GODIŠNJE IZVJEŠĆE O OSTVARIVANJU PLANA I … Spansko izvjesce 2… · Helena Burić, pedagoginja...

DJEČJI VRTIĆ ŠPANSKO

ŠPANSKO 11

10000 ZAGREB

PRIPREMILI:

Katarina Ardalić, ravnateljica Suzana Kovačić, psihologinja Vlasta Bilić, pedagoginja Helena Burić, pedagoginja Renata Kubelka, defektologinja Nada Jurišić, zdravstvena voditeljica

ZAGREB, kolovoz, 2015.

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O OSTVARIVANJU

PLANA I PROGRAMA RADA DJEĈJEG

VRTIĆA ZA PEDAGOŠKU GODINU

2014.-2015.

3

Sadržaj

I Ustrojstvo rada 3

II Materijalni uvjeti 17

III Odgojno obrazovni rad 19

IV Naobrazba i stručno usavršavanje 73

VII Izvješće o realizaciji Ljetnog plana rada s djecom 86

4

I Ustrojstvo rada Dječji vrtić „Špansko“ osnovan je 1982 godine i u svoje 32 godine postojanja došlo je do niza promjena u uvjetima rada vrtića. Stalan problem našeg vrtića je nedostatnost smještajnog kapaciteta, obzirom na iskazane potrebe roditelja. Budući smo smješteni na rubnom djelu grada, u zoni izgradnje i naseljavanja i ove smo godine primili veći broj zahtjeva u odnosu na mogućnosti prijema. Tijekom upisnog roka za ped. god 2015/2016 zaprimljeno je 238 zahtjeva za prijem djeteta u redovni program vrtića, u odnosu na prošlu godinu primili smo 12 zahtjeva više. Prije redovnog upisnog roka, prema naputku GUKOŠ primljeno je 17 djece koja su tražila premještaj u naš vrtić budući da stanuju u našoj gradskoj četvrti. Temeljem podataka o broju djece koja odlaze u školu, broju zaprimljenih zahtjeva za upis djeteta u vrtić te raspoloživim smještajnim kapacitetima, komisija za upis djece u Dječji vrtić „Špansko“ provela je postupak upisa djece te donijela odluku o upisu 99 djece u redovni program vrtića. U prijelaznom roku primljeno je 17 djece iz drugih vrtića. Ukupno je primljeno 116 djece. Tablica1. Zaprimljeni zahtjevi i mogućnost upisa djece po godištima:

Godina rođenja

Broj zaprimljenih zahtjeva

Broj važećih zahtjeva

Broj primljene djece

Broj primljene djece u druge vrtiće

Broj djece primljene u prijelazu

Broj neprimljene djece

2015 5 0 0 0 0 5 2014 (do 31.8.)

12 0 0 0 0 12

2014 72 71 29 15 0 30 2013. 75 74 34 9 1 32 2012. 40 40 20 9 7 7 2011 19 19 8 8 2 2 2010 10 9 3 3 5 4 2009 5 5 5 0 2 0 UKUPNO 238 235 99 44 17 92

U koordinaciji s Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i šport te drugim

vrtićima grada Zagreba 44 djece primljeno je u druge vrtiće grada Zagreba (DV Matija Gubec, DV Grigor Vitez, DV Potočnica, DV Zvončić) koji imaju raspoloživih smještajnih kapaciteta, dio roditelja odbio je smještaj djeteta. Neprimljeno je ostalo ukupno 99 djece. Ustrojstvo rada bilo je determinirano ukupnim smještajnim kapacitetom, dislociranošću područnih objekata, te različitim prostorno materijalnim uvjetima na pojedinim lokacijama.

5

Temeljem navedenih činjenica te postojećih zakonskih pretpostavki, D.V. „Špansko“ je tijekom pedagoške godine 2014/15. djelovao prema slijedećem ustrojstvu: 1. Opseg, vrste programa i uvjeti ostvarivanja 1.1. Redoviti 10 - satni program Tablica 2. Prikaz organizacije rada u okviru redovnog programa rada po objektima

Lokacija Br.

skupina jaslica

Br. skupina

vrtića Ukupno

Broj djece u jaslicama

Broj djece u vrtiću

UKUPNO

Špansko 11 1 12 13 17 322 339

VI Oranički odvojak br.4

5 1 6 103 25 128

Hrnetička bb

0 3 3 0 84 84

D. Cesarića 51

0 1 1 0 17 17

V. Došena 39

0 1 1 0 15 15

UKUPNO 6 18 24 120 463 583

Redoviti program odvijao se u punom opsegu (24 odgojne skupine na 5 lokacija). U optimalnim prostorima vrtića boravi 19 odgojnih skupina, dok u minimalnim prostorima boravi 5 odgojnih skupina. Broj djece u skupinama bio je u skladu s normativom „Programa racionalizacije u odgojno obrazovnim ustanovama Grada Zagreba“ iz 1983. godine. U redoviti program ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u pedagoškoj godini 2014 / 2015 bilo je uključeno 583 djece.

6

1.1.2. Posebni programi u sklopu redovnog programa Tablica 3. Prikaz organizacije poludnevnih programa po objektima

Lokacija Poludnevni program

Broj skupina Broj djece Ukupno djece

Špansko 11

Rano učenje engleskog jezika

3 80 80

Rano učenje francuskog jezika

1 18 18

Ukupno 3 98 98 Poludnevni programi ranog učenja engleskog jezika koji su provođeni u skupini “Tigrići“ (djeca u 6. i 7. god. života), voditeljica Božena Šimić, i u skupini „Krijesnice“ (djeca u 4. i 5. god života) - voditeljica Dubravka Dizdar. Poludnevni program ranog učenja francuskog jezika provođen je u odgojnoj skupini „Slonići“(djeca u 4. i 5. god. života), voditeljica Mirna Bahorić. 1.1.3.Posebni kraći programi Tablica 4. Prikaz organizacije posebnih kraćih programa po objektima

Lokacija Program Broj skupina Broj djece Ukupno djece

Špansko 11 „Klikerići“ rad s darovitom djecom

1 14 14

Rano učenje engleskog jezika

1 12 12

Hrnetička bb Rano učenje engleskog jezika

1 14 14

Ukupno 3 40 40 Program rada s darovitom djecom provodio se u dvije odgojne skupine jedanput tjedno, ponedjeljkom od 17.00-18.00. Voditeljice programa bile su psihologinja Suzana Kovačić i odgajateljice Dijana Jakasović i Renata Pelt. U program je bilo uključeno 14 djece. Rano učenje engleskog jezika provođeno je dva puta tjedno, utorkom i četvrtkom od 16.30 do 17.30 h. Voditeljice programa bile su Šimić Božena i Dubravka Dizdar.

