C I J E N A 1 2 k n

POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

1 . s r p n j a

2014. 12C I J E N A 1 2 k nC I J E N A 1 2 k n

1 . s r p n j a1 . s r p n j a

2014.2014. 121212121212

PRILOG OVOG BROJA

Isplativost uzgoja koza

www.gospodarski.hrPretplatite se!

(cijena 70 kn za 3 mjeseca,6 brojeva uključeno)

tel: 01/3843-555mail: pretplata@gospodarski-list.hr

Zatražite besplatan primjerak!

ISSN 0350-3100Nakladnik

„Gospodarski list”Novinsko nakladničko i trgovačko d.d.

10000 ZagrebTrg bana Jelačića 3

telefon 01/48 16 145telefaks 01/48 16 146

DirektoricaAndreja Vrcan

E-mail: andreja@gospodarski-list.hrUredništvo

Majstora Radonje 12telefon: 01/38 43 222, 01/38 42 777

telefaks 01/38 43 666E-mail: redakcija@gospodarski-list.hr

www.gospodarski.hrGlavni urednikBranko Horvat

Urednički odborVitomir Patko

(zamjenik glavnog urednika)Goran Beinrauch (odgovorni urednik)

IlustracijeBožidar Špoljarić-Largo

Fotografi jeArhiva Gospodarskog lista

Shutterstock

List izlazi svakih 15 dana.Tromjesečna pretplata 70 kn

Inozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $Računovodstvo i pretplata

telefon 01/38 43 555telefaks 01/30 77 725

pretplata@gospodarski-list.hrprodaja: hrvoje@gospodarski-list.hr

IBAN HR1223600001101284610kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb

IBAN HR3423900011100301008kod Hrvatske poštanske banke Zagreb

Devizni račun u Zagrebačkoj banci:IBAN HR12 23600001101284610

Matični broj: 3222195OIB: 09377481666

Tisak i grafi čka pripremaVJESNIK d.d. ZAGREBSlavonska avenija 4

Rukopisi i slike se ne vraćaju.„Gospodarski list” d.d. upisan je u

Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73.

Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu

autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list”

ne odgovara ni za sadržaj oglasa.

Iz ovog broja izdvajamo:

www.gospodarski.hr2 x mjesečno u Vašem domuwww.gospodarski.hrwww.gospodarski.hr

internet izdanje

Zahvaljujemo na podmirenoj pretplatiPodmirena pretplata osigurava redovito izlaženje

„Gospodarskog lista”!Podmirena pretplata osigurava redovito izlaženje

AKTUALNE TEME 2 – 3 S raznih strana 4 Započela isplata 1,2 milijarde kuna izravnih

plaćanja poljoprivrednicima 5 Bespovratne potpore za rad poljoprivrednih

zadruga hrvatskih branitelja 10 – 11 Što treba znati prije ulaska u proizvodnju rezanog

cvijeća? 12 Pravni savjeti 13 Stručni savjeti 14 Tržište i cijene voća 15 – 16 Informiranje i podizanje razine svijesti

poljoprivrednih proizvođača

RATARSTVO, KRMNO BILJE, MEHANIZACIJA 19 – 20 Pojava sovica pozemljuša (2) 21 Travna silaža 25 – 26 Mehanizacija u voćarstvu

VAŠ VRT 27 Žičnjaci u batatu 28 – 29 Uzgoj jesenskog kupusa 30 Ekološko suzbijanje puževa (2) 31 Štitasta uš kurike 32 Sagina – travnjak koji to nije 33 – 34 Češće bolesti ljetnica MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 35 – 41 Isplativost uzgoja koza

VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO, VINARSTVO 44 – 45 Mogućnosti suzbijanja lisnih uši (2) 46 – 47 Vrijeme je za berbu ribiza 48 – 50 Sustavi natapanja voćnjaka 53 – 54 Prihrana vinove loze nakon cvatnje

PČELARSTVO, PERADARSTVO, STOČARSTVO 57 Pčelinjak nakon poplave 59 – 60 Kakvoća mesa peradi61 – 62 Kako sačuvati stoku nakon poplave? (2) 63 Uzgoj kvalitetne teladi64 – 65 Plemenite pasmine svinja za

proizvodnju suhomesnatih proizvoda

LJEKOVITO BILJE 66 – 67 Borač poboljšava zdravlje

i raspoloženje

gospodarskilist

35 1. srpnja 2014.

