez.njih.

šadrvan - jednostavno izvedenšadrvanbezdekoracijanalaziseudvorištudžamije imedrese,iimaoblikosmokutnikasašatorastimkrovom.Umostarujebilopetšadrva-na, dok danas postoje još jedino pred karađoz-begovom i koski mehmed-pašinomdžamijomislužesvojojsvrsi.svišadrvaninalazilisusenalijevojobalineretve,avodom

39

ih jeopskrbljivao, izuzevĆejvan-Ćehajinog i koskimehmed-pašinog, vodovodkoji jeišaooddjevojačkevodenacarini.natemeljuovogpodatkamožeseokvirnozaključitida je šadrvan izgrađennakon izgradnjevodovodakoji je išaooddjevojačkevode,akoji je izgrađen,premapretpostavkamanatemeljupisanihdokumenata,hidžr1113.(1704./1705.)godine (mujić,1956., str.193).ovinavodinampokazujuda ješadrvannastaoilipočetkomXviiistoljećailijoškasnije.

česma - česmauzkarađoz-begovudžamiju smještena jedesnoodulazaudvorištedžamije.natpisnačesmijerađenustihovimanaturskomjezikuiispisanjeteškočitl-jivimdželipismomsmještenimudvadesetčetvornihpolja.ispodnatpisanalazesenaposebnimkamenimpločamalijepibiljniornamentiidrugimotivi.Unatpisuseraspoz-najekaogodinapodizanjačesmehidžr1226.česmajesmještenauslijepimihrabnazidukojigledauUlicubraćeFejića.Uperioduizmeđu1621.i1637.godineizgrađenaječesmavezanazaizvordjevojačkavoda.U1805.godinijeovačesmaizgrađenakaoslobodnostojećaipovezanajezanovoizgrađenivodovodkaoprotočna.

haremdžamije - najstariji nišani umostaru, tzv. „šehidski nišani“ su bili građeni odbijelogtvrdogkamenavapnencaiimalisuprizmastiliplosnatoblik.nanjimanijebilonikakvihnatpisanegosunanekimbileisklesanerozeteilibiljniornamenti,ananekimamač.Ugrobljukodkarađoz-begovedžamijenalazesetritakvanišanakojidatirajuizprvogperiodaturskeuprave.oni,posvojimkarakteristikamapredstavljajuprijelazanoblikodstećakapremakasnijim,razvijenijimnišanima.Uzovudžamijunalazesedvijeparcelesanišanima,odkojihjejednasmještenauzsamudžamijusanjenejugoistočnestrane,doksedruganalaziprekoputaulazaudžamiju.parkporedkarađoz-begovedžamijeformiranjepedesetihgodinaXXstoljećanamjestugdjesenalazilonekolikostambenihkompleksa.

karađoz-begovamedresapredstavlja,usvojojvrsti,najstarijiobjektmedreseuherce-govini.možeseubrojitimeđuoneobjektekojičinetiptzv.malemedreseasimetričnogtlocrtauoblikuslova„l“.medresajedostaskromnihdimenzija.sastojiseodšestpros-torijaihajata.četirimanjeprostorije,kvadratičnogoblika,služilesuzasmještajđaka,dokjejedna,kvadratnogoblikaiznatnoveća,služilazaučionicu(dershana)ukojojjeodržavananastava.šestaprostorija,izduženogoblikaipopovršinimanjaodučionice,služilajezasmještajbiblioteke.sveprostorijesupokrivenekrižastimsvodovimatipaprvihbrusanskihmedresa,kojisepribližavajuformikupolemedresajezatvorena1918.godineiodtadajedjelomičnoslužilakaostambenazgrada.

karađoz-begovabibliotekajeprvapoznatabibliotekaumostaru,kojojjetemeljeudariosamvakif.karađoz-begovabibliotekapripadalaje,ponačinusmještaja,uskupinubib-liotekamedreseidžamijekojesuimalezasebnuprostoriju,ibilajejavnogkaraktera.Utemeljenaje1570.godine.premavakufnami,upravnikvakufamogaojeizdatiknjigezačitanjeuzkaucijuijemstvojednog„čovjekaiznaroda“.Bibliotekajeimalasvogstal-nogbibliotekara svedo 1934. godine.ovabiblioteka je zatvorena iste godine, kadajeumroinjezinposljednjibibliotekarmuhamedef.spahić.odtogvremenaje iznjeotuđenomnogodjelakojasubeztraganestala.ostatak jeprenesen1950.godineugazihusrev-begovubibliotekuusarajevu.Trirukopisaizovebibliotekeposjedujeiar-hivhercegovineumostaru.