7

Programi u provedbi vanjskih suradnika:

U pedagoškoj godini 2014./2014. s ciljem obogaćivanja ponude programa organizirani

su i provođeni programi:

Univerzalni športski program za djecu predškolske dobi - Društvo športske

rekreacije „ŠPORTIĆI“

Tečaj ritmike i plesa – Udruga za kreativni razvoj „Val“

Kraći program engleskog jezika – Spika d.o.o.

Pjevanje i ples za djecu predškolske dobi – Plesni zbor Zagrepčanke i dečki

Baby gym - sportsko društvo Olympic

Karate – KK Stenjevac

8

1.2. Broj odgojnih skupina, upisane djece i raspored odgajatelja po grupama

Centralni objekt Špansko 11 Objekt: Špansko 11

Bor. Odgojna skupina Dob djece Tim odgajatelja

1. Ribice ml. vrtić

3-4god. 2011.

Ovčar Božena Vlainić Sanja

2. Bubamare ml vrtić - engleski program

3-4 god. 2011.

Šimić Božena Fišer Nikolina

3. Bumbari st. vrtić

5-6 god. 2009.

Kovačić Marija Čekolj Dubravka

4. Kruškice sr. vrtić

4-5 god. 2010

Furko Mihaela Zorić Komaromi Ana

5. Krijesnice st.vrtić engleski program

5-6 god. 2009.

Dizdar Dubravka Pinević Suzana

6. Jabučice sr. vrtić

3-4 god. 2010.

Frbežar Kristina Bumbak Ljiljana

7. Tratinčice st. vrtić

5-6 god 2009.

Šarić Višnja Medvedec Suzana

8. St. jaslice 2-3 god. 2012

Pavić Renata Matleković Ljerka

9. Jagodice sr. vrtić

2-3 god. 2010.

Španja Milena Kordić Martina

10. Suncokreti sr. vrtić

3-4 god. 2010.

Kovačević Zlatica Starčević Vesna

11. Zvjezdice st.vrtić engleski program

4-5 god. 2009.

Banić Mira Merunka Ljiljana

12. Ježići sr. vrtić

3-4 god. 2010

Balija Anđa Marić Jasna

13. Ptičice st. vrtić

5-6 god. 2009.

Pelt Renata Ožegović Božena

Objekt: VI Oranički odvojak br.4.

Bor. Odgojna skupina

Dob djece

Odgajatelji

1. Sunce ml. jaslice

1-2 god. 2013.

Vrbanac Dijana Medved Marica

2. Prstići ml. vrtić

3-4 god. 2010.

Heker Sayonara Pofuk Silvica

3. Loptice st. jaslice

2-3 god 2012

Pavelić Blažica Vukadin Marija

9

4. Balončići st.jaslice

2-3 god 2012

Mrvelj Vedrana Slogar Ana

5 Medvjedići st. jaslice

2-3 god. 2012.

Dorotić Mirjana - Turjanski Šamija Maja

6. Miffi ml.jaslice

1-2 god 2013.

Ponudić Andreja Spasovski Liljana

Objekt: Hrnetička bb

Bor. Odgojna skupina

Dob djece

Odgajatelji

1. Leptirići st. vrtić

6-7 god. 2008.

Gašpar Helena Jakasović Dijana

2. Kružići st. vrtić

6-7 god. 2008.

Odak Miroslav Truhan Melita

3. Pužići st. vrtić

6-7 god 2008.

Rukelj Irena Maršanić Marina

Objekti: Vida Došena 39, Dobriše Cesarića 51

Objekti Odgojna skupina

Dob djece

Odgajatelji

V. Došena

ml.vrtić engleski program

3-4 god 2010

Šolčić Katica Knebl Klasić

D. Cesarića

Slonići sr.vrtić

4-5 god. 2009.

Bahorić Vrandečić Mirna Margetić Vesna

Trajno opredjeljenje našeg vrtića je integracija djece s posebnim potrebama i s teškoćama. U ped.god. 2014/15 bilo je upisano 13 djece s teškoćama (rješenje prvostupanjske komisije), te 123 djece s različitim posebnim potrebama. Podršku odgojno obrazovnom procesu i inkluziji djece s teškoćama nastojali smo osigurati individualiziranim pristupom u planiranju odgojno obrazovnog procesa, osiguravanjem podrške dodatna dva odgajatelja koje nam je osigurao osnivač, prilagođavanjem vremena boravka djeteta u vrtiću, smanjivanjem broja djece u skupini te prilagođavanjem radnog vremena odgajatelja.

10

Tabela: Zaposleni radnici ped.god 2014/2015.

Red.

br.

Prezime i ime Radno

mjesto

Str.

Spr.

1. Ardalić Katica ravnateljica VSS

2. Bilić Vlasta pedagoginja VSS

3. Burić Helena pedagoginja VSS

4. Kovačić Suzana pedagoginja VSS

5. Kubelka Renata defektologinja VSS

6. Jurišić Nada viša med. sestra VŠS

7. Pešt Danijel tajnik VŠS

8. Ovčar Renata voditeljica rač. VSS

9. Kruhonja Lidija administ. djel. SSS

10. Jakopanec Nataša administ. djel. SSS

11. Vrbanić Mirjana administ.djel. SSS

12. Bandur Branka ekonom -vozač SSS

13. Žilavčić Dražen domar - vozač SSS

14. Bartol Željko domar -ložač SSS

15. Hodak Dragica gl. kuharica SSS

16. Bajrić Janja kuharica SSS

17. Silović Vedran kuhar SSS

18. Braovac Jaka pom. kuh. serv. NKV

19. Marinčić Ljubica pom. kuh. serv. NKV

20. Miočević Marija pom. kuh. serv. NKV

21. Toplak Tanja pom. kuh. serv. NKV

22. Hmelina Slavica pom-kuh. serv. NKV

23. Šarić Ljubica švelja - pralja NKV

24. Čulina Zorka švelja - pralja NKV

25. Crnjac Gordana pralja - švelja NKV

26. Anđelić Mira spremačica NKV

27. Barić Štefanija spremačica NKV

28. Čosić Fatima spremačica NKV

29. Ferina Renata spremačica NKV

30. Garešić Vesna spremačica NKV

31. Grčević Dragica spremačica NKV

11

32. Kovačević Marija spremačica NKV

33. Krznarević Marijana spremačica NKV

34. Lešnjak Đurđica spremačica NKV

35. Brankica Šimunović spremačica SSS

36. Brinjuvar Karmen spremačica SSS

37. Krajnović Kaja spremačica SSS

38. Mamić Katica spremačica SSS

39. Neziraj Lidija spremačica NKV

40. Stažnik Katarina spremačica NKV

12

Red.

