HRVATSKA GOSODARSKA KOMORA

ŽUPANIJSKA KOMORA OTOČAC

rujan, 2017.

Br. 14/2017

GOSPODARSKI INFO ŽK OTOČAC

U ovom broju:

Novosti iz HGK

Financiranje za

gospodarstvenike

Promocija

gospodarstva

Ekonomske analize

sti te Putnička agencija Gacka Tours. Također, biti će premi-jerno prikazan i promotivni film „Otočac iz zraka“ čiji je autor Fotoklub Otočac.

Pokrovitelji skupa su: Hrvat-ska gospodarska komora, Sveučilište u Zadru i Grad Otočac.

Cjelokupni program možete preuzeti na sljedećoj povezni-ci.

U organizaciji Hrvatskog cen-tra za autohtone vrste riba i rakova krških voda u Otočcu će se 5. i 6. listopada održa-ti 12. Znanstveno-stručni skup ”Održivi razvoj regije Gac-ke”.

Skup će okupiti brojne stru-čnjake i znanstvenike Prirodo-slovno-matematičkog fakulte-ta, Instituta Ruđer Boško-vić, Odjela za ekologiju, ag-ronomiju i akvakultu-ru Sveučilišta u Zad-

ru, Zdravstvenog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, Medi-cinskog Fakulteta Sveučilišta u Osijeku te Odjela za istraži-vanje krša Sveučilišta u Zad-ru, a održati će se u Maloj dvorani Gackog pučkog otvo-renog učilišta u Otočcu.

Na skupu svoje teme izložiti će i lokalne institucije i podu-zetnici: HGK ŽK Otočac, Udruga “Švički slap”, BK Barkan, Sirana Runolist, Foto-klub Otočac, Velebit Aktivno-

Poziv na Znanstveno-stručni skup „Održivi razvoj regije

Gacke”

su izazovi i mogućnosti u za-pošljavanju i radu osoba s

invaliditetom iz pozicije po-slodavaca i osoba s invalidite-tom?; zašto je za podizanje

konkurentnosti važno zapoš-ljavati osobe s invaliditetom?;

koji su problemi pri zapošlja-vanju i radu osoba s invalidi-

tetom i kako ih prevladati?; kakvi poticaji su osigurani i

kako ih ostvariti?; kakve su mogućnosti za radnike kod kojih dođe do smanjenja rad-

nih sposobnosti?; kako ispuni-ti kvotu, dobiti novčanu na-

gradu i što su to zamjenske kvote?; …

Na ovom seminaru sudjelovat

će Anka Slonjšak, pravobrani-teljica za osobe s invalidite-

tom, Davorko Vidović, savjet-nik u HGK, Dario Karačić iz Instituta za razvoj tržišta rada,

Natalija Krajnović iz Ureda pravobraniteljice za osobe s

invaliditetom, Marijana Grgin i Ana Jakovina iz FINA-e.

U Hotelu Zvonimir u Otočcu će 5. listopada (četvrtak) biti

održan stručni skup pod nazi-vom „Zapošljavanje i rad oso-ba s invaliditetom – prilika, a

ne namet”, u organizaciji Ure-da pravobraniteljice osoba s

invaliditetom i Hrvatske gos-podarske komore.

Naime, zakonodavac je propi-

sao obavezu kvotnog zapošlja-vanja kako bi potaknuo zapoš-

ljavanje osoba s invaliditetom koje imaju otežani pristup

tržištu rada i dugi niz godina su isključene s njega. U dijelu poslodavaca obaveza kvotnog

zapošljavanja izazvala je ot-por, dok su je drugi prepoznali

kao priliku za dobivanje kvali-tetne radne snage uz poticaje

koje za njihovo zapošljavanje omogućava država. Osobe s invaliditetom kao posebna

skupina radnika u nekim slu-čajevima trebaju određene

prilagodbe prostora ili radnog procesa. Neosiguravanje te

prilagodbe predstavlja diskri-minaciju sukladno Zakonu o

suzbijanju diskriminacije ko-jim je u hrvatsko zakonodav-stvo implementirana Direktiva

Vijeća Europske unije. Do otežanog obavljanja radnih

zadataka zbog zdravstvenih teškoća dolazi i kod postojeće

radne snage. Hrvatski je sus-tav dosad takve radnike prera-

no pasivizirao odustajući od njihovih preostalih radnih sposobnosti.

Kako bi pomogli poslodavci-ma u pretvaranju ovog izazo-va u priliku za daljnje unaprje-

đenje njihovog poslovanja, Ured pravobraniteljice za oso-

be s invaliditetom u suradnji s Hrvatskom gospodarskom

komorom organizira diljem Hrvatske stručne skupove pod nazivom „Zapošljavanje i rad

osoba s invaliditetom – prili-ka, a ne namet”. Neka od pita-

nja na koja će poslodavci do-biti odgovor na skupu su: Koji

Poziv na stručni skup Zapošljavanje i rad osoba s

invaliditetom – prilika, a ne namet

Broj sudionika je

ograničen te Vas

molimo da nas

obavijestite o svojoj

namjeri sudjelovanja

najkasnije do 3. 10.

