Goreta, Sanda KoËevar, Viπnja LasiÊ, Jana MihaliÊ,gmk.hr/download/pdf/2007_GLAS_br_2_god...

IzadavaË:

Gradski muzej Karlovac

Za izdavaËa:

Viπnja LasiÊ

Glavni i odgovorni urednici:

Igor »ulig i Jana MihaliÊ

Uredniπtvo:

Daniel Butala, Lazo »uËkoviÊ, Igor »ulig, Aleksandra Goreta, Sanda KoËevar, Viπnja LasiÊ, Jana MihaliÊ, Ruæica StjepanoviÊ, Antonija ©krtiÊ

Lektura i korektura:

Draæenka PoloviÊ

Grafi Ëko oblikovanje i tisak:

Tiskara ”PeËariÊ & RadoËaj”, Karlovac

Naklada:

600 primjeraka

Suradnici u ovom broju:

Lazo »uËkoviÊ, Igor »ulig, Aleksandra Goreta, Sanda KoËevar, Dora Kuπan - ©palj, Viπnja LasiÊ, Neven MihajloviÊ, Jana MihaliÊ, Irena ©egaviÊ - »ulig, Sonja JakπiÊ, Radovan RadovinoviÊ, Antonija ©krtiÊ, Romana TekiÊ, Marijana TomiËiÊ, Nada Vrkljan - KriæiÊ

Fotografi je:

Goran VraniÊ, fototeka GMK

Adresa uredniπtva:

Gradski muzej KarlovacStrossmayerov trg 7, 47 000 Karlovactel. 047/615 980, fax. 047/615 981e-mail: [email protected]

»asopis izlazi dva puta godiπnje.

Tekstovi se ne honoriraju i ne vraÊaju.

Ovaj broj Ëasopisa zakljuËen je u svibnju

2007. godine.

Gradski muzej Karlovac Strossmayerov trg 7

radnim danom: 8.00 - 15.00

subotom i nedjeljom: 10.00 - 12.00

Galerija „Vjekoslav Karas“ Lj. ©estiÊa 3

ponedjeljkom, utorkom i Ëetvrtkom: 8.00 - 16.00

srijedom i petkom: 8.00 - 18.00

subotom i nedjeljom: 10.00 - 12.00

Stari grad Dubovac (1. IV - 30. IX)

radnim danom i nedjeljom: 14.00 - 18.00

subotom: 10.00 - 18.00

struËno vodstvo zatraæiti unaprijed u GMK

cijena ulaznica:odrasli: 10,00 kn

djeca, uËenici, studenti, umirovljenici: 5,00 kn

struËno vodstvo: 50,00 kn

GLAS

GLAS 1

SADRÆAJ PROGLAS

IZ SVEG GLASA

• Muzeji u suvremenom druπtvu, jedno razmiπljanje o Karlovcu kao moguÊem ”gradu-muzeju”/Nada

Vrkljan-KriæiÊ/

• Zbirka oruæja iz Domovinskoga rata u Turnju - fundus i lokalitet novog odjela GMK? /Ruæica

StjepanoviÊ/

• ”Preporod KarlovaËke zvijezde” i Gradski muzej Karlovac - intervju s mr. sc. Marijanom TomiËiÊ

/Igor »ulig/

• Etno-selo u Karlovcu - projekt na obzoru europskih integracija? /Igor »ulig/

GLASNO I JASNO

AKVIZICIJE

• Slika Mirona Makanca ”Most u Karlovcu” /Antonija ©krtiÊ/

• Tri crteæa Alfreda Krupe /Antonija ©krtiÊ/

• Ivan LovrenËiÊ: posthumna donacija /Antonija ©krtiÊ/

• Bidermajerski ormariÊ - sekreter /Igor »ulig/

• Odlikovanje posadi broda ”Carpathia” /Ruæica StjepanoviÊ/

ZA©TITA I RESTAURACIJA

• Radovi na kratkom kaputu iz ReËice /Jana MihaliÊ i Dora Kuπan - ©palj/

• Radovi na historicistiËkom namjeπtaju /Igor »ulig/

ISTRAÆIVANJA

• Arheoloπka istraæivanja 2006. godine /Lazo »uËkoviÊ/

PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

• Draæen TrogrliÊ: Geste i odjeci /Antonija ©krtiÊ/

• ©ezdest grafika iz fundusa Galerijskog odjela GMK /Irena ©egaviÊ - »ulig/

• LIK 2005. u Karlovcu - izloæba radova sa 7. dræavnog natjecanja osnovnih πkola /Igor »ulig/

• Desest godina muzejskog teËaja crtanja i slikanja /Aleksandra Goreta/

• KarlovaËki likovni susreti 2005. /Irena ©egaviÊ - »ulig/

• Izloæba nagraenih prijedloga za idejno rjeπenje Spomenika poginulim braniteljima u Domovin-

skom ratu s podruËja Karlovca /Igor »ulig/

• Matko VekiÊ: Izloæba slika /Antonija ©krtiÊ/

• Boæidar Crnec: Retrospektiva 1985 - 2005. /Antonija ©krtiÊ/

• Vladimir BaπiÊ ©oto: Retrospektiva 1981 - 2005. /Antonija ©krtiÊ/

• Dubravka BabiÊ: Izmeu geste i mrlje, crteæa i slike /Antonija ©krtiÊ/

• Alfred Krupa: Retrospektiva - crteæi, akvareli, ulja /Antonija ©krtiÊ/

2 GLAS

• Stanko AbadæiÊ: Prag - imaginarno u stvarnom /Antonija ©krtiÊ/

• Aleksandra Podrebarac: Osam velikih i puno manjih fotki /Antonija ©krtiÊ/

• Sanja ReπËek: Izloæba slika /Antonija ©krtiÊ/

• KarlovaËki likovni susreti 2006. /Antonija ©krtiÊ/

• ”Sloæenice” Petra BariπiÊa /Antonija ©krtiÊ/

• Ivana Maradin: Kodovi identiteta (izloæba slika) /Antonija ©krtiÊ/

• U spomen Dariu Plazibatu (1955 - 2004.) /Antonija ©krtiÊ/

• Drago Brajak: Itinerer imaginarnog krstarenja /Antonija ©krtiÊ/

• Izloæba fotografija ”Meu nama” /Sanda KoËevar/

• Sanja Dizdar: Odrazi /Antonija ©krtiÊ/

• Likovni spomenar Gimnazije Karlovac - izloæba povodom obiljeæavanja 240. obljetnice Gimnazije

Karlovac /Antonija ©krtiÊ/

• Lidija MaËek - StaniÊ: Mitoloπki bogovi na hrvatskom Olimpu, izloæba keramike /Antonija ©krtiÊ/

• Predmet mjeseca /Igor »ulig/

MUZEJSKA PEDAGOGIJA

• Radionica ”sv. Mihovil u secco tehnici” /Aleksandra Goreta i Igor »ulig/

• Slijepi za Valentinovo u muzeju /Aleksandra Goreta/

SUGLASJA

• Rekonstrukcija noπnje prema muzejskim predmetima /Jana MihaliÊ/

• S proËelja u muzej i natrag: natpis na kuÊi u Frankopanskoj 4 u Karlovcu /Sonja JakπiÊ/

S RAZGLASA

• NoÊ muzeja /Viπnja LasiÊ/

• »etvrti Hrvatski triennale akvarela /Antonija ©krtiÊ i Romana TekiÊ/

• Pravilnik KarlovaËkih likovnih susreta 2007. /Antonija ©krtiÊ/

• Franjo Koren: retrospektiva /Antonija ©krtiÊ/

• SjeÊanje na Petra Grgeca /Antonija ©krtiÊ/

• ”Zlatno tele”: Europski muzej idolopoklonstva i poganski hodoËasniËki putovi /Lazo »uËkoviÊ/

• Slika civilizacijske podloge naπih prostora /” VeËernji list ”, 18. 12. 2006.

GLASONO©A

• Iz dnevnog tiska

• Koje je godine osnovan karlovaËki muzej? /Radovan RadovinoviÊ/

GLASPAPIR

• O ”Velikoj vojarni” iz dnevnog tiska

GLAS PREDAKA

• /William Tea/

GLAS 3

UoËavajuÊi razliËite tendencije upravljanja

kulturnom baπtinom naπega grada, zamo-

lili smo istaknutu hrvatsku povjesniËarku

umjetnosti s dugogodiπnjom muzejskom

karijerom, Nadu Vrkljan - KriæiÊ, za osvrt na poslanje

muzeja u suvremenom druπtvu i njeno vienje odnosa

grada i muzeja iz karlovaËke perspektive.

Naime, 18. sijeËnja ove godine, Gradskom muzeju Kar-

lovac je na upravljanje i koriπtenje dodijeljeno povije-

sno pograniËno uporiπte Turanj na Korani, nekadaπnja

predstraæa karlovaËke tvrave. Njen strateπki znaËaj

potvren je i u Domovinskom ratu, πto ga dokumenti-

ra i ondje smjeπtena zbirke naoruæanja Ëiji status valja

rijeπiti unutar muzejske ustanove.

Istovremeno, u Karlovcu je najavljen veliki projekt re-

vitalizacije povijesne jezgre πto bi ga trebalo provesti

PROGLAS

RIJE» UREDNIKA

na obzoru europskih integracija. ShvaÊen kao veliki

izazov i za naπ muzej, potaknuo nas je na intervju

s jednom od voditeljica najavljenog projekta, mr. sc.

Marijanom TomiËiÊ.

Novi europski vidici aktualiziraju i znaËenje naπe et-

nografske baπtine kao doprinos europskoj kulturnoj

raznolikosti. Stoga predstavljamo idejni projekt etno-

sela stvoren u Gradskom muzeju Karlovac.

Uz uobiËajene rubrike u kojima predstavljamo nove

akvizicije, konzervatorsko-restauratorske radove, te-

renska istraæivanja te kronologiju izloæbi i zbivanja u

naπoj ustanovi, donosimo i jednu novu, ”Suglasja”,

kako bismo predoËili na koji se naËin upravljanje zbir-

kama dodiruje s kulturnim kretanjima u gradu.

IZ SVEG GLASA

4 GLAS

MUZEJI U SUVREMENOM DRU©TVU

JEDNO RAZMI©LJANJE O KARLOVCU KAO MOGUΔEM ”GRADU-MUZEJU”

nosti i prepoznatljivosti, njegove ljepote i identiteta.

Jer, πto je kultura drugo do li identitet koji æivi, a mi ga

pokuπavamo pribliæiti na najbolji moguÊi naËin nekome

tko ga æeli spoznati ili upoznati kao kulturu - identitet

mjesta i nas samih. Kako bismo to postigli, muzej ima

jednu od iznimno vaænih ulogu. Jedino su joπ nepokret-

ni spomenici kulturne baπtine, prisutni na otvorenom

prostoru nekoga grada, podatniji razumijevanju.

Muzeji pripadaju svima i postoje zato da bi sluæili jav-

nosti; jedna od njihovih osnovnih zadaÊa je odgovoriti

javnom interesu te omoguÊiti maksimalnu pristupaËnost

publici, kao najvaænijim i najbrojnijim korisnicima mu-

zeja.

U sluËaju grada kao πto je Karlovac to se moæe ostvariti

na posebno zanimljiv i, vjerujem, efikasan naËin. Nai-

me, Karlovac posjeduje zavidnu koliËinu razliËitih mu-

zejsko - spomeniËkih sadræaja i objekata na relativno

zgusnutom geografskom poloæaju koji se moæe podve-

sti pod virtualni naziv Stari gradovi KarlovaËke æupanije

sa srediπtem u samom Karlovcu i njegovoj famoznoj

zvijezdi (oËuvani dijelovi ostataka πesterokrake forti-

fikacije, njenih bastiona i πanaca) koju bi se u izvor-

nom obliku idealnog renesansnog grada iz vremena

njegova nastanka u drugoj polovici 16. stoljeÊa, moglo

predstaviti u rekonstruiranoj verziji, velikom maketom

u srediπtu grada, najbolje pred samom zgradom Grad-

skog muzeja, odakle bi se zrakasto usmjerili putoka-

zi prema udaljenijim lokalitetima koji joπ svjedoËe o

nekadaπnjem stanju i izgledu ove urbane cjeline.

U tom kontekstu podsjetila bih na joπ neke teze koje

se bave kreiranjem muzejsko-spomeniËkih urbanih lo-

kaliteta danaπnjice.

Muzeji su posljednjih desetljeÊa postali

izuzetno vaæni u svijesti ljudi, zauzevπi

mjesto sliËno onome koje je nekada pri-

padalo kultnim i sakralnim objektima,

hramovima i katedralama. Kao πto se nekada u cr-

kvi mogla sagledati ljudska supstanca nekog mjesta

(jer su se tu najbolje vidjele odlike njegovih stanovni-

ka, njihov identitet, duhovnost, kultura i civilizacijski

dosezi), danas se to, u naπem preteæno sekularnom

svijetu, moæe doæivjeti u muzejima - koji na sebi svoj-

stven naËin prenose i odraæavaju duh mjesta i njego-

vih stanovnika. U svakom pojedinaËnom sluËaju, upra-

vo bi taj cilj trebao biti glavni pokretaË istraæivanja

muzejskih sadræaja i spiritus movens u pronalaæenju

najboljih naËina da se taj duh mjesta prezentira kako

bi na najbolji naËin komunicirao s posjetiteljima svih

profila. Da bi se u tome uspjelo, prije svega ga treba-

ju prepoznati sami stanovnici, graani koji æive u i sa

svojim gradom. U filozofskom i socioloπkom smislu to

je ponekad posebno teπko, posebice u uvjetima, kao

kod nas na primjer, kada se radi o gradovima s razore-

nom graanskom supstancom, koju tek treba ponovno

izgraditi.

Arhitekt Daniel Liebeskind jednom je prilikom rekao:

”Muzeji danaπnjice nalikuju crkvama iz proπlosti.

Moæda je danas doista tako, da u naπem sekularnom

svijetu muzeji, poput sportskih dogaaja, postaju mje-

stima na kojima se najbolje vidi kakvi su njegovi ljudi

- stanovnici nekoga mjesta, na temelju artefakata koji

svjedoËe o njihovu postojanju.”

U tom kontekstu, prvi zadatak svakog suvremenog mu-

zeja, bez obzira o kojem se sadræaju radilo, mora biti

jasno oËitovanje duha samoga mjesta, njegove osob-

GLAS 5

IZ SVEG GLASA

”Kultura se danas nalazi na raskrπÊu i potrebno joj je

vizionarsko vodstvo da bi krenula naprijed”, izmeu

ostaloga napisao je Charles Landry u tekstu Culture’s

collision course (Kultura na raskrπÊu), objavljenom u

britanskom Ëasopisu muzealaca Museums Journal (si-

jeËanj, 2003), a prevedenom u Vijestima muzealaca i

konzervatora (1-2, 2003). Situacija se ni danas, neko-

liko godina kasnije, nije puno promijenila, posebice

kod nas koji zaostajemo barem nekoliko desetljeÊa

za europskim iskustvima. On dalje piπe: ”Bilo da se

radi o gradnji novih kulturnih centara, bilo o kreiranju

novih umjetniËkih programa, kultura je danas srediπnji

element urbane regeneracije. No ipak, te uæurbane ak-

tivnosti prikrivaju dubok osjeÊaj nemira na kulturnoj

sceni. ©to nam takav rast govori o kulturnim vrijed-

nostima? Radi li se samo o mijenjanju slike grada i

stvaranju turistiËkih atrakcija? (...) Za neke muzeji

nadomjeπtaju izgubljena sveta mjesta zbog nestaja-

nja religije, za druge su dio potrage za znanjem i ra-

zumijevanjem svijeta oko sebe. TreÊa grupa oËekuje

uzbuenje i razbibrigu. Neki u isto vrijeme æele sve

te stvari zajedno. Muzeji se nesigurno kreÊu izmeu

nauke, zabave i izazovnih zahtjeva svojih vlada. (...)

Muzeji imaju neograniËeni potencijal”, naglaπava dalje

Landry, ”oni se danas nalaze na samom vrhuncu rijet-

ke i kompleksne moguÊnosti koja se ne moæe ostvariti

uobiËajenim pristupom. Oni moraju ponovno otvoreno

i hrabro razmotriti svoju buduÊnost bez samoobrambe-

nog uzmicanja pred napadom træiπne logike. Stav da je

njihova vrijednost neupitna postaje sve neprihvatljiviji

publici, koja kao njihov potencijalni pristaπa i podu-

piratelj, bilo u privatnom bilo u javnom smislu, treba

viπe inspiracije nego pukog patroniziranja.”

Stoga pristup mora biti jasan i krajnje Ëitljiv, a sloje-

vitost povijesnih promjena u konkretnom se sluËaju

moæe detaljnije prikazati kroz postav muzeja i saËuva-

ne artefakte. Pri toj prezentaciji treba naroËito voditi

raËuna da ona mora zadovoljiti tri jednakovrijedna za-

htjeva, koji su imperativ muzeja danaπnjice: inspirirati,

obrazovati i pruæiti uæitak posjetiocima.

Na taj naËin dolazimo do onog drugog bitnog trenutka

u funkciji danaπnjeg muzeja - kako ispriËati tu kom-

pleksnu civilizacijsku priËu? Frans Schouten, docent

kulturnog turizma iz Nacionalnog instituta za turizam i

transport u Bredi, Nizozemska, reÊi Êe za sebe, pa tako

i za druge muzealce, kulturne djelatnike i ustanove

koje se bave komunikacijom kulturne baπtine: ”Ja sam

profesionalni pripovjedaË.” Ja, dakle, priËam priËu.

PrivuÊi Êu posjetioca ako mu kroz artefakte koje po-

sjedujem, dam san, san koji se sastoji od mita, magije

i misterije. Pored toga, nenametljivo prisutna istina i

kulturoloπko ili umjetniËko znaËenje izloæaka efikasno

i sofisticirano prodire u svijest posjetilaca svih profila,

kako se i oni koji ne posjeduju istanËano predznanje,

u muzeju ne bi osjeÊali nelagodno. Tu on nalazi kljuË

atraktivnosti muzeja ili kulturnog lokaliteta. Mnogo

je istine u tome. Jer mi kroz priËu u muzejima ponov-

no izmiπljamo povijest, reinterpretiramo je. ”Povijest

je fluidni kontinuitet”, kaæe Schouten, ”povijest su

sjeÊanja i priËe, a znanstvenik Ëesto ubija kreativan

Publikacija uz izloæbu (GMK 1985.) propituje odnos spomeniËkog tkiva Zvijezde i nove infrastrukture

IZ SVEG GLASA

6 GLAS

duh”, ne ostavljajuÊi dovoljno mjesta maπti. Ono πto

danas æelimo postiÊi u muzejima je poticanje maπte

i kreativnog odnosa prema proπlosti, sadaπnjosti i

buduÊnosti, a ne puko gomilanje znanja i Ëinjenica

kroz maπtovito ispriËane priËe. Jer iza njih se uvijek

krije ljudsko biÊe. Kako je to rekla i Nicole Gesché-

Koning, profesorica povijesti umjetnosti i arheologije,

koja se bavi edukacijom u muzejima: ”Nemojmo stoga

nikada smetnuti s uma ljudsku dimenziju naπe zadaÊe:

mi smo individue, naπi posjetitelji su individue, a iza

svakog muzejskog predmeta uvijek se krije ljudsko biÊe

sa svojom senzibilnoπÊu, radostima, strahovima, zna-

njem, mudroπÊu, koje Ëak prvenstveno valja poπtovati

i uzeti u obzir.” Na drugoj strani, struËnjaci, znanstve-

nici i istraæivaËi drugih razina, o kojima takoer treba

voditi raËuna, danas se u velikim muzejima sve viπe

koriste studijskim depoima, u kojima mogu nesmetano

boraviti, istraæivati i prouËavati.

”Muzeji su nepotkupljivi svjedoci naπe proπlosti. Mno-

go toga πto nas okruæuje - graevine, umjetniËki spo-

menici - nestaje, biva uniπteno, nemarom ili loπom

Naarden, Nizozemska: dobro odræavan grad-zvijezda iz 17. st.