br

Prezime i ime Radno

mjesto

Str.

sprema

1. Bahorić Vrandečić Mirna odgajatelj VSS 2. Balija Anđa odgajatelj VŠS 3. Banić Mira odgajatelj VŠS 4. Bumbak Ljiljana odgajatelj SSS 5. Čekolj Dubravka odgajatelj VŠS 6. Dorotić Mirjana med. sestra SSS 7. Furko Mihaela odgajatelj VŠS 8. Frbežar Kristina odgajatelj VŠS

9. Gluščić Dubravka odgajatelj VŠS

10. Gašpar Helena odgajatelj VŠS

11. Heker Sayonara odgajatelj VŠS

12. Jakasović Dijana odgajatelj SSS

13. Konta Stana odgajatelj SSS

14. Konta Marina odgajatelj VŠS

15. Kovačević Zlatica odgajatelj VŠS

16. Margetić Vesna odgajatelj VŠS

17. Marić Jasna odgajatelj VŠS

18. Maršanić Marina odgajatelj VŠS

19. Matleković Ljerka odgajatelj VŠS

20. Medved Marica odgajatelj VŠS

21. Medvedec Suzana odgajatelj VŠS

22. Merunka Ljiljana odgajatelj VŠS

23. Milošević Vlatka odgajatelj VŠS

24. Odak Miroslav odgajatelj VŠS

25. Oršić Marija odgajatelj VŠS

26. Ovčar Božena odgajatelj VŠS

27. Ožegović Božena odgajatelj VŠS 28. Pavelić Blažica med. sestra SSS

29. Pavić Renata odgajatelj VŠS 30. Pelt Renata odgajatelj VŠS 31. Pinević Suzana odgajatelj VŠS 32. Pofuk Silva odgajatelj VŠS 33. Ponudić Andrea odgajatelj VŠS 34. Rukelj Irena odgajatelj VSS 35. Ružić Maja odgajatelj VŠS 36. Spasovski Liljana med. sestra SSS 37. Starčević Vesna odgajatelj VŠS 38. Šarić Višnja odgajatelj VŠS 39. Šimić Božena odgajatelj VŠS 40. Šolčić Katica odgajatelj VŠS 41. Španja Milena odgajatelj VŠS 42. Šamija Maja odgajatelj VŠS 43. Truhan Melita odgajatelj VŠS 44. Vlainić Sanja odgajatelj VŠS 45. Vrbanac Dijana odgajatelj VŠS 46. Zorić Komaromi Ana Odgajatelj VŠS

13

ZAPOSLENI NA ODREĐENO VRIJEME (povećani opseg poslova)

PREZIME I IME RADNO MJESTO

1. Jakšić Jelena Odgajatelj

2. Turjanski Đurđica Odgajatelj

PRIPRAVNICI NA ODREĐENO VRIJEME

PREZIME I IME RADNO MJESTO

1. Žalac Nada Stručni suradnik - pedagog pripravnik od 5.5.2014

2. Novosel Iva Odgajatelj – pripravnik od 15.5.2014

3. Iva Sesar Odgajatelj – pripravnik Od 25.8.2015

4. Ivana Buljan Odgajatelj – pripravnik Od 25.8.2015

5. Marta Vlainić Odgajatelj – pripravnik Od 15.9.2015.

6. Jelena Skračić Odgajatelj – pripravnik Od 13.4.2015

Ustrojstvo praćenja realizacije radnog vremena

Prema Pravilniku o načinu vođenja evidencije o radnom vremenu imenovane su osobe zadužene za vođenje evidencije. Uz postojeću evidenciju odgajatelji vode pomoćnu evidencijsku listu u koju upisuju ostvarivanje rada prema strukturi iz Godišnjeg plana i programa rada. Ostvarivanje rada prati ravnatelj u suradnji s voditeljima objekta. Među zaposlenima imamo i znatan postotak prisutnosti kroničnih oboljenja radi čega se kroz godinu javlja znatan broj sati odsutnosti s posla zbog bolovanja. Tabela: prikaz odsutnosti s rada