KarađoZ-Begov MeKteB

mektebisubiliosnovneškolezavjerskiimoralniodgojdjeceisavlađivanjearapskogpisma.mektebisu,prematadašnjemzakonu,četverorazredneškole.

40

karađoz-begov mekteb je lociran u blizini (preko puta) istoimene džamije na kutuBraćeeejićaisolakovićaulice.sagrađenjeprije1570.godine,štosevidiizkarađoz-be-govezakladniceukojojodređujedaseumektebpostavimualimsapetdirhemaplatednevno.mektebjesrušen1892.godine ina istommjestu,kao imjestunekadašnjegkarađoz-begovoghanaiimarela,podignutaje1894.godinevelikadvokatnicapoznatapodimenom“vakufskidvor”.objektmektebajebioizgrađenkaotipična,kamenajednokatnica,pokrivenapločomodškriljaca,monolitnaisasvimarhitektonskimelementimatadašnjearhitekturenaovimprostorima.

odmahporedmekteba,uznjegovu južnu fasadu, legator jedao izgraditimusafirba-nu(besplatnokonačištezasiromašneputnike)učijojzgradi jebiosmješten i imaret(besplatnakuhinja).oovimustanovamanenalazimouizvorimavišenikakvihpodata-ka.objeustanovesuizgrađeneprije1570.godinejersespominjuukarađoz-begovojvakufnami.kadasuimaretimusalirbanaprestaliraditi,točnosenezna,asrušenisu1892.godine.Uprizemljumusafirhaneidijelamektebanalazilosešesnaestdućana,ukojimasuizrađivaniiprodavaniraznikožniprodukti.

Zavrijemeaustrougarskevlasti,starazgradamekteba jeporušena inanjezinomlo-kalitetujepodignulavelika,dvokatnazgradavakufa,izgrađenausecesijskomstilusafasadnimornamentimastarevenecijanskearhitekture.

KarađoZ-Begov han

hanovi su služili za odmor i prenoćište putnika i njihovih karavana, ali u njima se itrgovalo. jedanhanpodigao jehadžimehmed-begkarađoz,spramsvojedžamijenakutusrednje(Braćeeejića)isolakovićaulice.onjemuseznasamodajesagrađenprije1570.godinejersespominjeunjegovojzakladnici.srušenje1890.godineinanjegov-ommjestujepodignutavakufskapalata.

MaUZolej osMana điKiĆa

staramostarska obitelj đikića dala je nekoliko istaknutih ljudi i vakifa.među njimauglednomjestozauzimaosmanđikićkojijerođenumostaru1879.godine.Biojekn-jiževnik,pjesnik,publicista, istaknutipolitičar i kulturno-prosvjetni radnik.Umro jeumostaru1912.godineisahranjenuvelikomharemunacarinigdjesesadanalazežel-jezničkaiautobusnastanica.1936.godineprenesenesumukostiizcarinskogharemaisahranjeneumalomharemuspramkarađoz-begovedžamije.nadnjegovimmezaromjetadapodignutsarkofagodkamenihploča.mauzolej je izgrađenodopekeupseu-do-maurskomslogu.

1993.godineeksplozivomjerazrušensarkofagiturbepolovičnosrušeno.Turbejeprijeizvjesnogvremenapotpunoobnovljenoidovedenouprvobitnostanje.

hadŽi KUrtova ili taBačiCa dŽaMija

nalaziseupriječkojčaršiji,prekoputahamama.podignulajenajednomkrajuradobol-je,presvođenasadvakamenasvoda.

Zanimljivaupravozbogtogaštobisezavrijememolitveimamnalazionasuhomavjer-nicinavodi.kroznjenuunutrašnjostproticaojejedanodlijevakradobolje(danasjetopokriveno).građenajeodtesanogkamenaipokrivenačetverostrešnimkrovompodpločomsamunaromvisokomoko20m.

41

naovojdžamijisusačuvanaobamahfila(balkoni)ivanjskiiunutrašnji.sagrađenaje1600.godineizbognjeneblizinetaphanipoznatijajepodimenomTabačica.koristilisujepretežnotabaci.nakonrataobnovljena2000.godine.

kraćiopisunutrašnjostisavažnijimpojmovima:sdesnanalijevo...

• aBdesTumivanjetijelaprijeulaskaudžamiju• UlaZ-hajaT• mUnaranalaziseuvijeksdesnestraneodulazausamudžamiju• služizapozivnamolitvu-eZan(petputanadan)kojiobavljamUjeZin• molitve:saBah,podne(petkomdŽUma),ikindija,akšam,jacija• maheil nalazi se također sa desne strane od ulaza,mjesto rezervisano za žene

prilikommolitvi• minBer-stepenicezahUTBe(govore)• mihraB-nasuprotulaznimvratima,centralnidiopremakojemsevjerniciokrećupri

klanjanjuupravcumeke,mjestozaimama(vodimolitvu)• Tespihkrunica(33perlex3=99božijihimenaukuranu)• mesdŽid-džamijabezmunareaobičnoibezminbera• hadisi-muhamedoveizreke

natpisiuunutrašnjosti(kaligrafije):sdesnanalijevo...

