GoodWill

1

Prof. dr. sc. Ivica PervanSveučilište u SplituEkonomski fakultet

RAČUNOVODSTVENO VREDNOVANJE GOODWILLA

- KORPORACIJSKO RESTRUKTURIRANJE -

Split 2010.

Prof. dr. sc. Ivica Pervan, 2010. 2

1. POJAM GOODWILLA

• Etimološki gledano, goodwill predstavlja riječ iz engleskog jezika, koja označava: dobru volju, prijateljstvo, čuvenost, reputaciju.

• Međutim, s računovodstvenog gledišta goodwill predstavlja specifičan oblik nematerijalne imovine koja se iskazuje u bilanci kompanije.

• Najranije definicije goodwilla smatraju da goodwill uglavnom predstavlja poslovne prednosti koje rezultiraju iz dobrih odnosa s kupcima.

• Tako primjerice, 1810. godine engleski Lord Eldon ističe da goodwill koji se prodaje nije ništa drugo nego "vjerojatnost da će se stari kupac obratiti na staro mjesto".

• Takav pristup goodwillu obično se naziva tržišno orijentirani pristup.

2


• Liverpool-sko udruženje studenata računovodstva u definiciji iz 1888.godine ističe da goodwill predstavlja prednosti i koristi od zainteresiranosti kupaca za kompaniju, kao i vjerojatnost da će se njihova potpora kompaniji nastaviti i u budućnosti.

• Nadalje, u definiciji se naglašava da goodwill može postojati samo u kompanijama koje već posluju, odnosno da se goodwill ne može odmah pojaviti u novoosnovanoj kompaniji (Catlett, Olson, 1968.)

• Ovdje se može zaključiti da najranije definicije goodwilla stavljaju naglasak na personalne karakteristike vlasnika kompanije i dobre odnose s kupcima koji rezultiraju koristima za kompaniju.

• Naglasak na personalnim karakteristikama vlasnika kod procjene goodwilla ima smisla i danas u onim kompanijama koje se bave intelektualnim uslugama:

• To se primjerice može odnositi na računovodstvene servise, revizorske tvrtke, odvjetničke urede i slične kompanije.

• Ako takve kompanije imaju samo jednog vlasnika, koji jedini ima sva potrebna stručna znanja i uvid u cijelo poslovanje onda su vrijednost kompanije i goodwilla presudno vezane za vlasnika.

• Naime, smrću vlasnika u takvim kompanijama vrlo lako dolazi do njihove likvidacije i gubitka goodwilla, koji je imao izvor u vlasniku.


• Kasnije, kako su gospodarski sustavi rasli i postajali sve kompleksniji pojavili su se brojni faktori, koji su također mogli doprinijeti profitabilnosti kompanije i vrijednosti goodwilla.

• Stoga, kasnije definicije goodwilla ističu da goodwill predstavlja sve faktore koji mogu pridonijeti prednostima koje već utemeljena kompanija posjeduje, u odnosu na kompaniju koju treba osnovati.

• Tako primjerice, Young 1927. godine ističe da se goodwill sastoji od tri kategorije ekonomskih prednosti:

1. potrošački goodwill - navika ili povlašteno pokroviteljstvo kupaca2. industrijski goodwill - lojalnost i prilagodljivost zaposlenika3. financijski goodwill - kreditna sposobnost koja omogućava podizanje kredita kada su

neophodni.

• Međutim, pored ovako opisanih elemenata goodwilla, Young ističe da goodwillodražava sve faktore koji mogu doprinijeti iznadprosječnoj profitabilnosti.

3


• Slično kao i Young, Walker (kod kupnje kompanije) smatra da "ako se očekuje dobitak veći od normalnoga vjerojatno je da će se plaćanje morati izvršiti za goodwill" (Catlett, Olson, 1968., str. 11).

• U prethodne dvije definicije, objašnjenje goodwilla obuhvaća veći broj faktora, te se istovremeno stavlja naglasak i na iznadprosječnu profitabilnostkompanije koja proizlazi djelovanja tih faktora.


2. EKONOMSKI ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA GOODWILL

• Catlet i Olson u svojoj studiji iz 1968. godine daju sljedeću klasifikaciju mogućih faktora koji uzrokuju goodwill:

1. superioran management2. izvrsni manageri prodaje i organizacije3. slabosti managementa konkurencije4. učinkovito oglašavanje5. tajni proizvodni postupak6. dobri radni odnosi7. izvrsna kreditna pozicija8. izvrsni programi obučavanja radnika9. dobri odnosi s javnošću zbog humanitarnog rada 10. nepovoljni razvoji poslovanja kod konkurencije11. korisna udruživanja s drugim kompanijama12. strateška lokacija13. otkrivanje talenata i resursa.

4


• Falk i Gordon su proveli istraživanje o čimbenicima koji utječu na goodwill1977. godine na uzorku američkih top managera, te su zaključili da goodwilluključuje sljedeće elemente:

• povećanje kratkoročnih novčanih tijekova– proizvodne ekonomije– prikupljanje kapitala– niži troškovi financiranja– smanjenje troškova držanja zaliha– izbjegavanje transakcijskih troškova– porezne koristi

• stabilnost– osiguranje nabave– smanjenje fluktuacija– dobri odnosi s vladom

• ljudski faktor– managerski talenti– dobri radni odnosi– dobri programi obučavanja radnika– organizacijska struktura– dobri odnosi s javnošću

• ekskluzivnost– pristup tehnologiji– trgovačko ime.