R. br

Prezime i ime

Bolovanje Bolovanje Ukupno Ukupno

na teret vrtića

HZZO sati

bolovanja

zamjene odobrene

GU

1 BAJRIĆ JANJA 72 64 136 0

2 BILIĆ VLASTA 136 136 0

3 BRAOVAC

JAKA 80 80 0

14

4 BRINJUVAR

KARMEN 0 0

5 CRNJAC

GORDANA 40 40 0

6 ĆOSIĆ

FATIMA 264 264 0

7 ČULINA ZORKA

80 80 0

8 FERINA RENATA

288 288 0

9 GARAŠIĆ VESNA

0 0

10 GRČEVIĆ DRAGICA

344 344 0

11 HMELINA SLAVICA

280 176 456 0

12 HODAK

DRAGICA 32 32 0

13 JAKOPANEC

NATAŠA 280 280 0

14 KOVAČEVIĆ

MARIJA 120 120 0

15 KOVAČIĆ SUZANA

32 32 0

16 KUBELKA RENATA

248 120 368 0

17 LEŠNJAK ĐURĐICA

152 152 0

18 MAMIĆ KATICA

16 168 184 152

19 MARINČIĆ

LJUBICA 56 56 0

20 MIOČEVIĆ

MARIJA 32 32 0

21 NEZIRAJ

LIDIJA 24 24 0

22 PARLOV IVANA

88 1160 1248 568

15

23 SLOVIĆ

VEDRAN 40 40 0

24 STAŽNIK

KATARINA 32 32 0

25 ŠARIĆ

LJUBICA 144 144 0

26 ŠIMUNOVIĆ

BRANKA 40 40 0

27 TOPLAK TATJANA

2088 2088 1816

28 BRLAS

ZDRAVKA 40 592 632 0

29 BURIĆ

HELENA 40 16 56 0

UKUPNO 3000 4384 7384 2536

30 ORŠIĆ MARIJA 2016 2016 2016

31 OVČAR

BOŽENA 320 120 440 288

32 PAVELIĆ BLAŽICA

712 712 40

33 PELT RENATA 160 160 0

34 PINEVIĆ SUZANA

328 328 188

35 PONUDIĆ ANDREA

40 40 0

36 RUKELJ IRENA 168 168 0

37 RUŽIĆ MAJA 1824 1824 1824

16

38 SLOGAR ANA 344 344 104

39 SPASOVSKI

LILJANA 8 8 0

40 STARČEVIĆ

VESNA 128 128 0

41 ŠAMIJA MAJA 264 96 360 256

42 ŠARIĆ VIŠNJA 40 40 0

43 ŠIMIĆ

BOŽENA 40 40 0

44 TURJANSKI ĐURĐICA

136 136 56

45 VLAINIĆ

SANJA 240 240 64

46 VRBANAC

DIJANA 72 72 0

47 GOSPODNETIĆ

LANA 48 48 0

UKUPNO 5364 7284 12648 7900

18

II Materijalni uvjeti

2.1. Investicijsko i tekuće održavanje objekta i opreme U centralnom objektu Špansko 11 izvedeni su sljedeći radovi:

Popravak crpke za grijanje klima komore kuhinje i popravak crpke u objektu Hrnetička bb

Servis maloteretnog dizala za prijenos hrane radi dotrajalosti pogonske užnice Redovito održavanje dizala Generalni servis službenog vozila Citroen Berlingo (godina proizvodnje 2003.) Servis sustava tehničke zaštite objekta: podešavanje kontrole pristupa, odvajanje

portafona od kontrole pristupa, podešavanje telefonske dojave na CDS Radovi u centralnoj kuhinji radi procurenja vode kod električnog kotla Sanacija puknuća vodovodne cijevi u sanitaru BOR-9 Izmjena pješačkih vrata na ogradi centralnog objekta, izrada jednokrilnih

samozatvarajućih vrata Brušenje i lakiranje parketa, te višebojno krečenje 4 sobe dnevnog boravka za djecu Veliki servis strojeva u praonici rublja: 2 kom. strojeva za pranje rublja, stroja za

sušenje rublja i generatora pare za ručno glačanje Popravak perilice suđa, 2 kom. električnog kotla Servis i čišćenje klima uređaja u svim objektima Čišćenje i dezinfekcija sustava ventilacije Popravak usisavača Održavanje računalne opreme Servis vatrogasnih aparata Redovito ispitivanje i atestiranje instalacija, sustava i opreme prema odredbama ZNR-a

i ZOP-a VI Oranički odvojak br.4

Popravak perilice posuđa Programiranje telefonske centrale i prespajanje telefonske instalacije Prespajanje, podešavanje parametara alarmne centrale za telefonsku dojavu Servis 3 kom. bojlera Popravak monomatika i perilice suđa

Radovi realizirani u izvedbi domara

Izrada klupa i stolova za boravak na zraku od drvenih paleta za PO Oranice Izrada ljuljački od guma i užadi za PO Oranice Izmjena WC daski u sanitarima za djecu Izrada zidnih polica u PO BLOK-2

2.2. Nabava Ostvarene nabavke / Gradski ured

Nabavljena 2 računala, 2 monitora i pisač Nabavljen sustav video nadzora za sve objekte Nabavljena motorna kosilica Nabavljena električna jednokorilna friteza na zatvorenom postolju s vratima

19

Ostvarene nabavke iz vlastitih prihoda Izrada i montaža 3 komada izložbenih ormara s rasvjetom za guignol lutke Nabava zamjenskih klima uređaja za skladište voća i povrća i sobu psihologa Nabavljen klima uređaj za praonicu rublja Nabavljene kuhinjske krpe Nabavljena tkanina za izradu jastuka za klupe u PO Oranice, dekora i navlaka za

jastučiće, te nadstoljnjaka za PO Hrnetička i centralni objekt Nabavljena tkanina i potrebni pribor za izradu radne odjeće za odgajatelje i ostale

zaposlenike Nabavljena radna obuća za sve zaposlenike Nabavljeni priručnici za stručni tim i odgajatelje: „Pomozimo im rasti“, „Zapjevajmo

radosno“, „Djeca, odgoj i obrazovanje“, „Suvremeno vođenje u odgoju i obrazovanju“, „Dijete, odgajatelj i lutka“, „Dijete i kriza“, „Škrinjica s blagom za dječju dušu“

Nabavljeni priručnici o shvaćanju i oblikovanju školskog kurikuluma „Izvan okvira“ Nabavljena didaktika za program njemačkog jezika Nabavljen didaktički materijal i slikovnice za englesku grupu

20

III. Odgojno obrazovni rad

3.1. Njega i skrb za tjelesni rast i zdravlje djece

Cilj:

Smanjenje bolesti djece putem mjera samozaštite Zadaće:

zaštita zdravlja djece s posebnim zdravstvenim potrebama i posebnim potrebama u prehrani

samozaštita zdravlja prema razvojnim sposobnostima djece provođenje preventivnih mjera u svrhu očuvanja zdravlja djece

Zaštita zdravlja djece s posebnim zdravstvenim potrebama i posebnim potrebama u prehrani Aktivnosti vezane za realiziranje zadaće:

provedeni su inicijalni razgovori s roditeljima učinjen je uvid i analiza medicinske dokumentacije obavljeni su individualni razgovori s roditeljima, odgajateljima i zaposlenicima kuhinje napisane su preporuke odgajateljima i ostalim djelatnicima uključenima u brigu o djeci

s posebnim potrebama pratilo se provođenje preporuka i bilježile su se povratne informacije osoblja u kuhinji,

odgajatelja i roditelja

Grafički prikaz posebnih zdravstvenih i posebnih potreba u prehrani

Alergije (28), oboljenja urinarnog trakta (7), kardiološka oboljenja (3), kronična oboljenja (3) djece, febrilne konvulzije (8) i to je ukupno 49 djece jer neka djeca imaju višestruke posebne potrebe.