• iznadulaznihvrata-o,tikojiotvarašsvavrata,otvorinamnajboljavrata”• desnizid „vjernicipokoravajteseallahu,njegovomposlaniku ivašem izabranom

vladaru“iznadmihraba(karadozbegovadž..)-„postojisamojedanboginjegovpo-slanikjemuhamed“

• lijevizid–„jedansatpravednostiboljijenego70godinamolitve“• lijevizidćošak–„kovjerujeuodređenjeallahćegapovlastiti“• lijevizidizmeđuprozora–„mojuspjehzavisiodallaha“

sinagoga U MostarU

sinagoga-TempiumostarunalaziseuuliciBraćecišićahr.15.naseljeBrankovac.

Historijski podaciUsrednjemvijekumostarjepredstavljaovažnoraskršćeukomesuseukrštavaliputevikojisuvodiliizBosnepremacrnojgoriidalmacijiiprekojadranskihlukadaljeuitalijuiostalezemljeevrope.Uarhivskimknjigamaiz1570.godinespominjuseprvijevrejskidoseljenici.danijelrodrigezimoshokoen,građanimostara–„habitori“.Bilisusefards-kijevreji,prognaniciizšpanije,kojisunakongranadskogediktaiz1492.godineubijeguodprogonarekonkviste,savelikomskupinomjevreja,svojeutočištenašlinaprostoruBosneihercegovine.

U19.stoljeću,zavrijemeaustrougarskeuprave,naovimprostorimanaselilisusejevrejiaškenazi,donosećizapadnoevropskukulturu,načinživotaistočnoevropskihjevrejauk-ljučujućiijidišjezik.starosjediocisefardiinovopridošliaškenazistvorilisuzajedničkujevrejskuvjeroispovijednuopćinu,kaoprvuuopćepoznatuzajednicutakvevrsteuev-ropi.

Ujevrejskomalmanahu1928/29,apremastatisticijevrejstvakraljevineshs,umosta-ru je još1889.godinepostojalasinagoga.objekatsinagoge jenastaopreuređenjemobjektakojijeprijetogaslužiozaodlaganjesijena.spomenutaparcelanakojojjebila

42

bogomolja,protezalasetadamukićaulicom(Braćešarića).Zbogmalogkapacitetaprostorainaraslihpotrebajevrejamostara,ukazalasepotrebazaizgradnjomvećegobjekta,formiranjekomitetzaizgradnju,ukojisuušligosp.davidkohn,davidFromeril.rosenfeld.ovajkomitetseobratioZemaljskojvladizaodobren-jeprikupljanjadobrovoljnihprilogazaizgradnjusinagogeTemplaumostaru.odprik-upljenihsredstavakupljenjegraditeljskiplacodsalkeĆibera,parcelabr.23/74i23/38.ZbognedostatkafinansijskihsredstavakomitetseuvišenavrataobraćaoZemaljskojvladi.premapredračunusredstvakojasubilapotrebnazaizgradnjuobjektasuiznosila17,500kr.aliistanisunabavljenaiostaojeduguiznosuod9.000kr.Zapisnikoizgradnjisinagogesacjelokupnomdokumentacijomsačinjenje07.juna1904.godine.Udrugomsvjetskomratusinagogajebiladjelimičnoporušena.godine1952.jevrejskaopćinamostarpoklonilajesinagogugradumostarujerjenijemoglazaštitilioddaljnjegpropadanja.gradjeuprostortemplasmjestiolutkarskopozorišle.Tadajeobjekat iobnovljenidogradenasudvakrilaukojimajesmještenaadministracijapozorišta.

UratuuBosniihercegovini1992.-1995.godineobjekatjestradaoprilikomrušenjasabornecrkveumostaru,kojasenalaziuneposrednojblizini.Tomprilikomjeuslijeddetonacijedošlodorušenjadijelaobjekta.kasnijejenekolikoprojektilapogodilokrovobjektakojijeupotpunostiizgorio.

ŽidovskogrobljesenalaziuZaliku.Ugrobljuimaokotristotinegrobnicaaliposebnoseističegrobokovančeličnimšipkamakojipripadadjevojcisimhikojajeumrlaudvade-setojgodiniodžutice.običajjenanjezingrobslavitikamenčić.

pravoslavne CrKve U MostarU

namjestugdjesesadanalazistarapravoslavnacrkvapostojalajedo1832.g.zgradastarijecrkvezakojuseneznanikadajesagrađenanitikakojeizgledala.poštojeovacrkvabilautodobapotpunodotrajala,srušenaje1832.g.