Isplativost uzgoja koza

mali

GO

SPO

DA

RSKI

SA

VJET

NIK

Koze spadaju među prve pripitomljene vrste, koje su od davnina slu-žile čovjeku dajući mu visokovrijedne proizvode (meso, mlijeko, kožu, vlakno, gnoj i dr.). Međutim, intenziviranjem i industrijalizacijom poljo-privrede, osobito stočarstva, sve se više počinju podcjenjivati i ospo-ravati - često se napasuju na najlošijim pašnjacima i najnepristupač-nijim terenima, daju im se ostaci hrane od konja, krava i ovaca, drže ih se u lošim i neprimjerenim nastambama i sl. U prvom nastavku priloga o kozama spomenut ćemo neke od predno-sti držanja koza, povijesti kozarstva u Hrvatskoj i njegovog trenutnog stanja.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. srpnja 2014. 1. srpnja 2014.gospodarskilist

36

Mišljenja smo da je navedeno shvaćanje prošlost i da su danas svi svjesni stvarnih gospodarskih vrijednosti koza, počevši od nji-hovih uzgajatelja i ljubitelja, pa do znanstvenika kojima su koze sre-dište znanstvene i stručne pozor-nosti. Promatrajući uzgoj koza u posljednjem desetljeću na svjetskoj razini, zamjetno je kontinuirano po-većanje ukupne svjetske populacije koza, uz značajno povećanje količi-ne proizvedenoga mesa i mlijeka.

Prednosti koza

Nerijetko se koze nastoji uspo-rediti s drugim vrstama domaćih životinja, ne samo po izgledu (va-njštini) i ponašanju nego primarno po učinkovitosti u određenoj proi-zvodnji, ponajviše proizvodnji mesa i mlijeka. I doista su koze u puno

toga drugačije i specifične, zaista posebna i vrlo interesantna i kom-pleksna vrsta s određenim predno-stima, ali i nedostatcima u uspored-bi s drugim gospodarskim važnim vrstama domaćih životinja. Koze odlikuje visok stupanj prilagodljivo-sti na različite okolišne uvjete, pa ih uzgajaju u svim klimatskim zona-ma; od semiaridnih savanskih pod-ručja do kišnih tropa. U pravilu, obi-tavaju tamo gdje ne može opstati niti jedna druga vrsta stoke. Koze se često prema stupnju prilagodbe, smještajnim i hranidbenim zahtjevi-ma, te prema proizvodnoj učinkovi-tosti, uspoređuje s ostalim vrstama domaćih životinja (više s preživači-ma, a rjeđe s nepreživačima).

Ta uloga koza, osobito je učinko-vita u kombinaciji s ovcama, gove-dima, magarcima i konjima ili opće-nito s nekim drugim vrstama koje pasu nisko raslinje, a koze visoko raslinje i brst.

Koze su male tjelesne konfor-macije i nemaju velikih zahtjeva za opremu i smještaj, odnosno kozar-ska proizvodnja ne zahtjeva velika početna ulaganja u objekte (staju) i opremu. Visoka plodnost i rana fiziološka zrelost koza omogućuje formiranje stada uz relativno mala novčana ulaganja, brz obrt kapita-la (osobito u proizvodnji mlijeka i mesa), brza im je i laka prilagodlji-

vost na različite promjene okoliša, a i brz je i proces obnove stada na-kon nastalih šteta.

Tehnologija kozarske proizvod-nje vrlo je fleksibilna zbog iznimne pokretljivosti, visokog stupnja plod-nosti, sezone pripusta i jarenja, kao i mogućnosti izbora između mužnje i sisanja jaradi.

Koze su vrsta domaćih životinja s najvećim brojem različitih proi-zvoda, koristi i namjena. Jarad vrlo

Kozama se predbacuje ma-nja učinkovitost u proizvodnji mesa, manji dnevni prirasti, veći utrošak hrane za jedi-nicu prirasta, lošija kakvoća mesa, osobito starijih i muš-kih grla (intenzivan miris, su-hoća i tvrdoća) i sl., a istovre-meno i to da su krave znatno učinkovitije u proizvodnji mli-jeka. Uz to je cijelo vrijeme bio naglašen stav kojeg je zagovarala šumarska struka uz nerijetku političku podrš-ku tvrdeći da su koze štetne za šumske zajednice, osobi-to za mlade nasade, izboje i grančice.

I u Republici Hrvatskoj u po-sljednja tri desetljeća došlo je do znatnog zaokreta u odnosu prema kozi i kozarstvu, pa je proizvodnja kozjeg mlijeka i mesa sve značajniji izvor priho-da obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i na područjima na kojima kozarstvo nije tradi-cijska stočarska grana (Međi-murje, Zagorje i Prigorje, Po-dravina i dr.).