• S obzirom na sve prethodno izneseno o ekonomskoj logici goodwilla, moglo bi se zaključiti da je riječ o dinamičkoj ekonomskoj kategoriji vezanoj za vrijednost kompanije, a koja ima sljedeće temeljne karakteristike:

1. goodwill se može sastojati od brojnih faktora, od kojih neki mogu biti kontrolabilni, a drugi nekontrolabilni s aspekta managementa

2. identificiranje vijeka trajanja i vrijednosti svakog ekonomskog faktora goodwilla najčešće nije racionalno s aspekta troškova i koristi

3. goodwill nije moguće kupiti odvojeno od kompanije, odnosno od ekonomski zaokruženoga i samostalnog segmenta kompanije

4. u malim kompanijama koje se bave intelektualnim uslugama goodwill proizlazi iz sposobnosti i znanja vlasnika, te ga je vrlo teško prenijeti na novog vlasnika ako stari vlasnik umre ili napusti posao

5. vrijednost goodwilla nije statična, već ona vrlo često može varirati ovisno o djelovanju kontrolabilnih i nekontrolabilnih faktora

6. zbog nestabilnosti vrijednosti, goodwill najčešće nije ekonomski opravdano precizno mjeriti osim u slučaju kupnje kompanije

7. indikator postojanja goodwilla je očekivana iznadprosiječna profitabilnost kupljene kompanije ili spojenog ekonomskog subjekta

8. vrednovanje goodwilla uvijek će jednim dijelom biti subjektivno i ovisiti o različitim pretpostavkama i procjenama.

5


3. POJAVNI OBLICI GOODWILLA

• Klasifikacija goodwilla na sinergijski (zajednički) i zasebni goowillkupljene tvrtke, proizlazi iz pitanja: kojem subjektu iz poslovnog spajanja "pripada" goodwill?

• Naime, ako je analizom prije spajanja utvrđeno da se očekuju sinergijski efekti od poslovnog spajanja i zajedničkog poslovanja onda je riječ o sinergijskom goodwillu, koji pripada spojenom ekonomskom subjektu kao cjelini.

• S druge strane, premija plaćena za goodwill može biti uzrokovana očekivanim iznadprosječnim dobicima od same kupljene kompanije, te se u tom slučaju može kazati da goodwill pripada kupljenoj kompaniji.


3.1. Sinergijski goodwill

• Očekivana sinergija od zajedničkog poslovanja vrlo često predstavlja temelj poslovnog spajanja, jer se očekuje da će spojeni ekonomski subjekt ostvariti bolje poslovne rezultate u usporedbi s odvojenim poslovanjem dviju nezavisnih kompanija.

• Očekivana sinergija je vrlo čest poticaj za spajanja u strateškoj formi povezane diverzifikacije i horizontalnog spajanja.

• Takav pristup vrednovanju poslovnog spajanja može se zapisati na sljedeći način:

• Objašnjenje simbola:

– VXY - vrijednost spojenog gospodarskog subjekta XY– VX - vrijednost kompanije X– VY - vrijednost kompanije Y

• Očekivana sinergija se često simbolički prikazuje pomoću formule 2 + 2 = 5.

YXXY VVV +>

6


3.2. Zasebni goodwill

• Pored sinergijskog goodwilla koji proizlazi iz sinergijskih efekata zajedničkog poslovanja dviju kompanija, moguće je govoriti i o zasebnom goodwillukupljene kompanije.

• Analizu zasebnog goodwilla kompanije i njegove vrijednosti pogodno je razmatrati sa sljedeća dva aspekta:

• osnivanje nove kompanije u odnosu na kupnju već postojeće kompanije• kupnja jedne kompanije u odnosu na kupnju konkurentskih kompanija.

• Neke prethodno spomenutih definicije goodwilla isticale su da goodwillpredstavlja prednosti koje već osnovana kompanija ima u odnosu na kompaniju koja treba započeti s poslovanjem.

• Ovakav pristup shvaćanja goodwillu jako je koristan u kontekstu investicijske odluke o rastu kompanije, gdje se ta odluka inicijalno obično svodi na pitanje: interni ili eksterni rast?


• Pri odluci o rastu kompanije management se može odlučiti za interni rast, primjerice osnivanjem nove kompanije-kćeri koja će izgraditi zgrade, kupiti potrebnu opremu, obučiti zaposlene, te nakon toga započeti s proizvodnjom i prodorom na tržište.

• S druge strane, alternativa internom rastu može biti eksterni rast kroz kupnju već postojeće kompanije koja se bavi željenim poslom.

• Ovdje dolazi do izražaja efekt tzv. "going concern-a", prema kojem kompanija kao poslovna cjelina vrijedi više nego sama njena neto imovina (Bumstead, 1998.).

• Naime, logično je da već postojeća kompanija može imati brojne poslovne prednosti u odnosu na novoosnovanu kompaniju.

7


• Ovdje se kao osnovne potencijalne prednosti već postojeće kompanije mogu navesti sljedeće:

1. ugled kod kupaca i dobavljača, 2. dobro uvježbani i iskusni zaposlenici, 3. poznato trgovačko ime ili brand proizvoda i 4. uhodan proizvodni proces.

• Realno je za očekivati da će svi ti faktori djelujući zajedno osigurati značajne početne prednosti već postojećoj kompaniji u odnosu na novoosnovanu kompaniju!!!

• U tom kontekstu, djelovanje tih faktora označava postojanje goodwilla koji već utemeljena kompanija ima u odnosu na novoosnovanu kompaniju, koja goodwill tek treba razviti svojim poslovanjem.