1. stara crkva u Mostaru – hram rođenja presvete Bogorodicenalazisenamjestuznatnostarijeghrama.različitipovijesnipodacisvjedočeiopos-tojanjuveomamaloghrama,nazvanogĆelija,kojisesenalazionaovommjestuiliuobližnojpećini,ačijinastanaksevežezapočetakXvstoljeća.sadašnjihram,izgrađenje1833.godine,očemusvjedoči inatpis isklesanukamenuiznadzapadnogulazauhram.Tojejednobrodnakamenagrađevinasazvonikomnapreslicu,štojekarakteris-tikazacrkvenuarhitekturuhercegovineičitavogjadranskogprimorja.Uportihramasa istočne i sjeverne strane, u nizu grobnica sa bogatom i kamenomornametikom,sahranjenisucrkvenivelikodostojnici,episkopifanariotiimostarskisveštenici.Uratu1992.godineovajhramjestradaoodpožara,aobnovljenje2004.godine,odkadaseunjemuredovnoodržavajubogosluženja.od2010.godineovdjesupohranjenemoštimitropolitaleontijaradulovića,iskopaneispodruševinasabornecrkve.Ustarojpravo-slavnojcrkviumostarunalazilesusevrijedneistarerelikvije,kaoiveomastareikonedomaćih,italo-kritskih,grčkihinepoznatihmajstoranastalihuperioduizmeđuXviXiXstoljeća.većina tihdragocjenosti,poput ikonesvetog jovanapreteče (radmletačkogslikarabliskognikolidipjetru),ikoneisusahrista„salvadormundi“iikoneBogorodicesahristom,nalazeseuriznicivladičanskogdvoraumostaru.

2. nova crkva u Mostaru – saborni hram svete trojice u MostarusabornihramsveteTrojiceumostaruiprestonihrameparhijezahumsko-hercegovačkeiprimorske,svojevremenojebiojedanodglavnihsimbolagradamostaraijedanodna-jvećihinajljepšihpravoslavnihhramovanaBalkanu.građenjeuperioduizmeđu1863.i 1873.godine, sredstvimakoje jeprikupljalo srpskostanovništvomostara iokoline,

43

aznačajnapomoćpristiglajeiodturskogsultanaabdulaziza,kaoiizrusije.njegovigraditeljibilisuhercegovacspasojevulićičuveniarhitektaandrejdamjanovZografski.ovajhrameklektičnogstila,spojjebizantijskih,romantičnih,baroknih,gotičkihiorijen-talnihelemenata.osnovajebazilikalna,zatvoreniglatkiplašthrama,samalobrojnimimalimotvorimaimaromaničkeodlike.šestnejednakihkupolasavisokimostakljenimtamburimapouzorunabizantijskuarhitekturu, a visoki zvonikubaroknom je stilu.atike suukrašenegotičkim iorijentalnimšiljcima, štouzbogatuplastikuokootvoraostavljaposebaniprepoznatljivvizuelniutisak.ovamonumentalnagrađevinapotpuno jesrušenauproteklomratu1992.godine,aod2010.godinenalaziseufaziobnove.Uovomhramu,1888.godine,sahranjenjemi-tropolitleontijeradulović,čijesumoštipronađeneprilikomobnovehrama,apotompohranjeneukivot,kojisenalaziustarojcrkvirođenjapresveteBogorodice.

vladičanski dvor u Mostarusagrađenje1910.godineuneobaroknomstilu,poprojektukarlaparžika, jednogodnajznačajnijiharhitekatauBosniihercegovinisakrajaXiXipočetkaXXstoljeća.naovojgrađeviniposebnoseističubogatstvotekstureisofisticiranostdekoracijeuenterijeruinafasadamaobjekta.dorata1992.godine,kadajeuvelikojmjeristradao,dvorjebiosjedišteepiskopaieparhijezahumsko-hercegovačke.

proteklihgodinapotpuno jeobnovljen, štogaponovočinibiseromgradskearhitek-turemostara.njegovuunutrašnjost,poredstilskognamještajasrpskoggradskogsta-novništvaidragocjenihumjetničkihdjela,krasiieparhijskariznica,saveomaznačajnimikonama,rukopisimaicrkvenimpredmetima,kojidatirajuodXvdoXXstoljeća.