0

5

10

15

20

25

30

Broj djece

alergije

oboljenja urinarnog trakta

kardiološka oboljenja

febrilne konvulzije

kronična oboljenja

21

Samozaštita zdravlja prema razvojnim sposobnostima djece Procjena zadovoljstva odgajatelja postignućima o brizi o zaštiti zdravlja Vrlo zadovoljava Uglavnom

zadovoljava Ne zadovoljava

Samostalnost kod pranja ruku 22 1 Samostalnost kod pravilnog brisanja nosa 15 8 Higijenski postupci kod kihanja i kašljanja 17 5 1 Kutić higijene u odgojnoj skupini 22 2 Jutarnja tjelovježba 18 5 Sat tjelesnog vježbanja 16 6 1 Kvalitetno provođenje dnevnog odmora (prozračenost, označen krevet, pidžame, postupno ustajanje

21

Boravak na zraku 23 Pravilna prehrana 22 1 Dostupnost vode 23 Pedagoška p roslava rođendana 22 Održavanje higijen unutarnjeg i vanjskog prostora

22 1

Redovita dezinfekcija i pranje igračaka 18 5 Redovito provjetravanje SDB 23 Redovito praćenje temperature u SDB i poduzimanje preventivnih mjera

21 2

Zaštita od sunca 19 4 Aktivnost vezane za realiziranje zadaće:

kontinuirano poticanje na usvajanje kulturno higijenskih navika poticanje na pravilno pranje pranje ruku (demonstracija i vježba) pravilno brisanje i ispuhivanje nosa (demonstracija i vježba) pravilni postupci kod kihanja i kašljanja (demonstracija i vježba) pravilno pranje zubi (demonstracija i vježba) postupci poslije upotrebe wc-a (demonstracija i vježba) kutić higijene u odgojnim skupinama postavljene vizualne upute za pravilno pranje ruku, puhanje nosa, pranje zubi… u odgojnim skupinama: Ribice, Bubamare, Kruškice, Jabučice, Tratinčice, Jagodice,

Suncokreti, Ježići, Prstići i Keksići provedene su radionice „ Sprečavanje respiratornih infekcija“

u odgojnim skupinama: Ribice, Kruškice, Jabučice, Tratinčice, Jagodice, Suncokreti, Ježići, Keksići, i Prstići provedene su radionice „Zaštita dječjih zubi"

u odgojnim skupinama: Pužići, Leptirići i Labudovi provedene su radionice "Pružanje prve pomoći"

Zdravstvena voditeljica je provela 10 radionica "Spriječavanje respiratornih infekcija", 9 radionica "Zaštita dječjih zubi" i 3 radionice "Pružanje prve pomoći".

U okviru promicanja zaštite zdravlja dječjih zubi i sprečavanja karijesa zdravstvena voditeljica je pričala priče prema slikovnici „Gric i Grec“, osigurala gledanje edukativnog crtića „Gric i Grec“ i „Gric i Grec idu dalje“ i na modelu zubi demonstrirala pravilno četkanje.

22

U sklopu projekta „Preventiva i promocija oralne higijene“ koji je usmjeren senzibilizaciji djece prema stjecanju pozitivnih navika, a koje su važan element očuvanja oralnog zdravlja, u našem vrtiću je 26. studenog 2014. dr. Marija Žeravica pregledala zube 58- ero djece iz skupina Pužići, Leptirići i Kružići. Roditelji su nakon pregleda dobili pismo namjere i status zubi svog djeteta. Nalaz zubnog pregleda

Stanje Broj djece %

broj djece sa zdravim zubima 19 32,9

broj djece s 1 karijesom 10 17,3

broj djece s 2 karijesa 8 13,8

broj djece s 3 karijesa 7 12

broj djece s 4 karijesa 6 10,3

broj djece s 5 i više karijesa 8 13,7

ukupno 58 100 %

Nalaz zubnog pregleda nam ukazuje da kontinurano moramo provoditi senzibilizaciju djece za stjecanje pozitivnih navika u zašiti zubi ali isto i edukaciju njihovih roditelja. Postupci samozaštita zdravlja kao što su su: pravilno pranje ruku, pravilno brisanje i ispuhivanje nosa, samozaštita kod kihanja i kašljanja, pravilno pranje zubi i održavanje higijene nakon toaleta. provođeni su ciljano prema potrebama i mogućnostima djece.

Provođenje preventivnih mjera u svrhu očuvanja zdravlja djece

Provedene aktivnosti vezane za realizaciju zadaće:

Pravilna prehrana Dostupnost vode tijekom cijelog dana Redovit boravak na zraku Zašita od sunca Redovita jutarnja tjelovježba Zadovoljeni kriteriji kvalitetnog provođenja dnevnog odmora (prozračen boravak,

označen krevet, pidžame, postupno ustajanje) Održavanje higijene unutarnjeg i vanjskog prostora vrtića Redovito pranje i dezinfekcija igračaka Redovito provjetravanje sobe dnevnog boravka Praćenje temperature soba dnevnog boravka Održavanje higijene unutarnjeg i vanjskog prostora vrtića Uvid u zdravstveno stanje djece po odgojnim skupinama Pružanje prve pomoći bolesnom ili ozlijeđenom djetetu Evidencija pobola putem liječničkih ispričnica, poduzimanje odgovarajućih mjera i

analiza podataka Praćenje utjecaja prehrane na tjelesni rast i zdravlje djece putem antropometrijskog

mjerenja, analiza podataka i poduzimanje odgovarajućih mjera

23

Evidencija pobola djece putem liječničkih potvrda

Grafički prikaz skupina bolesti evidentiranih liječničkim potvrdama za jasličku i vrtićku djecu

Prikaz izostanaka djece

jaslice 2014/15.

jaslice 2013/14.

vrtić 2014/15.

vrtić 2013/14.

ukupno 2014/15.

ukupno 2014/13.

zarazne bol. 75 71 112 134 187 205

respiratorne bolesti

215 140 337 277 552 417

bolesti uha i oka

49 44 68 61 117 149

ostale bolesti

77 65 112 112 189 177

ukupno 416 320 629 584 1045 948

Akutne respiratorne bolesti i dalje su vodeći uzrok oboljenja djece u dječjem vrtiću. Ove pedagoške godine povećao se broj respiratornih oboljenja ali to povezujemo s činjenicom da se kod roditelja sve više razvija svijest da djecu u infektu ostave kod kuće i odvedu kod liječnika i tako smanje širenje infekcije ali i izbjegnu uzimanje antibiotika za svaku virozu. U vrtićkim skupinama je smanjen broj bolesti uha i oka što mi pripisujemo našim nastojanjima da djeca nauče pravilno brisati i ispuhivati nos.