2017. Potvrdu

sudjelovanja molimo

javiti na tel.: 053/ 771-

001 ili e-mail:

lgrcevic@hgk.hr.

Br. 14/2017

2

Predsjednica RH posjetila akciju Kupujmo hrvatsko na

Trgu bana Jelačića u Zagrebu

stvara velika dodana vrijed-nost i dobrodošao je svaki

prihod od turizma, ali hrvat-sko gospodarstvo mora poči-vati na proizvodnji, posebno

proizvodnji orijentiranoj na izvoz te moramo dati potpo-

ru malim i srednjim poduze-ćima, obrtnicima, OPG-ima,

svima koji se bore za svoje mjesto na hrvatskom i svjet-

skom tržištu," istaknula je predsjednica Grabar-Kitarović.

"Čestitam Hrvatskoj gospo-darskoj komori i Komori Zagreb na sjajnoj organiza-

ciji ove akcije za koju bi bilo dobro da bude češće. Meni

je akcija iznimno korisna jer na jednom mjestu vidite

proizvode koji su na tržištu i koje možete naručiti, a dob-

ro je da se građani upoznaju s tim proizvodima. Inače kupujem sve hrvatske proiz-

vode koji postoje, a tek ako nema hrvatskih proizvoda

onda kupujem strano. Doista sam uvjerenja da trebamo

podržati vlastitu proizvodnju i gospodarstvo", rekla je

hrvatska predsjednica.

Drugoga dana akcije Kupuj-mo hrvatsko na Trgu bana

Josipa Jelačića u Zagrebu, proslavi 20. rođendana akci-je pridružila se i predsjedni-

ca RH Kolinda Grabar-Kitarović.

"Akciju Kupujmo hrvatsko

trebamo podržati jer kad gledamo ove prekrasne pre-

hrambene hrvatske proizvo-de znamo odakle dolaze, od

čega su napravljeni i znamo gdje je raslo voće i povrće,

uzgajane pčele za hrvatski med, a sve biološki sigurno, ali prije svega radi našega

zdravlja. Također, moramo podržati hrvatsko gospodar-

stvo, koje se mora temeljiti na proizvodnji. U turizmu se

Akcija Hrvatske gospodarske komore u srcu metropole

proslavila 20. rođendan

maće. Celofan i lijepo paki-ranje ni danas ne jamče kva-

litetu, a nekim proizvođači-ma kvaliteta čak ovisi o geo-grafiji, odnosno smanjuje se

proporcionalno kupovnoj moći. Naši proizvodi pak

zadovoljavaju najviše svjet-ske standarde kvalitete",

rekao je Burilović te dodao da uspjeh akcije ne bi bio

moguć bez naših proizvođa-ča, posebno malih i srednjih tvrtki koje su pokretač hrvat-

skoga gospodarstva.

Svoju potporu akciji iskazali su i brojni poznati dolaskom

na svečanu proslavu, poput Roberta Kurbaše, Vanne,

Kostadinke Velkovske, Jele-ne Perčin, Ane Begić, Zora-

na Šprajca, Mije Dimšić,

Mile Elegović, Zijada Grač-ića, Damira Kedže, Matije

Vuice, Renea Bitorajca i mnogih drugih.

Predsjednik HGK Luka Bu-

rilović dodijelio je i nagrade učenicima osnovnih i sred-njih škola te studentima.

U povodu 20. obljetnice promicanja hrvatskoga gos-podarstva, ovogodišnja akci-

ja u Zagrebu trajala je dva dana, 21. i 22. rujna od 9 do

20 sati. Na Trgu bana Josipa Jelačića i Europskom trgu

akcija je okupila više od 300 odabranih izlagača čiji se proizvodi i usluge na do-

maćem tržištu odlikuju vr-hunskom kvalitetom.

"Iza nas je gotovo tri stotine akcija i dvije tisuće tvrtki, a

Kupujmo hrvatsko je najus-pješnija nacionalna akcija u Hrvatskoj i šire. Potrošači

sve više traže kvalitetan domaći proizvod, a to su

prepoznali i trgovci jer nema supermarketa bez hrvatskog

odjeljka. I to je najveći us-pjeh ove akcije, koja je da-

nas okupila više od 300 tvrt-ki", istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović otvara-

jući 21. rujna na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu

jubilarni 20. rođendan akcije Kupujmo hrvatsko.

"Težak je bio put tijekom

proteklih 20 godina, sjetimo li se nekadašnjeg nepovjere-

nja prema svemu što je do-

Kupujmo hrvatsko je stil života – 365 dana u godini

Predsjednica u obilasku štandova

GOSPODARSKI INFO ŽK OTOČAC

SEPA izravna terećenja u primjeni u Hrvatskoj

terećenje ne samo da se uje-dnačava terminologija, nego cijela usluga odgovara SE-PA pravilima, s istim forma-tima za sve sudionike, te postaje jednaka onoj u ostat-ku EU, uz iznimku što su trenutno izravna terećenja u kunama. U SEPA izravnom terećenju pružatelj usluge ugovara izravno terećenje direktno s potrošačem, svo-jim klijentom, i to bez obzira u kojoj banci klijent ima otvoren račun.