FranjevačKa CrKva i saMostan U MostarU

Franjevačka crkva sv. petra i pavla u Mostaru

izvukodolaseizdanjabiskupskogdvorarazmišljaloodoljnjemširenjupremagradu.godine1861.franjevcisuosnovaligroblješoinovac,nasjevernimpadinamabrdahuma.kapelicaubiskupskomdvorubijašepremalenazapotrebepukagradakojisepovrat-kom frataraumostar iz danaudanpovećavao. FrarafoBarišić, ponukan rečenim,omerpaši latasu, vrhovnomzapovjednikuoružanih turskih četa,upućujemolbu zaizgradnjukatoličkecrkveumostaru.molbabijašepozitivnorješena29.svibnja1862.godine.ne samoda je dobio ferman za gradnju crkve, već i prostrano zemljištenarastokurječiceradoboljeprinjenomušćuurijekuneretvu.samcarizcarigradaabdulasizzagradnjunovecrkvedaruje2.500forinti.planzacrkvuizradiojefraFranjoizvi-cenze,poznatijiposvomkrsnomimenumatteolorenzoni.

početakgradnjeusporilajefrarafinasmrt(1863.godine),pajenovibiskupfraanđeokraljevićzavoditeljagradnjeimenovafrapetraBakulu.crkvasepočelagraditi7.ožu-jka1866.godine.onjenimmjeramaiizgleduvelifrapetarBakula:„njezinaduljinasasvetištemiznosi52lakta,širina25.kapelasvetištajeduga14lakata,široka13.odisto-kakapelejezvonikdug5lakat,sirok5.stilcrkvejekorintski.cijeladuljinasvetezgradedosvetištasastojiseodtrilađe.srednjevelikeidvijepobočnemanje.kapelapakuob-likulukamoraimativlastitisvod.vanjskelađeimajučetiriprozoradvaipollaktavisineijadaničetvrtširine.Takoćeimatiisrednjalađa.kapelaimadvaprozoraijednuzvijezduusrediniprobušenu.istotakoisvetišteimadvaprozora.crkvaimapeteravrata,dvojasastranenapobočnimlađama,atrojanapročelju.nadvratimasuvelikezvijezde“.

44

Ukamensunadglavnimulaznimvratimaucrkvuuklesaneriječi:

„svemogućemstvoriteljuBogu:svetompetruisvetomepavluovacrkvasagrađenastoji;carstambolskimlogodobrovloljni;dademistougodnozagradnju:Uztogrošahpedesejetkesah;pukubogipomoćdademalu...vasostalitrošakmlogotežakizmistajeprišoinostranskihsnastojanjembratjefranciskanahibiskupanadčelnikasvoga.p.g.1866.0.7.“

godine1867.crkvajeozidanadokrova.gradnjujeusporiloitoštosenalazinapjesko-vituipodvodnutluuzrječicuradobolju,pajeutemeljedubokouzemljubilonužnopostavitimrežutvrdihhrastovihtrupaca.godine1902.crkvajeposveuređena,1917.godinekamenijepodzamijenjenkeramikomicrkvaopskrbljenahrastovimklupama.glavnioltartirolskihmajstoraskipovimasv.petraisv.pavla,kojimajecrkvaiposveće-na,dominiraojeizapsidecijelimcrkvenimprostorom.lijevoodglavnogoltarabijašeoltarBlaženedjevicemarije,adesnooltarsv.antepadovanskoga.desnoodglavnogulazaucrkvunalazilasekapelasv.FranjeukojojsuzaBpžićpostavljenejaslice.vre-menom je u crkvi dograđen kor i na koru smještene klasične orgulje.godine 1927.kupljenasuzvona ipostavljenauzvonik.Uiisvjetskomratucrkvasu isamostanodsaveznikavišeputabombardiranipričemusujakostradali.iztihjerazlogaFranjevačkabogoslovijavećspočetkarataizmještenaizsamostanaužupečitluk,čeriniveljake.

Franjevački samostan u Mostaru

hercegovačkisusefranjevcisvevišeivišepribližavaliispunjenjusvoježeljeponovneizgradnjefranjevačkogsamostanaumostaru.Ublizininovoizgrađenecrkve1870./71.godinepodigošefranjevačkurezidenciju.Unjuizvukodolapreseljavajufratri,aunutarrezidencijeotvorišepučkuškolu,neštokasnijeihrvatskufranjevačkutiskaru.