24

Zarazne i parazitarne bolesti

jaslice 2014/15

jaslice 2013/14.

vrtić 2014/15.

vrtić 2013/14.

ukupno 2014/15.

ukupno 2013/14.

enteroviroze 0 15 0 13 0 28

viroze 42 53 48 96 90 149

šarlah 2 3 3 11 5 15

vodene kozice

11 0 30 15 41 15

Ove pedagoške godine u u svim odgojnim skupina došlo je do oboljenja vodenih kozica koje kod neke djece, prema informacijama roditelja, traje sve do danas. Broj oboljenja je znatno veći ali zbog godišnjih odmora nisu sva oboljenja evidentirana.

Izostanci djece po mjesecima

9 10 11 12 1 2 3 4 5

jaslice 2014/15

61 52 75 33 34 38 65 34 22

vrtić 2014/15

83 95 85 48 68 71 78 67 30

jaslice2013/14

34 49 42 31 36 39 39 27 23

vrtić2013/14

56 69 65 37 65 91 106 46 39

Uspoređujući izostanke po mjesecima za ovu pedagošku godinu u jaslicama najveći broj izostanaka bio je u rujnu, studenom i ožujku a u vrtiću je broj izostanaka zbog bolesti bio podjednak u svim mjesecima. Nije bilo epidemije gripe ni nekih težih viroza. Ako usporedimo podatke s prošlom godinom onda je vidljivo da najveći broj izostanaka prošle godine bio u veljači i ožujku.

25

Ozljede

9 mj. 10mj. 11mj. 12mj. 1mj. 2mj. 3mj. 4mj. 5mj. 6mj. uk

broj ozljede

1 1 1 1 0 1 0 2 1 1 9

vrsta ozljede

posje-kotina

posje-kotina

posje-kotina

posje-kotina

ozljeda

zuba

2 hema-toma

potres mozga

prije-lom ruke

vrijeme ozljede

11,15 11,15 13,30 16,10 11,00 11,00 12,05

10,00 11,15

Iz prikazanog je vidljivo da je bilo 4 posjekotine, 1 ozljeda zuba, 1 hematom, 1 potres mozga i 1 prijelom ruke. Najčešće vrijeme ozlijeđivanja je oko 11 sati.

Prikaz rezultata praćenja stanja uhranjenosti djece

2014/15.

JASLICE 2014/15 .JASLICE

2014/2015 VRTIĆ

2014/2015. UKUPNO

Ž M Ž M Ž M Blaže pothranjeno

1 1 9 13 10 14

Normalno uhranjeno

38 Ž 166 173 204 233

preuhranjeno 7 1 21 12 28 14 Pretilo 1 1 8 11 9 12 UKUPNO 47 64 204 209 251 273

Antropometrijskim mjerenjem ove pedagoške godine obuhvaćeno je ukupno 251 djevojčica i 273 dječaka što je ukupno 524 ero djece ili 88% ukupno upisane djece. Tablica: antropometrijsko mjerenje izraženo u postocima

% JASL.

% JASL.

% VRTIĆ

% VRTIĆ

% UKUPNO

% UKUPNO

% SVUKUP.

Ž M Ž M Ž M M+Ž Blaže pothranjeno

2.1 5,1 4,4 6,2 4 5,1 4,6

Normalno uhranjeno

81 85,4 81,4 82,8 81,3 85,4 83,4

preuhranjeno

14.8 5,1 10,3 5,7 11,2 5,1 8,1

pretilo 2.1 4,4 3,9 5,3 3,5 4,4 1,9 % 100 100 100 100 100 100 100

Ove pedagoške godine imamo nešto viši postotak normalno uhranjene djece. Postotak normalno uhranjene djece vrtića i jaslica, kao idjevojčica i dječaka je ujednačen. Primjećujemo da je postotak preuhranjenih djevojčica u vrtiću u porastu. Zanimljivo je primjetiti i da ima više pretile djece u predškolskim skupinama i zato će i dalje biti potrebno sustavno planiranje

26

aktivnog boravka na zraku i više tjelesnih aktivnosti i u unutarnjem prostoru kao npr. pojačana jutarnja tjelovježba i obvezan sat tjelesnog vježbanja.Ne smijemo zaboraviti pravilnu prehranu sa što manje slatkiša i nezdravih namirnica. Ostvareni rezultati :

Dobra usvojenost kulturno higijenskih navika Dobra usvojenost mjera samozaštite zdravlja - primjena stečenog znanja i vještina u

praksi Provedba preventivnih mjera zaštite zdravlja zadovoljstvo odgajatelja postignućima zaštite zdravlja

Prilagodba djeteteta na polazak u vrtić

Odgajatelji i članovi stručnog tima su kroz realizaciju fleksibilne makro i mikro

organizacije (uvođenjem izmjena i prilagodbi u planiranju, realiziranju i valorizaciji

neposrednog odgojno-obrazovnog rada s djecom, te organizacijom rada cjelokupnog vrtićkog

tima) i sustavnom primjenom pedagoških standarda pridonijeli kvaliteti procesa prilagodbe

djeteta na polazak u jaslice/vrtić.

Evaluacija perioda prilagodbe

Za svako novoprimljeno dijete odgajatelji su pratili tijek prilagodbe prvih 30 dana

boravka u vrtiću (prema protokolu).

Odgajatelji i članovi stručnog tima educirali su roditelje, o primjerenim pedagoškim

postupcima i djetetovim potrebama u periodu prilagodbe. Odgajatelji i roditelji su

promatrali ponašanja djeteta i sukladno s time primjereno postupali s djetetom. Za

evidentiranje djetetovih ponašanja i reakcija i ponašanja i reagiranja roditelja koji s djecom

borave u odgojnoj skupini koristili smo foto i video zapise. Tijekom perioda prilagodbe

članovi stručnog tima pratili su odgojno obrazovni proces svakodnevno opservacijom u

odgojnim skupinama i neposrednim uključivanjem u odgojno obrazovni proces.

Krajem listopada primjenili smo “Upitnik za roditelje – valorizacija perioda prilagodbe”

i “Upitnik za odgajatelje – valorizacija perioda prilagodbe”. Upitnici su bili anonimni. Dobivene

rezultate smo komentirali na radnim dogovorima i koristili za unaprijeđenje odgojno

obrazovnog procesa.