Predstavnici banaka istaknu-li su da predstoji daljnja promocija usluge u široj javnosti i ponuda novim primateljima i novim platite-ljima. Hrvatski SEPA forum (HSF), čiji su sudionici Hr-vatska narodna banka, Hr-vatska udruga banaka, Fi-nancijska agencija, Ministar-stvo financija, Hrvatska o-brtnička komora i Hrvatska gospodarska komora koja predsjedava HSF-om, dosad je organizirao više od 60 radionica širom Hrvatske, a s organizacijom radionica nastavit će se i ubuduće.

Očekuje se da će se usluga SEPA izravno terećenje sva-kim danom sve više koristiti

zbog jedinstvenih pravila, jednostavnosti i transparent-nosti. U prilog tome idu i pozitivna iskustva prvih korisnika te iskustva drugih članica EU, posebice Nje-mačke, koja ima više naloga izravnih terećenja od „klasičnih“ naloga za plaća-nje, kreditnih transfera.

Panel rasprava održana je u sklopu međunarodne konfe-rencije o čip karticama i plaćanjima u financijskim i drugim uslugama SmartCard2017 u Opatiji, a u raspravi su sudjelovali Sanja Milardović iz FINA-e, Jasminka Kovarik iz Erste banke, Damir Vunić iz Pri-vredne banke Zagreb, Josip Franić iz Splitske banke, Manda Bjelica iz Zagreba-čke banke, Ivan Pavić iz Udruge Naš Hajduk i Lidija Bertol iz TELE2.

Sva pripadajuća dokumenta-cija i detaljnije informacije mogu se pronaći na internet-skoj stranici SEPA projekta www.sepa.hr.

Na panel raspravi o imple-mentaciji SEPA izravnih terećenja u Republici Hrvat-skoj, Sanja Milardović iz FINA-e istaknula je da je zbog svih prednosti odluče-no da se SEPA pravila pri-mijene i na postojeća kunska izravna terećenja u svrhu širenja usluge. Financijska zajednica započela je razra-du poslovnih pravila za pro-vođenje naloga SEPA izrav-nih terećenja početkom 2014. godine, a prednosti SEPA-e prvenstveno su je-dinstveno postupanje, jedna-ka pravila, isti formati i mo-gućnost poslovanja sa svim bankama sudionicama SEPA sheme.

„Dodatna prednost je u či-njenici da bi nas ta migracija dočekala s prelaskom na euro kao nacionalnu valutu, a mi ćemo barem u tom dije-lu imati spreman sustav koji će olakšati sam prelazak.“, dodala je Milardović.

Primjena SEPA izravnih terećenja u Hrvatskoj zapo-četa je 5. lipnja 2017., uz rok od dvije godine prelaska postojećih korisnika na SDD, tj. do 3. lipnja 2019. Prelaskom na SEPA izravno

3

Sudionici panela

Br. 14/2017

4

„...mogućnost

zajedničkog djelovanja

na ukupnom

unapređenju hrvatskog

financijskog tržišta u

svim segmentima

poslovanja.“

Dan hrvatskih financijskih institucija – poziv

đenju hrvatskog financijskog tržišta u svim segmentima poslovanja.

Uključenje poslovnih sub-jekata, korisnika usluga fi-nancijskih institucija u krei-ranje proizvoda i usluga financijskih institucija i defi-niranje parametara buduće suradnje.

TEME KONFERENCIJE

Gospodarski trendovi i kva-liteta plasmana po sektorima

Analiza nenaplativih kredita po sektorima

Mogućnosti financiranja i ulaganja na tržištu RH

Novi proizvodi Zagrebačke burza za financiranje malih i srednjih poduzetnika

GDPR – zaštita i slobodno kretanje osobnih podataka

Kompleksni financijski proi-zvodi i njihova distribucija

CILJEVI

Prilagodba trendovima i kreiranje procesa promjena te poticanje veće međusobne suradnje i razmjena iskusta-va radi unaprjeđenja finan-cijskog tržišta i kvalitetnije suradnje s gospodarskim subjektima. Otvaranje novih tema za daljnje aktivnosti u segmentima suradnje, prim-jene međunarodnih iskusta-va i usvajanja ekspertnih znanja.

Više informacija o samoj Konferenciji, programu, panelistima i prijavi možete pronaći na dhfi.hgk.hr

Potaknuti uspjehom prošlo-godišnje konferencije Dan hrvatskih financijskih insti-tucija te Regionalne konfe-rencije održane u Osijeku, Hrvatska gospodarska ko-mora u suradnji s Ekonom-skim fakultetom u Zagrebu, visoko pokroviteljstvo Pred-sjednice Republike Hrvatske te uz podršku i partnerstvo državnih institucija, resornih ministarstava i agencija, organizira godišnju Konfe-renciju Dan hrvatskih finan-cijskih institucija, koja će se održati 12. listopada u 10 sati u Hotelu Westin Zagreb.