GLAS 7

IZ SVEG GLASA

politikom, ili ratom i sliËnim uæasnim razaranjima - i

o tome ne ostaje nikakva traga. Muzeji su jedina mje-

sta gdje se moæemo zaustaviti, odmoriti i sagledati

proπlost. A najveÊi izazov naπega posla je uspjeπna

komunikacija”, kaæe Nicole Gesché. Da bi ispunio taj

kompleksan i osjetljiv zadatak, muzej mora posebno

voditi raËuna o kvaliteti interpretacije grae. Cilj in-

terpretacije nije instrukcija, veÊ provokacija, reÊi Êe

Schouten: ”…interpretacija nije isto πto i obasipanje

informacijama, veÊ je relevacija bazirana na informa-

ciji, interpretacija se mora odnositi na neπto unutar

liËnosti ili iskustva posjetioca”. On stoga teæi muzejima

kao svojevrsnim atrakcijama za posjetioce, i iznutra i

izvana. Ali atrakcijama baziranim na kvaliteti i visoko

razvijenoj kulturoloπkoj svijesti; mjestima gdje Êemo

naÊi duπevnu ravnoteæu i odgovor na kompleksna pi-

tanja naporne svakidaπnjice.

Kada se razmiπlja o ”preporodu karlovaËke gradske jez-

gre” kao srediπnjem mjestu zbivanja, ali i njegove πire

okolice, ova iznimna slojevitost karlovaËkog muzejsko-

spomeniËkog kompleksa i oËuvanost brojnih zdanja

kao i povijesno-kulturoloπka povezanost meu njima,

na malom geografskom podruËju, mislim da su ideal-

ni okvir za upravo ovakvo promiπljanje kompleksne

prezentacije grada-muzeja koja bi objedinjavala sve te

elemente u osebujnu kulturoloπku i turistiËki atraktiv-

nu muzejsko-spomeniËku cjelinu. Ona bi trebala obu-

hvatiti i spomenutu mreæu starih gradova KarlovaËke

æupanije te ukljuËiti u taj kompleks i Muzejsku zbirku

oruæja iz Domovinskog rata na Turnju, kao svojevrsnog

simbola vojne povijesti grada, te etno-selo kao muzeja

na otvorenom, bitnog za prezentaciju tradicijske kultu-

re i lokalnog identiteta. To je kompleksan zadatak za

cijeli tim ljudi i struËnjaka koji bi trebali, svaki u svom

segmentu, iznaÊi najbolje modalitete njihovog ukljuËi-

vanja u cjelovitu prezentacije i priËu o Karlovcu kao

mjestu osobite povijesti i znaËaja.

U ovom sluËaju doista je potrebno ”vizionarsko vod-

stvo”, mnogo ljudi i mnogo sredstava da se, makar

etapno, u paæljivo planiranim fazama, dosegne ko-

naËni, zajedniËki cilj : stvaranje novog kulturoloπkog

branda - Karlovca-grada-muzeja. Moæda je sve to uto-

pija, a moæda, uz pomoÊ potencijalnih partnera, u fazi

trasiranja i paæljivog elaboriranja projektnih prijedloga

za fondove EU, o Ëemu se veÊ ozbiljno razmiπlja u du-

goroËnoj strategiji razvoja grada Karlovca, sve to i nije

sasvim nemoguÊe.

Na kraju, podsjetila bih na joπ jednu vaænu Ëinjenicu.

U ujedinjenoj Europi nacije gube vaænost u odnosu na

gradove Ëije znaËenje raste. Time se utire put k defi-

niranju novog kulturnog ustroja, a GRAD dobiva pose-

ban znaËaj u globalnoj civilizacijskoj slici svijeta. I to

ne mora bezuvjetno biti neki veliki grad poput Pariza

ili Berlina, koji su ionako veÊ odavno formirani u svojoj

kulturoloπkoj ponudi, veÊ se ËeπÊe radi o manjim gra-

dovima koji se ranije nisu niËime posebno isticali na

kulturnoj karti Europe. Primjera za to ima bezbroj, od

nekada neuglednog Bilbaa u ©panjolskoj pa do Graza

u Austriji. Zaπto to ne bi postao i naπ Karlovac?!

NADA VRKLJAN - KRIÆIΔ

povjesniËarka umjetnosti

Zagreb, travanj 2007.

IZ SVEG GLASA

8 GLAS

ZBIRKA ORUÆJA IZ DOMOVINSKOG RATA

NA TURNJU

FUNDUS I LOKALITET NOVOG ODJELA GMK?

NASTANAK I SADRÆAJ ZBIRKE

Muzejska zbirka je temelj muzejske insti-

tucije, ali se Ëesto javlja i izvan nje. Mo-

tivi prikupljanja predmeta su razliËiti, a

zbirke nalazimo i u drugim ustanovama

ili kod pojedinaca. Prikupljanje zbirke oruæja iz Domo-

vinskog rata zapoËelo je 1992. godine, u vrijeme kada

se kraj rata u RH joπ ne nazire.

Prikupljanje je zapoËeo, danas umirovljeni, brigadir HV,

Dubravko HalovaniÊ. Oruæje je uglavnom prikupljeno

donacijom OSRH. Svoj doprinos nastanku zbirke dali

su i brojni pojedinci voeni æeljom da saËuvaju sjeÊanje

na vrijeme nastanka moderne hrvatske dræave. Saku-

pljeno je oko 300 predmeta. Uglavnom su to razliËite

vrste oruæja: pjeπaËko (raznih profila), protuoklopna

sredstva, minobacaËi, raketna sredstva, lanseri, pro-

jektili. Zbirku nadopunjuju i sredstva veze te odore.

Javnosti je zbirka prezentirana putem izloæbi, fotogra-

GLAS 9

IZ SVEG GLASA

fija i filmova. Razvoj zbirke tekao je samostalno, izvan

okvira muzejske institucije, tako da nije ni muzeoloπki

obraena niti struËno prezentirana.

TURANJ KAO LOKALITET

Povijest Turnja vezana je uz nastanak karlovaËke

tvrave. Podignut je istovremeno s njome, na desnoj

obali Korane, na juænim prilazima gradu, kao predstraæa

i zaπtita mostovima preko Korane i Mreænice. Godi-

ne 1582. zavrπena je gradnja drvene straæarske kule,

zaπtiÊene ogradom od kolja i opkopom. Taj prvi ”turan”

podignut je na zaravni u blizini mosta preko Korane,

a u 18.st. nazvan je ”KriæaniÊ Turanj”, po zapovjednici-

ma krajiπke straæe, braÊi KriæaniÊ. Tada je to veÊ skup

graevina, o Ëemu svjedoËe tlocrt karlovaËkog oruæara

Martina Klausa iz 1712. godine, M. A. Weissa iz 1729,

te inæenjera Andreasa Schillingera iz 1744. Najvaænija

graevina bila je velika drvena kula - turanj. Pored nje

je bio i drveni Ëardak na stupovima te πtale, spremiπta

i most. Cijeli sklop bio je zaπtiÊen ogradom i opkopom.

Pomicanjem granice nakon mira u Srijemskim Karlovci-

ma (1699), Turanj je izgubio znaËenje predstraæe, ali je

i dalje u vlasniπtvu KarlovaËkog generalata. Sjediπte je

turanjske krajiπke kapetanije do 1746. godine. Nakon

reformi, ukljuËen je u sastav slunjske pukovnije.

Krajem 18.st. u Turnju su podignute zidane zgrade ma-

nufakture za potrebe krajiπke vojske; 1791. godine za

proizvodnju sukna, a 1793. za preradu koæe. Nakon πto

su prestale s radom, ondje je smjeπtena matematiËka

Karta Turnja Turanj 1795. (Lovrenic)

IZ SVEG GLASA

10 GLAS

πkola za odgoj Ëasnika ogulinske i slunjske pukovnije.

Turanj je ostao u posjedu vojnih vlasti i u vrijeme mo-

narhijske i socijalistiËke Jugoslavije.

Ratna zbivanja u Domovinskom ratu potvrdila su Tu-

ranj kao predstraæu Karlovaca, mjesto gdje su zaustav-

ljeni i slomljeni pokuπaji zauzimanja grada. Ovo mjesto

je i svjedok svih dogaanja vezanih uz Domovinski rat:

brojnih pregovora o uspostavljanju primirja, razmjene

zarobljenika, prihvata izbjeglih i prognanih, ali i simbol

pobjede i povratka, novog æivota na ratom uniπtenim

podruËjima.

STANJE NA TURNJU DANAS

Na mjestu nekadaπnje vojarne danas su ostaci objekata

oπteÊenih granatiranjem i ratnim djelovanjem tijekom

Domovinskog rata, te kasnije dodatno devastiranih.

Povijesno najvredniji objekt je dvokatnica graena u

drugoj polovici 18.st. Krupni eksponati borbene tehni-

ke, njih 15, smjeπteni su na prostoru oko objekata.

Zbog svog povijesnog znaËaja, Turanj je idealan za

smjeπtaj i prezentaciju vojne zbirke.

DOSADA©NJE INICIJATIVE U RJE©AVANJU

STATUSA ZBIRKE

Rjeπavanje statusa zbirke zapoËelo je 1997. godine.

Ozbiljniji posao pokrenut je rjeπenjem Gradskog po-

glavarstvo grada Karlovca (8. srpnja 1999) o imenova-

nju poËasnog i radnog odbora za formiranje stalnog

postava GMK na temu Domovinskog rata. Kao koor-

dinator imenovan je GMK. Radni odbor je zaduæen da

odredi sadræaj i opseg stalnog postava te izradi njegov

scenarij i muzeoloπku koncepciju. Rezultat rada Odbo-

ra je ”Projekt Turanj” autora dr. sc. Milana Kruheka,

prof. Viπnje LasiÊ, dipl. ing. arh. Radovana Horvatina

i brigadira Dubravka HalovaniÊa. Predviena lokacija

za stalni postav, stara austrijske vojarna na Turnju,

potvruje ovaj lokalitet kao simbol vojne povijesti gra-

da Karlovca.

Nakon πto je MORH ovu vojarnu proglasilo neperspek-

tivnom, Vladin ured za upravljanje dræavnom imovi-

nom dodijelio je 17. prosinca 2001. zatraæeni prostor

gradu Karlovcu i Muzeju.

Nakon poËetne inicijative, realizacija ovoga projekta je

zastala. Podrπke nije nedostajalo, ali je izostala kon-

kretna pomoÊ. Brigadir HalovaniÊ je nastavio s priku-

pljanjem eksponata i prezentacijama. Izraena je i web

stranica zbirke, no osnovni problemi nisu rijeπeni - sta-

tus zbirke, njen smjeπtaj i naËin prezentacije.

PoËetkom 2007. godine aktivnije se pristupilo

rjeπavanju problema. Gradsko poglavarstvo je 18. sijeË-

nja 2007. donijelo odluku kojom je Gradskom muzeju,

na neodreeno vrijeme i bez naknade, dodijeljena na

upravljanje i koriπtenje spomenuta nekretnine (parce-

la veliËine 12 981 m2, u vlasniπtvu Grada Karlovca)

za smjeπtaj zbirke naoruæanja iz Domovinskog rata.

Status zbirke planira se rijeπiti njezinim prikljuËenjem

Gradskom muzeju Karlovac, unutar novog odjela Mu-

zeja.

RUÆICA STJEPANOVIΔ

GLAS 11

IZ SVEG GLASA

”PREPOROD KARLOVA»KE GRADSKE ZVIJEZDE”

I GRADSKI MUZEJ KARLOVAC

INTERVJU S MR. SC. MARIJANOM TOMI»IΔ, KARLOVAC 27. III. 2007.

Nastao kao rezultat rasprave i analize pred-

stavnika gradske uprave Grada Karlovca i

Jedinice za provedbu projekata KarlovaËke

æupanije, uz konzultantsku pomoÊ tvrtke

Ecorys, dokument ”Preporod karlovaËke gradske zvi-

jezde” bio je neformalnog karaktera, podloga za ra-

spravu i oËitovanje miπljenja, sve do njegovog usvaja-

nja na sjednici Gradskog poglavarstva Grada Karlovca,

odræanoj 20. oæujka 2007, kada je postao javan. Meu

autorima projekta je i mr. sc. Marijana TomiËiÊ, vodite-

ljica Odsjeka za razvoj i europske integracije KarlovaËke

æupanije. Prema njezinom miπljenju prihvaÊeni projekt

nudi jedinstvenu moguÊnost da se, u okviru kandidi-

ranja Hrvatske za Ëlanstvo u EU, pokrene revitalizacija

povijesne jezgre Karlovca. Pripremna istraæivanja pro-

veli bi domaÊi i inozemni struËnjaci, kao i struËnjaci

iz gradske i æupanijske uprave.

Igor »ulig, za ”Glas GMK”: Razgovor zapoËinjemo kako

bismo istraæili kakve se moguÊnosti otvaraju GMK?

Marijana TomiËiÊ: U pripremnoj fazi projekta, nakon πto

se definiraju granice njegova zahvata, bit Êe identifici-

rani i dionici u projektu, dakle ondje prisutni privredni,

kulturni i drugi subjekti. Ovaj πiroki spektar tvrtki, ure-

da, ustanova i udruga bit Êe organiziran u referentne skupine unutar kojih se mogu precizirati zajedniËki in-

teresi svih dionika. Najvaænije je adekvatno ukljuËiti i

sveukupno stanovniπtvo grada. GMK Êe takoer imati

predstavnike u jednoj ili viπe referentnih skupina, a oni

Êe biti ukljuËeni u kreiranje razvoja pojedinih blokova, to jest, razvojnih jedinica.

Prema vaæeÊoj odluci Grada Karlovca, Muzej je u po-sjedu Ëitavog jednog gradskog bloka, onog uz ju-goistoËni rub JelaËiÊevog trga, u kojem je smjeπtena Velika vojarna. Muzej, dakle, u tu graevinu projicira svoju buduÊnost. Prisjetimo li se da je poslanje muze-ja skrb za pokretnu baπtinu i interpretacija identiteta grada Karlovca, nije li umjesno i unutar ”preporoda zvijezde” poistovjetiti geometrijsko srediπte Grada sa

Urbanisti ki blokovi Zvijezde djelomice odgovaraju izvornom modularnom sustavu iz 1579. godine

IZ SVEG GLASA

12 GLAS

srediπtem njegove interpretacije, kako za turiste, tako i za domaÊe stanovniπtvo koje u baπtini moæe pronaÊi nadahnuÊe za buduÊnost? Ne bi li to trebalo potaknuti razvoj Muzeja na tom poloæaju kao jedan od prioriteta? Nadalje, za problematiku Ëuvanja ostataka fortifikacija, dakle bastiona i dijelova πanca - muzealizacija moæe biti prikladno rjeπenje.

To zasad ne mogu reÊi, prije svega, treba odrediti obu-

hvat ”razvojne jedinice”, koja se ne mora podudarati

s urbanistiËkim blokovima, veÊ ih moæe obuhvatiti ne-

koliko. To treba uËiniti u prvoj fazi, a nju u veÊoj mjeri

treba provesti sam Grad Karlovac, a europski i domaÊi

konzultanti Êe pak, tek neπto kasnije, dati prijedlog ra-

zliËitih modela javno-privatnog partnerstva, s obzirom

na izraenu analizu rizika, koja Êe takoer biti rezul-

tat pripremnog istraæivanja. Osim toga, pripremna faza

predvia i razmatranje svih dosadaπnjih prijedloga i

inicijativa za revitalizaciju Zvijezde.

U ovako πirokom okruæju zacijelo Êe biti raznovrsnih prijedloga, kao i onih razliËite kvalitete. Kakvu teæinu Êe imati struËni argument?

Svaki prijedlog mora odobriti legitimirajuÊa grupa struËnog sastava, tako da Êe struËni argument preva-

gnuti, a tu je i nadzorni odbor.

Mogu li iz referentne skupine poteÊi inicijative za ra-zvoj partnerstva? Prisjetimo li se da je Graz, kao vojno srediπte, bitan za postanak Karlovca, ili da je talijanska Palmanova arhitektonsko-tipoloπki srodan kompleks, ne bi li trebalo traæiti partnerstvo s tim gradovima -zbog kulturne razmjene, no zacijelo joπ i mnogoËeg drugog?

Te moguÊnosti su veÊ predviene u okviru traæenja

moguÊnosti financiranja kao i potencijalnih partnera,

πto je izuzetno vaæno u stvaranju i kandidiranju oz-

biljnih projektnih prijedloga za fondove EU, ali i druge

donatore: svaki grad koji nudi iskustva primjenjiva u

ovom projektu, moæe postati partner skoro od samog

njegovog poËetka. Bilateralni odnos otvara, dakle, pri-

stup dodatnim izvorima financiranja EU. Naravno, kul-

turna razmjena dio je i dugoroËne strategije i u ovom

trenutku ima, uz razmjenu iskustva, veÊi prioritet od

samog traæenja bilateralnog financiranja.

Koliko dugo bi trajale ove dvije faze pripreme projek-ta?

Pripremno istraæivanje trajalo bi otprilike Ëetiri mjeseca,

ostatak priprema oko godinu dana.

U ovom okviru bili bi pripremljeni iscrpni graevinski zahvati, no uspjeπan æivot povijesne jezgre zacijelo se temelji na sadræajnom kalendaru, prepoznatljivom brandu?

Upravo se u sadræajnoj komponenti predvia partner-

stvo s Gradskim muzejom i drugim karlovaËkim usta-

novama i udrugama. NapominjuÊi da u naËelu ovakve

sloæene projekte vode posebne agencije, a ne uredi,

predviamo proæimanje kulture, turizama i drugih ko-

mercijalnih aktivnosti. U svakom sluËaju, sadræajno de-

finiranje KarlovaËke zvijezde ne treba odgaati nakon

ureivanja prostora, jer iz njega proistjeËe dizajn grada.

Uostalom, svaka razvojna jedinica treba dobiti svoj na-predni dizajn, koji se temelji na uravnoteæivanju zahtje-

va razliËitih Ëimbenika.

Ima li veÊ misli - vodilje za brand Grada?

Zasad, rijeË renesansa, odnosno preporod, nadala

se svojom sloæenoπÊu: grad se razvijao unutar rene-

sansne urbanistiËke matrice, πto je njegova vrhunska

spomeniËka vrijednost, ali je takoer bio centar Hrvat-

skog narodnog preporoda, dakle i razvoja graanske

paradigme hrvatskog druπtva, a u njoj je i rodoslov-

lje naπih kulturnih ustanova. Htjeli bismo oæivjeti

i neπto od oduπevljenja πto su ga ljudi imali u 19.

stoljeÊu, otkrivajuÊi i njegujuÊi svoju tradiciju i kulturu,

razvijajuÊi komunalni duh i istovremeno se ukljuËujuÊi

u opÊeeuropska kretanja. Mnogi stanovnici Karlovca

mogu, kao dionici, biti ukljuËeni u neke od programa.

IGOR »ULIG

GLAS 13

IZ SVEG GLASA

ETNO-SELO U KARLOVCU

PROJEKT NA OBZORU EUROPSKIH INTEGRACIJA?

Kao sudionica meunarodnog skupa

”Poloæaj i funkcioniranje etno-muzeja i

muzeja na otvorenom u Republici Hrvat-

skoj s moguÊim uzorima u Europi” (Ku-

mrovec, 29 - 30. V. 1997), kustosica Etnoloπkog odje-

la GMK, Jana MihaliÊ, iznijela je, a potom i objavila

(Muzeologija, br. 34, 1997) ”Razmiπljanja o izgradnji

etno-sela u Karlovcu”, ilustrirana crteæom poznatog

akademskog slikara Daniela Butale. U njima je saæela

dugogodiπnja izuËavanja narodne baπtine i shvaÊanje

muzeja kao kulturnog medija. Godine 1996, idejni na-

crt etno-sela nadopunila je studentica arhitekture Lari-

sa Rohr, promiπljajuÊi nekoliko inaËica suvremene arhi-

tekture kao odgovor na posebne funkcionalne zahtjeve

i kao moguÊnost simboliËke artikulacije.