dana5.veljače1886.godineredodržavnikfralukaBegićšaljenaZemaljskuvladuusarajevomolbuzadopuštenjegradnjefranjevačkogsamostanaumostaru.jedinatočkakapitulakustodijeutravnju188.godinenaširokomBrijegunakojemsudjelujeibiskupfrapaškalBuconjićbijašeogradnjisamostanaumostaru.odlučenojedaseodmahnapravicjelovitplanitroškovnikgradnjeidasesgradnjomčimprijeotpočne.Zana-dglednikaiupraviteljagradnjekapitulimenovafranikolušimovića.dabigradnjaot-počelaštoboljeiprije,novoizabraniredodržavniko.fralujoradošprelazisasjedištemkustodijeizširokogBrijegaumostar.Tajpremještajodobravageneralnaupravareda20.svibnja1886.godine.odtadadodanasuovomsamostanustolujeprovincijalher-cegovačkefranjevačkeprovincije.„glashercegovca“(br.43od22.listopada1886.go-dine)donosivijestoosnutkuodborazaizgradnjusamostanai„pozivsinovasv.Franjeuhercegovini“dasekupemilodarizaizgradnjusamostanaumostaru.Ulogajeodborabilaosnivatipododbore iskupljatimilodaresasvihstrana.Uzskupljanjemilodaraukonjicusesjekladrvenagrađa,tedogoniokamenipržina.

naslijedećemkapitulu1889.godinezaredodržavnikaizabranjenadglednikivoditeljgradnjeimostarskižupnikfranikolašimović.odmahjeprionuoposlu,obilazećido-movinomisvijetomizagovarajućigradnjusamostana.okružnicomsvojbraćiod29.srpnja1889.godinenajavljujeskoripočetakradova.nacrtzanovisamostanizradioje

45

beznaknadearhitektmiloškomadina,aonjevodioinadzorgradnje.strogojenadgle-daoradmajstora,tejegradnjateklaponacrtuibrzo.radnjomjerukovodiofranikolašimović.

dana14.ožujka1890.godinepostavljenisutemeljisamostanaudubinuod4m,ana19.ožujkasvečanojeo.frapaškalBuconjićblagosloviotemeljnikamensamostanu.Usvečanomslovubiskupjeistaknuo:„prošlojeprekotrivijeka,dajefranjevačkisamo-stansrušenumostaruodneprijateljakrižaisusova,pakakojedanasnadošlovrijeme,daseopetuzdigneuvećemsjajunovifranjevačkisamostanidamusedanasupravostaviprvitemeljnikamennadansv.josipazaštitnikakatoličkecrkveinaimendannjiho-vaveličanstvacaraikraljaFranjejosipai,slavnogaosloboditeljaBosneihercegovine“.Togajedana,naime,biskupfrapaškalBuconjićslavio10.obljetnicusvogabiskupskogposvećenja,tesumusefratriipukinatajnačinzahvalili,jerjebionajvećimzagovorni-komizgradnjemostarskogsamostana.

samostanjepokriven12.rujna1891.godine,a23.studenogaožbukanocijelovanjskopročelje.provincijalstajnikomiduhovnimpomoćnikomuseljavausamostan4.listopa-da1892.godine,a30.srpnja1893.godinecijelasesamostanskaobiteljmoglauseliti,jerjesamostanbioposveizgrađen.dana1.svibnja1894.godinesamjegeneralredapohodiosamostanidiviosenjegovojvelebnostiiljepoti.UskladusazakonodavstvomFranjevačkogredaproglašenjesamostanomsv.petraipavla8.lipnja1894.godine,asvečanojeotvoren6.prosinca1894.godine.njegovprvigvardijanbiojefradominikšarac.

(Literatura: Ante Marić / Franjevački samostan sv. Petra i Pavla Mostar)

stari Most U MostarU

iwasstiffandcold.iwasbridge...Franzkafka

prviseputdrvenimostspominje1452.ujednomdubrovačkomizvještajuopobunisinaprotivhercegastjepanaiotimanjunekolikoutvrda,izmeđuostalihi“duocastellialpon-tedeneretua”.mostseposlijekaovažnagrađevinanavodiubrojnimdokumentimapasemožezaključitidajeiizgrađenspomenutegodine.gradnjautvrdanaobalamaneretvepripisujesedesetakgodinaprijevelikašuhercegastjepanaradivoja -gosturadinu.kuleiokolnanaseljanisutadabilipovezanimostom,čaksepretpostavljadasuseteretiuuskomriječnomklancumeđusobnoprenosilisustavom“žičara”.opostojanjudrvenogvisećegmostaimamnogopisanihspomena,alisesvedosadašn-jiharheološkihistraživanjavjerovalodajebiosmješten15metaranizvodnoodkamenogmosta.kaoprijelazbiojevrlonesiguran,alislužiojegotovocijelostoljećetejeomo-gućiorazvojzajedničkognaseljasobjestraneneretve.

naseljejepostalodijelomotomanskogcarstva1468.godineadrvenijemostslužiozadaljnjaturskanadiranjapremazapadu.mostarsevrlobrzorazvijaoivećjetijekomXvistoljećapostaoglavnohercegovačkonaseljekojejeucijelostizasjeniloobližnjisrednjo-vjekovnigradBlagaj,smještenizvanglavnogputa.

novi jemost izgrađen1566.godinenamolbugrađanamostara,uposljednjojgodinivladanjasulejmanaveličanstvenog.njegovavladavinajebilarazdobljevelikeekspanzi-jeiprosperitetazaosmanskocarstvo.premanatpisunaturskomjeziku,kojijebionamostuprijenjegovognedavnograzaran-ja,završenje974godpohidžri,odnosnonegdjeizmeđu19.jula1566.i7.jula1567.godine.