Odgajatelji su pratili prilagodbu 123 djece (78 jasličkog uzrasta i 36 vrtićkog uzrasta)

prema “Protokolu za praćenje prilagodbe djeteta”. Pratili su dolazak djeteta u skupinu,

rastanak roditelja i djeteta, boravak u skupini i odlazak djeteta iz skupine. U tablicama su

prikazane samo oni oblici ponašanja koje pokazuje više od 15 % djece.

27

Ponašanje djeteta Dani boravka u vrtiću

DOLAZAK U SKUPINU 1. DAN 7. DAN 15. DAN 30. DAN

Dijete plače kod dolaska 65 74 39 3

Ne želi ući u sobu 45 61 45 32

Ne želi se odvojiti od roditelja 42 61 52 29

Oprezno gleda, drži se za roditelja 71 52 16 0

Slobodno se odvaja od roditelja 19 32 65 65

Roditelj je zabrinut 29 23 10 0

Rastanak s roditeljem je topao i kratak 90 90 90 90

BORAVAK U SKUPINI 1. DAN 7.DAN 15. DAN. 30. DAN

Plače tijekom boravka 65 68 42 16

Ne odvaja se od prijelaznog objekta 29 32 23 16

Promatra igru, ali ne sudjeluje 52 45 32 29

Sudjeluje u igri 23 29 32 32

Stalno prati odgajatelja 35 39 32 29

Razdražljivo je 19 19 16 13

Stalno pita za roditelje 16 19 6 3

Odbija hranu 19 6 3 0

28

Zanimljivo je da nakon 30 dana boravka u jaslicama 32% djece kod dolaska ne želi ući u sobu,

a 29% djece se ne želi odvojiti od roditelja. Tijekom boravka u vrtiću 29% djece stalno prati

odgajatelja i promatra igru, ali se ne uključuje.

ODLAZAK 1. DAN

7.DAN 15. DAN 30. DAN

Plače kod dolaska roditelja 45 26 16 13

Veselo prilazi roditelju 90 90 90 97

Pozdravlja odgajatelja veselo 81 90 94 97

29

TABLICA: REZULTATI PRAĆENJA PRILAGODBE DJECE NA POLAZAK U JASLICE/VRTIĆ

DJECA U DOBI 2 - 3 GODINE (N= 56 )





Ne želi se odvojiti od roditelja 59 36 23 13


Roditelj se dugo oprašta od djeteta 27 14 9 2




Ne odvaja se od prijelaznog objekta 45 36 23 22

Povučeno je 50 34 23 13

Izrazito je nemirno 13 14 22 14



Stalno prati odgajatelja 23 20 23 11

Razdražljivo je 30 32 23 14

Odbija kontakt s djecom 16 16 16 14

30

Stalno pita za roditelje 32 27 25 7

Odbija hranu 11 27 17 13

Odbija spavanje 11 16 13 9

ODLAZAK 1. DAN 7.DAN 15. DAN 30. DAN

Plače kod dolaska roditelja 46 32 17 5

Veselo prilazi roditelju 50 64 79 79

Odlazi bez pozdrava 13 27 16 7

Pozdravlja odgajatelja veselo 46 59 73 88

31

TABLICA: REZULTATI PRAĆENJA PRILAGODBE DJECE NA POLAZAK U JASLICE/VRTIĆ

DJECA U DOBI 3 -6 GODINA (N= 36)





Ne želi se odvojiti od roditelja

22 19 28 5





Povučeno je 25 22 11 5



Stalno prati odgajatelja

11 22 19 5

32

ZAKLJUČAK:

Praćenja tijeka prilagodbe u prethodnih pet godina pokazuju sličan trend učestalosti

ponašanja obzirom na dob i broj dana koje je dijete boravilo u vrtiću.

Prilagodba djeteta na jaslice/vrtić problem je kojem prilazimo individualno, prateći

specifične mehanizme suočavanja s novonastalom situacijom za svako pojedino dijete. Naša

iskustva pokazuju da većina novoupisane djece prvih tjedan dana aktivno istražuje prostor i

manipulira s ponuđenim sredstvima, materijalima i igračkama. Ovo ukazuje na važnost

pomnog promišljanja i planiranja materijalnog okruženja u prvim danima boravka u vrtiću.

Svakodnevno smo pratili ponašanje i reakcije djeteta i roditelja (protokoli, pisani i foto

zapisi). U valorizaciji smo koristili protokole, upitnike za roditelje i upitnike za odgajatelje.

Opažajući ponašanje djeteta i obilježja procesa prilagodbe imali smo individualne dnevne

osvrte, analize, donosili smo zaključke i pronalazili smjernice za daljnji rad.

U pripremi za ovaj period iduće pedagoške godine mislimo da bi bilo korisno provesti

radionice za odgajatelje s ciljem promjene stavova i daljnjem unaprijeđivanju fleksibilnosti u

organizaciji odgojno obrazovnog procesa. Naročito smo zadovoljni time što smo u skupinama

Miffy, Sunce i Zečići primjenili Protokol za praćenje dobrobiti i uključenosti djece kao polazište

za daljnje planiranje odgojno obrazovnog rada.

Stalno pita za roditelje

11

25

22

11

ODLAZAK 1. DAN 7.DAN 15. DAN 30. DAN

Veselo prilazi roditelju

53

72

75

78

Odbija ići kući

22

0

0

0

Pozdravlja odgajatelja veselo

81

86

86

86

33

Cilj odgojno-obrazovnog rada u ovoj pedagoškoj godini odnosio se na razvoj autonomije i samozaštite djeteta rane i predškolske dobi Zadaće: - poticanje autonomije i inicijative djece rane dobi - razvoj govora kroz glazbeno pokretne igre - individualizacija procesa prema jakim stranama djeteta - razvoj i primjena glumačko scenskih tehnika u radu s djecom Poticanje jakih strana djeteta kroz razvoj komunikacijskih vještina, posebno govora PROJEKT: Utjecaj glazbeno pokretnih igara i aktivnosti na razvoj govora 1. SVRHA PROJEKTA Držimo da je polazište u razvoju ključnih kompetencija čovjeka 21. stoljeća razvoj komunikacijskih vještina. Razvoj govora na materinjem jeziku vidimo kao prvi korak u razvoju ostalih vještina. Razmjenom informacija i iskustava na radnim dogovorima, odgajatelji ukazuju na siromaštvo rječnika u odnosu na prijašnje generacije djece: „Čini mi se da je u današnje vrijeme govor djece puno lošiji nego što je bio prije.“ (B.0.)