U smjeru Korduna i Like- manje kuÊice s jednom stambenom prostorijom

- gospodarske zgrade s zidovima od pletara,

pokrivene slamom

- kuÊe pokrivene πindrom

- na paπnjacima uz kuÊe, ovce i koze

U smjeru Duge Rese i Ogulina- drvene kuÊe, zabatom okrenute prema jugu

- okuÊnice opasane gospodarskim zgradama

- pËelinjak, svinjac, kokoπinjac, mlake za patke i guske

- u jednoj od kuÊa, radionica s ruËnim lonËarskim kolom

- kovaËnica pored puta

- kuÊa goranskog tipa

U smjeru Slovenije (SZ)- ozaljsko podruËje: nekoliko

drvenih kuÊa pokrivenih sla-

mom

- gospodarske zgrade s pregra-

dama od pletera

- pored voÊnjaka i vinograda,

drvene kuÊe s kamenim po-

drumima, baËve s vinom

U smjeru DraganiÊa i æumberaËkog gorja- velika, bogato ukraπena zadruæna kuÊa

- manje kuÊe siromaπnijih seljaka

- bunar, staja, hambar s ærvnjem ili ruËnim mli-

nom, sjenik,

- u smjeru æumberka, kuÊa podzidana suhozi-

dom, radionica s noÊnim lonËarskim kolom

U smjeru pokupske doline- skupina drvenih kuÊa po-

krivenih crijepom i podi-

gnutih na uglovno kamenje

- nekoliko gospodarskih zgrada, kruπna peÊ na otvorenom,

pËelinjak

- u dvoriπtu guske ili neka druga perad, konji

IZ SVEG GLASA

14 GLAS

Okvir etno-sela omoguÊuje uËinkovito Ëuvanje ugroæene

tradicijske arhitekture, kao i cjelovitog tradicijskog in-

ventara seoskih domaÊinstava. Nadalje, u njegovom

okruæju mogu biti staje s domaÊim æivotinjama i zasadi

u okuÊnicama. ZajamËen je iscrpan i pregledan prikaz

izuzetno sloæene etno-baπtine karlovaËkog podruËja,

u kojem se sijeku rubovi panonske, alpske, dinarske

i primorske kulturne zone. I sam smjeπtaj etno-sela

mora potvrditi poloæaj Karlovca kao sjeciπta putova.

Stoga ga autorica projekta pronalazi jugoistoËno od

grada, na prvoj uzvisini kojom zavrπava panonska rav-

nica, u blizini prometnica πto vode prema Gorskom

kotaru i Primorju, odnosno Lici, Bosni i Dalmaciji. Po-

red poloæaja, s kojeg se otvara pogled na Ëetiri od

pet predjela πto ih valja predstaviti u etno-selu, pro-

laze brojni turisti, u Ëijem itinereru Karlovca uglavnom

nema. Etno-selo bi im pruæilo iskustvo posjeta satka-

no od razgledavanja artefakata, demonstracija tradi-

cijskih obrtniËkih umijeÊa (u kojima se i sami mogu

okuπati), prikaza obiËaja, glazbenih i plesnih izvedbi

te gastronomske ponude. Joπ vaænija od suvenira koje

bi ponijeli sa sobom bila bi karta predjela koje mogu

posjetiti.

Prilog Larise Rohr funkcionalno je usmjeren muzejskoj

standardizaciji sadræaja ovog etno-sela, koji moraju

uravnoteæiti skrb za muzejske predmete i susretljivost

prema posjetiteljima. U okrilju suvremene arhitektu-

re predvien je prostor za stalni postav, povremene

izloæbe, arhiv, Ëuvaonice, radionice, info-pult, ugosti-

teljski lokal, suvenirnicu… Okrugla, atrijem proviena,

forma arhitekture asocira na dukat, monetu, ali i naj-

dragocjeniji ures narodnih oprava, pa se nadaje kao

vrijednosni, oku upeËatljivi simbol muzeja (alternativ-

no autorica razrauje formu pËelinjeg saÊa), a njenim

smjeπtajem artikulirano je i sjeciπte putova unutar etno-

sela.

Etno-selo bi moglo imati i svoje, makar tek povremene,

stanovnike. Bili bi to studenti etnologije, plesa, gastro-

nomije i dr.; naπijenci, ali i njihovi europski i svjetski

kolege. Osim susretljivosti prema posjetiteljima, obve-

zivao bi ih i struËni rad, pa bi time bio zajamËen stalni

razvoj muzejskih programa. Zacijelo je tek korak do

produljenog, moæda i viπednevnog, boravka samih po-

sjetitelja.

Kao temeljno UNESCO-vo naËelo, posveÊenost Ëuvanju

kulturne raznolikosti Ëini projekt kustosice GMK relevan-

tnim i na obzoru europskih integracija. U sredini koja

traæi projekte kojim Êe promovirati svoj lokalni identitet

kao odgovor na izazov globalne civilizacije, etno-selo

moæe biti moÊno sredstvo, usmjereno posjetiteljima

opÊenito, ali i kao platforma meunarodne razmjene

struËnih mladih ljudi, posveÊenih oËuvanju tradicional-

nih naËina æivota, koji uhodavaju putove suradnje.

IGOR »ULIG

GLAS 15

SLIKA MIRONA MAKANCA ”MOST U KARLOVCU”

GALERIJSKI ODJEL

GLASNO I JASNOAKVIZICIJE

Akademski slikar Miron Makanec (r. 1908) sluæbovao je od 1938. do 1941. u Æenskoj realnoj Gimnaziji

u Karlovcu, a njegov tada nastali opus likovna je kritika (G. Gamulin) ocijenila kao poËetak njegovog

ozbiljnijeg slikarskog rada. Ulje na platnu ”Most u Karlovcu” iz 1939. godine, prikazuje æeljezni most

na Kupi, vrlo Ëesti motiv u lokalnom slikarstvu tog vremena, podignut 1885, a sruπen 6. svibnja 1945.

godine, prilikom povlaËenja Nijemaca iz grada. Slika je kupljena posredstvom Galerije ”Male” iz Zagreba.

ANTONIJA ©KRTIΔ

Kupski most, 1939.

16 GLAS

TRI CRTEÆA ALFREDA KRUPE

GALERIJSKI ODJEL

GMK je otkupio tri crteæa Alfreda Krupe

kako bi opus ovog umjetnika bio cje-

lovitije zastupljen u zbirci Galerijskog

odjela. Umjetnine datiraju iz razdoblja

kad se Krupa izraæavao iskljuËivo crteæom, najËeπÊe

tuπem, kredom i olovkom. Krupin crteæ je, osim

kao posljedica oskudnih vremena u kojima je na-

stajao, ujedno i odraz njegovih bitnih preokupacija

i naËina likovnog razmiπljanja.

U zbirci Galerijskog odjela GMK-a nalaze se precizni,

narativni crteæi (npr. ”MotoristiËke trke”, 1948), a

akvizicijom stiliziranog ”Motiva s Korane”, zbirka je

upotpunjena primjerom u kojem se crteæ oslobaa

uloge opisnosti i postaje gotovo samostalna li-

kovna kompozicija. ”Fotelja” iz 1960-ih godina je

crteæ u kojem Krupa obiËan, svakodnevni uporab-

ni predmet postavlja na razinu jednaku tradicio-

nalnim tematsko-motivskim polaziπtima, svodeÊi

predmet na apstraktni znak izveden naglaπenom

kontinuiranom linijom i postavljen spram ploπnog

pozadinskog uzorka. Pogled na dva karlovaËka tor-

nja s kraja 1940-ih godina zanimljiv je za zbirku

Galerijskog odjela GMK-a, jer do tada nije posje-

dovao niti jedan tako ekspresivni i rano datirani

prikaz motiva grada Karlovca ovog autora.

ANTONIJA ©KRTIΔ

Motiv s Korane

Dva karlovaËka tornja

AKVIZICIJEGLASNO I JASNO

GLAS 17

Fotelja

AKVIZICIJE GLASNO I JASNO

18 GLAS

IVAN LOVREN»IΔ: POSTHUMNA DONACIJA

GALERIJSKI ODJEL

Godine 2006. je dr. Bosiljka LovrenËiÊ, supruga pokojnog slikara Ivana LovrenËiÊa (1917 - 2003), poklonila, po-

sredstvom Ministarstva kulture RH, GMK-u ukupno osam radova raenih ugljenom i kombiniranom tehnikom

nastalih u razdoblju od 1956. do 1992. godine.

ANTONIJA ©KRTIΔ

AKVIZICIJE

BIDERMAJERSKI ORMARIΔ - SEKRETER

KULTURNO-POVIJESNI ODJEL : ZBIRKA NAMJE©TAJA

U veljaËi 2007. GMK je kupio bidermajerski

ormariÊ - sekreter (schreibkasten). Signatu-

ra s unutraπnje strane gornje daske svjedoËi

autorstvo beËkog majstora (Tischler Meister) Heinricka Georga Sanna iz 1849. godine. Usmena pre-

daja spominje ga u posjedu apotekara OrπaniÊa.

NaËinjen od kombinacije tvreg i mekπeg drva, obloæen

je orahovim furnirom s dekorativnim intarzijama i iscr-

tan tuπem. Kao tipiËni predmet, bliæe vrhu ima ladicu

kao pretinac za pisaÊi pribor u koji su boËno umetnuti

parovi manjih ladica, a lice glavne ladice otvara se

kao produljenje povrπine za pisanje. Osobitost mu je

ukrasna obrada lica kojom su gornja i donja ladica,

kao i vrataπca izmeu njih, predstavljeni kao tri etaæe

arhitektonskog proËelja, to jest, kao rustiËni podest,

portal i balkon.

ZateËen je s novim, neprikladnim namazom laka i boje,

novim dijelovima furnira, opremljen starijim ali nei-

zvornim metalnim okovima (vjerojatno s poËetka 20.

st.) te s novim malim ladicama i nogama. Nadalje, bio

je zdruæen sa starijom vitrinom, izraenom po mjeri,

ali znatno skromnije oblikovanom, vjerojatno radom

nekog domaÊeg majstora.

IGOR »ULIG

GLASNO I JASNO

GLAS 19

AKVIZICIJE

ODLIKOVANJE POSADI BRODA ”CARPATHIA”

POVIJESNI ODJEL: ZBIRKA ODLIKOVANJA

Ove godine kupljeno je odlikovanje dodije-

ljeno KarlovËaninu Hermanu Godleru, Ëla-

nu posade broda ”Carpathia”, kao zahvala

za hrabrost i poærtvovnost pri spaπavanju

brodolomnika s Titanika (1912). UruËeno im je na sveËa-

nosti u salonu ”Carpathie”, 29. V. iste godine. Zlatnom

medaljom odlikovan je kapetan Rostron i visoki Ëasni-

ci, srebrnom niæi Ëasnici broda, bronËanom ostali Ëla-

novi posade. Meu najmlaim Ëlanovima posade bio

je i sedamnaestogodiπnji Herman Godler, zaposlen kao

konobar, Ëija bronËana medalja je ostala u obitelji sve

do prodaje GMK-u.

Medalja je asimetriËnog ovalnog oblika, promjera 2,5

cm. Ovjeπena je o slabo saËuvanu vrpcu od crvene

svile, protkanu zlatnim nitima. Plitki reljef secesijskog

dizajna na aversu predstavlja glavu Neptuna, u rimskoj

mitologiji boga mora (pandan grËkom Posejdonu), u

pratnji dva dupina koji ustima pridræavaju sidro. Duga

stilizirana brada i dupini uokviruju ”Carpathiu” oko

koje su Ëamci za spaπavanje, a u pozadini ledenjaci.

Jasna je simbolika ovog prizora. Neptun daje mirno

more i spasonosne otoke ili brodolome, potrese, uta-

panja i oluje.

Na reversu je takoer u reljefu tekst: PRESENTED / TO

THE / CAPTAIN / OFFICERS & CREW / OF / R.M.S. ”CAR-

PATHIA” / IN RECOGNITION OF GALLANT & / HEROIC

SERVICES / FROM THE SURVIVORS / OF THE S.S. ”TITA-

NIC” / APRIL 15TH 1912.” / DIGGES & CLUST / N.Y.

(Preæivjeli s parobroda ”Titanic” predaju kapetanu, Ëa-

snicima i posadi Kraljevskog poπtanskog broda ”Car-

pathia” priznanje za srËanu i herojsku sluæbu 15. trav-

nja 1912. Digges & Clust. New York)

RUÆICA STJEPANOVIΔ

GLASNO I JASNO

20 GLAS

KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKI RADOVI

NA KRATKOM KAPUTU IZ RE»ICE

ETNOLO©KI ODJEL


Joπ je davne 1956. godine u selu ReËici

za fundus etnografske zbirke otkupljen je

æenski odjevni predmet zvan ”Êurak”. To je

kratak kaput od plavog tvorniËkog sukna,

bogato ukraπen crnim vunenim trakama i tankim uzica-

ma. Ukrasi se nalaze uz otvor za oblaËenje, na donjoj

strani rukava i na leima. Na obje prednje strane ure-

zani su dæepovi s ukrasima od crnog janjeÊeg krzna.

Istim krznom obrubljeni su i svi vanjski rubovi. KaputiÊ

se kopËa se sprijeda, crnim pozamenterijskim (πivanim)

gumbima i petljama. Podeblja podstava od bijelog fla-

nela ispunjena je tanjim slojem lanenog vlakna.

Kao jedini saËuvani primjerak, ovaj kaputiÊ iz sasta-

va narodne noπnje od neprocjenjive je vrijednosti

za istraæivanje i izlaganje, ali i kao sve viπe traæeni

predloæak za rekonstrukcije. Nastao je oko 1910. godi-

ne, a veÊ kod otkupa, po navodu s inventarne kartice,

bio je ”dosta noπenjem oπteÊen”. Teπko je stradao za

vrijeme okupacije sela Kamensko (1991.-1995.), gdje

se nalazila granatama pogoena muzejska Ëuvaoni-

ca. Natopljen vodom i neËistoÊom, a bio je izloæen

i πtetnom djelovanju glodavaca i moljaca, poËeo se

raspadati. Opseæna oπteÊenja evidentna su i iz izvjeπÊa

Dore Kuπan ©palj koja je odmah nakon premjeπtanja

zbirke u Karlovac zapoËela konzervatorsko-restaura-

torske radove. Donosimo saæetak njezinog izvjeπÊa o

ovom viπegodiπnjem strukovnom poduhvatu.

JANA MIHALIΔ

STANJE PREDMETA PRIJE KONZERVATORSKO-

RESTAURATORSKIH RADOVA

Kaput je bio u izuzetno loπem stanju, buduÊi da je

dugotrajno bio izloæen πtetnom djelovanju vlage, svje-

tla, ali i glodavaca i moljaca. Zbog toga su bila vidlji-

va mnoga oπteÊenja na suknu i pozamenteriji, a zbog

truljenja i plijesni mjestimiËno je doπlo i do promjene

boje. Na viπe mjesta tkanina je bila oπteÊena i od koro-

GLASNO I JASNO

GLAS 21


zije metalnih predmeta koji su bili sluËajno prislonjeni

uz kaput. NajveÊa su oπteÊenja bila vidljiva na krznu

koje je bilo gotovo u potpunosti uniπteno od vlage

(trulo i stvrdnuto). PamuËna podstava takoer je jako

stradala, sa puno neËistoÊa i plijesni, a dio je bio pot-

puno uniπten (rukav i prednja strana).

GLASNO I JASNO

22 GLAS

KONZERVATORSKO RESTAURATORSKI RADOVI

Da bi se zaustavo proces propadanja tkanine, hitno je

trebalo provesti postupak ËiπÊenja i pranja, πto je obav-

ljeno odmah nakon preuzimanja ”Êurka”. Povrπinska

neËistoÊa otklonjena je pomoÊu odgovarajuÊeg usi-

savaËa i kista, nakon Ëega su pamuËna podstava i

uniπteno krzno odvojeni od sukna. Nakon analize boja,

sukno i pamuËna podstava oprani su u destiliranoj

vodi s neutralnim sredstvom za pranje. Dijelovi pod-

stave koji su bili truli (dio rukava i prednje strane),

odstranjeni su jer su se pri samom dodiru raspadali.

Obje tkanine rastegnute su u mokrom stanju pomoÊu

tankih pribadaËa na mekoj podlozi.

Svi otvori i oπteÊenja na suknu zatvoreni su priπivanjem

svilenim nitima na novu vunenu tkaninu. Prethodno

su nova tkanina i niti obojani u odgovarajuÊu nijansu,

specijalnim Ciba-Geigy bojama izuzetno postojanim na

svjetlost. SaËuvani dio podstave takoer je podloæen

novom tkaninom kako bi se zatvorila sva oπteÊenja, a

na mjestima gdje je podstava bila potpuno trula (pred-

nji dio i rukav), stavljena je nova tkanina. Umetnuto je

i novo laneno vlakno te joπ jedan sloj nove pamuËne

tkanine, kako bi se zaπtitila originalna vunena tkanina.

BuduÊi da je krzno bilo potpuno uniπteno, zamijenje-

no je novim koje je priπiveno na vunenu tkaninu na

isti naËin kao i originalno (uzorak originalnog krzna

ostavljen je na lenom dijelu kragna ispod novog kr-

zna).

Pozamenterija je uËvrπÊena svilenim nitima, a pamuËnim

i svilenim koncima uËvrπÊene su niti na petljama za

gumbe. Ponovno su priπivena tri gumba na lijevoj strani

dok su tri na desnoj strani potpuno istrulila i raspala

se.

PREPORUKA ZA »UVANJE

PreporuËa se Ëuvanje kaputa u vodoravnom poloæaju

(u kutiji od beskiselinskog kartona ili u odgovarajuÊoj

drvenoj ladici), bez pristupa danjeg svjetla i praπine.

Vaæno je da se izbjegava svako presavijanje tkanine, a

kako bi se to izbjeglo pregibi se mogu ispuniti beskise-

linskim papirom. Takoer je potrebno Ëesto pregleda-

vanje predmeta radi opasnosti od moljaca. Za Ëuvanje

treba osigurati adekvatne uvjete: relativna vlaga 55% i

stalna temperatura.

Za izlaganje se preporuËa odgovarajuÊi stalak u zatvo-

renoj vitrini, bez pristupa praπine i danjeg svjetla (osvi-

jetliti s ne viπe od 50 luxa), stalna temperatura i rela-

tivna vlaga 55%. Vrijeme izlaganja trebalo bi πto viπe

skratiti, kako bi se produæio vijek tkanini koja najviπe

stradava pod utjecajem svjetla i praπine.

DORA KU©AN - ©PALJ

ZA©TITA I RESTAURACIJAGLASNO I JASNO

GLAS 23

RADOVI NA HISTORICISTI»KOM NAMJE©TAJU

KULTURNO-POVIJESNI ODJEL

Protekle godine su u radionici za drvo Muzeja za umjet-

nost i obrt provedeni konzervatorsko-restauratorski

radovi na Ëetiri predmeta iz zbirke namjeπtaja GMK-

a. ZajedniËki rad viπe kustosice i voditeljice zbirke

namjeπtaja, Vanje Brdar, muzejske savjetnice i voditeljice zbirki tek-

stila i igraËaka, Jelene Ivoπ, viπeg preparatora Franje SenËiÊa (radovi


Neorokoko sofa

GLASNO I JASNO

24 GLAS

NeogotiËka sofa

ZA©TITA I RESTAURACIJAGLASNO I JASNO

GLAS 25

na drvu), restauratorice Jasminke Podgorski AntoloviÊ

(rezbareni dijelovi) i vanjskog suradnika Duπana »ebu-

hara (radovi na presvlakama) vratio je ËvrstoÊu i re-

prezentativni izgled neogotiËkoj sofi i, kao dijelovima

neorokoko garniture, paru naslonjaËa i joπ jednoj sofi.

Nastao u drugoj polovici 19.st., a nabavljen za GMK

60-tih godina 20.st., ovaj namjeπtaj je svjedoËanstvo

historicistiËke kulture stanovanja na karlovaËkom po-

druËju. Spomenuta nepotpuna garnitura povezana je i

s povijeπÊu obitelji donatora, dr. Ivana Ribara.

Kao πto se moæe proËitati u priloæenoj dokumentaciji,

koja biljeæi sve postupke primijenjene na pojedinom

predmetu, nadomjeπteni su neki drveni dijelovi: dijelo-

vi profilacije okvira naslona, rezbareni ukrasi, dijelovi

noge sofe, furnira i sliËno. K tome, sva je drvenina

oËiπÊena, bruπena, bajcana i polirana.

Prilikom uklanjanja pohabane presvlake na neogo-

tiËkoj sofi talijanske izrade, otkriven je dio starije,

vjerojatno izvorne, presvlake. Tamnije bordo-crvene

boje, i s jednostavnim uzorkom u obliku romba, ova

je presvlaka bila u stilskom skladu s ukrasnom trakom

sa srediπnjim motivom trolista, πto se pripija uz rub

naslona kao asocijacija na Ëipkasto gotiËko kruniπte.

Zamijenila ju je, takoer u razdoblju historicizma, svi-

lena tkanina s neorokoko biljnim uzorkom, zateËena

na predmetu prilikom kupnje. Izbor nove tkanine, vrlo

sliËne izvornoj, teæi obnovi prvotnog stilskog sklada.

IGOR »ULIG

ZA©TITA I RESTAURACIJA GLASNO I JASNO

26 GLAS

ARHEOLO©KA ISTRAÆIVANJA 2006.