• Dakle, vlasnici već utemeljene kompanije sasvim ekonomski opravdano mogu u pregovorima o prodaji svoje kompanije razgovarati o vrijednosti "going concern-a" njihove kompanije, odnosno o vrijednosti tog dijela goodwilla.


• Međutim, daljnji korak u analizi zasebnog goodwilla kompanije može predstavljati analiza njenih iznadprosječnih dobitaka.

• Takav pristup analizi proizlazi iz definicija goodwilla koje koriste koncept iznadprosječnih dobitaka.

• One kompanija koje ostvaruju iznadprosječne profite generiraju goodwill,dok one kompanije koje ostvaruju ispodprosječne profite uništavaju goodwill.

8


4. OSNOVNI PROBLEMI RAČUNOVODSTVENOG VREDNOVANJA GOODWILLA

• Osnovni problemi pri računovodstvenom mjerenju ekonomskog goodwillaproizlaze iz koncepcijskog okvira suvremenog financijskog računovodstva.

• Naime, prema koncepcijskom okviru postoji nekoliko bitnih ograničenja koja direktno utječu na računovodstveno vrednovanje goodwilla.

• Oduvijek se pri računovodstvenom obračunu goodwilla postavljalo najmanje sljedeća dva pitanja:

1. je li goodwill imovina ili nije (početno priznavanje)? 2. gubi li goodwill na svojoj vrijednosti ili ne (naknadno vrednovanje)?


4.1. Početno priznavanje

• Prema koncepcijskom okviru IASB-a, svaka imovinska stavka bilance treba biti u skladu sa sljedećom definicijom:

imovina je resurs koji kontrolira kompanija kao rezultat prošlih transakcija, iz kojeg se očekuje priljev ekonomskih koristi u budućnosti i koji ima cijenu ili vrijednost koja se može pouzdano mjeriti (IASB, 2000.).

• Dakle, goodwill se može iskazati u bilanci samo ako su ispunjena sljedeća tri uvjeta:

1. goodwill je pod kontrolom kompanije2. od goodwilla se očekuju buduće ekonomske koristi3. cijena ili vrijednost goodwilla se može pouzdano mjeriti.

9


• Što se tiče kriterija kontrole nedvojbeno je da vrijednost goodwilla nije uvijek pod kontrolom kompanije jer uz kontrolabilne mogu postojati i nekontrolabilnifaktori na koje kompanija ne može utjecati.

• Prema tom kriteriju goodwill ne zadovoljava kriterij priznavanja u potpunosti.Ovdje bi se moglo kazati da samo onaj goodwill koji proizlazi iz djelovanja kontrolabilnih faktora može biti priznat kao imovina.

• Međutim, praktično je jako teško pouzdano razlučiti vrijednosne efekte kontrolabilnih od nekontrolabilnih faktora.


• Što se tiče kriterija očekivanih ekonomskih koristi od goodwilla može se kazati da ekonomske koristi predstavljaju samu srž ekonomskog goodwilla, jer prema definicijama goodwill predstavlja sadašnju vrijednost očekivanih iznadprosječnih profita, odnosno ekonomskih koristi.

• Drugo je pitanje koliko su prognoze očekivanih profita (ili iznadprosječnih) pouzdane, jer one značajno ovise o brojnim pretpostavkama i prognozama koje je management koristio pri vrednovanju ciljne kompanije.

• Ovdje valja naglasiti da MSFI 3 nigdje decidirano ne ističu da goodwillpredstavlja očekivane iznaprosječne ekonomske koristi, već samo ekonomske koristi iz budućnosti.

10


• Posljednji kriterij za priznavanje je pouzdano mjerenje cijene ili vrijednosti goodwilla, što se opet može dvojako promatrati.

• Naime, ako je riječ o interno razvijenom goodwill on nema "nabavnu cijenu",te je jako teško pouzdano utvrditi njegovu vrijednost zbog nestabilnosti utjecajnih faktora, njihovog međudjelovanja, itd.

• S druge strane, kupljeni goodwill je "plaćen" kroz kupovnu cijenu stečene kompanije, te se u tom kontekstu može kazati da je njegova vrijednost barem u trenutku kupnje donekle pouzdano mjerena.

• Ovdje također može biti značajnih pogrešaka u iskazivanju goodwilla, koje mogu rezultirati iz preplaćene akvizicije, pogrešnog vrednovanja troška akvizicije, te pogrešno utvrđenih fer vrijednosti stečene imovine i obveza.


4.2. Naknadno vrednovanje goodwilla

• Nakon početnog priznavanja i mjerenja goodwilla kao imovine u bilanci otvara se pitanje: kako obračunavati goodwill nakon dana spajanja?

• Ovdje dolazi do izražaja problem mjerenja smanjenja ekonomskih faktora goodwilla, te prikladnost uporabe metoda:

1. amortizacije,2. testa na umanjenje vrijednosti, 3. jednokratnog 100% otpisa.

• Ako djelovanje ekonomskih čimbenika goodwilla tijekom vremena opada onda i goodwill kao bilančna stavka treba gubiti na vrijednosti.

• S druge strane, ulaganjem u kontrolabilne ekonomske čimbenike goodwillaoni mogu biti sve izraženiji, ojačati konkurentsku poziciju kompanije i osiguravati iznadprosječne profite, te povećati vrijednost goodwilla.