46

datumzavršetkajetakođerstavljennanatpisodšeststihovanaturskomodkojihposl-jednjistihsadržidatumuoblikukronogram:“kudretkemeri”(slavoluk),ukojemsvakoslovosadržinumeričkavrijednost,ačijizbrojdaje974.mostjegradiohajrudin,učenikslavnogkodžemimarasinana.Zanimljivojedanezao-bilazni turskiputopisacevlijačelebija (kojisemostuneizmjernodivio)gradnjupripi-sujesamomsinanu,alijeturskipovjesničarahmedrefikpronašaonaredbukojomseodređujedaumakarskojtrebaizgradititvrđavuida“tajposaotrebaobavitihajrudinkojijeprijenekogvremenaizgradiomostarskimost”.

dokumentujednosvjedočidajehajrudinazatajsložengraditeljskipothvatodabraomimarsinankaovrhovniturskigraditeljtedajemostgrađenpremanjegovimzamisli-maodnosnoprojektima.jednalegendatakokažedaneimarhajrudin,kojije,ponaloguturskogsulatana,počeograditimost,nikakonijemogao izgraditinjegove temelje. štobimarljivihajrudinoviradnicipodanuizgradili,neretvabinoćusrušila.legendadaljekažedajeočajnihajru-dinvećmislioodustatiodgradnje,kadamuseusnuobratilagorskavilasplanineveležikazalamudaćemostizgradititekkadadvojenajzaljubljenijihmladihmostaracazazidautemeljemosta.Tupričunastarommostustoljećimasuprepričavalimomciudvarajućisesvojimizabranicama,natajnačinpokušavajućiihuvjeritikakojeistinskaljubavonoštokamenjumostaomogućavadalebdiuzraku30metaraiznadrijeke.druga,pak,legendakažedahajrudinnikadanijevidiosvojedjelo.nakondevetgodinaiserpljujućegradnje,hajrudinseplašiodaćemostpastikadabudupodignuteskelekojesugadržale.Zatojeonsasvojomkaravanomkrenuopremacarigraduitekkadajedovoljnoodmakaoodmostaranarediojedaskelebuduuklonjene.mostjeostaočitav,ahajrudinjenastavioputudalekuanadoliju,ostavljaljućiuzemljihercegovojspome-nikpokojemćetajdiosvijetapostalinadalekopoznat.

gradnju jemostanadziraohaždi-mehmedkarađozbeg, inačegraditeljnajljepše isto-imenemostarskedžamije,avjerojatnojeiunjezinugradnjubiouključengraditeljha-jrudin,budućidajezavršenai557.,uočipočetkagradnjemosta.ogradnjimostamalosezna.Zapisanasusjećanjailegendeteimeidjelovelikoggra-ditelja.čakidanas,kadaseomostumnogovišezna,iakonažalostponajprijezahvalju-jućinjegovurušenju,vađenjuizneretveiispitivanjusastavnihdijelova,ostajenejasnokakojeizgrađenaskela,prevezenkamensjednenadruguobalutekakojeskelaizdrža-lasvevrlozahtjevnefazegrađenja.

nejasnojejošmnoštvonaizgledmalihproblemakojiidanasmučegraditelje.Toned-vojbenosvjedočioveličinigraditeljskezamisliiizvedbetognesumnjivovelikoggraditel-jskogpothvata,jednogodnajznačajnijihusvomvremenu.

imaostaromčudesnomkamenommostuimnogopjesamatezadivljenihinadahnutihkomentara.odstranihga jeautoraprvispomenuofrancuza.poullet1658. (ipriječelebije)kojismatradajeimpozantnijiismionijiodrialtauveneciji.U19.st.posjetiogajeenglezgardnerWilkinson,kojijenapravioiprvetehničkesnimke,aliipostaviotvrdnjudajeriječorimskommostu.Tusutezudesetljećimapotomponavljalibrojnistraniidomaćiautori, a tek je robertmichel u posebnoj studiji nepobitno ustvrdio da se, kao i umnogimdrugimslučajevimanatompodručju,radioturskommostu.štovišetvrdiojedajetonajljepšimostnasvijetu,azapisaojerečenicukojaseposlijemnogocitirala,dapodsjećana“divovskoggalebakojiseokameniouletu,utrenutkukadjevrhovimasvojihkriladodirnuostjenoviteobaleneretve”.