Lokalitet: TURSKA KOSANaselje: VELIKA VRANOVINA

OpÊina: TOPUSKORazdoblje: prapovijest

Vrsta radova: nastavak sustavnih arheoloπkih

iskopavanja

ISTRAÆIVANJA

Osamdesetih godina proπlog stoljeÊa, obav-

ljana su sustavna arheoloπka istraæivanja

na poloæaju Turska Kosa, u selu Velika Vra-

novina kraj Topuskog, koja su omoguÊila

oËitavanje opsega i karaktera ilirskog naselja, nekro-

pole i specifiËnih kultnih mjesta s brojnim nalazima

figuralne plastike. Ove su godine nastavljena sustavna

istraæivanja lokaliteta. Glavni cilj je bio utvrditi opseg

i naËin prerade æeljezne rude, te otkriti veze izmeu

metalurgije i kultnih mjesta.

U prvoj fazi je obavljeno krËenje terena, πto bi, izmeu

ostalog, trebalo osigurati bolje uvjete za izradu detalj-

ne geodetske snimke. Taj dio posla je joπ u tijeku.

Prva sonda je bila postavljena uz juæni rub malog pla-

toa na poloæaju Pogledalo, odnosno, na poziciji ilir-

skog naselja, gdje je oËekivan nalaz metalurπkih peÊi.

Meutim, peÊi tu nisu otkrivene, pa je bilo potrebno

premjestiti se nekoliko metara zapadnije, gdje su, pak,

otkrivene 3 peÊi o Ëijoj pravoj namjeni Êe se joπ ra-

spravljati. Dvije su bile ukopane u duboke jame (oko

1 metar), iznad kojih je zateËena veÊa koliËina kuÊnog

ljepa, pa se moæe pretpostaviti da su imale i masivnu

nadzemnu konstrukciju od blata, u kojoj je bilo vrlo

malo drvene armature. Prva peÊ je Ëak imala i neku

vrstu dimnjaka od dobro zapeËene zemlje. U sredini je

bio plitko ukopani objekt, u kojemu je takoer zateËe-

no dosta kuÊnog ljepa, ulomaka keramiËkih posuda

i dijelovi jedne pokretne peÊi. Na nekoliko mjesta je

naena troska, πto bi moglo svjedoËiti o metalurπkoj

djelatnosti, ali su koliËine vrlo male, pa se navedena

tvrdnje joπ mora provjeriti. U tom smislu bi pomogle

GLASNO I JASNO

GLAS 27

ISTRAÆIVANJA

fizikalno-kemijske analize, kao i utvrivanje ondaπnje

tehnologije i postupaka s otpadom.

Druga sonda je bila postavljena na rubu kultnog mje-

sta, zbog usporedbe uzoraka vezanih uz metalurgiju,

odnosno, da se utvrdi postoji li direktna veza izmeu

metalurπkih peÊi i kultnih mjesta. BuduÊi da prva son-

da, postavljena izmeu kultnog mjesta i nekropole,

nije dala naroËito zanimljive rezultate, premda je jesno

naznaËila postojanje praznog prostora izmeu kultnog

mjesta i nekropole, slijedeÊe sonde su takoer postav-

ljene na rubu kultnog mjesta, i to jedna na sjeveru i

jedna na istoku. Sjeverna sonda je dala vrlo zanimlji-

ve rezultate. UoËena su manja vatriπta koja bi mogla

biti vezana uz jednokratni obred koji je tu obavljen.

Od naenih predmeta, najinteresantniji je uteg sa dva

nasuprotna crteæa. Prikazani su ljudski likovi s uzdi-

gnutim rukama, to jest, u molitvenom poloæaju. Osim

toga, jedna polovica utega je bila obojena crnom, a

druga bijelom, bojom. Predmet je takoer imao dvije

nasuprotne rupe za vezivanje, pa je oËigledna nakana

da ovaj prikaz bude upotrebljavan u kultnim radnjama

vezanim uz simboliku svijetla i tame.

Joπ nam predstoji pranje, signiranje, slaganje, lijeplje-

nje i obrada prikupljenih nalaza kao i dovrπenje geo-

detske snimke i fizikalno kemijskih analiza. Radovi su

u tijeku.

Prikupljeni predmeti bit Êe pohranjeni u GMK i postat

Êe sastavni dio Muzejske zbirke Topusko.

Lokalitet: BLATNE KUPKE

Naselje: TOPUSKOOpÊina: TOPUSKORazdoblje: antika

Vrsta radova: zaπtitna arheoloπka sondiranja

Na temelju usmenih dogovora izmeu Konzervatorskog

odjela u Zagrebu, Gradskog muzeja Sisak, LjeËiliπta

Topusko i Gradskog muzeja Karlovac, organizirana su

zaπtitna arheoloπka iskopavanja (probna sondiranja)

na poloæaju Blatne kupke u Topuskom. Ovdje su oËe-

kivani znaËajni arheoloπki nalazi koji bi posvjedoËili

koriπtenje obliænjih izvora termalne vode u rimskom

GLASNO I JASNO

28 GLAS

i predrimskom razdoblju, πto bi moglo biti od nepro-

cjenjive vrijednosti za znanost, ali i za turistiËku ponu-

du Topuskog. Otvorena je probna sonda na krajnjim

toËkama novog graevinskog zahvata, prema upravnoj

zgradi ljeËiliπta. Radovi su trajali 5 radnih dana, od 14

do 20. 9. 2006.

Rezultat istraæivanja je manje-viπe oËekivan, jer su u

neposrednoj blizini veÊ vrπena iskopavanja prethod-

ne godine. Ispod tankog sloja povrπinskog humusa,

bio je sloj πute i ilovaËe, naizmjence sloæenih u je-

dan jedinstveni sloj. Ispod njega je pak sloj debljine

neπto preko pola metra, smee boje, koji je nastao

kao naplavina kod poplava rijeke Gline. Na pribliænoj

dubini od 150 do 200 centimetara nalazi se crni sloj u

kojem ima dosta organskog materijala. U tom sloju je

pronaeno puno ulomaka rimske keramike. Koncentra-

cija nalaza je bila znatno veÊa nego u sondama otvo-

renim prethodne godine. Moæe se zakljuËiti da broj-

nost nalaza raste kako se teren pribliæava Nikolinom

brdu, odnosno, tamo gdje je plavnost terena znatno

manja. Na dubinama veÊim od 2 metra nalazi se sivi

sloj u kojemu takoer ima arheoloπkih nalaza, ali u

znatno manjoj mjeri. Vjerojatno je rijeË o predmetima

koji su utonuli u raskvaπeno moËvarno tlo, a pripadaju

viπim, odnosno mlaim slojevima. Pored toga, u mulju

je naeno nekoliko komada drveta. To bi mogli biti

ostatci nekadaπnjih drvenih graevina na tom mjestu.

Zbog jako velike raskvaπenisti tla nije bilo uvjeta da se

drvena graa oËisti i pozicionira in situ.

Prikupljeni keramiËki ulomci su oprani, signirani i po-

hranjeni u GMK.

Cilj iskopavanja je ostvaren. Utvreni su nivoi kul-

turnih slojeva, πto znatno olakπava daljnje praÊenje

graevinskih radova i, u okviru toga, arheoloπki nad-

zor. Takoer je utvreno da na mjestu izgradnje nema

znaËajnijih graevina zbog kojih bi se trebalo ospora-

vati gradnju na tom poloæaju. Meutim, brojnost nala-

za upuÊuje na obavezu paæljivog praÊenja graevinskih

radova i naknadne intervencije u sluËaju nailaska na

arheoloπke nalaze.

Lokalitet: KIRINGRADNaselje: KIRINOpÊina: GVOZDRazdoblje: prapovijest, antika, srednji vijek

Vrsta radova: probna arheoloπka sondiranja

Na temelju usmenih dogovora izmeu Konzervatorskog

odjela u Zagrebu, Gradskog muzeja Sisak i Gradskog

muzeja Karlovac zapoËela su arheoloπka iskopavanja

(probna sondiranja) na poloæaju Kiringrad u selu Kirin,

opÊina Gvozd. Sredstva za radove osigurali su Grad

Karlovac i Ministarstvo kulture, unutar programa dopu-

ne stalnog postava GMK.

Za naπ stalni postav, lokalitet je zanimljiv iz viπe ra-

zloga. Tu se, naime, Ëesto nailazi na fosilne ostatke iz

davnih geoloπkih razdoblja, prikladnih za uvodni dio

stalnog postava, a znaËajna je i slojevitost kulturnog

nasljea od prapovijesti preko antike do turskih vre-

mena. Posebno su zanimljivi starohrvatski grobovi koji

su, inaËe, u karlovaËkom kraju iznimno rijetki, a pred-

stavljaju vaæan segment stalnog postava.

U prvoj fazi istraæivanja poduzeto je krËenje terena, za-

poËeta izrada detaljne geodetske snimke, dokumentira-

nje postojeÊih vidljivih spomenika na povrπini nalaziπta,

sanacija i dokumentiranje rupa nastalih amaterskim

iskopavanjima, te detaljan pregled vrπnog platoa gradi-

ne, s dokumentiranjem nalaza unutar kvadratne mreæe.

Obrada navedenih podataka znatno je olakπala odabir

lokacije za postavljanje probnih sondi.

Sonda A postavljena je sjeverno od najviπeg vrha gra-

dine. Tu je otkriven neki veÊi objekt od kojega su se

saËuvali dijelovi koji su bili ukopani u mekanu stijenu.

Objekt je oËigledno bio drven i stajao je na debelim

stupovima. Vjerojatno se radi o vrlo ranom protutur-

skom krajiπkom Ëardaku.

Sonda B je postavljena na sami vrh gradine. Tu je

pronaena grobnica uklesana u meku stijenu. Naæalost,

grob je nedavno opljaËkan od strane nesavjesnih saku-

pljaËa, tako da smo zauvijek izgubili podatke o ovom,

s obzirom na poloæaj i veliËinu, iznimno vaænom staro-

hrvatskom grobu.

Sonda C je postavljena juæno od najviπeg vrha. Tu su

ISTRAÆIVANJAGLASNO I JASNO

GLAS 29

ISTRAÆIVANJA GLASNO I JASNO

otkriveni brojni skeletni ukopi, tako da je znatan dio

grobova oπteÊen veÊ u vrijeme samog ukopa, ali i od

strane nesavjesnih sakupljaËa. U gornjim, mlaim slo-

jevima pokojnici imaju prekriæene ruke na prsima, dok

su u starijim slojevima ruke poloæena uz tijelo, pa pret-

postavljamo da bi moglo biti rijeËi o starohrvatskim

30 GLAS

grobovima. Istraæivanja nisu obavljena do kraja, e da

bi to mogli sa sigurnoπÊu tvrditi.

Sondiranja bi bilo korisno nastaviti, a na temelju nala-

za bit Êe se izraeni elaborat i konzervatorska studija,

koji Êe posluæiti kao temelj za daljnje postupanje pri-

likom izvoenje zemljanih radova, te obaviti procjena

znaËaja i ugroæenosti lokaliteta. Prikupljeni predmeti

bit Êe pohranjeni u GMK i postat Êe sastavni dio on-

dje pohranjene Muzejske zbirke Topusko. Odabrani

dio grae bit Êe koriπten za dopunu stalnog postava

GMK.

Lokalitet: LUKINIΔ PEΔINANaselje: »REMU©NICAOpÊina: GVOZDRazdoblje: ledeno doba

Vrsta radova: probna arheoloπka sondiranja

Manja probna sondiranja u LukiniÊ peÊini GMK je oba-

vio 1986. godine. Tom prilikom je utvreno da se u

povrπinskim slojevima nalazi kasnosrednjovjekovni i

novovjeki materijal, a ispod njega sedimentne nasla-

ge s fosiliziranim kostima æivotinja. Prepoznate su ko-

sti πpiljskog medvjeda, a za ostale joπ nije obavljena

osteoloπka analiza.

LukiniÊ peÊinu smo æeljeli ponovno detaljnije istraæiti

zbog potreba dopune stalnog postava u dijelu

posveÊenom ledenom dobu. Sredstva za radove su

osigurali su Grad Karlovac i Ministarstva kulture unutar

programa dopune stalnog postava.

Povrπinski slojevi iskopavani su uobiËajenim arhe-

oloπkim metodama. Posebna paænja bila je posveÊena

detaljnom dokumentiranju starijih slojeva, iz kojih je

uzet veÊi broj uzoraka te, prema potrebi, vrπeno ispira-

nje iskopanih slojeva. Pronaene su brojne, raznovrsne

æivotinjske kosti. Dominiraju donje Ëeljusti spiljskog

medvjeda, jer se one zbog svoje robusnosti najlakπe

saËuvaju. Zanimljiv je nalaz Ëeljusti malih medvjediÊa.

»esti se nailazilo na tragove gara, pa smo oËekivali

da Êe se naÊi i na tragove boravka ljudi u πpilji, ali

ISTRAÆIVANJAGLASNO I JASNO

GLAS 31

ISTRAÆIVANJA GLASNO I JASNO

su, izgleda, medvjedi bili jaËi i nisu dopustili trajnije

naseljavanje ljudske vrste.

Prikupljeni predmeti bit Êe pohranjeni u GMK i postat

Êe sastavni dio ondje pohranjene Muzejske zbirke To-

pusko. Odabrani dio grae bit Êe koriπten za dopunu

stalnog postava GMK.

LAZO »U»KOVIΔ

32 GLAS

PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJEGLASNO I JASNO

DRAÆEN TROGRLIΔ: GESTE I ODJECI

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 2. III - 31. III. 2005.

Akademski slikar Draæen TrogrliÊ (r. 1958) se, kao nagraeni autor na KarlovaËkim likovnim susretima

2003. godine, predstavio karlovaËkoj likovnoj publici, izloæbom pod naslovom ”Geste i odjeci”; izbo-

rom iz slikarskih ciklusa ”Dijagrami straha” iz 2001. godine, slikarskim prisjeÊanjem na ratne strahote,

i ciklusom ”Traseri prostora” iz 2003. godine, koji je nastao nakon TrogrliÊevog intenzivnog bavljenja

skulpturom. Autorica predgovora izloæbi je Mladenka ©olman.

ANTONIJA ©KRTIΔ

MajËina molitva, 2001

GLAS 33

PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE GLASNO I JASNO

©EZDESET GRAFIKA IZ FUNDUSA GALERIJSKOG

ODJELA GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 6. IV - 12. V. 2005.

Meu 60 odabranih, od uku-

pno 330 grafika iz fundusa

Muzeja, naπla su se djela

25 autora, nastala u razdo-

blju od 1919. do 1993. godine. PopraÊena

skromnim katalogom, izloæba autorice Ire-

ne ©egaviÊ teæila je pokazati svojevrsne

”æariπne toËke” presudne u dotadaπnjem

formiranju zbirke. Od posebnog su znaËa-

ja djela lokalnih motiva (meu najboljim

ostvarenjima su ona Viπnje ErcegoviÊ,

Duπana KokotoviÊa i Draæena BariÊa), soci-

jalne tematike (muzej posjeduje neka djela

grupe ”Zemlja” i njoj bliskih autora, pose-

bice Marijana Detonija, Krste HegeduπiÊa,

Ede KovaËeviÊa, Otona Postruænika, Fedora

VaiÊa i Josipa Restaka) i, posve oËekivano,

ona koja pripadaju opÊim likovnih kretanji-

ma, te lokalni autori koji u njima sudjeluju

(primjerice, svojevrsna ekspresionistiËka

paralela pronaena u radovima Dubravke

BabiÊ (1986) i Igora Cikuπe iz 1981.). Jedini

KarlovËani Ëija su djela po kvaliteti izjed-

naËena s proslavljenim autorima druge po-

lovice 20 stoljeÊa, Piceljem, Glihom i Ber-

berom, su Daniel Butala i Viπnja ErcegoviÊ.

Granice reprezentativnosti ove karlovaËke

zbirke nameÊu se ponajviπe iz financijskih

razloga te se problemski registar izloæbe

kanda πiri i na to podruËje.

IRENA ©EGAVIΔ - »ULIG

F. VaiÊ: Harlekin sa sinom, litografija, 1959.

IZ SVEG GLASA

34 GLAS

LIK 2005. U KARLOVCU

IZLOÆBA RADOVA 7. DRÆAVNOG NATJECANJA OSNOVNIH ©KOLA

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 19. V - 27. V. 2005.

BuduÊi da je 2005. godine Karlovac ugo-

stio LIK, ovdaπnji osnovnoπkolci nisu su-

djelovali na ovom dræavnom natjecanju, a

KarlovaËku æupaniju zastupale su O© Ma-

hiËno i Æakanje. Dana 19. i 20. svibnja, u uËionicama

O© Grabrik prireeno je natjecanje za 33 uËenika Ëije

je pristupne radove Dræavno povjerenstvo (u kojem

je bila i KarlovËanka Vanja KrmpotiÊ) nagradilo kao

najuspjeπnije, prema naËelu kvalitete, ali i æupanijske

zastupljenosti. Za izloæbu je odabrano ukupno 126 ra-

dova, izabranih izmeu 1102 prijavljena.

Kao rjeπenje za posebni zadatak - interpretirati dje-

la hrvatskih likovnih umjetnika pomoÊu palete od tri

osnovne boje - obilno je koriπtena tehnika kolaæa. Na

popisu predloæaka naπli su se, za ovaj zadatak, uvjet-

no reËeno, podatni radovi Ivana Picelja i Julija Kni-

fera, ali i neki, barem naizgled, nepristupaËni radovi,

primjerice ”Autoportret s psom” Miroslava KraljeviÊa.

Kolaæ trinaestogodiπnjeg Antonia Kruga (O© Trnsko,

Zagreb) potvrdio je, na pomalo neoËekivan naËina,

ikoniËku snagu i prepoznatljivost πto ju ova antolo-

gijska KraljeviÊeva slika ima u nacionalnoj povijesti

umjetnosti.

IGOR »ULIG


GLAS 35

IZ SVEG GLASA

DESET GODINA MUZEJSKOG TE»AJA CRTANJA I

SLIKANJA

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 15 - 30. VI. 2005.

Muzejski teËaj crtanja i slikanja, koji vodi

muzejska pedagoginja Aleksandra Go-

reta, proslavio je desetgodiπnjicu rada

retrospektivnom izloæbom u galeriji ”Vje-

koslav Karas”. Otvorenju su prisustvovali mnogi od

petstotinjak dosadaπnjih polaznika. Æiri sastavljen od

kustosa GMK-a izdvojio je radove 75 autora, a poseb-

no je pohvalio desetoricu.

Meu nekadaπnjim polaznicima teËaja nalaze se i

danaπnji akademski likovni umjetnici, kao i nekoliko

arhitekata koji su usavrπavali crteæ i slikarstvo kao dra-

gocjene instrumente profesionalnog rada. Pokazalo se

da se nisu svi istaknutiji talenti meu mlaim polazni-

cima odluËili za umjetniËku karijeru, a radost likovnog

stvaralaπtva s njima su podijelili i starije generacije

polaznika, kao i nekolicina polaznika s dodatnim po-

trebama.

Proslava je bila i prigoda za prisjeÊanje na neke

dotadaπnje uspjehe polaznika teËaja meu kojim se

istiËu sveËana priznanja πto ih je mladim KarlovËani-

ma 2004. godine uruËila gradonaËelnica Alessandrije,

grada koji je ugostio internacionalni kamp za mlade

”Building Networks Leaving Tracks”, te dvije nagrade

koordinacijskog odbora ©ibenskog festivala djeteta za

likovne radove na temu ”Moj grad srediπte svijeta” i

”Oslikajmo pjesmu”.

ALEKSANDRA GORETA

Polaznici kampa za mlade u alessandrijskoj gradskoj vijeÊnici 2004.

godine. KarlovËani dræe zastavu RH.


IZ SVEG GLASA

36 GLAS

KARLOVA»KI

LIKOVNI SUSRETI 2005.

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 6. VII - 1. IX. 2005.

Na tradicionalnim KarlovaËkim likovnim susretima,

odræanim povodom roendana grada, predstavljena

su 26 autora s 44 rada, izabrana izmeu 40 prijav-

ljenih stvaraoca sa 103 rada. Æiri u sastavu: Nikola

Albaneæe, Boæidara Crnec i Irena ©egaviÊ nagradio je digitalno

obraene fotografije Aleksandre Podrebarac pod nazivom Nabo-rana morska priËa, BencetiÊeva ulica i Slova III. Digitalna ili digi-

talno obraena fotografija najzastupljeniji je medij ove likovne

sezone, a autori Zvonimir Gerber, Denis StoπiÊ i Mira PavlakoviÊ

izraæavaju raznolikost u poimanju medija. Ipak, buduÊi da su

moguÊnosti preobrazbe motiva koje omoguÊuje software privu-

kle gotovo sve navedene autore, spomenuta razliËitost odnosi

se prvenstveno na stupanj otklona od poËetne snimke.