IDEJA KONFERENCIJE

Na jednome mjestu okupiti predstavnike svih financij-skih i regulatornih institucija te resornih ministarstava kako bi se otvorila mo-gućnost zajedničkog djelo-vanja na ukupnom unapre-

Sajam investicijskih projekata - REXPO

ove godine sajam će okupiti vodeće dionike iz Hrvatske i regije – investitore, develo-pere, izvođače, projektante, arhitekte, inženjere, konzul-tante, agente, odvjetnike, banke, investicijske fondo-ve, zakupce, hotelijere i ko-risnike komercijalnih prosto-ra, stručnjake, medije, star-tup-ove, te sve zainteresira-ne za razvoj javnih i privat-nih investicijskih projekata.

Sadržajno će REXPO 2017. biti podijeljen na dvije glav-ne cjeline: REXPO sajam na kojem će se kroz izlagački prostor predstavljati investi-cijski projekti i tvrtke te REXPO forum koji čini pet-naestak različitih panela na

kojima će vodeći stručnjaci i istaknuti pojedinci govoriti o

Rexpo je važan događaj za poslovno pozicionira-nje, bilo da želite predstaviti usluge, proizvode ili projek-te, ojačati veze s poslovnim partnerima, produbiti surad-nju ili se povezati s inozem-nim investitorima.

Više informacija dostupno je na sljedećoj poveznici.

REXPO, najveći međunaro-dni sajam investicijskih pro-jekata u Južnoj i Jugois-točnoj Europi, održat će se u Zagrebu 30. studenog i 01. prosinca 2017. godine u Plaza Event Centru (ex Hypo), pod pokrovitelj-stvom Ureda predsjednice Republike Hrvatske, Minis-tarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva gospodarstva i Grada Zagreba.

Sajam se organizira s ciljem unapređenja i poticanja in-vesticijskog okruženja u Republici Hrvatskoj i regiji te predstavlja centralno mje-sto okupljanja poslovnih ljudi iz tridesetak zemalja. I

„Sajam (…)predstavlja

centralno mjesto

okupljanja poslovnih

ljudi iz tridesetak

zemalja“

GOSPODARSKI INFO ŽK OTOČAC

ničnoj trgovini uslugama, pri-vremenom ulasku i boravku fizičkih osoba u poslovne svr-he, uzajamnom priznavanju stručnih kvalifikacija, finan-cijskim uslugama, politici tržišnog natjecanja, državnim poduzećima, monopolima i poduzećima kojim su odobre-na posebna prava ili povlasti-ce, javnoj nabavi, intelektual-nom vlasništvu, regulatornoj suradnji, trgovini i održivom razvoju, trgovini i radu, trgo-vini i okolišu, bilateralnom dijalogu i suradnji, adminis-trativnim i institucionalnim odredbama, transparentnosti i rješavanju sporova.

Od 21. rujna 2017. godine privremeno će se primjenjivati odredbe CETA-e, Sveobuhva-tnog gospodarskog i trgovin-skog sporazuma Kanade i Europske unije. Privremena primjena bit će na snazi do dovršetka procedura potrebnih za potpuno stupanje sporazu-ma na snagu.

Privremena primjena ne obuh-vaća dio odredbi o ulaganjima i rješavanju sporova između investitora i države, financij-skim uslugama, intelektual-nom vlasništvu, transparent-nosti, oporezivanju te pojedi-ne odredbe poglavlja 22. (trgovina i održivi razvoj), 23. (trgovina i rad) i 24. (trgovina i okoliš) kako je navedeno u Obavijesti o privremenoj pri-mjeni CETA-e na stranicama Službenog lista Europske uni-je.

Za hrvatske tvrtke ovaj će sporazum otvoriti vrata za, primjerice, lakše plasiranje proizvoda na kanadsko tržište smanjenjem carinskih stopa za veliki broj proizvoda. Najzna-čajnije promjene carinskih stopa očekuju se za proizvode poput odjeće, obuće, namješ-taja te određenih prehrambe-nih proizvoda (juhe i umaci, keksi, marmelade, džemovi te kvote za olakšani izvoz sira).

Očekivani dobici neće nužno biti samo od smanjenja carina nego i od uklanjanja regula-tornih barijera u obliku skupih i dugotrajnih procesa certifi-kacije te razlika u tehničkim standardima, što bi uistinu donijelo značajne gospodarske dobiti i jednoj i drugoj strani.

Hrvatski sabor usvojio je Za-kon o potvrđivanju CETA-e na sjednici održanoj 30. lipnja 2017.

Nadležno je tijelo u RH za pitanja trgovinske politike Ministarstvo vanjskih i europ-skih poslova te su dodatne informacije, tekst sporazuma i razni prateći dokumenti javno dostupni na internetskoj stra-nici Gospodarske diplomacije MVEP-a. Za sva dodatna po-jašnjenja upiti se mogu poslati na adresu gospodar-ska@mvep.hr ili putem telefo-na 01/4569-964.

Sveobuhvatni trgovinski spo-razum Kanade i Europske unije sadržava odredbe o trgo-vini, nacionalnom tretmanu i pristupu tržištu za robe, mjera-ma za zaštitu trgovine, tehni-čkim preprekama u trgovini, sanitarnim i fitosanitarnim mjerama, carinskom režimu i olakšavanju trgovine, subven-cijama, ulaganjima, prekogra-

Počinje primjena CETA-e s Kanadom

Regionalni investicijski forum u Indoneziji

će predstaviti ključni preds-tavnici nacionalnih i lokal-nih vlada. Također će biti prilike upoznati predstavni-ke vladinih institucija na prethodno dogovorenim b2b sastancima.