Važna prednost koza jest prila-godljivost na različite klimatske i hranidbene uvjete, pa stoga pripadaju među najrašireni-je životinjske vrste. Također, mogu dobro iskoristiti speci� č-nu vegetaciju na različitim tere-nima i nadmorskim visinama, i izrazito su učinkovite u pretva-ranju grube voluminozne hrane lošije kakvoće u bjelančevine visoke kakvoće u obliku mesa i mlijeka. U velikom broju sre-dozemnih zemalja, a i nekim drugim državama, osobito u područjima s visokim ljetnim temperaturama, na brdovitim i nepristupačnim terenima sve više uzgajaju koze kao „čista-če“ grmlja, makije, šikare, trave i korova, te na taj način izravno smanjuju mogućnosti pojave požara i njihove posljedice.

Stado Hrvatske šarene koze

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

371. srpnja 2014. 1. srpnja 2014.

Kozarstvo u Hrvatskoj kroz povijest i danas

brzo postiže klaoničku masu, trup im je lagan, nema određenih za-htjeva za rasijecanje i pripremanje, meso je izvrsne kakvoće s izrazito malim sadržajem unutarmišićne i potkožne masnoće.

Promjenama navika potrošača (više se ne traži masno meso) ko-zje (jareće) meso je sve traženije na tržištu, drži se specijalitetom i poslužuje ga se ne samo u Hrvat-skoj nego i mnogim državama svi-jeta u posebnim prigodama (Uskrs, Božić, svadbe, krstitke, svetkovine, derneci, kirbaji sl.) i najdražim go-

stima. Uz to jareće meso je boga-to bjelančevinama, makro i mikro elementima te vitaminima, što po-tvrđuje njegovu visoku hranjivu vri-jednost.

Koze su vrlo učinkoviti proizvo-đači mlijeka izvrsne kakvoće, s do-brom raspršenosti kapljica mliječne masti sastavljenih od većeg udjela kratkolančanih masnih kiselina. Da-nas postoje pasmine koza koje u dobrim hranidbenim uvjetima imaju izrazito visoku proizvodnju mlijeka, i po čemu su znatno učinkovitije od mliječnih krava.

Naime, u dobrim hranidbenim uvjetima, mliječni genotipovi koza u mogućnosti su ostvariti proizvodnju mlijeka veću i do 20 puta od vlastite tjelesne mase.

Kozjim proizvodima se u posljed-nje vrijeme, između ostaloga, pripi-suju brojne ljekovite i okrepljujuće osobine, od kojih su neke i znan-stveno potvrđene. Primjerice, kozji maslac se koristi za izradu različitih masti koje se primjenjuju u medici-ni, dok se kozja krv i meso u nekim zemljama, također, koriste kao lijek i eliksir.

Niti u jednoj se našoj grani sto-čarstva tijekom povijesti situacija nije toliko drastično mijenjala, kao u kozarstvu. Ne tako davno, prije samo tridesetak godina, bilo je gotovo nezamislivo pisati o koza-ma, osobito ne pozitivno i afirma-tivno.

A ako se kod nas tada o ko-zama pisalo, onda je to najčešće bilo u negativnom kontekstu:

U našim brdskim, planisnkim i krškim područjima (južno od Save) zabranjeno je držanje koza da bi se spasile šume i da bi se omogućilo pošumljavanje (podiza-nje novih mladih šuma). Koza br-sti šumu te tako nanosi ogromne štete, osobito mladim šumama (ci-tat iz udžbenika: Poljoprivreda za

osnovne škole, Narodna tehnika SR Hrvatske).

Poznata je činjenica da je u biv-šem socijalističkom sustavu, godi-ne 1954. donesen zakon o zabrani uzgoja koza u bivšoj SFRJ, koji je gotovo najviše bio usmjeren protiv Hrvatske (hrvatskog kozarstva), jer je na njenim područjima bio najza-stupljeniji uzgoj koza na otvorenom (ekstenzivni sustav utemeljen na paši i brstu).

Navedena zakonska odluka bila je posljedica uvriježenog mišljenja da su koze štetnije nego korisni-je, da su pokazatelj bijede, siro-maštva, kulturne i gospodarske zaostalosti, te da kao brstači štete šumskim zajednicama. Osobito se naglašava štetno djelovanje koza

na mladim nasadima, izbojima i grančicama, te nižim ili nedovolj-no odraslim vrstama koje su im na dohvatu. Naravno da je navedena zakonska odluka imala nesagle-dive posljedice na cjelokupno ko-zarstvo u Republici Hrvatskoj. Nije bilo stručnjaka koji su znanstveno i stručno proučavali tu zaista vri-jednu, svestranu i dragocjenu vr-stu domaćih životinja.