Na obzoru oËekivanog bili su redovni sudionici Susreta: Dani-

el Butala, Petar Grgec, Vladimir BaπiÊ ©oto, Igor Cikuπa, –ore

PetroviÊ, Vanja KrmpotiÊ, Alfred. F. Krupa, Ivana Maradin, Albino

BuiÊ, Æeljko MarkoviÊ Marek, Lidija MaËek - StaniÊ, Goradana

©tahan, Nela Zovko, Biserka LovniËki i drugi. ©irenju medijskih

obzora pridonio je Igor DobraniÊ, modni kreator, performersko-

multimedijalnim projektom koji tematizira nastanak i prezenta-

ciju odjevnog predmeta.

IRENA ©EGAVIΔ - »ULIG


GLAS 37

IZ SVEG GLASA

IZLOÆBA NAGRA–ENIH PRIJEDLOGA ZA IDEJNO

RJE©ENJE SPOMENIKA POGINULIM BRANITELJIMA

U DOMOVINSKOM RATU S PODRU»JA KARLOVCA

GRADSKI MUZEJ KARLOVAC, 13. 7 - 12. 8. 2005.

KarlovaËki natjeËaj za idejno rjeπenje spo-

menika poginulim braniteljima privukao

je 20 autora, odnosno autorskih skupina.

Izloæbom u GMK-u predstavljeni su rado-

vi prvonagraenog kipara Alema Korkuta i arhitekata

Damira i Judite LjutiÊ, drugo i treÊe nagraenih dvojaca

kipar - arhitekt: Miroslav SaboliÊ i Ivan GaliÊ te Petar

BariπiÊ i Berislav MartinoviÊ, kao i otkupne nagrade

kipara Ivana VonËine i autorske skupine: kipar Zlatko

»ular, arhitekti - Kreπimir ZmijanoviÊ i Filip RuπiÊ.

Kao vodeÊi kipar mlae generacije Alem Korkut (1970)

autor je i πibenskog spomenika palim braniteljima, Ëija

realizacija je u tijeku, a treÊenagraeni Petar BariπiÊ

(1954) autor je istovrsnog akovaËkog spomenika, po-

stavljenog 2001. godine. Zbog zakonskog okvira na-

tjeËaja, prema kojem je pravo predstavljanja javnosti

pridræano samo za nagraene radove, nisu izloæeni

vrlo vrijedni prijedlozi uglednih autora poput Draæena

TrogrliÊa, koji je veÊ dva put izlagao u Galeriji ”Vjeko-

slav Karas”, Dalibora StoπiÊa i dr.

Za prvonagraeni rad predviena je izvedba u Novom

centru, u susjedstvu OpÊinskog i Æupanijskog suda.

NaËinjene od sjajnog nehrajuÊeg Ëelika, Ëetiri valovite

trake koje prolaze cijelom povrπinom trga simbolizirale

bi karlovaËke rijeke, ali i æivotni put karlovaËkih bra-

nitelja (trake se na kraju uspravljaju kako bi naËinile

obrambenu prepreku). Svoje zadovoljstvo prijedlogom

oËitovala je Udruga roditelja poginulih branitelja, koja

je svojom ustrajnom inicijativom (veÊ od 1997. godine)

potpomogla da se u javnosti artikuliraju memorijalna

svojstva buduÊeg spomenika, ponajprije kao izraza

mladenaËkog poleta i oduπevljenja za obranu voljenog

grada.

Kao organizator natjeËaja, Grad Karlovac je oformio

ocjenjivaËki sud koji vode akademik Tonko MaroeviÊ,

u Karlovcu Ëesto prisutni arhitekt i sveuËiliπni profesor

Mladen Obad ©Êitaroci, kipar i profesor Likovne akade-

mije Ivo ©imat Banov, te arhitekt i gradski duænosnik

Mladen RakoËeviÊ te povjesniËar umjetnost Igor »ulig.

Potonji je takoer autor izloæbe i urednik kataloga u

kojem se, nakon uvodnih rijeËi organizatora natjeËaja,

mogu proËitati, u tek poneπto skraÊenom obliku, au-

torska obrazloæenja i prosudbe ocjenjivaËkog suda.

IGOR »ULIG


IZ SVEG GLASA

38 GLAS

MATKO VEKIΔ: IZLOÆBA SLIKA

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 7. IX - 7. X. 2005.

Vizura, 1997/8

VekiÊevo pojavljivanje u Kar-

lovcu odraz je namjere GMK-

a da svake godine u prostoru

Galerije ”Vjekoslav Karas” pri-

redi prvu, opseænim katalogom-monogra-

fijom popraÊenu, retrospektivnu izloæbu

likovnog ili multimedijalnog umjetni-

ka do 40 godina starosti, a na temelju

objavljenog natjeËaja. Nakon provede-

nog natjeËaja na kojem je odabran Mat-

ko VekiÊ, istaknuti hrvatski slikar mlae

generacije, ovaj dugoroËni program, po-

radi financijskih teπkoÊa nije realiziran na

zamiπljen naËin. Ipak, karlovaËkoj publi-

ci nije uskraÊen izravan uvid u VekiÊev

opus. Muzej Karlovac uspio je organizira-

ti VekiÊevu retrospektivnu izloæbu koja je

predstavila svu kreativnost i uzbudljivost

VekiÊevog opusa stvaranog od 1993. do

2004. godine. U vrijeme trajanja izloæbe

predstavljena je, u nakladi izdavaËke

kuÊe Fraktura upravo objavljena, mono-

grafija o VekiÊevom slikarstvu, autora Pe-

tra Preloga.

ANTONIJA ©KRTIΔ


GLAS 39

IZ SVEG GLASA

BOÆIDAR CRNEC: RETROSPEKTIVA 1985 - 2005.

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 12. X - 4. XI. 2005.

KarlovaËki samouki sli-

kar Boæidar Crnec (r.

1955) na retrospektiv-

noj izloæbi je predsta-

vio radove nastale tijekom proteklih

20 godina. Izloæene su hiperrea-

listiËke i nadrealistiËke figuralne

scene s referencama na poznate pri-

mjere iz povijesti umjetnosti tehni-

kom akrilika na platnu, ekspresivne

gradske vedute u pastelu i akvarelu,

te najnovije Crnecovo stvaralaπtvo

s raËunalno generiranim slikama.

Autor predgovora izloæbe je Nikola

Albaneæe.

ANTONIJA ©KRTIΔ

Studija Michheangela, 1991.


IZ SVEG GLASA

40 GLAS

VLADIMIR BA©IΔ ©OTO:

RETROSPEKTIVA 1981 - 2005.

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 9. XI - 2. XII. 2005.

Akademski slikar Vladimir BaπiÊ ©oto (r.

1953) izloæio je 124 rada nastala od 1980.

do 2005. godine. Mladen MuiÊ, autor tek-

sta u katalogu, ocijenio je da ©otove slike

djeluju na gledateljevu emotivnost zaËudnim skladom

u kojem je primarni crteæ, inkrustriran bojom, prepo-

znatljiv po specifiËnoj anatomiji likova i s piramidal-

nom kompozicijom prostora.

ANTONIJA ©KRTIΔ

V. BaπiÊ - ©oto: Raspeti Krist, 2000.


GLAS 41

IZ SVEG GLASA

IZLOÆBA DUBRAVKE BABIΔ:

IZME–U GESTE I MRLJE, CRTEÆA I SLIKE

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS, 7. XII. - 5. I. 2006.

GMK je, u suradnji s Galeri-

jom Breπan iz Splita, orga-

nizirao izloæbu istaknute hr-

vatske umjetnice Dubravke

BabiÊ (r. 1951). Izloæbom je predstavlje-

no ukupno 37 radova nastalih od 2001.

do 2005. godine. Izloæeni stvaralaËki

ciklusi (”Koride”, ”Prirode”, ”Pejzaæi”,

”CvijeÊe, ”Pjesnikov grob”) neraskidivo

su vezani za simboliku prirode, Nature

kao prostora al pari susreta Ëovjeka s

Bogom. Dubravka BabiÊ najpoznatija je

kao grafiËarka, no izloæbom se otkriva i

njezin slikarski (akrilik na platnu) i cr-

taËki (ugljen) rad te izuzetno dojmljive

kombinacije grafiËkih i slikarskih tehni-

ka. Autorica predgovora izloæbi, Ljiljana

DomiÊ, naglaπava da umjetnica recen-

tnim radovima, prekrivajuÊi slike naj-

prije jakim crtaËkim potezima, to jest,

slojem gestualno odreenih nanosa

boje, a potom usitnjenijim slojem koji

je u konaËnici blizak taπizmu, oduzima

neπto od doslovnosti figuracije, koja je

temelj njenog cjelokupnog opusa.

ANTONIJA ©KRTIΔ

©panjolska IV, 2005.


IZ SVEG GLASA

42 GLAS

ALFRED KRUPA:

RETROSPEKTIVA-CRTEÆI, AKVARELI, ULJA

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 18. I - 28. III. 2006.

Nakon opseænog istraæivanja smjeπtaja opusa Alfreda Krupe (1915 - 1989), koje su provele kustosica

Antonija ©krtiÊ i dokumentaristica Viπnja LasiÊ, GMK je organizirao retrospektivnu izloæbu ovoga po-

pularnog karlovaËkog slikara. Autor izloæbe, Nikola Albaneæe, odabrao je 142 Krupina rada u tehnici

crteæa, akvarela i ulja, koja su uvrπtena u dvije jednakovrijedne varijante postava izloæbe. Prigodom

otvorenja druge varijante postava, Nikola Albaneæe je odræao i prigodno predavanje o Krupinom opusu. Izloæba

je popraÊena bogato ilustriranim katalogom u boji, s predgovorom Nikole Albaneæea te pogovorima Nikole PeriÊa

i Alfreda F. Krupe.

ANTONIJA ©KRTIΔ

Krajolik, 1961, vl. GMK


GLAS 43

IZ SVEG GLASA

STANKO ABADÆIΔ:

PRAG - IMAGINARNO U STVARNOME

GALERIJA ”VJEKOLSVA KARAS”, 8. III - 29. III. 2006.

Prag

GMK je organizirao gostovanje putujuÊe izloæbe fotografija Stanka AbadæiÊa, koja je premijerno bila

postavljena 2005. godine u Opatiji, u UmjetniËkom paviljonu Juraja ©porera, a potom u Galeriji i bi-

blioteci fotografije Focale u Nyonu u ©vicarskoj.

Izloæeni ciklus od 60 crno-bijelih fotografija nastajao je od 1997. do 2002. godine u Pragu, a karak-

terizira ga, kao i glavninu AbadæiÊevog opusa, sintagma ”subjektivni dokumentarizam”. Tekst predgovora izloæbi

napisala je Nataπa ©egota - Lah.

ANTONIJA ©KRTIΔ


IZ SVEG GLASA

44 GLAS

ALEKSANDRA PODREBARAC:

OSAM VELIKIH I PUNO MANJIH FOTKI

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 3. V - 25. V. 2006.


Voda

KarlovËanka Aleksandra Podrebarac se, kao autorica nagraena nagradom na KarlovaËkim likovnim

susretima 2005. godine, predstavila izloæbom koja je reprezentativni odabir iz njezinog fotografskog

opusa koji je nastajao u protekle dvije godine unutar nekoliko ciklusa: ”Odrazi”, ”Pogled u nebo”,

”Nakon kiπe”, ”Predjeli iz Ëeænje!”, ”AD 1218.”. Autorica teksta predgovora izloæbi je Vesna MeπtriÊ.

ANTONIJA ©KRTIΔ

GLAS 45

IZ SVEG GLASA

SANJA RE©»EK: IZLOÆBA SLIKA

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 31. V - 21. VI. 2006.


Haljine na vjetru III.

U suradnji s Galerijom ”Studio D” iz Zagreba, GMK je organizirao gostovanje izloæbe slika istaknute ilustra-

torice i slikarice mlae generacije Sanje ReπËek. Autorica izloæbe i teksta u katalogu, Iva Körbler, istaknu-

la je da slikarstvo ReπËekove promatraËa pogaa savrπenom ravnoteæom izmeu emocija koje pobuuje

i preciznim osjeÊajem gdje je granica prema ponoru ”previπe dopadljiva i dekorativna slikarstva”.

ANTONIJA ©KRTIΔ

IZ SVEG GLASA

46 GLAS

KARLOVA»KI LIKOVNI SUSRETI 2006.

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 12. VII - 29.VIII. 2006.


KarlovaËki likovni susreti su likovna manifestacija

kojom Gradski muzej Karlovac zakljuËuje prvi dio

izloæbene godine. Temeljna odrednica ove revijalne

izloæbe je uvaæavanje najrazliËitijih likovnih osobno-

sti bez obzira na njihovu struËnu kvalifikaciju, kako bi, prema pro-

sudbi æirija, bili predstavljani najkvalitetniji recentni radovi karlo-

vaËke provenijencije. Ove godine se prijavilo ukupno 37 autora

s 95 djela od kojih je æiri u sastavu: Marina Kubura, Igor »ulig i

Antonija ©krtiÊ za izlaganje odabrao ukupno 47 djela 26 autora.

Na izloæbi su meu ostalima sudjelovali: Daniel Butala, Vladi-

mir BaπiÊ ©oto, Mladen Bolfek, Albino BuiÊ, Igor Cikuπa, Viπnja

ErcegoviÊ, Petar Grgec, Vanja KrmpotiÊ, Lidija MaËek - StaniÊ, Iva-

na Maradin, Alfred F. Krupa i –ore PetroviÊ. Nagradu u vidu

izloæbe u sljedeÊoj izloæbenoj godini dodijelio je akademskom

slikaru Danielu Butali.

Autorica osvrta na izloæbu je Marina Kubura.

ANTONIJA ©KRTIΔ

Vrπa

GLAS 47

IZ SVEG GLASA

”SLOÆENICE” PETRA BARI©IΔA

GALERIJA ”VJEKOLSAV KARAS, 13. IX - 4. X. 2006.


PutujuÊa izloæba istaknutog hr-

vatskog kipara Petra BariπiÊa

(1954) pod nazivom ”Sloæenice”

organizirana je u suradnji GMK-a,

Galerije ”Bukovac” iz Cavtata, Galerije ”Kaza-

mat” Doma HDLU-a iz Osijeka, Galerije ”Sv.

Krπevan” iz ©ibenika, Gradskog muzeja Bje-

lovar - Galerija ”Nasta Rojc”, Gradskog muze-

ja Vukovar, Dvorca Eltz - Galerija Oranæerija,

Multimedijalnog centra Luka iz Pule i Gale-

rije ”Bernardo Bernardi” PuËkog otvorenog

uËiliπta Zagreb. U dosadaπnjem radu Petar

BariπiÊ je stekao auru autora koji je nezaobi-

lazan Ëimbenik kreiranja suvremenog izriËaja

hrvatske skulpture naπeg vremena. Opusom

je proπao gotovo sve faze konstruktivistiËke

misli te je otvorio nove prostore vlastitog ki-

parskog eksperimenta. Izloæba je popraÊena

dvojeziËnim, bogato ilustriranim katalogom

s predgovorom autora Mladena LuËiÊa.

ANTONIJA ©KRTIΔ

Sloæenice

IZ SVEG GLASA

48 GLAS

IVANA MARADIN: KODOVI IDENTITETA

(IZLOÆBA SLIKA)

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 18. X - 15. XI. 2006.


Izloæbom pod nazivom ”Kodovi identiteta” GMK je predstavio najnoviji ciklus slika Ivane Maradin (r. 1966).

Unutar ukupno ostvarenog opusa izloæeni akrilici na platnu potvruju slikariËino kontinuirano zanimanje

za asocijativne, apstraktne likovne kompozicije. Slikarica se i nadalje koristi vlastitim, likovnoj publici

veÊ prepoznatljivim, slikarskim jezikom. ”Kodovi identiteta” pokazuju novinu u umjetniËinom odnosu

prema eliptoidnom obliku, zaπtitnom znaku opusa. Eliptoidi viπe nisu pomno razraeni subjekti koji lebde u

besteæinskom prostoru nego su, kao anonimni elementi, postali dijelom kompozicijskih rojeva koji bez prekida

struje kadrom slike. Kodovima identiteta Ivana Maradin je ostvarila zaokru?en i cjelovit ciklus kojim njezin opus

joπ jednom nadilazi lokalnu likovnu sredinu te se ukljuËuje u suvremene umjetniËke tokove. Izloæbu prati katalog

u boji s predgovorom kustosice izloæbe Antonije ©krtiÊ.

ANTONIJA ©KRTIΔ

Kod br. 3, 2006.

GLAS 49

IZ SVEG GLASA

U SPOMEN DARIU PLAZIBATU (1955 - 2004)

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 22. XI - 13. XII. 2006.


Izloæbu ”U spomen Dariu Plazibatu” GMK je organizirao na inicijativu Plazibatovih prijatelja kako bi pre-

mijerno predstavili njegove najuspjelije radove i prisjetili se prerano preminulog samoukog karlovaËkog

slikara. S obzirom na Plazibatov nekonvencionalni i lutalaËki æivotni stil istraæivanje smjeπtaja njegovog

opusa bio je zahtjevan posao. Izloæba je koncipirana u nekoliko tematskih odjeljaka koji kronoloπki prate

slikarev opus. Izloæene su tzv. ”hiperrealistiËke slike” koje su nastajale do 1985, zatim ciklus ”Lubenice” (ulja na

platnu i akvareli), izloæen 1987, akvareli motivirani brezama (1988), kolaæne kompozicije (1999 - 2002) i najnoviji

akvareli u kojima se vratio motivu lubenice (2004). Plazibatova likovna originalnost, individualnost i beskompro-

misni æivotni stav Ëine ga vrijednim poπtovanja i sjeÊanja. Izloæba je popraÊena katalogom s reprodukcijama u

boji. Tekst predgovora izloæbi ”U spomen Dariu Plazibatu” napisala je Antonija ©krtiÊ, kustosica izloæbe i urednica

kataloga, a pogovor ”SjeÊanje na Daria” Plazibatov dugogodiπnji prijatelj Josip ©ut.

ANTONIJA ©KRTIΔ

Anguria IX, 1988.

IZ SVEG GLASA

50 GLAS

DRAGO BRAJAK:

ITINERER IMAGINARNOG KRSTARENJA

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 20. XII. 2006 - 30. I. 2007.


Bez naziva

Ovom izloæbom GMK, prvi put u rodnoj mu Hrvatskoj, predstavlja likovnog umjetnika Dragu Brajka (r.

1948). Brajak je kao trinaestogodiπnjak emigrirao u Argentinu gdje je diplomirao likovnu umjetnost

na Univesidad Nacional de Cuyo (1977). Bavi se crteæom, sitotiskom i skulpturom te predaje na

sveuËiliπtima u San Juanu i Mendozi. Na izloæbi se predstavio crteæima i grafikama nastalim tijekom

protekle dvije godine. Radove karakterizira izuzetna tehniËka kvaliteta i snaæna sugestivost. Crteæima na svjetlo

dana izvlaËi itinerer imaginarnog krstarenja vlastitom duπom, dok grafikama ne dotiËe stvarnost, veÊ ju nadilazi

profinjenim koloritom Ëistih apstraktnih kompozicija

Oni su plod vrlo æive i osebujne umjetniËke imaginacije kojoj bi ova izloæba u narednom razdoblju trebala πirom

otvoriti vrata hrvatskih izloæbenih prostora. Autorica teksta predgovora izloæbi je Antonija ©krtiÊ.

ANTONIJA ©KRTIΔ

GLAS 51

IZ SVEG GLASA

NOΔ MUZEJA

MUZEJSKO-PROMOTIVNA AKCIJA


GMK se 26. sijeËnja 2007. godine po prvi

put ukljuËio u muzejsko-promotivnu akciju

”NoÊ muzeja” odazvavπi se pozivu Hrvat-

skog muzejskog druπtva, Sekcije kulturnog

turizma, koje je iniciralo odræavanje ove akcije, drugi

puta odræane u Hrvatskoj.

Pridruæivπi se velikom broju muzeja, koji su od 19.00

do 1.00 besplatno otvorili vrata posjetiteljima, GMK je,

uz iskustvo noÊnog razgledavanja stalnog postava na

matiËnoj adresi u povijesnoj jezgri, ponudio i koncert

tamburaπkog sastava ”Grofovi” iz Karlovca. U zgradi

Galerije ”Vjekoslav Karas” u Novom centru, uz izloæbu

IZ SVEG GLASA

52 GLAS

Drage Brajka ”Itinerer imaginarnog krstarenja”, posjetitelji

su u kasnim noÊnim satima prisustvovali modnoj reviji Igora

DobraniÊa. Proπlogodiπnje iskustvo ”NoÊi muzeja” pokazalo je

da ovakve akcije snaæno potiËu interes posjetitelja, πto se ove

godine potvrdilo i u naπem muzeju. Vreva dvije do tri tisuÊe

posjetitelja raznih dobnih skupina to jasno pokazuje.