• Uzevši u obzir i takvu mogućnost, test na umanjene vrijednosti ima konceptualnu prednost pred sistematskom amortizacijom ili trenutačnim otpisom vrijednosti goodwilla.

11


5. MEĐUNARODNA PRAKSA RAČUNOVODSTVENOG VREDNOVANJA GOODWILLA

5.1. Početno mjerenje goodwilla

5.1.1. Rezidualni koncept mjerenja goodwilla

• Rezidualni koncept (engl: residual approach) mjerenja goodwilla polazi od činjenice da goodwill predstavlja "skrivene" resurse-imovinu, koji se nisu mogli priznati i mjeriti pri računovodstvenom vrednovanju poslovnog spajanja.

• Rezidualni koncept se fokusira na pozitivni rezidual između plaćene cijene i fer vrijednosti prepoznatljive neto imovine stečene kompanije.

• Prema ovom konceptu goodwill predstavlja:

"...nematerijalne resurse i uvjete koji doprinose iznadprosječnoj snazi kompanije u područjima tehničkih vještina i znanja, upravljanja, marketinga, koji se ne mogu zasebno identificirati i vrednovati" (Kieso, Weygandt, 1986.).


• Zbog nemogućnosti zasebnog identificiranja i mjerenja vrijednosti tih resursa, svi oni zajedno predstavljaju goodwill, koji se prema modernim standardima izračunava prema sljedećoj formuli:

• Što se tiče rezidualnog pristupa mjerenju goodwilla može se kazati da je to indirektni pristup, koji izbjegava pojedinačno priznavanje i vrednovanje faktora koji doprinose iznadprosječnoj snazi i profitabilnosti kupljene kompanije.

• Prema modernom rezidualnom konceptu goodwill je rezidual između troška kupnje ciljne kompanije i fer vrijednosti njene neto imovine.

• U pojedinim se državama koristi i tzv. stari rezidualni koncept kod kojeg se goodwill izračunavao kao razlika između troška kupnje i koji je plaćen za kupnju ciljne kompanije i knjigovodstvene vrijednosti njene neto imovine.

imovinenetovrijednostFerkupnjeTrošakGoodwill −=

12


5.1.2. Mjerenje goodwilla konceptom iznadprosječnih profita

• Alternativni koncept mjerenja goodwilla u odnosu na prethodno objašnjeni rezidualni, naziva se koncept iznadprosječnih profita (engl: excess earnings approach).

• Koncept iznadprosječnih profita predstavlja odraz onih definicija goodwilla, prema kojima: "goodwill postoji u slučaju kada se može identificirati iznadprosječna profitabilnost ciljne kompanije u odnosu na ostale konkurentske kompanije u industriji (Johnson, 1993.)".

• Dakle, ovdje je riječ također o indirektnom vrednovanju goodwilla, jer se ne pokušavaju identificirati i vrednovati pojedini ekonomski faktori (uzročnici) goodwilla koji su generatori iznadprosječne profitabilnosti.

• Koncept iznadprosječnih profita je usmjeren na posljedicu djelovanja ekonomskih faktora goodwilla, odnosno na iznadprosječne dobitke.


• Prema konceptu iznadprosječnih profita goodwill se izračunava kao sadašnja vrijednost diskontiranih očekivanih iznadprosječnih dobitaka od poslovanja kupljene kompanije, što se može iskazati pomoću sljedeće formule (Kieso, Weygandt, 1986.):

• Objašnjenje oznaka:– n - godina (n=1....x)– r - diskontna stopa– Iznaprosječni dobitak- razlika očekivanog dobitka kupljene kompanije i prosječnog dobitke industrije

• Vrednovanje goodwilla uporabom koncepta iznadprosječnih profita zahtijeva utvrđivanje sljedeća četiri elementa izračuna:

1. prosječna profitabilnost u industriji2. prognoza budućih dobitaka kupljene kompanije3. utvrđivanje diskontnog faktora za izračun sadašnje vrijednosti4. definiranje broja godina za koje se očekuju iznadprosječni dobici.

∑= +

=x

1nn)r1(

dobiciečniIznadprosjGoodwill

13


• Međunarodna praksa kod inicijalnog vrednovanja goodwilla (stanje do 2002):

U pravilu manja imovina i kapital, veća zadržana dobit u bilanci. Veći dobitak u računu dobitka i gubitka jer nema amortizacije goodwilla.

Češka, Latvija, Rusija, Mađarska, Francuska, Njemačka, Japan, Italija

Neevidentiranje goodwilla:zbog liberalnih uvjeta za primjenu metode udruživanja interesa ili nepostojanja pravila za obračun spajanja

Pogrešno iskazan goodwill jer njegova vrijednost može biti precijenjena ili podcijenjena zbog usklađenja imovine i obveza na fer vrijednosti

Češka, Rusija, Mađarska, Danska

Stari rezidualni pristup:goodwill je razlika troška kupnje i knjigovodstvene vrijednosti stečene neto imovine

Financijska izvješća iskazana u skladu s modernim račun. standardima za spajanja (MSFI 3, SFAS, 141, FRS 6, itd.)

Australija, Kanada, Bugarska, Ukrajina, SAD, IASB

Moderni rezidualni pristup:goodwill je razlika troška kupnje i fer vrijednosti stečene neto imovine

Učinak na financijskaizvješća

Zemlja u kojoj se primjenjujePostupak

Inicijalno mjerenje goodwilla na dan spajanja


5.2. Naknadno mjerenje goodwilla

5.2.1. Trenutačni otpis od glavnice

• Trenutačni otpis (engl: write-off) goodwilla od glavnice predstavlja jedan od najstarijih i najkonzervativnijih pristupa računovodstvenom obračunu goodwilla.