svremenomseokomostastvorioskladanicjelovitarhitektonskisklop.reklismoveć

47

dasuiprijedrvenogmostasobjesiraneneretveizgrađenepolukružnekule,sravnimdijelovimaokrenutimpremaneretvičijisuprijelaztrebalibraniti.nadesnoj(zapadnoj)obalijesamostojećakulahalebija(zvanaihalebinovka),analijevoj(istočnoj)kulaTarasašesterokutnimkaštelom.

od1680.do1695.kapelanhalebija,pokojemujekulaidobilaime,pregradiojujeina-dogradioupokrivenukaraulutesnizomprozorastvoriostambeniprostorzaposadu.od1690.do1878.izvršenesumanjepregradnjenapročeljima,ahalebijajeudonjemdijelunekovrijemeslužilakaotamnica.

valjarećidajekrajem19.st.nadesnojobaliizgrađenazgradaribarnice,analijevojman-jamagaza,mesdžidjeponovnopodignutnaprijašnjimtemeljnimzidovima,aizmeđumesdžidaiTarepodignutjenovistambeno-poslovniobjekt.

Znasedasutijekomkandijskogratamlečaniutrinavrata(1652.,1693.i1694.)napadalimostarštojeuvjetovalomnogezahvateinamostuiugradu.ipakoradovimanamos-tunemamnogospomena,štoznačidajeradmajstorahajrudinauspješnoodolijevaozubuvremena.određenisuzahvatibiliuočljiviuzlijeviupornjak,alikakoseradioistomkamenumoždasutobileintervencijegraditeljaprijezavršetkaradova.

Zaaustrougarskeokupacijenamostusurađenemnogepreinake.Zbogprometnihjerazlogapovećanadebljinanasipanaobjestranemosta(za80cm),aprilagođenajeistazanamostu.glavneuliceštovodenamosttakođersupodignute,apovećanajeivi-sinaprilaznihvrata.kamenaograda(korkaluk)dobilajeidodatnuželjeznu.oštećenojekamenjepopravljenocementnomžbukom,alisusepojavileružnetamnemrlje.nakondrugogasvjetskogratauklonjeneusveaustrougarskeintervencije.

48

49

Turističkivodičtko je to?

Praktični dio

nakon teoretskogdijelaobukekojiobuhvatasadržajkurikuluma izprethodnogdije-la, obuka seodvija u svompraktičnomdijelu. praktični dioobukeobuhvataposjetukulturno-povijesnimspomenicimaugradumostaruzajednosaprofesionalnimturis-tičkimvodičem,kaoiposjetupredstavnicimanajvažnijihreligijskihzajednicaugraduirazgovorsanjima.

Završni dio obuke predstavlja simulacija vođenja grupe po utvrđenim itinererima irazmjenaiskustavaunutargrupe,kaoidobivanjepovratnihkomentaraisugestijaodstraneprofesionalnogvodiča.

50

prof.dr.amirpašićidipl.oecc.miliBijavica

prof.dr.amirpašićidipl.oecc.miliBijavica prof.vjekoslavvierda

prof.vjekoslavvierdaprof.vjekoslavvierda

prof.ljubomirZovkoprof.ljubomirZovkoidipl.oecc.miliBijavica

prof.dr.amirpašićidipl.oecc.miliBijavica

51

kujundžiluk vladikindvor

vladikindvorvladikindvor

Franjevačkacrkva Franjevačkacrkva

FranjevačkacrkvaFranjevačkisamostan

52

karađoz-begovadžamija kajtazovakuća

Bišćevićakuća razgledgradauzprezentacijuvodičadaliborapejkovića

razgledgradauzprezentacijuvodičadaliborapejkovića

razgledgradauzprezentacijuvodičadaliborapejkovića

razgledgradauzprezentacijuvodičadaliborapejkovića

razgledgradauzprezentacijuvodičadaliborapejkovića

53

razgledgradauzprezentacijuvodičadaliborapejkovića

razgledgradauzprezentacijuvodičadaliborapejkovića

razgledgradauzprezentacijuvodičadaliborapejkovića

razgledgradauzprezentacijuvodičadaliborapejkovića

razgledgradauzprezentacijuvodičadaliborapejkovića

razgledgradauzprezentacijuvodičadaliborapejkovića

razgledgradauzprezentacijuvodičadaliborapejkovića

razgledgradauzprezentacijuvodičadaliborapejkovića

54

www.interreg-hr-ba-me2014-2020.eu