Cilj je RIF-a u Padangu pro-micati osam nacionalnih turističkih destinacija: Man-deh, Gunung, jezero Toba, Tanjung Kelayang, Tanjung

Lesung, Kepulauan Seribu, Borobudur te Bromo-Tengger-Semeru.

Više informacija možete pronaći u pratećim doku-mentima te možete kontakti-rati s djelatnicima Velepo-slanstva Republike Indone-zije u Zagrebu, tel.: 01/ 4578-311.

Od 15. do 17. listopada u Padangu u Indoneziji održat će se Regionalni investicij-ski forum (Regional Inve-stment Forum – RIF).

RIF će pružiti priliku inves-titorima i poslovnim ljudima iz Indonezije i cijelog svijeta da uspostave kontakt. Sudio-nici će iz prve ruke dobiti pouzdane informacije o in-vesticijskim projektima koje

5

GOSPODARSKI INFO ŽK OTOČAC

6

ne te unaprjeđivanje bankar-skih odnosa.", naveo je Sha-feei.

"Hrvatska i Iran prošle su go-dine ukupno ostvarile pet mi-lijuna USD robne razmjene od čega je hrvatski izvoz u Iran bio 4,4 milijuna USD, a uvoz iz te zemlje 600.000 USD. Iran je Hrvatskoj na 94. mjes-tu u ukupnoj robnoj razmjeni. U izvozu Hrvatske Iran zauzi-ma 81., a u uvozu 91. mjesto. Hrvatska u Iran najviše izvozi krvne pripravke te geodetske instrumente i aparate, a iz Irana najviše uvozi svježe i suho voće, orašaste plodove te sagove.", napomenula je vodi-teljica Odjela za privlačenje investicija Sektora za međuna-rodne poslove i EU Svjetlana Momčilović, napominjući da je interes Hrvatske privlačenje značajnijih ulaganja u gospo-darstvo, a osobito u proizvod-ne djelatnosti.

U sklopu gospodarskog foru-ma održani su i individualni razgovori predstavnika hrvat-skih i iranskih tvrtki te institu-cija iz sektora graditeljstva, petrokemijske industrije, preh-rambene industrije, bankars-tva, veterinarskih proizvoda, automobilske industrije, elek-troenergetike, logistike, trgo-vine te proizvodnje cipela, tekstila i sagova.

Hrvatsko i iransko gospodar-stvo imaju veliki potencijal za razvijanje međusobne surad-nje, za što su zainteresirane obje strane, a prostora ima u području energetike, željezni-ce, brodogradnje, metalne industrije, IT industrije, far-maceutike, prehrambene, ke-mijske i auto industrije, turi-zma te prijenosa znanja", ista-knuo je predsjednik HGK Luka Burilović na Hrvatsko-iranskom gospodarskom foru-mu održanom danas u HGK, u sklopu kojega se održavaju susreti hrvatskih i iranskih tvrtki.

"Zadatak nam je stvarati prili-ke i otvarati vrata gospodars-tva unatoč preprekama u po-slovanju, koje se rješavaju. Hrvatska može iranskim tvrt-kama ponuditi svoj izvrstan geostrateški položaj za ulazak na europsko tržište s 500 mili-juna ljudi", rekao je Burilović.

"Ovaj je forum prilika za dalj-nje unaprjeđivanje odnosa dviju zemalja i uspostavljanje dodatne gospodarske suradnje, a mogućnosti su velike. Uloga je politike rješavati i uklanjati prepreke, kao što je pitanje platnog prometa, što je predu-vjet za daljnje jačanje među-sobne gospodarske suradnje.", istaknuo je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.

"Službeni posjet hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i hrvatskih gospo-darstvenika Iranu prošle godi-ne te razgovori s iranskim predsjednikom Hasanom Ro-hanijem bili su poticaj dalj-njem razvijanju međusobnih gospodarskih odnosa.", rekao je veleposlanik Islamske Re-publike Iran u Hrvatskoj Mo-hammad Reza Sadegh, doda-jući da iransko tržište s 80 milijuna ljudi može biti od značaja za hrvatski industrij-ski sektor.

"Hrvatska može biti ključna zemlja za Iran u otvaranju europskih vrata te u odnosima Irana s europskim državama", istaknuo je predsjednik Iran-ske trgovačke, industrijske, rudarske i poljoprivredne ko-more Golamhossein Shafeei, dodajući da Iran u Hrvatskoj vidi veliki potencijal za surad-nju u području energetike, prehrambene industrije, far-maceutike, graditeljstva, inže-njerstva, tekstilne i drugih industrija. "Potrebno je razvi-jati suradnju u financijskom sektoru, a također ostvariti i zajedničku proizvodnju bren-dova i plasirati ih u druge ze-mlje. Važno je međusobno povezivanje kopnenim trans-portom i željeznicom, uspos-tavljanje izravne zračne linije Teherana i Zagreba, ubrzava-nje izdavanja viza s obje stra-

Hrvatska treba kapitalizirati dobre veze s Iranom

„Hrvatska može biti

ključna zemlja za Iran

u otvaranju europskih

vrata te u odnosima

Irana s europskim

državama“

Sudionici Hrvatsko-iranskog poslovnog foruma

Br. 14/2017

narednim godinama; održi-vom turizmu za održivi raz-voj, regionalnim centrima kompetencija i dr. Također, održat će se i tradicionalni okrugli stol predstavnika Vlade RH s turističkim dje-latnicima.