• Otpis goodwilla od glavnice uglavnom se provodio umanjenjem rezervi ili zadržanog dobitka (Catlett, Olson, 1968.).

• Ovakav pristup računovodstvenom tretmanu goodwilla je najkonzervativniji jer ne priznaje mogućnost da je goodwill imovina koja kroz duže razdoblje može stvarati ekonomske koristi.

• Naime, zagovornici trenutačnog otpisa su kao glavni argument za ovakav pristup uglavnom isticali problem subjektivnog određivanja vijeka trajanja goodwilla, iznosa troška amortizacije i posljedičnog utjecaja na objavljeni dobitak.

14


• U aktivi bilance smanjuje se imovina za iznos otpisanog goodwilla, dok se istovremeno u pasivi smanjuju premije na emitirane dionice, rezerve i zadržani dobici.

• Neamortiziranje goodwilla znači veći objavljeni dobitak, što ima direktan utjecaj na račun dobitka i gubitka.

• Povećanje pokazatelja profitabilnosti zbog otpisa goodwilla javlja se kod pokazatelja povrata na imovinu/kapital (ROA i ROE), kod kojih se istovremeno maksimizira brojnik (dobitak), dok se istovremeno minimizira nazivnik (ukupna imovina i kapital).

• Suprotan učinak se javlja kod pokazatelja zaduženosti (omjeri dug/imovina ili dug/glavnica), koji postaju lošiji jer se smanjuju ukupna imovina i kapital (nazivnik), dok iznos obveza (brojnik) ostaje nepromijenjen.

Glavnica

GlavnicaOstala imovina

Obveze

Ostala imovina

ObvezeGoodwill

PasivaAktivaPasivaAktiva

Bilanca nakon dana spajanjaBilanca na dan spajanja


5.2.2. Amortizacija

• Koncept kapitalizacije i amortizacije polazi od pretpostavke da goodwill ima karakteristike dugotrajne nematerijalne imovine koja ima ograničeni vijek trajanja, te koja postepeno gubi na svojoj vrijednosti.

• Ovakav pristup računovodstvenom obračunu goodwilla zasigurno je teorijski utemeljeniji od trenutačnog otpisa koji ne smatra da goodwill može stvarati koristi u budućnosti.

• Svaka ispravno vrednovana akvizicija rezultira maksimalnom cijenom koju je kupac spreman platiti s obzirom na očekivane buduće dobitke i novčane tijekove od kupljene kompanije.

• Ako je plaćeni iznos veći od fer vrijednosti neto imovine kupljene kompanije to može značiti da kupac očekuje određene ekonomske koristi od djelovanja različitih nematerijalnih resursa koji nisu mogli biti zasebno evidentirani kao imovinske stavke u bilanci na dan spajanja.

15


• Međutim, kod ovog pristupa upravo najveći problem predstavlja utvrđivanje vijeka trajanja goodwilla i njegovih efekata na dobitak i novčane tijekove.

• Kao moguće rješenje tog problema moglo bi se istaknuti analiziranje glavnih ekonomskih čimbenika goodwilla i procjena vijeka njihovog djelovanja.

• Stoga, u cilju iskazivanja što točnijeg iznosa goodwilla i smanjenja njegove vrijednosti bilo bi potrebno na kraju svake poslovne godine preispitati djelovanje ekonomskih čimbenika koji se nalaze iz goodwilla iskazanog u bilanci.

• Što se tiče samih efekata kapitalizacije i amortizacije goodwilla na financijska izvješća jasno je da će ovakav pristup rezultirati većim iznosom imovine i kapitala u odnosu na trenutačni otpis goodwilla od glavnice.

• Posljedično će se popraviti i pokazatelji zaduženosti, koji su bitni pri sklapanju ugovora o dužničkom financiranju.

• Međutim, u računu dobitka i gubitka kompanija stjecatelj tijekom svih godina trajanja goodwilla mora evidentirati rashod amortizacije goodwilla i posljedično smanjivati objavljeni dobitak.


5.2.3. Kapitalizacija bez amortizacije

• Primjenom koncepta postupka kapitalizacije bez amortizacije goodwill se tretira kao imovina od koje se očekuju ekonomske koristi kroz neograničeno vrijeme, jer ne gubi na svojoj vrijednosti.

• Kao opravdanje ovakvog pristupa njegovo zagovornici obično ističu da glavni izvori goodwilla kao što su managerske vještine, poslovni ugled i vještine zaposlenika s vremenom ne opadaju već se uglavnom povećavaju (Johnson, 1993., str. 3).

• Međutim, ovakav pristup obračunu goodwilla ne mora biti potpuno isključiv kada je riječ o problemu smanjenja njegove vrijednosti, te se može ostaviti mogućnost naknadnog periodičnog vrednovanja goodwilla.

• Drugim riječima, početna pretpostavka je da je goodwill nepotrošiva imovina, ali to se ne mora prihvatiti olako i definitivno, već se na kraju svake poslovne godine može ponovo izvršiti vrednovanje goodwilla.

• Ako se takvim postupkom naknadnog vrednovanja utvrdi da je goodwill ipak izgubio jedan dio svoje početne vrijednost, onda ga treba umanjiti knjiženjem rashoda u računu dobitka i gubitka.