Do smanjenja broja uzgajivača i ukupnog broja koza u Hrvatskoj dolazi i znatno prije donošenja navedene zakonske odredbe. Više je razloga koji su doveli do drastičnog smanjenja broja ku-ćanstava u kojima je kozarstvo bilo temeljna ili dopunska dje-latnost, a najvažniji su:• nepovoljni uvjeti privređiva-nja• nekontrolirane migracije i emigracije seoskog stanovniš-tva• loša demografska struktura• socijalne promjene na selu• neorganiziran i nesustavan pristup ovoj grani stočarstva• nedostatak stručnjaka i uzgoj-no - selekcijskog rada• modernizacija poljoprivrede• neatraktivnost kozarstva oso-bito mladim osobama• čak tri rata u posljednjih stoti-njak godina.

Koze na ispaši

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. srpnja 2014. 1. srpnja 2014.gospodarskilist

38

Kao posljedica navedenog, po-jedina hrvatska područja ostala su potpuna pusta, ne samo bez koza, nego i stanovništva. Tako poljopri-vredne površine zarastaju u korov, sve je više požara, a kilometri opo-žarenih površina iz godine u godi-nu podsjećaju na činjenicu da su neke od tih površina obrađivane, a na većini su pasle ovce i/ili brstile koze. Osobito su tijekom povijesti koze bile zastupljene na širem po-dručju Dalmacije, u Dalmatinskoj zagori i u Istri.

Navedeni zakon se negativno odražava ne samo na smanjenje broja koza, već dovodi i do pot-punog izumiranja već formiranih tipova ili pasmina, odnosno do brojčane, genetske i gospodarske devastacije koze i kozarstva.

Trenutno stanje kozarstva u

HrvatskojTrenutačno se u Hrvatskoj, pre-

ma podacima Hrvatske poljopri-vredne agencije (HPA, 2014.), uz-gaja oko 65000 rasplodnih koza, a temeljem zahtjeva za ostvarivanje državnih novčanih potpora za drža-nje rasplodnih koza, evidentirano je

ukupno 49565 grla kod 1.326 uzga-jivača.

Uzgojno-selekcijski rad u 2013. godini se provodio u subpopulaciji od ukupno 6792 koza svrstanih u sedam pasmina kod 108 uzgajiva-ča (HPA, 2014.), a realizira se su-kladno „Programu uzgoja koza u Republici Hrvatskoj“ (2012.). Teme-lji se na kontroli proizvodnosti regi-striranih stada koza (reprodukcijske osobine, mliječnost, performance, test muške jaradi u zemljišnim – „fi-eld“ uvjetima i drugi postupci). U našim južnim županijama (Zadar-ska i Šibenko-kninska županija) i dalje je mali broj uzgojno valjanih koza. Na ovim prostorima pretež-no se uzgaja hrvatska šarena koza, najčešće u ekstenzivnim uvjetima, s nemogućnošću kvalitetnije organi-zacije planskoga pripusta i kontrole proizvodnih osobina. To je ujedno i glavni razlog relativno malog udjela uzgojno valjanih grla u ukupnoj po-pulaciji koza u Hrvatskoj.

Struktura i veličina stada vrlo je varijabilna, i ponajviše uvjetovana proizvodnom namjenom, pa je tako znatno veća u stadima hrvatske ša-rene koze namijenjene proizvodnji mesa, a znatno manja u mliječnim stadima. U stadima većim od 50 grla uzgaja se više od 50% hrvatske populacije koza obuhvaćene pro-vedbom uzgojnoga programa.

S obzirom na prosječnu veliči-nu stada i činjenicu da se većina koza uzgaja u priobalnim područ-jima, odnosno da je na prostranim površinama paše i brsta razvijeno ekstenzivno kozarstvo čiji je jedini proizvod jare, može se zaključiti da je profitabilnost ovakvoga ko-zarstva, podređena minimalnim ulaganjima i podložna varijabilnosti cijena, često vrlo upitna.

Višestruka korist kozaU nekim našim područjima

- Istra, Primorje, Dalmacija, Dal-matinska zagora koze su uz ovce bile jedini izvor bjelančevina živo-tinjskog podrijetla u obliku mesa i/ili mlijeka, a prodaja uzgojenih viš-kova često je kućanstvu bila jedini izvor prihoda. Uz to, od koza se do-bivala koža koju se koristilo za izra-du odjeće i obuće, zatim za mjeho-ve za proizvodnju sira u mišini, te za izradu glazbala (gajde), kostrijet za madrace, strunjače, komaće, prekrivače, kistove i četke, gnoj se koristio za gnojidbu vrtova, voćnja-ka i maslinika, koze su brsteći i pa-sući, zajedno s ovcama, kravama i magarcima ili same čistile okoliš, a ponekad služile i za nošenje tereta.

Naime, osamdesetih godina 20. stoljeća u Hrvatskoj se prešutno ukida Zakon o zabrani uzgoja koza, te se počinju uvoziti pasmine koza

Tako je 1808. godine samo na području Dalmacije bilo oko 750000 koza što je tada, u od-nosu na broj stanovnika, bilo najviše u Europi. Sredinom 19. stoljeća uzgajano ih je oko 427000, početkom 20. stolje-ća oko 200000, dok ih je 1939. godine bilo svega 115000. Ne-posredno nakon donošenja Zakona o zabrani držanja koza u cijeloj Hrvatskoj je uzgajano svega 101609 koza.