VI©NJA LASIΔ


GLAS 53

IZ SVEG GLASA

IZLOÆBA ”ME–U NAMA”

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 14. II - 4. III. 2007.


Udruga za Down sindrom KarlovaËke æupanije

organizirala je, uoËi Meunarodnog dana

osoba s Down sindromom (21. oæujka), niz

aktivnosti pod zajedniËkim nazivom ”Meu

nama”. Prva u nizu aktivnosti bila je izloæba 44 foto-

grafija u boji djece s Down sindromom, njihove braÊe

i prijatelja u Galeriji ”Vjekoslav Karas”. Fotografije su

nastale u nekoliko neformalnih druæenja: u Galeriji

”Vjekoslav Karas” za boæiÊne blagdane, u Gradskom

kazaliπtu ”Zorin-dom”, djeËjem vrtiÊu ”Park” i O© Du-

bovac. Autor fotografija je umjetniËki fotograf Goran

VraniÊ, autor likovnog oblikovanja prateÊih tiskovina je

Danijel PopoviÊ (POP&POP design), selektorica izloæbe

i autorica teksta u prateÊoj publikaciji je prof. Antonija

©krtiÊ, kustosica Galerijskog odjela Gradskog muzeja,

autor likovnog postava je akademski slikar Daniel Bu-

tala.

Cilj izloæbe je senzibilizacija javnosti na postojanje

osoba s Down sindromom i nuænost njihove integracije

u zajednicu, te je stoga i naziv izloæbe ”Meu nama”.

Dio izloæbe je od 5. do 26. oæujka bio izloæen na DjeËjem

odjelu Gradske knjiænice, a dio u Gimnaziji Karlovac (15

- 27. oæujka). U listopadu Êe izloæba biti predstavljena

u Puli povodom Meunarodnog kongresa o Down sin-

dromu. Izloæbu je financiralo Ministarstvo kulture RH,

Grad Duga Resa i brojni privatni donatori i sponzori.

SANDA KO»EVAR

IZ SVEG GLASA

54 GLAS

SANJA DIZDAR: ODRAZI

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 7. III. 2006 - 23. III. 2007.


Akademska slikarica Sanja Dizdar se po prvi put predstavila karlovaËkoj javnosti gostujuÊom izloæbom

”Odrazi”. Autor predgovora izloæbi, Nikola Albaneæe, istaknuo je da je naziv ”graditeljica” pored onog

oËekivanog, ”slikarica”, kljuËan u razumijevanju cjelokupnog rada Sonje Dizdar, te da umjetnica mi-

nimalistiËki konstruktivizam izgrauje na enformelistiËkim povrπinama kombinirajuÊi ga povremeno s

optiËkim (op-art) efektima.

ANTONIJA ©KRTIΔ

Bez naziva, 2006.

GLAS 55

IZ SVEG GLASA

LIKOVNI SPOMENAR GIMNAZIJE KARLOVAC

IZLOÆBA POVODOM OBILJEÆAVANA 240. OBLJETNICE GIMNAZIJE KARLOVAC

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 4. IV. 2007 - 18. IV. 2007.


ObiljeæavajuÊi 240. obljetnicu

djelovanja, Gimnazija Karlovac

je u suradnji s GMK-om, treÊi

put u posljednjih 40 godina,

organizirala prigodnu izloæbu umjetniËkih

djela gimnazijskih nastavnika i uËenika.

Zanimanje za likovna postignuÊa gimnazij-

skih nastavnika i uËenika proizlazi iz Ëi-

njenice da je Gimnazija, od svog osnutka

do danas, intelektualna vertikala grada,

te je, kao takva, prepoznata kao izvoriπte

njegovog likovnog stvaralaπtva. Izloæbom

je obuhvaÊeno ukupno 36 nastavnika i

uËenika karlovaËke Gimnazije od kraja XIX.

stoljeÊa do danas. S obzirom na svoj pri-

godni karakter, izloæba ne ulazi dublje u

problematiku meuodnosa pojedinih uËi-

telja i uËenika u okviru njihovih boravaka

u Karlovcu. Nadamo se, ipak, da Êe ova

izloæba biti poticaj za sustavno povijesno

umjetniËko istraæivanje udjela karlovaËke

Gimnazije u likovnoj povijesti Karlovca.

Izloæbu prati katalog s reprodukcijama u

boji, te biografskim fragmentima o nastav-

nicima i uËenicima povezanim s Gimnazi-

jom. Izloæene umjetnine odabrale su Mari-

na Kubura i Antonija ©krtiÊ, koja je ujedno

i autorica predgovora prateÊe publikacije.

ANTONIJA ©KRTIΔ

Z. ©ulentiÊ: Portret D. KatiÊ, 1911.

IZ SVEG GLASA

56 GLAS

LIDIJA MA»EK - STANIΔ:

MITOLO©KI BOGOVI NA HRVATSKOM OLIMPU

IZLOÆBA KERAMIKE

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 25. IV. 2007 - 16. V. 2007.


Lidija MaËek - StaniÊ jedna je

od najvitalnijih karlovaËkih ke-

ramiËarki. Najnovijim ciklusom

skulptura i reljefa, majstorski

izraenim i obraenim u brojnim keramiËkim

tehnikama, ispripovijedala je uzbudljivu i in-

trigantnu priËu o borbi dobra i zla, svjetla

i tame, koja od samog poËetka svijeta do

danas ne jenjava. Nadahnuta drevnim mitovi-

ma i legendama, ”uprisutnila” je drevne sla-

venske bogove, vile i druga mitoloπka biÊa,

upoznajuÊi nas s veliËanstvenoπÊu stanovni-

ka iskonskog Drveta svijeta.

ANTONIJA ©KRTIΔ

Zeleni Jura, 2007.

GLAS 57

IZ SVEG GLASA

PREDMET MJESECA GRADSKOG MUZEJA

KARLOVAC


MjeseËni ciklus izlaganja odabranih pred-

meta, obiËno pod naslovom ”Predmet

mjeseca”, svojevrsni je klasik muzejske

prakse. KarlovaËka inaËica, koja je ove

godine zapoËela u matiËnoj zgradi GMK-a, obeÊava i

snaæniji prodor u medijski prostor. ZahvaljujuÊi pokro-

viteljstvo lokalnih medija, GMK interpretacije svojih

izloæaka objavljuje u Gradskoj rubrici KarlovaËkog tjed-

nika, Kulturnoj panorami Hrvatskog radio Karlovca te

posebnoj emisiji Televizije 4 rijeke. Ove priloge, koji

nastaju u suradnji novinara i kustosa, prate i brojne

najave ciklusa predavanja u GMK-u, koji se odvijaju

svake prve srijede u mjesecu, na dan postavljanja no-

vog predmeta, ali i prema dogovoru sa zainteresiranim

grupama posjetitelja. PredavaËi su i opet kustosi, no

predviena su i gostovanja razliËitih struËnjaka.

IZ SVEG GLASA

58 GLAS

Izbor predmeta mjeseca povodi se za nedavnim nabav-

kama, restauracijama i istraæivanjima, ili se nadaje iz

kalendara znamenitih karlovaËkih obljetnica. PozivajuÊi

se na poslanje GMK-a, njegovo nastojanje da iskaæe

sloæeni lokalni identitet, svaki predmet obraen je sa

stajaliπta pojedinih struka (povijesti umjetnosti, etno-

logije, itd.), ali i kao dio karlovaËke baπtine. Stoga

je nedavno restaurirana neogotiËka sofa predstavlje-

na i kao svjedoËanstvo kulture stanovanja u ”zlatnom

dobu” karlovaËke povijesti; secesijska πkolska klupa

protumaËena je u kontekstu opremanja πkolskih uËi-

onice toga vremena, pa tako i one u puËkoj πkoli na

Turnju otkuda i potjeËe; a novonabavljena slika Mirona

Makanca ”Mosta na Kupi” stara je karlovaËka veduta

(1939), ali i meaπ u opusu autora… KarlovaËka publi-

ka ima priliku vidjeti odabir iz svojevrsnog ”skrivenog

blaga” koje Muzej desetljeÊima stjeËe, a koje, zbog

skuËenih uvjeta poslovanja, vrlo rijetko izlaæe.

IGOR »ULIG


GLAS 59

IZ SVEG GLASA

RADIONICA

”SV. MIHOVIL U

SECCO TEHNICI”


U sklopu dvotjedne turistiËke priredbe ”Sa-

jam vlastelinstva Dubovac”, Gradski mu-

zej je, 27. i 28. V. 2006. u dvoriπtu Starog

grada Dubovca, odræao slikarsku radionicu

posveÊenu sv. Mihovilu, prvom titularu æupe dubo-

vaËke (1339 - 1713).

Voditelj kulturno-povijesnog odjela, Igor »ulig, odræao je

uvodno predavanje obrazloæivπi odabir teme radionice,

kao i posezanje za likovnim predloπkom iz Istre, zidnom

slikom iz crkve Sv. Marije na ©krilinah u Beramu, πto ju

je 1474. godine naslikao gotiËki majstor Vincent iz Ka-

stva. Naime, meu rijetkim saËuvanim svjedoËanstvima

zidnog slikarstva na podruËju GoriËkog arhiakonata

ZagrebaËke biskupije, kojem je pripadala i æupa Dubo-

vac, nema prikaza sv. Mihovila, premda se razaznaje

zastupljenost meunarodnog gotiËkog stila. Mr. sc. Gre-

gorz Rodak, konzervator i restaurator za zidno slikar-

stvo u okolici Karlovca, uputio je suradnike radionice u

osobine ovdje prisutne secco tehnike zidnog slikarstva

(slikanje po suhoj æbuci) i kako je razlikovati od fresco

tehnike (slikanje po svjeæoj æbuci). Voditeljica radionice,

pedagoginja Aleksandra Goreta, prilagodila je potrebni

materijal (æbuku osuπenu u drvenom kalupu, boju dobi-

venu mijeπanjem pigmenta u prahu i kazeinskog ljepila)

priruËnom formatu prikladnom za radionicu.

Ova vrlo zahtjevna, no truda vrijedna radionica u dva

je poslijepodneva privukla brojne promatraËe meu

posjetiteljima Sajma. Povedeni su razgovori ugodni o

veÊ pomalo zaboravljenom dubovaËkom titularu (te-

melji sruπene crkve sv. Mihovila joπ se naziru u blizini

Starog grada Dubovca), slikarskim tehniËkim potanko-

stima i crkvenom zidnom slikarstvu u okolici Karlovca

gdje ima i vrlo zanimljivih novijih nalaza.

ALEKSANDRA GORETA I IGOR »ULIG

IZ SVEG GLASA

60 GLAS

SLIJEPI ZA VALENTINOVO U MUZEJU

GRADSKI MUZEJ KARLOVAC, 13. II. 2007.


Ovogodiπnji posjet Ëlanova Udruge slijepih

i slabovidnih osoba KarlovaËke æupanije

GMK-u obuhvatio je upoznavanje nekoliko

predmeta iz zbirki svih muzejskih odjela i

sudjelovanje u radionici skulpture. Na poticaj pedago-

ginje Aleksandre Gorete, kustosi su odabrali predmete

koji pruæaju bogat taktilni doæivljaj i ponudili njihovo

tekstualno tumaËenje, koje su Ëlanovi Udruge preveli

na Brailleovo pismo.

Pri kretanju neprilagoenim prostorima ranobarokne

palaËe u kojoj je smjeπten muzej, pomagali su im po-

laznici muzejskog teËaja crtanja i slikanja. Razgovor o

predmetima spontano se proπirio na tumaËenje cijelog

stalnog postava, premda je ovaj mogao ponuditi vrlo

malo taktilnih iskustava. Slijepi posjetitelji intelektu-

alnom su radoznaloπÊu i sposobnoπÊu da formiraju

spoznaje na osnovu vrlo oskudnih informacija, uËini-

li ovo komunikacijsko iskustvo uistinu dragocjenim i

za osobe normalna vida koje su u njemu sudjelovale.

Druæenje se nastavilo i na skulptorskoj radionici, uz

neka vrlo uspjela ostvarenja u glini i plastelinu.

Ovogodiπnja radionica za osobe s dodatnim potreba-

ma veÊ je Ëetvrta u nizu πto je o Valentinovu prireuje

GMK. Prethodne su odræane za Udrugu za pomoÊ

osobama sa mentalnom retardacijom ”Rajska ptica”,

Udrugu invalida djeËje cerebralne paralize, distrofiËara

i tjelesnih invalida grada Karlovca te Centra za odgoj i

obrazovanje ”Banija” iz Karlovca.

ALEKSANDRA GORETA

Dragocjeno iskustvo za Helene i Elenu

GLAS 61

IZ SVEG GLASA

REKONSTRUKCIJA NO©NJE PREMA MUZEJSKIM

PREDMETIMA


U danaπnje vrijeme, kada se narodne noπnje

viπe ne πivaju u seoskim kuÊama, a nema

ni starih majstora koji su izraivali suknenu

odjeÊu, ovdaπnje folklorne skupine sve ËeπÊe

poseæu za rekonstrukcijom originalnih odjevnih pred-

meta. Ovom prigodom KUD ”Sveti Juraj” iz DraganiÊa

za svoje scenske nastupe namjerava obnoviti starinske

hlaËe koje se viπe ne mogu pronaÊi u draganiÊkim se-

lima. TraæeÊi predloæak za rekonstrukciju, obratili su se

GMK-u. Ponuene su im suknene hlaËe koje su za et-

nografsku zbirku otkupljene 1958. godine od Bare Do-

mladovac iz Lazine. Na inventarnoj kartici zabiljeæeno

je da su noπene od 1860. do 1900. godine.

IZ SVEG GLASA

62 GLAS


Ove, za vrijeme Domovinskog rata znatno oπteÊene

hlaËe, restauratorica Dora Kuπan - ©palj morala je zbog

oπteÊenih πavova i uniπtene podstave rastaviti na sa-

stavne dijelove. Ujedno je izradila i kroj za rekonstruk-

ciju koji je priloæila dokumentaciji. Na nogavicama su

se izvorno, kao πto je zabiljeæeno na inventarnoj kar-

tici, nalazile trake koje idu ispod stopala. One su se

najvjerojatnije raspale i sada ih nema. Ukrasne vrpce

bile su boje indiga, sada su izblijedjele.

Kako bi rekonstrukcija bila πto vjernija, preporuËamo

upotrebu originalnog sukna (darovca) kao i izradu no-

vih ukrasnih traka prema predloπku s originala. Kod

krojenja novih hlaËa potrebno je slijediti priloæeni kroj

(uz napomenu da su originalne hlaËe imale trake koje

idu ispod stopala), kao i niæe opisani sadaπnji opÊi

vanjski izgled. Najbolje bi bilo da se KUD ”Sveti Juraj”

za daljnje savjete obrati jednom od konzervatorsko-

restauratorskih zavoda, no odluka o cjelokupnom po-

stupku ipak je u njihovim rukama.

HlaËe su saπivene od sukna prirodne boje vune. Obli-

kovane su tako da su nogavice dolje uæe, a gore πire.

Na predjelu trbuha nalaze se dva velika ureza u obli-

ku slova V. Spomenuti urezi podstavljeni su manjim

komadima sukna i opπiveni plavom tkaninom. Od tih

ureza poËinju ukrasi plavim ukrasnim trakama u obli-

ku krugova, spirala i osmica pa seæu do koljena. S

unutarnje strane nogavica nema πavova, oni se nalaze

s vanjske strane. Ne vide se jer su preko njih cijelom

duæinom takoer naπivene plave ukrasne trake. Na

gornjem dijelu one prelaze na straænju stranu, gdje su

ispod pojasa prekriæene u kruænicu. Nogavice su dolje

rasporene pa se kopËaju s pet kopËi od metalne æice.

HlaËe su podstavljene bijelom pamuËnom podstavom.

Inv. br. Et - 197.

JANA MIHALIΔ

GLAS 63

IZ SVEG GLASA

S PRO»ELJA U MUZEJ I NATRAG

NATPIS NA KUÊI U FRANKOPANSKOJ 4 U KARLOVCU


KuÊa u Frankopanskoj 4, jedna od karlo-

vaËkih najstarijih i izrazito vrijednih se-

miurbanih kuÊa od drvene grae, ka-

rakteristiËne konstrukcije ”poberuha”*,

stilski je tipiËna za 17. stoljeÊe. Jednokatnica, pravo-

kutnog tlocrtnog oblika, izgraena je od mosnica, s

meustropnom konstrukcijom drvenog grednika.

Starost ove graevine dokazuje i natpis s nazivima

ulice koji je bio ispisan na uliËnom proËelju: Æupna

Vulicza - najstariji naziv danaπnje Frankopanske ulice i

Rue de la Paroissen (æupna ulica) - varijanta s poËet-

ka 19. stoljeÊa iz vremena francuske Ilirije. Kronologiju

pisanja dvaju naziva nije moguÊe utvrditi: oËigledna je

stilska ujednaËenost hrvatske i francuske varijante, ali

sa sitnijim razlikama u detaljima pojedinih slova.

Natpis je bio izveden na uliËnom proËelju, oko 10 cm

od ”poberuha” na lijevom uglu graevine, a visinski

u sredini izmeu prozora prizemlja i prvog kata. Okvir

je pravokutnik dimenzija 980x415 mm, debljine linije

od 5 do 9 mm. Gornji naziv je Rue de la Pariossen,

a donji Æupna Vulicza. Razmak poËetnih slova dvaju

naziva je 42 mm, a ostalih slova 85 do 94 mm. Oba

naziva pisana su rimskom kapitalom - slovima visine

od 39 do 47 mm, s tim da su poËetna slova R, P, Æ i

V dekorativnija i dvostruko veÊa, visine od 92 do 95

mm. Dozu vlastitog umjetniËkog izraza autor je dodao

karakteristiËnim arapskim tipom oblika slova A (hori-

zontalna linija je slomljena u oblik slova ”v”), te deko-

rativnim dodatkom toËke na velikom slovu I. Natpis je

ispisan tamnim slovima na svijetloj æbuci.

Zbog obnove znaËajno oπteÊenog proËelja, u kolovozu

1995. godine, pod nadzorom Konzervatorskog odjela u

Karlovcu, restauratorske radove na konzervaciji origi-

IZ SVEG GLASA

64 GLAS

nalnog natpisa izveo je Josip Minks, akademski slikar

iz Zagreba, viπi konzervator - restaurator. Metodom

strapiranja je dio æbuke s natpisom odvojen od podlo-

ge proËelja te kazeinskim ljepilom uËvrπÊen na panel-

ploËu. Na æalost, nije oËuvan kompletan natpis - ne-

dostaju slova ÆUPN u donjem hrvatskom nazivu ulice

te dio lijeve i donje iscrtane linije okvira. Konzervirani

natpis pohranjen je u Gradskom muzeju Karlovac, kao

dio fundusa (inv. br. 8274).

U sklopu Programa zaπtite i oËuvanja kulturnih doba-

ra za 2006. i 2007. godinu, Ministarstvo kulture RH

osiguralo je financijska sredstva za radove na obno-

vi kroviπta i proËelja kuÊe u Frankopanskoj 4 u Kar-

lovcu, pa je predvieno i ponovno ispisivanje starih

naziva ulice. U tu svrhu je nadleæna konzervatorica,

ujedno autorica teksta, na temelju originalnog natpi-

sa na æbuci izradila πablonu u mjerilu 1:1. Dio naziva

ulice koji nedostaje, na sreÊu je lako rekonstruiran

koriπtenjem postojeÊih slova, a rub okvira je propor-

cionalno odreen. Predvieno je da dvojeziËni nazivi

budu ispisani na kuÊi u Frankopanskoj 4 krajem ljeta

2007. godine, nakon obnove i ureenja svih proËelja.