16


• Kapitalizacija bez amortizacije ima najpovoljnije početne učinke na financijska izvješća (ako nema umanjenja vrijednosti goodwlla), iz razloga što se iskazuje najveća imovina i kapital na dan spajanja.

• U tom slučaju na dan spajanja pokazatelji profitabilnosti i zaduženosti imaju iste vrijednosti kao kod postupka kapitalizacije s amortizacijom.

• Međutim, razlike se javljaju u narednim poslovnim godinama, gdje se kod same kapitalizacije ne knjiže rashodi amortizacije, što rezultira višim iznosima objavljenih dobitaka i imovine u bilanci.

• Upravo se ovaj pristup obračunu goodwilla uz test na umanjenje vrijednosti afirmirao posljednjih godina u SAD-u, te je 2004. godine usvojen kod IASB-a.


• Međunarodna praksa kod naknadnog vrednovanja pozitivnog goodwilla (stanje do 2002):

Ovisi o konkretnom slučaju, otvara mogućnost lažiranja izvješća jer ovisi o dosta managerskih procjena

SAD od 2001., Kanada od 2001., IASB od 2004.

Test na umanjenje vrijednosti goodwilla

Veća imovina, kapital, dobitak jer goodwill ne gubi na vrijednostiVelika Britanija, IrskaKapitalizacija bez amortizacije

Manja imovina i kapital u bilanci. Minimalizacija dobitka u godini spajanja, ali veći dobici kasnije jer nema amortizacije goodwilla

ČeškaIsknjižavanje goodwilla na rashode odjednom

Otpis od glavnice uzrokuje manju imovinu u bilanci, ali veći dobitak jer nema rashoda amortizacije goodwilla

Danska, Francuska do 2000., Njemačka, Velika Britanija do 1998., Italija

Otpis goodwilla od glavnice

Sadržaj financijskih izvješća ovisi prvenstveno o izabranom vijeku trajanja goodwilla (duži vijek trajanja uzrokuje veću imovinu, kapital i dobit)

IASB do 2004, Bugarska, Estonija, Australija, Francuska od 2000., Japan, Ukrajina, Danska

Kapitalizacija goodwilla u bilanci i amortizacija tijekom dozvoljenog vijeka trajanja

Učinak na financijska izvješća

Zemlja u kojoj se primjenjujePostupak

Računovodstveni obračun pozitivnog goodwilla(nakon dana spajanja)

17


• Međunarodna praksa kod naknadnog vrednovanja pozitivnog goodwilla (stanje do 2002):

Maksimizira glavnicu, te uzrokuje manje dobitke u narednim godinama poslovanja.

Češka, ItalijaIskazivanje u okviru glavnice

Efekt na financijska izvješća je isti kao kod prvog postupka, te se samo pozicija negativnog goodwillapremješta u aktivu

Danska, Japan, Velika Britanija, Latvija, Rusija, Ukrajina, IASB od 1998.

Umanjenje od pozitivnog goodwillauz postupno priznavanje prihoda

Uzrokuje maksimalizaciju dobitka i glavnice u onoj godini kada je spajanje realizirano

SAD, Kanada, Latvija, Češka, Ukrajina, Rusija, IASB od uvođenja MSFI 3

Direktno priznavanje prihoda u računu dobitka i gubitka

Postoji utjecaj na dobitak, jer što je razdoblje priznavanja prihoda duže to su dobitak i glavnica manji.

Bugarska, Latvija, Mađarska, Rusija, Ukrajina, Danska, Japan, Velika Britanija, IASB do uvođenja MSFI 3

Priznavanje odgođenog prihoda, koji se postupno priznaje kao prihod u računu dobitka i gubitka

Učinak na financijska izvješćaZemlja u kojoj se primjenjujePostupak

Računovodstveni obračun negativnog goodwilla(nakon dana spajanja)


5. INICIJALNO VREDNOVANJE GOODWILLA PREMA MSFI 3

• Prema MSFI 3 goodwill se inicijalno mjeri modernim rezidualnim pristupom, kao višak troška poslovnog spajanja iznad stjecateljevog udjela u fer vrijednosti neto imovine.

18


• Ako se pojedini oblik stečene nematerijalne imovine ne može priznati jer ne zadovoljava kriterije iz MRS-a 38 to ima direktan učinak na povećanje iznosa goodwilla.

• Nakon početnog priznavanja, prema MSFI-ima goodwill treba iskazivati prema trošku umanjenom za akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti.

• Kod obveznika MSFI-a goodwill se više NE SMIJE amortizirati, već se mora godišnje (ili učestalije) testirati na umanjenje sukladno odredbama MRS-a 36.

• Kod obveznika primjene HSFI-ja, prema HSFI 2 (t. 72) proizlazi da se goodwillAMORTIZIRA kroz razdoblje do 5 godina!!!

• Kod HSFI-ja 2 se koristi pristup iz “starog” MRS-a 22 i VII Direktive EU.

• Ovdje valja napomenuti da se prema poreznim propisima u Hrvatskoj amortizacija goodwilla ne priznaje kod utvrđivanje porezne osnovice poreza na dobit (čl. 22, st. 6 Pravilnika o porezu na dobit, NN 95/2005).

• Drugim riječima, amortizacija goodwilla je uvećanje porezne osnovice u PD obrascu!!!


• Ako se ne pojavi goodwill već višak stjecateljevoga udjela u neto fer vrijednosti prepoznatljive imovine, obveza i nepredviđenih obvezastečenog društva iznad troška poslovnog spajanja potrebno jepreispitati postupak prepoznavanja i vrednovanja imovine, obveza i nepredviđenih obveza stečene kompanije, kao i vrednovanje troška stjecanja.