Za vrijeme DHT-a Hrvatska gospodarska komora tradici-onalno organizira i „17. Hr-vatski turistički forum“ koji se ove godine bavi te-mom budućnosti turističke industrije s gostovanjem renomiranih inozemnih stru-čnjaka.

Na najvećem skupu hrvat-skog turizma dodijelit će se i nagrade turističkom gospo-darstvu, pojedincima i turis-

tičkim odredištima. Tako će i HGK u akciji “Turistički cvijet – Kvaliteta za Hrvat-sku“ po 21. put zaredom nagraditi turistički poslov-ni sektor - hotele, kampo-ve, hostele, DMC putničke agencije, marine, charter kompanije, spa/lječilišta i restorane.

ON LINE PRIJAVE

Program DHT-a kao i on-line obrazac prijave moguće je pronaći i na poveznici DHT 2017.

Središnji godišnji susret hrvatskih turističkih djelatni-ka, Dani hrvatskog turizma, održat će se u organizaciji Ministarstva turizma, Hrvat-ske turističke zajednice i Hrvatske gospodarske ko-more, 25. i 26. listopada 2017. godine u Malom Loši-nju.

DHT svake godine okuplja više od tisuću sudionika, a ove godine očekuju ih zani-mljiva predavanja, radionice i skupovi, između ostaloga o temama svjetskih turističkih trendova, izgradnje nacio-nalnih turističkih brandova, te uloge nacionalnih turistič-kih organizacija u sustavu turizma; predviđanja i prog-noze turističkih kretanja u

Dani hrvatskog turizma Mali Lošinj, 25./26.10.2017.

Čavlović, zamjenica pred-sjednika i dosadašnja pred-sjednica Sekcije ZOT-a gra-da Zagreba.

Nova zamjenica predsjedni-ka je Martina Nimac, pred-

sjednica Sekcije ZOT-a Splitsko-dalmatinske župa-nije.

Na mjestu poslovne tajnice Zajednice potvrđena je Lana Petrović.

Na sjednici Vijeća Zajednice obiteljskog turizma pri HGK, održanoj 19. rujna, dosadašnji predsjednik Nedo Pinezić razriješen je dužnos-ti na vlastiti zahtjev. Njega je zamijenila Danijela

Promjene u vodstvu Zajednice obiteljskog turizma HGK

Danijela Čavlović

novanih od strane Turisti-čkog vijeća HTZ-a. Sjednicu je vodio ministar turizma Gari Cappelli, uz prisustvo direktora Glavnog ureda HTZ-a Kristjana Staničića.

Na nove mandate tako su jednoglasno imenovani slje-deći direktori predstavniš-tva:

Nera Miličić za Njemačku (voditeljica ispostave u Münchenu)

Viviana Vukelić za Italiju (pokriva i tržište Španjol-ske)

Agnieszka Anna Pu-szczewicz za Poljsku

Romeo Draghicchio za Njemačku (reizbor)

Danijela Mihalić Đurica za Francusku (reizbor)

Ivan Novak za Benelux (reizbor)

Ina Rodin za SAD (pokriva i tržište Kanade) - (reizbor)

Rajko Ružička za Rusiju (pokriva i Ukrajinu te dru-ga tržišta regije) - (reizbor)

Potpuni tekst informacije moguće je pročitati na Inter-net stranicama HTZ-a.

Izvor: HTZ

26. rujna je u Glavnom ure-du HTZ-a održana 23. sjed-nica Turističkog vijeća HTZ-a, na kojoj su članovi vijeća usvojili prijedloge odluka o imenovanju direktora preds-tavništva, a koja su bila obu-hvaćena javnim natječajem. Riječ je o predstavništvima u Italiji, Francuskoj, Polj-skoj, Beneluxu, Njemačkoj – gdje je natječaj obuhvaćao mjesto direktora predstavni-štva i voditelja ispostave, Rusiji te SAD-u. Natječaj je obuhvaćao i predstavništva u Mađarskoj i Slovačkoj, gdje su uredima rukovodili voditelji ureda, bez statusa direktora ili direktorice ime-

Izabrani direktori predstavništva Hrvatske turističke zajednice

GOSPODARSKI INFO ŽK OTOČAC

8

prosječnu mjesečnu bruto plaću višu od tisuću eura peti mjesec zaredom pridružile Poljska (1063 eura) i Slovačka (1015 eura). Prema visini bru-to plaće slijede Mađarska (947 eura), Crna Gora (757 eura), Rumunjska (729 eura), Bosna i Hercegovina (674 eura), Srbija (550 eura) i Makedoni-ja (540 eura).