*POBERUH - okomiti stupci koji spajaju , tj. ”pobiru”

- horizontalne planjke

SONJA JAK©IΔ, dipl.ing.arh.

viπi struËni savjetnik - konzervator


GLAS 65

IZ SVEG GLASA

»ETVRTI HRVATSKI TRIENNALE AKVARELA

Gradski muzej Karlovac i Galerija umjetnina Grada Slavonskog Broda ove godine po Ëetvrti put organi-

ziraju trijenalnu izloæbu akavarela. Izloæba je trenutno postavljena u Slavonskom Brodu, dok Êe u Ga-

leriji ”Vjekoslav Karas” u Karlovcu biti postavljena od 19. rujna do 31. listopada 2007. Od karlovaËkih

autora na izloæbi sudjeluje Daniel Butala, koji se odazvao pozivu na sudjelovanje, te Ivana Maradin

koju je u izloæbu uvrstio æiri.

ANTONIJA ©KRTIΔ

Svrha Hrvatskog trijenala akvarela jest pruæiti uvid u

svojstva i znaËajke akvarela kao likovne tehnike i dis-

cipline, prikazati najnovija djela nastala u Hrvatskoj u

posljednje tri godine, upozoriti na imena i nove autor-

ske darovitosti.

Premijerna izloæba se izmjeniËno postavlja u Galeriji

umjetnina grada Slavonskog Broda (2001) i u Galeri-

ji ”Vjekoslav Karas” u Karlovcu (1998, 2004). Nakon

zavrπetka premijerne izloæbe u jednom od ova dva

izloæbena prostora, izloæba se seli u onaj drugi, a po-

tom i u zagrebaËku Galeriji MORH-a ”Zvonimir”. Traja-

nje izloæbe u pojedinoj galeriji je 45 dana.

»etvrti hrvatski triennale akvarela premijerno Êe biti

postavljen u Galeriji umjetnina grada Slavonskog

Broda, u Likovnom salonu ”Vladimir BeciÊ”. SveËano

otvorenje s promocijom laureata odræano je 16. svibnja

2007. u Likovnom salonu ”Vladimir BeciÊ”.

Na javni natjeËaj odazvalo se dvjesto pedeset autora

te sedamnaest pozvanih. Dobar odaziv i ovaj je put

pokazao da, zbog svjeæine, ËistoÊe i razigranosti, teh-

nika akvarela privlaËi mnoge umjetnike.

StruËni æiri sastavljen iz redova naπih eminentnih li-

kovnih kritiËarki: Marine BariËeviÊ, Nataπe IvanËeviÊ i

Gorke OstojiÊ - Cvajner, odabrao je radove sedamdeset Damir StojniÊ: Transparencije, 5-ta trublja


IZ SVEG GLASA

66 GLAS

i πest umjetnika razliËitih generacija, poetika i senzibi-

liteta, koji odreda pokazuju koliki je pomak ostvario

suvremeni akvarel od tradicionalistiËkog naËina prika-

za do suvremenih likovnih propitivanja boje, forme,

plohe i mrlje.

Tek nekolicina radova na Triennalu vezana je uz

pejzaæe i druge akvarelistiËke tradicionalne motive, a

najbrojniji su oni koji se bave propitivanjem izraæajnih

moguÊnosti same tehnike, primjerice kvalitativnim vri-

jednostima boje, s dozom humora i ironije.

Odbor za izbor djela i nagrade Triennala, u sastavu: Ma-

rina BariËeviÊ, Nataπa IvanËeviÊ i Gorka OstojiÊ - Cvaj-

ner, dodijelio je Veliku nagradu 4. hrvatskog triennala

akvarela radu Bez naziva Petra DoliÊa, koji svjeæim,

kiparskim rukopisom gradi akvarelom Ëvrst volumen,

omekπan i osvjeæen prozirnoπÊu tonova plave boje.

Nagradu Galerije umjetnina Slavonskog Broda dobio

je Damir StojniÊ za rad Transparencije: 5-ta trublja, u

kojem se StojniÊ bavi temom koja ga veÊ duæe vrije-

me zaokuplja: multiplikacijom motiva kukca, koji sli-

ka razliËitim intenzitetima boje i slaæe oko ruba slike

dinamizirajuÊi i ritmizirajuÊi tako slikarsko polje.

Mirta DiminiÊ s radom Predah dobitnica je Nagrade

karlovaËke Galerije ”Vjekoslav Karas”. »istoÊa, jedno-

stavnost i ljepota vizualnog jezika odlike su njenog

asketskog likovnog senzibiliteta, πto je pokazala i

ovim radom.

ROMANA TEKIΔ

Mirta DiminiÊ: Predah

Petar DoliÊ: Bez naziva

PRAVILNIK KARLOVA»KIH LIKOVNIH SUSRETA

2007.

1. UVOD

1.1. Gradski muzej Karlovac, u daljnjem tekstu

GMK, je organizator izloæbe pod nazivom

„KarlovaËki likovni susreti“, u daljnjem tekstu

„KLS“.

1.2. KLS su godiπnja izloæba koja se odræava po-

vodom obiljeæavanja Dana grada Karlovca u

izloæbenom prostoru Galerije „Vjekoslav Ka-

ras“, a po potrebi i u drugim prostorima GMK-

a i grada Karlovca.

1.3. Svrha KLS-a je reprezentativno i redovito obje-

lodanjivati kreativne potencijale karlovaËkih

likovnih autora koji su roenjem i karijerom

vezani za grad Karlovac i okolicu.

2. UVJETI IZLAGANJA

2.1. GMK o naËinu prijave i uvjetima izlaganja na

izloæbi obavjeπtava preko lokalnih medija i

ULAK-a.

2.2. Pravo sudjelovanja na izloæbi imaju svi auto-

ri koji su svoje radove prijavili te prihvaÊaju

odredbe ovog Pravilnika.

2.3. Preuzimanje radova je organizirano u redo-

vitom radnom vremenu Galerije „Vjekoslav

Karas“, Lj. ©estiÊa 3, Karlovac od 15. do 31.

svibnja 2007. u okviru radnog vremena Galeri-

je „Vjekoslav Karas“. Prilikom predaje radova

autori su duæni ispuniti prijavnicu za sudje-

lovanje na izloæbi koja je ujedno i potvrda o

preuzimanju radova.

2.4. Svaki autor moæe prijaviti najviπe 3 rada u bilo

kojoj likovnoj tehnici koji su nastali u prote-

kloj i ovoj godini.

2.5. Troπkove dostave radova snosi autor. Troπkove

osiguranja i posebnog rukovanja pri poπiljanju

snosi autor.

2.6. Za prijem i povrat radova odgovara organi-

zator. Autori su duæni radove preuzeti nakon

zavrπetka izloæbe, a svakako do kraja tekuÊe

godine u kojoj se izloæba odræala. U protivnom

smatrat Êe se da se autor odrekao prava na

njih te ih ostavio na raspolaganje GMK-u.

2.7. Organizator imenuje troËlani æiri koji odabire

radove za izlaganje na godiπnjem postavu.

2.8. Izloæba, promocija kataloga izloæbe i

nagraenih autora bit Êe otvorena u srijedu

11. srpnja 2007. godine u 19.00 sati.

3. KATALOG I DRUGE PUBLIKACIJE IZLOÎBE

3.1. Organizator priprema i objavljuje katalog

izloæbe. Svaki izlagaË dobiva besplatan pri-

mjerak kataloga.

3.2. IzlagaËi prepuπtaju organizatoru pravo, bez

odπtete ili naknade, na fotografiranje i repro-

duciranje djela za katalog, dokumentaciju i za

propagandne svrhe izloæbe.

4. OSIGURANJE IZLOÆBE

4.1. Organizator preuzima uobiËajene mjere za Ëu-

vanje izloæbe, ali se sama djela pojedinaËno

ne osiguravaju kod osiguravajuÊih ustanova.

GLAS 67

IZ SVEG GLASA

4.2. Ako izloæeni rad nije moguÊe zaπtititi iz teh-

niËkih razloga, organizator ne preuzima odgo-

vornost za moguÊa nastala oπteÊenja.

5. PRODAJA

5.1. Organizator izloæbe posreduje kod prodaje

izloæenih djela bez naknade.

6. UPRAVA

6.1. Sve upite u svezi s izloæbom uputiti na adresu

Gradski Muzej Karlovac - Galerija ”Vjekoslav

Karas”, Lj. ©estiÊa 3, Karlovac, tel. 047/412-

381, kontakt osoba: Antonija ©krtiÊ, kustosica

Galerijskog odjela GMK.

Karlovac, travanj 2007.

68 GLAS

IZ SVEG GLASA

GLAS 69

IZ SVEG GLASA

FRANJO KOREN: RETROSPEKTIVA

Galerijski odjel Gradski muzej Karlo-

vac za 2008. godinu priprema re-

trospektivnu izloæbu slikara Franje

Korena. Ove godine je zapoËelo

istraæivanje smjeπtaja opusa Korenovih rado-

va, pa molimo sve koji posjeduju informacije

ili dokumentaciju o Korenovim umjetninama

da nam se jave.

Slikar Franjo Koren (1929 - 1928) maturirao

je na karlovaËkoj Gimnaziji (1948), a potom

zavrπio Viπu kriminalistiËku πkolu u Beogra-

du. Bio je suradnik Majstorske radionice K.

HegeduπiÊa (1960 - 1963), a opus mu stilski

karakterizira apstraktni ekspresionizam i en-

formel.

Jesen, 1964.vl. GMK

IZ SVEG GLASA

70 GLAS

SJEΔANJE NA PETRA GRGECA

KLO©TAR PODRAVSKI, 27. I. 1933 - KARLOVAC, 3. VIII. 2006.

Proljetos, u vrijeme trajanja izloæbe

KarlovaËki likovni susreti, uga-

sio se æivot slikara Petra Grgeca.

Dok je teπka bolest gubila bitku s

vjeËnim pokojem, na galerijskom zidu uronje-

nom u ljetnu sparinu i mrtvilo visjela su dva

Grgecova akvarela.

Grgec gleda kroz oblake. Radostan i pun nade

gleda æivot u daljini. Snage nema. Tu je vjera.

Rascvjetani otok i pogled kroz oblake.

ANTONIJA ©KRTIΔ

PtiËja svadba u KopaËkom ritu MMV, 2005.

Rascvjetani otok, 2005.

GLAS 71

IZ SVEG GLASA

”ZLATNO TELE”

EUROPSKI MUZEJ IDOLOPOKLONSTVA I

POGANSKI HODO»ASNI»KI PUTOVI

Biblijska priËa o Mojsiju i ”Zlatnom teletu”,

shvaÊena kao metafora za idolopoklon-

stvo, nalazi svoj odraz kao fikcija i fakcija

na prapovijesnom lokalitetu Turska Kosa

kraj Topuskog. Tu je, na ilirskom svetiπtu, najveÊem u

kontinentalnoj Hrvatskoj, pronaeno preko 400 gline-

nih idola, πto je brojka barem deset puta veÊa nego

πto ih ima na Ëitavom teritoriju Hrvatske. Datirani su

u vrijeme od 8. do 2. stoljeÊa prije Krista. Usporedo

sa znanstvenim svjedoËanstvima o ilirskom svetiπtu na

kojemu je bilo prakticirano idolopoklonstvo i druge

poganske kultne radnje, u narodu je, pak, saËuvana

legenda koja svakako ima veze s biblijskom priËom

o Mojsiju i ”zlatnom teletu”. U biblijskoj priËi Mojsi-

je razbija ”zlatno tele” i zabranjuje idolopoklonstvo

Izraelcima. Zanimljivo je da na Turskoj Kosi moæemo

registrirati prekid idolopoklonstva u 2. stoljeÊu prije

Krista -dakle u razdoblju iz kojeg potjeËu i zapisi bi-

blijskog petoknjiæja! Prema tome, nalaz na Turskoj

Kosi moæemo povezati s tzv. ”kljuËnim dobom” (prema

njemaËkom filozofu Karlu Jaspersu) u razvoju svjetskih

religija, odnosno u doba za koje se dræi da je osovina

duhovnog razvoja ËovjeËanstva, 8 - 2. st. prije Krista.

Tada, primjerice, djeluju Konfucije u Kini, Buda u Indiji,

æidovski proroci na Bliskom istoku, grËki tragiËari i ve-

liki filozofi poput Sokrata, Platona i Aristotela...

GMK istraæuje lokalitet Turska Kosa veÊ preko 25 godi-

na, πto je urodilo zanimljivim rezultatima koji su sada

gotovo pripravni za turistiËku eksploataciju. Potrebno

je joπ obaviti dvogodiπnja zavrπna iskopavanja najza-

nimljivijih dijelova nalaziπta, obraditi grau, zaπtititi

najugroæenije nalaze te grau pripremiti za prezentaciju

preko broπura, multimedija i velike izloæbe najavljene

za 2008. godinu. Prije toga predviena je organizacija

tematskih turistiËkih putova vezanih uz idolopoklon-

stvo. U okviru iskopavanja predviamo, takoer, orga-

nizaciju meunarodnog arheoloπkog kampa, terensku

nastavu (znanstveni turizam) studenata raznih profila,

obradu grae, pripremu grae za objavljivanje, pojaËa-

no medijsko predstavljanje, objavljivanje knjiæice ”Zlat-

no tele”, knjige ”Kolapljani” i niz drugih aktivnosti.

PriËu valja proπiriti i na druge lokalitete gdje se moæe

dokumentirati idolopoklonstvo i drugi oblici poganskih

vjerovanja. Za sada bi to bili lokaliteti na podruËju Po-

kuplja, a s vremenom bi se projekt proπirio na Ëitavu

Hrvatsku i susjedne zemlje. S obzirom na veliko zani-

manje za takove teme u suvremenom svijetu, oËekuje-

mo i veliko zanimanje za posjetu naπim drevnim svetim

mjestima. Partneri u projektu (Gradski muzej Karlovac,

Gradski muzej Sisak, Arheoloπki muzej Zagreb, Odsjek

za povijest-katedra za staru povijest filozofskog fakul-

teta u Zagrebu, TuristiËka zajednica opÊine Topusko,

opÊina Topusko, opÊina Kamanje…) imaju bogato isku-

stvo u voenju kulturno-turistiËkih akcija, πto jamËi

uspjeπnu realizaciju prve faze projekta.

VeÊina lokaliteta predvienih za prezentaciju 2007. go-

dine nalaze se na podruËjima posebne dræavne skrbi.

Ovdje navodimo samo sadræaje vezane uz idolopoklon-

stvo, ali valja naglasiti da Êe se turistima moÊi ponuditi

i brojni drugi sadræaju kao πto su prirodne ljepote,

stari gradovi i sliËno, kojima ovaj kraj obiluje.

Sve bi ove aktivnosti mogle rezultirati osnivanjem Eu-

ropskog muzeja idolopoklonstva za πto osnovni predu-

vjet (graa) veÊ postoji. Muzejsko iskustvo nadopunila

bi (odnosno najavila) turistiËka ruta Ëijih 11 punktova

je navedeno u iduÊem odjeljku, a moguÊe je i njeno

daljnje grananje.

IZ SVEG GLASA

72 GLAS

”VuËedolska golubica”, VuËedol kod Vukovara, 2500 godina prije Kri-sta, (Arheoloπki muzej Zagreb)

POGANSKI HODO»ASNI»KI PUTOVI PO-

KUPLJA(tematski turistiËki put)

Karta lokaliteta na ”HodoËasniËkim putovima Poku-

plja”

1. Arheoloπki muzej Zagreb

Ova ustanova Ëuva bogatu zbirku idola i ima prapovi-

jesni stalni postav gdje se buduÊi posjetioci poganske

staze mogu dobro informirati o materiji relevantnoj za

razumijevanje davnih razdoblja prije Kristovog roenja.

To bi mogla biti polaziπna toËka za posjetioce iz Zagre-

ba, koji Êe najvjerojatnije biti i najveÊi korisnici staze.

2. Hrsina kod Bosiljeva

Kod samog Ëvoriπta autoputova iz Zagreba, Splita i

Rijeke, tj. kod Ëvoriπta Bosiljevo, nalazi se mistiËna

velika zemljana humka nastala nasipavanjem zemlje.

Povrπinski nalazi pripadaju bakrenom dobu i stari su

oko 5000 godina, ali se pravi karakter ovog mjesta

neÊe moÊi otkriti prije arheoloπkih iskopavanja. U sva-

kom sluËaju, mjesto je zanimljivo za poËetak terenskog

obilaska iz barem dva razloga:

a) nalazi se uz jedno od najznaËajnijih prometnih

Ëvoriπta u Hrvatskoj, pa je dobro mjesto za poËe-

tak staze

b) sama Ëinjenica da je ovdje, reklo bi se ”iz Ëista

mira”, nastao umjetni breæuljak, a da je Ëitav kraj

breæuljkast i obiluje prirodnim uzviπenjima u nepo-

srednoj blizini, daje osjeÊaj tajnovitosti i uvodi u

priËu, odnosno pobuuje na razmiπljanje buduÊeg

posjetioca staze.

3. ©pilja Vrlovka

Od Hrsine put vodi prema ribniËkoj dolini s æivopisnim

srednjovjekovnim gradom Ribnikom i prema πpilji Vr-

lovci u opÊini Kamanje za koju pretpostavljamo da

je veÊ vrlo rano postala kultno mjesto. ©pilja je kao

mistiËno mjesto zanimljiva veÊ sama po sebi. Tu je

pronaena jedinstvena kultna boËica stara oko 5000

godina, predmeti iz rimskog razdoblja s ranokrπÊanskim

simbolima i brojne druge zanimljivosti. OpÊina Kama-

nje vrπi pripreme za turistiËku eksploataciju πpilje.

BoËica iz Vrlovke, πpilja Vrlovka, 3000-2500 godina prije Krista, (GMK)

4. Stari grad Ozalj

RijeË je o veÊ poznatom lokalitetu i izletiπtu. Tu je i

zanimljiva zaviËajna muzejska zbirka. Ovom prilikom

izdvajamo nalaze s kraja kamenog i s poËetka ba-

krenog doba, dakle pribliæne starosti oko 5000 go-

dina. Tu su takoer naene kultne boËice, ali i gline-

ne figurice i ljudske kosti koje smatramo najstarijima

do sada pronaenim u Pokuplju. Dakle, ovdje bi se

mogla zaokruæiti priËa o kamenom dobu i zapoËeti

ona o bronËanom dobu. U muzeju su izloæene velike

æare (urne) iz bronËanog doba. Otuda prema Karlov-

cu put vodi pored velike bronËanodobne nekropole u

TreπÊerovcu.

GLAS 73

IZ SVEG GLASA

antropomorfna figurica, Tur-ska kosa, 5. st. prije Krista, (GMK)3. konjanik, Turska kosa, 6-3.

st. prije Krista, (GMK)

5. Stari grad Dubovac

NajveÊe ulaganje bi bilo u Stari grad Dubovac koji je u

programu za sanaciju Ministarstva kulture i Grada Kar-

lovca. Za naπu priËu Dubovac je zanimljiv jer je podi-

gnut na mistiËnom umjetnom humku s tragovima ljud-

ske djelatnosti od kamenog doba do danas. Misterij

humka joπ nije razjaπnjen, ali je dovoljno zanimljiv za

naπu priËu. Osim toga, nakon preureenje Starog gra-

da bit Êe reaktivirani i nadopunjeni ovdaπnji zanimljivi

turistiËki sadræaji. IstiËe se braniË-kula s vidikovcem.

Tu se predvia razvoj jakog multimedijalnog kulturno

turistiËkog centra.

U okviru posjeta Dubovcu, odnosno Karlovcu, ponudili

bi se brojni drugi sadræaji i raznovrsni smjeπtajni ka-

paciteti, a za naπu priËu je posebno zanimljiv Gradski muzej u Karlovcu gdje se Ëuva najbogatija zbirka gline-

nih idola u Hrvatskoj. Tu se u okviru redovne djelatno-

sti muzeja mogu organizirati raznovrsne radionice.

figurica krave, Turska kosa, 5. st. prije Krista, (pohrana u GMK)

amulet, Stari grad Dubovac, 10. st. pri-je Krista

6. ToËak kod Veljuna

RijeË je o lokalitetu koji tek treba istraæiti. Posebno je

zanimljiv veliki humak koji bi mogao pomoÊi u tumaËe-

nju ranije spomenutih sliËnih tvorevina jer se Ëini da je

ovdje najmanja devastacija lokaliteta.

7. Turska Kosa

Svakako najzanimljiviji lokalitet za zadanu temu, πto je

veÊ navedeno u uvodnom obrazloæenju.

IZ SVEG GLASA

74 GLAS

8. Kiringrad

U selu Kirin, opÊina Gvozd, nalazi se impozantna gra-

dina sa zanimljivim nalazima od kamenog doba do

turskih vremena, a za naπu temu su posebno zanimljivi

relativno brojni nalazi glinenih figurica, idola. I tu se

oËekuje otkriÊe ilirskog svetiπta. U neposrednoj blizini

se nalazi Dom kulture predvien da se ukljuËi u kultur-

no-turistiËku ponudu.