• Ako se nakon toga ponovo pojavi pozitivna razlika ona se mora odmah priznati kao dobit/prihod u računu dobiti i gubitka.

• Kod obveznika HSFI-a, HSFI 2 na isti način tretira ovu situaciju, dok se koristi izraz negativni goodwill (HSFI 2, t. 73).

• Nema mogućnosti razgraničenja prihoda (kao u “starom MRS-u 22”!!!

• Budući se negativni goodwill iskazuje kao prihod-dobit u računu dobiti i gubitka proizlazi da se na tu dobit plaća porez na dobit po stopi od 20%.

19


6. TESTIRANJE GOODWILLA NA UMANJENJE PREMA MRS-u 36 KOD OBVEZNIKA MSFI

6.1. Definicije iz MRS-a 36

• Budući goodwill ne stvara novčane tokove samostalno on se ne testira samostalno, već se testira na umanjenje na razini jedinica koje stvaraju novac-JSN.

• Prema MRS-u 36 gubitak od umanjenja postoji ako knjigovodstveni iznos nekog sredstva (ili jedinice koja stvara novac) premašuje nadoknadivi iznos istog sredstva.

• Knjigovodstveni iznos (KI) je iznos prema kojem je sredstvo iskazano u bilanci nakon umanjenja akumulirane amortizacije i akumuliranog gubitka od umanjenja.


• Nadoknadivi iznos (NI) je viši iznos između fer vrijednosti umanjene za trošak otuđenja i vrijednosti u uporabi.

• Fer vrijednost sredstva predstavlja iznos koji se može dobiti prodajom sredstva u transakciji pred pogodbom između poznatih i spremnih kupaca.

• Vrijednost u uporabi je iznos sadašnje vrijednosti budućih novčanih tijekova koji se očekuju od uporabe sredstva ili jedinice koja stvara novac (primjena procjena i DCF metode).

• Test na umanjenje vrijednosti treba provoditi na dan izrade financijskih izvješća uvijek kada postoji indikacija da bi vrijednost sredstva ili jedinice koja stvara novac mogla biti umanjena.

• Kod goodwilla se testiranje na umanjenje MORA provesti jednom godišnje bez obzira na (ne)postojanje indikacija o umanjenju!!!

20


6.2. Jedinice koje stvaraju novac

• Jedinica koja stvaraju novac (JSN) - najmanja skupina imovine koja stvara novac iz neprekidne uporabe i koja je uvelike neovisna o novčanim tijekovima druge imovine ili skupina imovine.

• Pri utvrđivanju jedinica koje stvaraju novac treba koristiti prosudbu koja ponajprije mora uvažavati činjenicu o neovisnosti organizacijske jedinice kompanije u stvaranju novčanih tijekova.

• Takve jedinice prema veličini:• predstavljaju najniži organizacijski novo za koji menadžeri prate goodwill

za njihove interne potrebe• ne smiju biti veće od segmenta određenog prema MRS-u 14 Izvještavanje

po segmentu.

• Nakon što se utvrde jedinice koje stvaraju novac, goodwill se mora alocirati na jedinicu koja stvara novac ili na više takvih jedinica od kojih se očekuje da će imati koristi od sinergija poslovnog spajanja.


• Test na umanjenje JSN se provodi u 2 koraka, gdje se prvom koraku testa uspoređuje knjigovodstveni iznos svake JSN (uključujući i alocirani goodwill) i nadoknadivi iznos JSN.

• Ako je nadoknadivi iznos viši od knjigovodstvenog iznosa JSN (NI>KI), onda nema gubitka od umanjenja za goodwill alociran na tu jedinicu.

• Ako je knjigovodstveni iznos viši od nadoknadivog iznosa JSN (NI<KI)kompanija mora priznati gubitak od umanjenja u računu dobitka i gubitka.

• Ako gubitak od umanjenja postoji on se mora alocirati na sljedeći način (MRS 36, t. 104.):

• najprije treba smanjiti knjigovodstveni iznos goodwilla alociranog na JSN

• eventualni ostatak gubitka smanjuje knjigovodstvene iznose ostale imovine JSN prema razmjernom udjelu.

21


• Pri tom valja voditi računa o zahtjevu MRS-a 36 da se knjigovodstvena vrijednost imovine JSN ne može smanjiti ispod:

• fer vrijednosti umanjene za trošak prodaje• vrijednosti u uporabi• nule.

• Nakon što se vrijednost goodwilla umanji MRS 36 ZABRANJUJE naknadno ispravljanje gubitka od umanjenja vrijednosti goodwilla (MRS 36, t. 124.), zbog mogućeg priznavanja interno generiranog goodwilla, što je zabranjeno prema MRS-u 38 (MRS 38, t. 48. do 50.).

• Gubitak od umanjenja JSN alociran na goodwill mora se iskazati kao rashod razdoblja u računu dobitka i gubitka (MRS 36, t. 60.).

• Samo u slučaju ako je zbog gubitka umanjenja JSN umanjena i ostala imovina (nakon svođenja goodwilla na nulu) postoji mogućnost da se najprije ponište prethodno evidentirane revalorizacijske pričuve.


6.3. Primjer naknadnog vrednovanja goodwillaprema MRS-u 36

• Kompanija Alfa d.d. je tijekom dosadašnjeg poslovanja imala više poslovnih spajanja koja su rezultirala goodwillom u ukupnom iznosu od 20.000.000 kn.