Očekujemo da će se u okolno-stima gospodarskog rasta i poboljšanja situacije na tržištu rada nastaviti rast plaća i u narednim mjesecima, na što će dodatno utjecati provedba planiranog povećanja plaća zaposlenika u državnom i jav-nom sektoru te potreba proak-tivnijeg odnosa prema zadrža-vanju i upošljavanju nedosta-jućih radnika u dijelu gospo-darskih djelatnosti. Istodobno će se nastaviti dinamičniji rast neto plaće u odnosu na bruto plaću kao rezultat poreznih promjena, pri čemu će, zbog blage inflacije, rast realnih plaća biti niži od njihova rasta u nominalnom izrazu.

Prema prvim rezultatima Dr-žavnog zavoda za statistiku, u srpnju je nastavljena tendenci-ja rasta plaća na godišnjoj razini, i to po dinamici višoj od prošlogodišnje. Rast plaća poduprt je gospodarskim opo-ravkom, pozitivnijim kretanji-ma na tržištu rada, postupnim povećanjem plaća u državnim i javnim službama, učincima porezne reforme te pritiscima koje na rast plaća proizvodi nedostatak radnika određenih struka i kvalifikacija. Pritom su promjene u oporezivanju dohotka utjecale na razinu neto plaće, zbog čega ona od prosinca prošle godine raste dinamičnije od bruto plaće.

Rast neto plaće povećava ras-položivi dohodak stanovniš-tva, podiže potrošački optimi-zam, jača domaću potrošnju i time pridonosi gospodarskom rastu. U takvim je okolnosti-ma u srpnju prosječna mje-sečna neto plaća po zaposle-nom u pravnim osobama izno-sila 5905 kuna, što je stotinu kuna manje nego u lipnju te 311 kuna ili 5,6% više nego u srpnju 2016. godine. Istodob-no je prosječna mjesečna bru-to plaća u srpnju ove godine iznosila 7956 kuna i bila je 126 kuna manja nego u lipnju

ove godine te 310 kuna ili 4,1% viša nego u srpnju 2016. godine. Međutim, zbog rasta potrošačkih cijena koji se na godišnjoj razini bilježi od pro-sinca prošle godine, rast plaća u realnom izrazu bio je nešto niži od nominalnog, pa je tako bruto plaća na godišnjoj razini realno porasla za 3,2%, a neto plaća za 4,7%. Stoga posljed-njih osam mjeseci obilježava brži rast neto plaće u odnosu na bruto plaću te niži rast real-nih plaća u odnosu na nomi-nalne.

Na temelju obrade dosad ob-javljenih podataka proizlazi da je prosječna mjesečna bruto plaća u prvih sedam mjeseci ove godine iznosila 8005 ku-na, što je 3,5% više nego u prvih sedam mjeseci 2016. godine. Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 5951 kunu, što je nominalno 5,1% više nego u istom razdo-blju prethodne godine.

I u nama sličnim zemljama Europske unije bilježi se rast plaća koji podupire povećanje osobne potrošnje i time gos-podarski rast. Pritom su se i u srpnju, uz Hrvatsku (1074 eura) i Sloveniju (1593 eura), krugu zemalja koje ostvaruju

Nastavljen rast plaća na godišnjoj razini

„...zbog rasta

potrošačkih cijena koji

se na godišnjoj razini

bilježi od prosinca

prošle godine, rast

plaća u realnom izrazu

bio je nešto niži od

nominalnog,...“

Br. 14/2017

predsjednika“, kazao je Smi-ljanić.

„Glavni je cilj Hrvatskih šuma restrukturiranje proda-je drvne sirovine, učiniti ju transparentnom, jednostav-nijom te boljom. Model u-vjeta i načina prodaje drvne sirovine obuhvatio bi prijed-loge Udruženja drvno-prerađivačke industrije i njegovih članica i to na za-dovoljstvo svih“, istaknuo je predsjednik Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić.

„Određene tvrtke u drvnoj industriji imaju specijalne ugovore i poseban status pri raspodjeli sirovine, a jesu li ti ugovori zakoniti ili stav-ljaju tvrtke u povlašteni po-ložaj Udruženje nije dobilo odgovor“, upozorio je član Izvršnog Odbora Udruženja Ivić Pašalić.

„Pitanje pokretanja kaznene prijave protiv bivše Uprave Hrvatskih šuma, a u vezi posebnih ugovora utvrdit će DORH i ostale državne ins-titucije. Provodi se i dodatna analiza za tvrtke koje su imale povećanje kod raspo-djele drvne mase, ali ako se utvrdi da su ugovori zakoniti oni se neće povlačiti“, naveo je ministar Tolušić.

Govoreći o investiciji u Vu-kovaru, predsjednik klastera „Slavonski hrast“ i član Iz-vršnog Odbora Udruženja Josip Faletar kazao je da je svaka investicija u Slavoniju dobro došla, ali ako će ona

zaposliti 500 radnika, a pos-ljedica će toga biti otpušta-nje 800 radnika u Vinkovci-ma i izvoz drvne sirovine iz Hrvatske, to nećemo podrža-ti. Uz dovoljno trupaca tvrt-ke Klastera mogle bi zapo-sliti dodatnih 1000 radnika, rekao je Faletar. Ivić Pašalić nadovezao se kako je inves-ticija Vukovar vrhunska politička manipulacija.