9. Lasinja

Poznati lokalitet uz rijeku Kupu po kojemu je dobila

ime znaËajna bakrenodobna lasinjska kultura. Tu je

pronaen jedan idol πto upuÊuje da bi i taj lokalitet

trebalo uzeti u razmatranje te, zavisno od rezultata

istraæivanja, ukljuËiti u projekt.

10. Klinac Grad kod Petrinje

Lokalitet na kojemu je takoer pronaeno nekoliko fi-

gurica, ali istraæivanja u pravcu otkrivanja svetiπta nisu

obavljena.

11. Sisak

Sisak, antiËka Siscia, jedan od najveÊih starorimskih

gradova, takoer ima prapovijesni sloj s nalazima gli-

nenih idola. Ovdje se, na uπÊu Kupe u Savu u Grad-

skom muzeju i pri razgledanju antiËkih ostataka u gra-

du (arheoloπki park) moæe dobro zakljuËiti prva faza

naπe priËe o ”Zlatnom teletu” i idolopoklonstvu por-

jeËja Kupe.

Nastavak priËe oËekujemo u Kutini gdje se takoer

Ëuva zanimljiv idol, zatim u RipËu kod BihaÊa, gdje je

otkrivena prapovijesna kuÊa s idolima, u Poljancu na

Savi kod Slavonskog Broda, u Lici, na Peljeπcu i tako

redom. Uglavnom na mjestima koja su neopravdano

nedovoljno iskoriπtena u naπoj kulturno-turistiËkoj po-

nudi.

LAZO »U»KOVIΔ

GLAS 75

KOJE JE GODINE OSNOVAN KARLOVA»KI

MUZEJ?

Otkako je 1979, u okviru proslave

obiljeæavanja 400. obljetnice grada, πira

karlovaËka javnost upoznata s podatkom

da je na sjednici Gradskog poglavarstva 18.

prosinca 1904. donesena Odluka o osnutku Gradskog

muzeja, pa je tada obiljeæena 75. godiπnjica njegovog

postojanja - s tim se datumom operira kao s nespor-

nom Ëinjenicom. Pitanje osnutka nije problematizirano

niti 2004, obiljeæavanjem stote godiπnjice. Tako impre-

sivnu godiπnjicu zabiljeæili su brojni hrvatski mediji pa

se otada 1904. kao godina osnutka biljeæi neupitnom.

Dogodilo se, usuujem se reÊi, da su se, nekritiËkim

sagledavanjem povijesti, iz vida izgubili neki drugi,

vaæniji datumi povijesti Muzeja. To su 12. oæujka 1952,

nakon kojega muzej u Karlovcu kontinuirano djeluje ili

13. srpnja 1957. kada je Muzej svoje Ëetiri zbirke, prvi

puta u povijesti, predstavio javnosti.

Naravno, podatak da je 18. prosinca 1904. u Gradskom

poglavarstvu donesena Odluka o osnivanja Gradskog

muzeja ne moæe se osporiti, kao πto se ne moæe ospo-

riti niti to da su prilikom proslava 75. i 100. godiπnjice

organizatori govorili da je, stjecajem povijesnih okol-

nosti, stvarni rad Muzeja zapoËeo radom tek nakon

Drugoga svjetskog rata. Ali, s obzirom da je od Odluke

o osnivanju pa do poËetka rada proπlo 48 godina,

nitko se nije pitao je li ta formulacija u skladu s povi-

jesnom istinom, pa i logikom.

Problem je u tome πto izmeu 18. prosinca 1904. i 12.

oæujka 1952. - nema kontinuiteta, zato 18. prosinca

1979. Muzej nije trebao obiljeæiti 75. godiπnjicu, nego

(nekoliko mjeseci ranije) tek 27. godiπnjicu, a 2004.

godine ”samo” 52, a ne 100 godina od osnutka. Od-

luka o osnivanju muzeja iz 1904. godine, pravniËkim

rjeËnikom reËeno, nije konzumirana; nakon Odluke o

osnivanju nije zaposlena osoba koja Êe raditi posao

muzealca i ustanovi nije dodijeljen primjeren prostor

bez kojega nema muzeja. Time je taj datum (18. XII.

1904), bez obzira πto je relevantan za kulturnu proπlost

Karlovaca, dobio znaËenje koje mu ne pripada. On je

samo jedan od brojnih datuma karlovaËke proπlosti u

kojima su naπi preci izraæavali æelju da Karlovac ima

svoj muzej. Primjerice, jedan od takvih datuma je i

onaj s kraja 19. st. kada je ”Svjetlo” Duπana LopaπiÊa

objavilo apel da se u naπem gradu otvori muzej.

Za tvrdnju da se datumu (18. prosinca 1904) pridaje

veÊe znaËenje nego mu pripada, osim πto me zanima

kulturna povijest, imam i nekih osobnih iskustava, pa

piπem i kao svjedok. Naime, 1. veljaËe 1959. zaposlio

sam se u karlovaËkom Gradskom muzeju. Znam da

tadaπnji muzej nije bila ustanova s pola stoljeÊa tra-

dicije; tada je (1959) to bila ustanova tek na poËetku

djelovanja.

Da gradska Odluka iz 1904. ”nije konzumirana” doka-

zuje viπe napisa u lokalnom tisku objavljenih nedugo

nakon Odluke o osnutku. Tako ”Glasonoπa” od 14. X.

1906. postavlja pitanje: ”©to je s tim Gradskim muze-

jom?” Od gradske odluke proπle su dvije godine, ”neki

su veÊ neπto poklonili, a sabralo bi se viπe toga kad bi

se jednoË pristupilo i k najsmjernijem poËetku otvara-

nja tog muzeja. Za to valja stupiti pred javnost i uËiniti

neπto. Ovako polazi mnogo toga, gubi se i neÊe se po-

vratiti”. U isto vrijeme konkurentski ”Narodni glas” 18.

X. proziva gradsku vlast da se izabrani gradski odbor

veÊ dvije godine nije sastao.

Za sudbinu Odluke iz 1904. posebno znaËenje ima je-

dan nesretni dogaaj iz 1907. Lokalni ”Glasonoπa” (od

GLASONO©A

76 GLAS

13. sijeËnja 1907) piπe da je u poæaru izgorio velik dio

gradske arhive i da je tada ”uniπteno viπe dragocje-

nih predmeta koji su sabrani za gradski muzej kao

cehovske ladice i sl. Velik dio historiËkih spomenika

grada Karlovca iz XIX. st. propao je za uviek”. Zbirka

prikupljena u vezi s Odlukom iz 1904. je izgorjela tri

godine kasnije!

Godine 1911. ponovo se otvara pitanje osnutka i djelo-

vanja muzeja. Gradska vlast (12. srpnja 1911) imenuje

Muzealni odbor i upuÊuje poziv graanima da prikupe

stare predmete. Odreena je i prostorija u kojoj Êe

se skupljati muzealna zbirka, a imenovane su i osobe

koje Êe voditi muzej (proËelnik Melhior LukπiÊ; zamje-

nik Gjuro GaπpareviÊ; biljeænik Dragan ©aπel). VeÊ bi

se tu moglo postaviti pitanje kontinuiteta; radi li se o

novoj odluci ili nastavku rada iz 1904. Bilo kako bilo,

i ovu inicijativu zadesila je joπ gora sudbina nego πto

je bio poæar 1907. Dogodila su se dva svjetska rata.

BuduÊi Êe dogaaji dokazati da kontinuiteta s inicijati-

vama iz Austro-Ugarske - nema.

Iza Drugoga svjetskog rata prvo je osnovana Galerija

slika (12. VII. 1945) a sedam godina kasnije i muzej.

Ondaπnji Karlovac je imao ljude koji su bili sposob-

ni osjetiti vrijednost takve institucije, kao i to da je

za ostvarenje takve odluke potrebna zgrada i struËno

osoblje. Odluka o osnutku donesena je 12. oæujka

1952, a neπto kasnije (1. lipnja ili 1. srpnja) postavljena

je i direktorica Muzeja. Zasluga za takve odluke napo-

se pripada prof. Ruæi Feldman r. StaziÊ, tada predsjed-

nice Savjeta za prosvjetu i kulturu. U vezi s odlukom

o osnutku nema niti jednog dokaza da bi ona znaËila

nastavak posla zapoËetog 1904, ”revolucionarne vla-

sti” nisu imale nikakvog obzira prema odlukama i na-

stojanjima bivπih reæima. U stvarnosti, kada je 1952.

osnovan muzej, za odluku iz 1904. nije se niti znalo,

spominjala se samo 1911, i to kao nesigurna godina.

Dokaz o tome nalazimo u publikaciji objavljenoj u

povodu prve javne manifestacije u organizaciji novo-

osnovanog Gradskog muzeja. Bila je to 1954. Tada je

organizirana izloæba slika Vjekoslava Karasa. Izloæbeni

katalog uredila je Ivana VrbaniÊ, direktorica postavljena

1952. U uvodnom tekstu autorica je, u vezi s historija-

tom muzeja, napisala: ”Zamisao i æelja, da se u Karlov-

cu osnuje muzej, pojavila se veÊ pred viπe od Ëetrdeset

godina. Ali do osnivanja muzeja u pravom smislu rijeËi

nije stjecajem razliËitih okolnosti tada doπlo, a veÊina

s ljubavlju sakupljenih i darovanih predmeta nestali

su u vremenu, dok su bili pohranjeni na tavanu zgra-

de danaπnjeg Narodnog odbora grada - stare Grad-

ske vijeÊnice.”. Ove reËenice, napisane 1954, govore

sve - najkompetentija osoba izjavljuje da kontinuiteta

izmeu 1904. i 1952. nema. A na eventualno pitanje

s kojim je fondom 1952. muzej zapoËeo rad, imamo i

konkretan odgovor Ivane VrbaniÊ Fadejev - radilo se o

Ëetiri predmeta: dvije slike i dva uratka. Veliko Kara-

sovo ulje na platno ”Mojsije izloæen na obali rijeke”,

jedno ulje na platnu Jakova ©aπela (”Karlovac”) i dva

predmeta: bicikl ”kostolomac” i jedna æeljezna πkrinja.

Francuzi bi rekli, quantite negligeable (koliËina zane-

marive vrijednosti).

Iz tih razloga korektno je interes usmjeriti na prve go-

dine nakon osnutka 1952. A daljnja povijest muzeja

razvija se ovako: godine 1953. ustanova ulazi u posjed

zgrade bivπe milicijske stanice (kurija Zrinskih, kasni-

ja æupanijska zgrada) koju je OpÊina dodijelila muze-

ju, 1954. u toj se zgradi odræava velika izloæba slika

Vjekoslava Karasa, a 1955. (26. srpnja) proglaπava se

otvorenje muzeja. U kratkom razdoblju ustanova se

etablirala na hrvatskoj muzejskoj sceni. Bila je to za-

sluga Ivane VrbaniÊ, mlade povjesniËarke umjetnosti.

Iza sebe je imala iskustvo rada u Muzeju za umjetnost

i obrt u Zagrebu dok je tamo bio znameniti ravna-

telj Vladimir TkalËiÊ, potom Zdenko VojnoviÊ i na kraju

Zdenka Munk. ZapoËeti rad u takvom okruæenju - bila

je najviπa moguÊa muzejska πkola. Osim toga, Ivana

VrbaniÊ stekla je iskustvo i radom u Konzervatorskom

zavodu pa je iz njega, rjeπenjem Ministarstva 1952.

godine, postavljena za direktoricu muzeja u Karlovcu.

Roenjem ZagrepËanka, I. VrbaniÊ je imala karlovaËke

korijene, bila je praunuka znamenitoga Vjenceslava

TurkoviÊa. Viπe nego dovoljna motivacija da ambicio-

zno pristupi poslu.

Kao mlada muzealka Ivana VrbaniÊ Fadejev bila je sa-

mozatajna, ali sredina u koju je doπla u njoj je odmah

prepoznala odgovornu i struËnu osobu, i mislim da se

moæe reÊi da se u Karlovcu osjeÊala kao persona grata.

Takoer, uæivala je podrπku i u zagrebaËkim muzejskim

krugovima. U kratkom roku Ivana VrbaniÊ je uspjela u

GLASONO©A

GLAS 77

ustanovi uspostaviti visoke standarde koje je odræala

svih 20 godina sluæbovanja u Karlovcu.

Od samog poËetka Muzej je dobio zadaÊu da brine o

obnovi Starog grada Dubovac. Stoga 1952. treba sma-

trati i godinom kada, nakon osnutka Muzeja, zapoËinje

i obnova Starog grada. Izvrπena je po najstroæim naËe-

lima konzervatorske struke. U poslu oko obnove isti-

cao se Zlatko Satler, tada umirovljenik, jedan od zalju-

bljenika u karlovaËke starine. Bio je i prijatelj prirode

i planinar pa je uspio mobilizirati karlovaËke planinare

da dobrovoljnim radom zapoËnu ËiπÊenje ruπevina Sta-

roga grada.

”Sluæbeno” otvorenje proglaπeno je 26. srpnja 1955.

u povodu desete godiπnjice Narodnog ustanka. Kako

muzej niti 1955. joπ nije imao dovoljno fondova, otvo-

renje je upriliËeno ”Izloæbom lokalne privrede”. Bili su

izloæeni proizvodi KarlovaËke pivovare, tvornice Ëavala,

tekstila, jedaÊeg pribora, cipela itd. IduÊe (1956) Muzej

Êe postaviti izloæbu ”Narodne revolucije” i ”Flore i fau-

ne” (zapravo Prirodoslovnu zbirku), a dvije godine ka-

snije, 13. srpnja 1957. Muzej je kompletiran s joπ dvije

izloæbe - etnografskom i ”Karlovac u XIX. st.” (zapravo

kulturno povijesnom zbirkom). Zbog toga, uz datum

12. oæujka 1952, kada je donesena odluka o osnivanju,

GLASONO©A

78 GLAS

ovaj datum (13. srpnja 1957) je za povijest Muzeja

moæda i najvaæniji. Moæe se reÊi da je to dan s kojim

ova ustanova pokazuje svoje Ëetiri zbirke. Ali toga 13.

srpnja tako se nije moglo razmiπljati, jer je bilo reËeno

da je Muzej 1955. otvoren ”u povodu 10. godiπnjice

osloboenja”. Osim toga, 13. srpnja 1957. se smatra-

lo, to zakljuËujemo po rijeËima Milovana KosanoviÊa,

predsjednika Muzejskog savjeta, da zadaÊa Muzeja nije

ispunjena jer je trebalo ”otvoriti zbirku na Starom gra-

du Dubovac i Starom gradu Ozlju, zatim kompletirati

zbirke Narodne revolucije u Topuskom”. U istoj prilici

predsjednik Savjeta je, u osvrtu na povijest muzeja,

ponovio sve πto je o tome napisala Ivana VrbaniÊ u ci-

tiranom katalogu izloæbe slika Vjekoslava Karasa 1954,

ali je iznio i podatak da je ”veÊ u ljeto 1904. tadaπnje

Gradsko zastupstvo zakljuËilo je da se osnuje muzej”.

Takav podatak, pohvalu prethodnicima, treba proma-

trati s pozicije da se izmeu 1952. i 1957. duhovno

okruæenje promijenilo. Godine 1957. govorilo se i o

”socijalizmu s ljudskim licem”, pet godina ranije taj

pojam nije bio poznat.

Valja reÊi da i jedan podatak iz novije povijesti Muze-

ja spominje 1904. kao godinu osnutka. To je Zbornik

Gradskog muzeja iz 1964. na kojemu piπe da se knjiga

objavljuje ”prigodom 60-godiπnjice osnivanja Muzeja

grada Karlovca”. BuduÊi su ga naveli ljudi kojima je

povijest ustanove bila poznata, taj Ëin valja objasniti.

Istaknut je u vrijeme kada su troπkovi tiskanja bili vrlo

visoki, pa je za objavljivanje knjige trebalo smisliti do-

bru financijsku konstrukciju. Za to je postojala dobra

formula: birokracija je bila nauËena pozitivno reagira-

ti ako se radilo o nekom vaænom povodu: godiπnjici

ustanka, godiπnjici osloboenja ili jubileju druga Tita.

Agilna Ivana VrbaniÊ nije pripadala skupini onih kojima

je povijest poËela 1941, stoga je predloæila zaborav-

ljenu 1904. godinu. Radilo se samo o tome da ”cilj

opravdava sredstvo”!

Bilo kako bilo, kada se govori o osnutku i uspjeπnom

poËetku rada Muzeja, lista zasluænih je znatno πira od

one koja je do sada isticana. Osim prve mlade direk-

torice Ivane VrbaniÊ, na toj se listi trebaju naÊi Ruæa

Feldman, predsjednica Savjeta za prosvjetu i kulturu

1952. godine, Milivoj Tomica tadaπnji gradonaËelnik

(predsjednik GNO), Milovan KosanoviÊ, predsjednik

Muzejskog savjeta, a potom i Rudolf DubravËiÊ, tada

opÊinski duænosnik u prosvjeti i kulturi.

Ima joπ jedan razlog koji objaπnjava zaπto jednu epi-

zodu (Odluka o osnivanju od 18. prosinac 1904) ne

treba uzimati kao datum osnutka Muzeja. To je sklo-

nost provincijske sredine da javnost impresionira bom-

bastiËnim konstatacijama. Sedamdeset i pet (ili sto)

godina - kao da samo od sebe jamËi izvrsnost. Siguran

sam da je 75. godiπnjica obiljeæena samo zato jer je

tada (1979) Muzej imao politiËku, a ne struËnu upravu.

Kasnije, sve se odvijalo po inerciji, a moæda i zbog

sklonosti ”spavanja na lovorikama”.

U svjetlu ovih podataka mlai bi karlovaËki muzealci

trebali odluËiti - koja je prava godina osnutka naπega

muzeja?

RADOVAN RADOVINOVIΔ

GLASONO©A

GLAS PAPIR

GLAS 79

80 GLAS

OGLASI PRODAJE

GLAS 81

OGLASI PRODAJE

82 GLAS

OGLASI PRODAJE

GLAS 83

OGLASI PRODAJE

84 GLAS

OGLASI PRODAJE

GLAS 85

OGLASI PRODAJE

86 GLAS

OGLASI PRODAJE

GLAS 87

OGLASI PRODAJE

88 GLAS

OGLASI PRODAJE

GLAS 89

OGLASI PRODAJE

57. DOMIΔ, LJ.

DUBRAVKA BABIΔ

GALERIJA BRE©AN, 2005.

44 STR., U BOJI

CIJENA: 40,00 KN

58. ALBANEÆE, N. ET. AL.

ALFRED KRUPA

RETROSPEKTIVA

GMK, 2006.

80 STR., U BOJI

CIJENA: 50,00 KN

59. ©KRTIΔ, A.

IVANA MARADIN

KODOVI IDENTITETA

GMK, 2006.

12 STR., U BOJI

CIJENA: 20,00 KN

60. LU»IΔ, M.

PETAR BARI©IΔ

SLOÆENICE

GMK ET. AL., 2006.

104 STR., U BOJI

CIJENA: 40,00 KN

90 GLAS

OGLASI PRODAJE

64. ©KRTIΔ, A.

LIDIJA MA»EK-STANIΔ

MITOLO©KI BOGOVI NA

HRVATSKOM OLIMPU

GMK, 2007.

16 STR., U BOJI

CIJENA: 20,00 KN

61. ©KRTIΔ, A. ET. Al.

DARIO PLAZIBAT

U SPOMEN D. B.

GMK, 2006.

22 STR., U BOJI

CIJENA: 20,00 KN

62. ME©TRIΔ, V.

ALEKSANDRA PODREBARAC

OSAM VELIKIH I

PUNO MALIH FOTKI

GMK, 2006.

16 STR., U BOJI

CIJENA: 15,00 KN

63. ©KRTIΔ, A.

DRAGO BRAJAK

ITINERER

IMAGINARNOG

KRSTARENJA

GMK, 2007.

14 STR., U BOJI

CIJENA. 20,00 KN

GLAS 91

OGLASI PRODAJE

GLAS PREDAKA

U 1. st. n.e. u Pokuplju su se sukobljavali Iliri Kolapijani i Rimljani ...

Vaπe ideje poπaljite SMS-om na mob. 098 9620 389

Goreta, Sanda KoËevar, Viπnja LasiÊ, Jana MihaliÊ,gmk.hr/download/pdf/2007_GLAS_br_2_god...

Documents

Transcript of Goreta, Sanda KoËevar, Viπnja LasiÊ, Jana MihaliÊ,gmk.hr/download/pdf/2007_GLAS_br_2_god...