Stavka bilance Svota (kn)Goodwill 20.000.000Zgrade-neto 23.000.000Strojevi-neto 70.000.000Zalihe 4.500.000Žiro račun 900.000Ukupna imovina 118.400.000Glavnica 54.100.000Dugoročne obveze 59.000.000Kratkoročne obveze 5.300.000Ukupni izvori imovine 118.400.000

22


• Za potrebe internog i eksternog izvješćivanja (prema MRS-u 14) kompanija Alfa d.d. je podijeljena na tri segmenta, odnosno na tri jedinice koje stvaraju novac (JSN A, JSN B i JSN C).

• Na JSN je alociran goodwill, te ostatak imovine i obveza:

Stavka bilance JSN A JSN B JSN CGoodwill 9.000.000 6.000.000 5.000.000Zgrade-neto 10.000.000 8.000.000 5.000.000Strojevi-neto 30.000.000 25.000.000 15.000.000Zalihe 2.000.000 1.500.000 1.000.000Žiro račun 500.000 300.000 100.000Ukupna imovina 51.500.000 40.800.000 26.100.000Dugoročne obveze 25.000.000 20.000.000 14.000.000Kratkoročne obveze 2.000.000 1.800.000 1.500.000Knjig. vrijednost JSN 24.500.000 19.000.000 10.600.000


• U cilju utvrđivanja nadoknadivog iznosa svake od izvještajnih jedinica koristi se budžet izrađen na razdoblje do 5 godina.

• Na temelju prognoze iz budžeta i diskontne stope od 10% koja odgovara prosječnom ponderiranom trošku kapitala kompanije Alfa d.d. utvrđen je i nadoknadivi iznos tj. vrijednost u uporabi za svaku od navedenih jedinica koje stvaraju novac.

• Prema tom izračunu vrijednost u uporabi pojedinih JSN iznosi:

• JSN A - 26.000.000 kn• JSN B - 17.000.000 kn• JSN C - 4.600.000 kn.

23


JSN A JSN B JSN C Alfa d.d.Nadoknadivi iznos JSN 26.000.000 17.000.000 4.600.000Knjigovodstveni iznos JSN 24.500.000 19.000.000 10.600.000Gubitak od umanjenja 0 2.000.000 6.000.000 8.000.000Alokacija gubitka od umanjenja:1. Smanjenje goodwilla 0 2.000.000 5.000.000 7.000.0002. Smanjenje ostale imovine 0 0 1.000.000 1.000.000


• Što se tiče iskazivanja goodwilla u bilanci prema MSFI 3 potrebno je iskazati goodwill umanjen za bilo koji gubitak od umanjenja (MSFI 3, t. 54.).

• U bilanci se stoga iskazuje samo neto iznos goodwilla na kraju izvještajnog razdoblja (13.000.000 kn kod Alfa d.d.).

• Pored bilance korporacije obično objavljuju i dodatne informacije u bilješkama, te bi prema zahtjevima MSFI 3 (t. 75) trebalo objaviti podatke koji će pokazati povezanost goodwilla na početku i na kraju izvještajnog razdoblja.

Alfa d.d.Alocirani goodwill (01.01.) 20.000.000Stjecanja podružnica 0Gubitak od umanjenja 7.000.000Alocirani goodwill (31.12.) 13.000.000

24


• Gubitak od umanjenja vrijednosti JSN C u iznosu od 1.000.000 kn treba alocirati na ostalu imovinu, jer je vrijednost goodwilla kod JSN C svedena na nulu.

• Ostatak gubitka od umanjena JSN C može alocirati prema udjelu knjigovodstvene vrijednosti pojedinih dijelova imovine:

Stavka JSN C Udjel Gubitak od uman Iznos (31.12.)Zgrade-neto 5.000.000 23,8% 238.095 4.761.905Strojevi-neto 15.000.000 71,4% 714.286 14.285.714Zalihe 1.000.000 4,8% 47.619 952.381

Ukupno 21.000.000 100,0% 1.000.000 20.000.000


• Naredna tablica prikazuje imovinu Alfa d.d. s obzirom na izolirane učinke testa na umanjenje vrijednosti na razini JSN:

Stavka bilance Svota (kn)Gub. od

umanjenja Svota (31.12.)

Goodwill 20.000.000 7.000.000 13.000.000Zgrade-neto 23.000.000 238.095 22.761.905Strojevi-neto 70.000.000 714.286 69.285.714Zalihe 4.500.000 47.619 4.452.381Žiro račun 900.000 0 900.000Ukupna imovina 118.400.000 8.000.000 110.400.000

25


• Ovdje valja naglasiti da se gubitak od umanjenja goodwilla u iznosu od 8.000.000 kn kod kompanije Alfa d.d. ne oduzima direktno od glavnice, već se mora iskazati kao rashod razdoblja kroz račun dobiti i gubitka: R D/G za razdoblje 01.01.-31.12.200x.

Stavka Svota (kn)Prihod od prodaje xTrošak za prodano xBruto dobit xRashodi uprave i prodaje xRashodi amortizacije xRashodi umanjenja goodwilla -7.000.000Rashodi umanjenja ostale imovine -1.000.000Operativna dobit xFinancijski prihodi xFinancijski rashodi xDobit prije oporezivanja xPorez na dobit xDobit nakon oporezivanja xManjinski udjel xNeto dobit iz redovitog poslovanja x

GoodWill

Documents

Transcript of GoodWill