Od ukupnog broja evidentira-nih rasplodnih grla najviše ih se uzgaja u Zadarskoj županiji, zatim Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj, odnosno u navedene tri priobalne županije uzgaja se više od polovice uku-pnog broja evidentiranih koza u Hrvatskoj. U pasminskom sa-stavu na navedenim područji-ma najzastupljenija je hrvatska šarena koza, dok je znatno ma-nje hrvatske bijele burske, alpi-ne i sanske pasmine.

Primjer površine obrasle korovom

Kozji sir sa začinskim biljem

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

391. srpnja 2014. 1. srpnja 2014.

visokog genetskog potencijala za proizvodnju mlijeka i po uzoru na europske zemlje s razvijenim kozar-stvom počinje proizvodnja i prera-da kozjeg mlijeka. Inicijator i nosi-telj tog procesa bila je mljekarska industrija s dva različita koncepta. Mljekarska industrija „Sirela“ Bjelo-var krenula je s idejom velike mliječ-ne farme, a „Vindija“ iz Varaždina, proizvodnju kozjeg mlijeka uteme-ljila je na kooperantskom odnosu u kojemu obiteljska gospodarstva uzgajaju manji broj koza (20 do 50 mliječnih grla). Ovaj drugi primjer pokazao se boljim, zaživio je i op-stao unatoč brojnim problemima i polako se iz područja Varaždinske županije počeo širiti i na ostala kon-tinentalna područja u Republici Hr-vatskoj, ponajprije u Međimursku i Koprivničko-križevačku županiju, a zatim i drugdje, gotovo po cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj. Danas je, ujedno, i sve veći broj obiteljskih gospodarstava koja proizvedeno mlijeko u vlastitom kućanstvu pre-rađuju u sir.

Namjena i koristi koza

MesoMože se reći da ni za jednu dru-

gu vrstu mesa nema toliko protur-ječnosti u njegovoj prihvatljivosti, kao za kozje. Dok se u nekim ze-mljama, regijama ili područjima kozje, osobito jareće meso, drži specijalitetom i u prednosti je u od-nosu na druge vrste mesa, u nekim je zemljama izražena suzdržanost

Danas je stanje u Hrvatskom kozarstvu znatno drugačije. Koze se uzgajaju u svim hrvat-skim područjima, od Dunava i Vukovarsko-srijemske županije do Dubrovnika i Konavala; broj koza iz godine u godinu se po-većava, mijenja se i pasminska struktura, (općenito više je pa-smina), a proizvodnja mlijeka i njegova prerada u sir iz dana u dan postaju sve važniji.

i odbojnost prema kozjem mesu i njegovim prerađevinama.

Naime, neki autori su utvrdili da kozje meso prosječno sadrži 2,28%, a janjeće 4,15% intramusku-larne masti.

U odnosu na druge vrste crvenog mesa, kozje meso sadrži najmanje kolesterola (75 mg), slično piletini (76 mg), te znatno manje nego u ovčjem mesu (99 mg). U posljed-nje vrijeme znatno je povećano za-nimanje za utjecaj masnih kiselina na zdravlje potrošača. Kozje meso ima poželjan omjer masnih kiselina, te je sa stanovišta zdravlja potroša-ča preporučljivo i poželjno. Omjer PUFA/SFA (višestruko nezasićenih masnih kiselina / zasićenih masnih kiselina) u kozjem mesu je veći od vrijednosti utvrđenih u janjetini, ov-četini, govedini i svinjetini.

Taj omjer je u kozjem mesu, ovisno o mišiću, od 0,16 do 0,49, dok je u janjetini/ovčetini od 0,07 do 0,26, a u govedini od 0,11 do 0,40. Također, utvrđena je značaj-na razlika u profilu masnih kiselina intramuskularne masti. Jaretina sadrži oko 37% zasićenih masnih kiselina, dok janjetina sadrži oko 45%, odnosno 8% više zasićenih masnih kiselina. Uz to, jaretina sa-drži oko 7% više mononezasićenih masnih kiselina od janjetine. Po-znata je činjenica da na ukusnost, sočnost mesa, utječe način pri-preme, odnosno termičke obrade mesa.

Mnogi naši ugostitelji preferiraju isti način pripreme jaretine i janje-tine pečenjem na ražnju. Međutim, s obzirom na znatno manji ukupni udio masnog tkiva u jarećem trupu u usporedbi na janjeći, preporuča se pečenje ispod peke ili u pećnici kako bi meso bilo sočnije.