Direktor Drvne industrije Klana iznio je Hrvatskoj gospodarskoj komori prob-lem nedostatka radne snage te upitao postoji li mo-gućnost uvoza radne snage u ovom sektoru. Predsjednik HGK Luka Burilović poz-vao je drvoprerađivače da iznesu broj potrebnih radni-ka i obećao apelirati kod mjerodavnih. „Komora će se i dalje boriti da se kvote usklade s vašim potrebama. 'Moramo se agresivnije bori-ti za interese drvoprerađiva-čke industrije. Evo, primjeri-ce Poljska je IKEI uvjetova-la 40 posto proizvoda do-maće proizvodnje.“, istak-nuo je predsjednik HGK Luka Burilović.

„Prijedloge novog modela raspodjele drvne sirovine drvoprerađivačke industrije i Udruženja očekujem do 15. listopada. Ako se ne dogo-vori novi model primjenjivat će se postojeći. Pošteno je i korektno da od vas dobijemo načela i prijedloge s kojima ste suglasni i koje će Minis-tarstvo u potpunosti prihva-titi. Imate otvorene ruke da se posložite i predložite mo-del raspodjele drvne sirovine prerađivačima“, poručio je ministar poljoprivrede To-mislav Tolušić na sjednici Izvršnog Odbora Udruženja drvo-prerađivačke industrije HGK.

„Kod pronalaska rješenja za raspodjelu drvne sirovine tražimo pomoć od Hrvatskih šuma, ciljevi su nam ruralni razvoj, postizanje veće do-dane vrijednosti po kubnom metru drva te što veća finali-zacija proizvoda. Smatramo da je potrebno osnivanje razreda 8, razine završnosti koji bi dobio poseban statusa jer je interes što veća finali-zacija proizvoda i proizvod-nja namještaja, a tih tvrtki koje zapošljavaju 400 do 500 ljudi nema puno“, istak-nuo je predsjednik Udruže-nja drvno-prerađivačke in-dustrije HGK Daniel Smilja-nić dodajući „da ako do sre-dine listopada ne definiramo vlastite prijedloge, znači da je problem u nama a ne u Ministarstvu poljoprivrede ili Hrvatskim šumama i to ću smatrati vlastitim neus-pjehom i predati mandat

Tolušić drvoprerađivačima: ruke su vam odriješene

9

Daniel Smiljanić i Tomislav Tolušić

„Provodi se i dodatna

analiza za tvrtke koje su

imale povećanje kod

raspodjele drvne

mase,...“

GOSPODARSKI INFO ŽK OTOČAC

Izdavač

HGK ŽK OTOČAC

K. Zvonimira 16

OTOČAC 53220 - RH

T: 053/771-001

F: 053/771-130

E: hgkot@hgk.hr

www.hgk.hr

Ličko-senjska županija i Razvojna agencija Ličko-senjske županije - LIRA kao organizatori te Grad Gospić kao suorganizator i ove godine pripremaju 19. izlož-bu tradicijskih proizvoda "Jesen u Lici" koja će se održati u Gospiću na Trgu Stjepana Radića od 29. rujna do 1.listopada.

Ova izložba okuplja veliki broj posjetitelja i izlagača iz svih hrvatskih županija kao i izlagače iz BiH, Slovenije, Vojvodine i Mađarske koji će predstaviti svoje proizvode i kulturu. U okviru izložbe pripremljen je raznovrstan , kulturni, zaba-vni, edukativni i stručni program koji će se odvijati kroz sva tri dana.

Izložba "Jesen u Lici" kao najveća manifestacija ove prirode u Ličko-senjskoj županiji već godinama ima poseban značaj u promociji gospodarskih potencijala regije, prezentaciji starih zanata i obrta, autohtone proizvodnje, gastronomije i ekologije te njegovanju tradicije folklora. Ona predstavlja značajan projekt kojeg se prikazuje kulturno i eko-etno bogatstvo te izlažu, promoviraju i nude poljopri-vredni, prehrambeni, uporabni i ukrasni proizvodi i usluge.

Više informacija dostupno je na sljedećoj poveznici.

19. izložba tradicijskih proizvoda "Jesen u Lici"

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture na temelju članka 80. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu NN 82/13 i članka 7. Pravilnika o raspodjeli dozvola za međunarodni prijevoz tereta 122/13 objavilo je Poziv prijevoznicima za podnošenje zahtjeva za dodjelu kritičnih dozvola za međunarodni prijevoz tereta za 2018. godinu. Više informacija nalazi se na poveznici.

Temeljem Zakona o prijevozu u cestovnom prometu NN 82/13 članka 80. i 83. Hrvatska gospodarska komora putem Županijskih komora raspoređuje nekritične dozvole domaćim prijevoznicima. Prijevoznik koji ima licenciju Zajednice dužan je dostaviti uredno popunjen zahtjev svojoj županijskoj komori za 2018. g. Više na informacija dostupno je na poveznici.

Informacija o podnošenju zahtjeva za dodjelu kritičnih i

nekritičnih dozvola za 2018. g.