MlijekoPostoje određeni dokazi da su

koze bile prve životinje koje je čo-vjek muzao i koristio za proizvodnju mlijeka.

Iako je kozje mlijeko svojim ke-mijskim sastavom slično kravljem mlijeku, mast kozjeg mlijeka ističe se visokim udjelom nižih masnih kiselina (20%) u odnosu na mast kravljeg mlijeka (12%).

Kozje mlijeko ima relativno veći postotak kratkolančanih masnih ki-selina nego kravlje mlijeko, a oso-

Zamjera mu se da je tvrđe od ovčetine, govedine i svinjetine, da ima poseban okus, da je spe-ci� čnog, vrlo intenzivnog miri-sa, ali da je u prednosti što se tiče sočnosti. Međutim, danas na suvremenom i izbirljivom svjetskom tržištu, kad potrošači sve više pozornosti posvećuju zdravlju i paze što će jesti, jare-će meso ima određenih predno-sti. Njegova najveća prednost je u maloj količini unutarmišićne i potkožne masnoće, te laka pro-bavljivost.

Svježe kozje mlijeko, proizve-deno od zdravih, prikladno uz-gajanih i hranjenih životinja, ima veliku važnost u ljudskoj prehrani, osobito kao izvor bjelančevina visoke kakvoće, vitamina i mineralnih tvari. Hranidbena vrijednost kozjeg mlijeka određena je njegovim kemijskim sastavom i � zikal-nim osobinama. Jedna litra kozjeg mlijeka sadrži oko 32 grama bjelančevina, što je 70% ukupnih dnevnih potreba (46 g) trudnice ili majke dojilje, a potpuno zadovoljava potrebe djeteta do 11 godina. Količina kalcija sadržana u litri kozjeg mlijeka dostatna je za podmire-nje dnevnih potreba čovjeka za tim makro elementom.

Mliječni kozji proizvodi

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. srpnja 2014. 1. srpnja 2014.gospodarskilist

40

bito je izražena razlika u sadržaju kapronske kiseline (C10), koja ko-zjem mlijeku uvelike daje specifični „kozji miris“.

Od ukupnog udjela masnih ki-selina u mliječnoj masti kozjeg mlijeka 67% čine zasićene masne kiseline. Kozje mlijeko lakše je pro-bavljivo nego kravlje mlijeko jer je njegova mast sastavljena od sitnijih „kuglica“, ali zato je ono i nepovolj-nije za proizvodnju maslaca jer se mliječnu mast teže obire, te gubici mogu iznositi i do 20%. Kozje mli-jeko znatno se lakše probavi, pa je za probavu kozjeg mlijeka potreb-no oko 40 minuta, dok se kravlje mlijeko probavi za oko 2,5 sata. Na površini ohlađenog kozjeg mlijeka mliječna se mast polaganije izdva-ja. Masne se kuglice pri hlađenju ne spajaju u „grozdove“, kao pri hlađenju kravljeg mlijeka, jer kozje mlijeko sadrži manje aglutinina, ili ga uopće nema, pa je i učinak obi-ranja lošiji.

KožaKozju kožu od davnina se koristi

u različite svrhe, osobito za izradu različitih odjevnih predmeta i sma-tra ju se najcjenjenijom od svih vr-sta koža proizvedenih od domaćih životinja. Uporaba jarećih i kozjih kožica jako je raširena, a u trgovi-ni su osobito poznate i cijenjene cipele proizvedene od kozje kože ševro te rukavice od velura. Cipe-le, sandale i štikle proizvedene od kozje kože su udobne, lagane i me-kane te su jako tražene i cijenjene. Najveća količina svježe kozje kože proizvodi se u tropskim i suptrop-skim zemljama, oko 79% ukupne

svjetske proizvodnje. Ovisno o na-mjeni, kozja koža može se koristiti s dlakom, kao krzno, ili se dlačni prekrivač skida i kožu štavi. Koža mliječnih pasmina koza je slabija, rahlija i nježnije građe nego koža različitih pasmina koza koje se uz-gajaju u stepama, a koja je jača, deblja i čvršća.

Nasuprot tome, koze ljeti gube dlaku, smanjuje joj se sjaj i koža više nije najprikladnija za takvu na-mjenu. Štavljena kozja koža ima širu primjenu za izradu novčanika, torba i sličnih predmeta, te za uve-zivanje knjiga. U nekim se zemlja-ma koža starijih koza koristi za no-šenje tekućine (vode, mlijeka, vina, mošta), rjeđe brašnastih proizvoda.

I u našim se primorskim krajevi-ma još mogu naći mješine naprav-ljene od kozje kože, zapremine od 50 do 70 litara, manji mjehovi od 5 do 10 litara te manji mjehuri za gaj-de, diple i slična puhačka glazbala. Fina se jareća koža koristi za izra-du nekih glazbala, npr. bubnjeva. U Hrvatskoj se jareće kožice koriste i u sirarstvu u proizvodnji sira iz mje-šine (mišine). Od ukupne tjelesne mase koze, nakon klanja na kožu otpada 10 do 12 %, u nekih pasmi-na i do 30%.

Masa suhe jareće kože kreće se između 350 i 400 grama, a odraslih koza između 700 i 900 grama.

Vlakno

Kozje vlakno vrijedan je proizvod koji po gospodarskoj važnosti u svijetu dolazi odmah iza mesa i mlijeka. U nekim se zemljama koze drži prvenstveno radi proizvodnje vlakna, dok je meso drugi, ali ne manje važan proizvod. Iako svaka pasmina koza daje određenu količi-nu vlakna, danas pravu vrijednost i cijenu postižu samo vlakna najbolje kakvoće. Kostrijet, odnosno gruba kozja dlaka, koja je ranije imala po-prilično važnu primjenu u domaćin-stvu danas gotovo da se i ne koristi.

GnojUz ovčji, kozji se gnoj po sadr-

žaju hranjivih tvari drži najboljim. Ima istu količinu organske tvari kao i ovčji, s tim da sadrži neznatno ma-nje dušika, ali i značajno više kalija i fosfora. Pripada skupini toplih, su-hih gnojiva, lakih za rukovanje te je stoga jako tražen ponajviše u cvje-

Neošišana kozja koža služi za izradu različitih vrsta toplih, ugodnih i nepromočivih odjev-nih predmeta (kaputa, kapa, rukavica i sl.), te pokrivača i sa-gova. Za tu namjenu najbolja je koža dobivena klanjem koza tijekom zime, kada je dlaka u punom porastu, zdrava, sjajna i gipka.

U prošlosti se kostrijet koristi-la za proizvodnju šešira loši-je kvalitete, izradu madraca, strunjača, kistova, četki, vreća i konopa, užadi, vezica, ulara i povodaca, za tapeciranje u au-tomobilskoj industriji itd. Da-nas znatniju komercijalnu pri-mjenu imaju samo � nije vrste kozjeg vlakna, kao što su mo-her, kašmir i kašgora. Proizvo-di, ponajviše odjevni predmeti, proizvedeni od navedenih ko-zjih vlakana izrazito su udobni, nježni i mekani, ali nerijetko i vrlo skupi.

Vlakno angora koza

Kozja koža

Torba izrađena od kozje kože

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

411. srpnja 2014. 1. srpnja 2014.

ćarstvu, voćarstvu i povrtlarstvu, osobito za gnojidbu teških ilovastih tala.

Godišnja proizvodnja gnoja po kozi ovisi o genotipu (pasmini), ko-ličini i vrsti obroka, načinu držanja, a kreće se od 400 do 1000 kg.

Medicinske koristiUz već ranije poznatu primjenu

jarećih crijeva u obliku kirurškog konca, u novije vrijeme kozama se, odnosno njihovim različitim proi-zvodima i prerađevinama (ponaj-više mlijeku, mesu i krvi) sve više pripisuju različite ljekovite i okre-pljujuće osobine. Kozje mlijeko bo-lje je probavljivosti nego kravlje mli-jeko, što je važno u prehrani djece s problemom crijevne malapsorpcije.

U djece dojenčadi česta je poja-va alergije na bjelančevine kozjeg mlijeka. Međutim, 40% pacijenata osjetljivih na bjelančevine kravljeg mlijeka dobro podnosi bjelančevine kozjeg mlijeka. U Švicarskoj maslac

Djeca hranjena kozjim mlije-kom brže rastu, teža su i ima-ju bolju mineralizaciju kostiju nego njihovi vršnjaci hranjeni kravljim mlijekom. Kapronska, kaprilna i kaprinska kiselina, kao i određene srednjelanča-ne masne kiseline pokazale su se dobrim u liječenju crijevne malapsorpcije i drugih crijev-nih poremećaja, srčanih bolesti, dječje epilepsije, � brinoznih ci-sta i bolesti žuči. Kozje mlijeko bogatije je selenom nego krav-lje mlijeko, što je jako važno za organizam, jer je selen antioksi-dant i pogoduje prevenciji raka i kardiovaskularnih bolesti.

proizveden od kozjeg mlijeka ima izravnu primjenu u medicini jer se koristi kao sastojak u izradi različitih krema (masti) koje se upotrebljavaju u liječenju artritisa, neuritisa, artroze i različitih reumatskih oboljenja.

Za razliku od visokomliječnih krava, koze rjeđe obolijevaju od tuberkuloze, pa je uvriježeno mi-šljenje da i osobe koje konzumiraju kozje mlijeko rjeđe obolijevaju od navedene bolesti. U Koreji se kozje meso posebno preporučuje trudni-cama, dojiljama, te starijim osoba-ma kao okrepljujuće sredstvo.

Uz navedene kozje proizvode i primjenu kozjih proizvoda u medi-cini, treba spomenuti važnost koza u biološkim istraživanjima, čišćenju terena i transportu. Uz to se koze nerijetko, osobito različite patulja-ste pasmine, uzgajaju iz hobija, kao kućni ljubimce jer su inteligentne, snalažljive i vrlo uredne (čiste).

Ograničavajući čimbenici kozarstva u Hrvatskoj

Glavni su ograničavajući čimbe-nici hrvatske kozarske proizvodnje nedostatak i usitnjenost pašnjačkih površina, odnosno neuređeni od-nosi i status uzgajivača koza. Uz to, još su nazočni ostaci svijesti iz vremena zabrane držanja koza, neusklađenost menadžmenta na-pasivanja i brsta koza s uzgojem mladih šuma, ali i određena odboj-nost mlađih generacija prema pa-stirskom načinu života, i općenito prema kozi i kozarstvu.

U nekih potrošača postoji odre-đena odbojnost i suzdržanost pre-ma kozama i njihovim proizvodima, mesu i mlijeku. Nadalje, mnogi pro-izvođači kozjeg mlijeka u blizini ne-maju dostupne mljekare, odnosno nemaju kome plasirati mlijeko. Pri osnivanju proizvodnog stada nisu osmislili siguran i dugoročan način prodaje ili vlastite prerade mlijeka u sir. U određenoj mjeri, nelogičnost je da se glavno mliječno kozarstvo razvija u sjeverozapadnoj Hrvat-skoj, gusto naseljenom području s oskudnim i usitnjenim, uglavnom obradivim površinama, samo zato što je jedna mljekarska tvrtka ušla u program otkupa kozjeg mlijeka i proizvodnje sira. Na prostranim površinama paše i brsta razvija se ekstenzivno kozarstvo, čiji je jedi-ni proizvod mlado jare. Stoga je njegova profitabilnost, podređena minimalnim ulaganjima i podložna varijabilnosti cijena, često upitna.

(nastavlja se)

prof. dr. sc. Boro Mioč,dr. sc. Zvonimir Prpić,

Zavod za specijalno stočarstvoAgronomski fakultet, Sveučilište

u Zagrebu

Strojna mužnja koza

Ručna mužnja koza

Sapun od kozjeg mlijeka

Jerković d.o.o.Koška, J. Kozarca 51

Tel: 031/681-711www.jerkovic.hr

Eko Terra d.o.o.Pušćine, Čakovečka 54

Tel: 040/821-868www.eko-terra.claas-partner.at

Za sve informacije obratite se svojem najbližem CLAAS zastupniku.

Jedan za sve.ARION serije 400.● Najveća kabina na tržištu● Veliki međuosovinski razmak sa 50/50 balastiranjem● Perfektan mjenjač sa 4-strukim polovljenjem svake brzine● Izvrstan koncept opsluživanja● Sve prednosti: snažan, kompaktan, komforan

099/22 98 415MOBw w w . a u s t r o d i e s e l . a t

Izvrsne performanse. Na svim poljima.

Kontaktirajte svojeg MF distributera!

MF 5600 SAVRŠEN SVESTRANI TRAKTOR!

MASSEY FERGUSON je svetski priznati brend AGCO korporacije.

Grapak d.o.o.Varaždinska ulica 2, odv. IIIJelkovec, 42000 VaraždinTel: +385 (0)42 209 236www.grapak.hr

Poljoopskrba MT d.o.o.Skorotinci 432252 OtokTel: +385 (0)32 395 515www.pmt.hr

Terra Diesel d.o.o.Marina držića 210370 Dugo SeloTel: +385 (0)1 2753 751www.terradiesel.hr

Luka Topmax d.o.o.Čehi, Sisačka cesta IV. odv. 5710020 ZagrebTel: +385 (0)1 6214 244www.luka-topmax.hr

Grapak d.o.o. Varaždinska ulica 2, odv. IIIJelkovec, 42000 Varaždin Tel: +385 (0)42 209 236www.grapak.hr

Terra Diesel d.o.o.Marina Držića 210370 Dugo SeloTel: +385 (0)1 2753 751www.terradiesel.hr

Poljoopskrba MT d.o.o.Skorotinci 432252 OtokTel: +385 (0)32 395 515www.pmt.hr

Luka Topmax d.o.o.Čehi, Sisačka cesta IV. odv. 5710020 ZagrebTel: +385 (0)1 6214 244www.luka-topmax.hr