„Primjećujem jako puno poremećaja u razvoju govora, iako mi djeca već imaju 5 godina.“(S. M.)

„Kada razgovaramo o tome kako su proveli vikend, primjećujem da djeca jako teško verbaliziraju radnje i doživljaje. Međutim, kad im ponudim strip ili slikovnicu, odmah se raspričaju. Čini se da im treba vizualni poticaj ili neko pomoćno sredstvo, jer sami od sebe vrlo teško progovaraju.“ (M.K.)

„Prije su djeca puno više govorila. Imala su bogatiji rječnik. Nešto se tu u međuvremenu dogodilo“. (S. P.)

„Kod prepričavanja priče, događaja ili doživljaja nedostaje im riječi, govore u kratkim rečenicama, često i na otvorena pitanja djeca odgovaraju jednom riječju, mimikom (klimanje, odmicanje glavom)“ (A.B.)

Uzroke tome odgajatelji vide u:

- manjku komunikacije izvan vrtića

- prekomjerenom gledanju televizije

- individualnom igranju u zatvorenim prostorima (npr. u igraonici gdje su okruženi nepoznatom djecom ili individualnim igranjem kod kuće, najčešće preko računala)

- nedostatku kretanja, „Djeca sve više vremena provode u mirnim aktivnostima“ (N. Ž.)

Fizičke aktivnosti djeca sve teže prihvaćaju. Poslije tjelovježbe, boravka na zraku i sl., vrlo se brzo umaraju i nerijetko govore da ih bole noge. Često znaju pitati za koliko se vraćaju u SDB. U takvim situacijama sve češće se mogu čuti sljedeće dječje izjave: „Ja sam umorna.“ „Meni je teško.“ „Dosta mi je.“

34

„Ne mogu.“ „Ne želim vježbati.“ Nakon identifikacije problema u području razvoja govora, razmišljali smo o tome što bi se moglo napraviti kako bi se pomoglo djetetu u obogaćivanju rječnika i razvoju kvalitetne komunikacije. Znamo da je izgradnja senzomotorike osnova za više funkcije kao što su intelektualni razvoj i razvoj govora. Mozak djeteta najviše senzornih informacija prima kad je tijelo u pokretu, a glazbeno pokretne aktivnosti su baš takve aktivnosti koje su djeci prihvatljive, to su aktivnosti protkane radošću, smijehom, zajedništvom. Stručno je potvrđena bliska povezanost govora i glazbe (Vokalni kotač, prema Apps J. (2011.), Moć glasa – kako da

vas čuju i vole slušati, Lekenik, Ostvarenje. Kvalitetni govornici, osim što imaju bogat rječnik, govore izraženom dinamikom, odgovarajućim ritmom, prilagođenom bojom glasa i t.d.. Dinamika, tempo, ritam, glas su osnovni elementi glazbe i glazbeno pokretnih igara pa tu nalazimo polazište za povezivanje ovih dvaju područja i unapređivanje govornog statusa. Radi svega navedenog, pretpostavlja se da bi upravo glazbeno pokretne igre i aktivnosti mogle pridonijeti razvoju govora (posebno razvoju vokabulara), a samim time i verbalnom rješavanju sukoba, povećanju komunikacijskih

interakcija djece međusobno, ali i djece s odraslim osobama. 2. OPĆI CILJ PROJEKTA Istražiti koliko implementacijom glazbenih igara i aktivnosti pridonosimo razvoju autonomije djeteta, a posebno razvoju govora. Govoru prilazimo kao komunikacijskoj vještini i bogatstvu rječnika,a poremećaje u razvoju govora detektiramo i tražimo pomoć struke. 3. SPECIFIČNI CILJEVI PROJEKTA U 2014./15. GODINI U vrtiću se već duži niz godina stručno usavršavamo u području glazbene metodike, i odgojno obrazovni proces obogaćujemo glazbeno pokretnim igrama i aktivnostima. Sada su ta znanja polazište u utvrđivanju utjecaja na razvoj govora, a samim time i na razvoj autonomije i samozaštite djeteta predškolske dobi. Tijekom godine smo realizirali planirane specifične ciljeve:

- utvrdili smo razvojni status djeteta putem razvojnih lista na početku i na kraju pedagoške godine

- utvrdili razvijenost govora putem razvojnih lista na početku i na kraju pedagoške godine

- sudionicima osigurali materijale sa sadržajima i glazbeno pokretnim aktivnostima - proveli radionice edukacijske, valorizacijske, prezentacijske

35

4. Ključne aktivnosti u 2014./15. Godini: I RADIONICA: Listopad 2014.

- uvodna radionica (Razvoj govora, ppt) edukacijska radionica; dopunjavanje znanja i poučavanje o značaju i razvoju govora

- izradili smo plan rada tijekom pedagoške godine, dogovoren je način praćenja i provođenja aktivnosti,

- dogovorili smo aktivnosti utvrđivanje razvojnog statusa djece putem razvojnih lista i testa razvijenosti

govora (razvojne liste nam je pripremila psihologinja, a područje razvoja govora smo dopunili prema priručniku: Najčešći poremećaji jezično-govorne komunikacije djece predškolske dobi, grupa autora)

- ponudili smo stručnu literaturu i dogovorili se o proučavanju i prezentiranju izabrane literature,

- dogovor o načinu praćenja i provedbe aktivnosti - dogovor o izboru i implementaciji glazbeno-pokretnih igara; (odgajatelji su dobili radni

materijal s popisom i opisom provedbe glazbeno pokretnih igara)

II RADIONICA: Studeni 2014.

Valorizacijski susreti podrazumijevaju analizu razvojnih lista, lista za utvrđivanje razine razvoja govora, video snimaka i procesnih fotografija, dječje izjave i komentare

- Analiza lista za utvrđivanje razine razvoja govora (Testa jezično govornog razvoja prema grupi autora/logopeda).

Na ovoj smo radionici prezentirali sudionicima ppt prezentacijom grafičke prikaze razvojnog statusa govora kod djece u svim uključenim odgojnim skupinama. Dobiveni rezultati ukazuju na inicijalne razlike u razvijenosti govora u paralelnim dobnim grupama

- Odgajatelji dnevno u proces implementiraju po tri glazbeno pokretne igre (preporuka je da zastupljene igre budu iz različitih glazbenih područja i da budu integrirane u grupne projekte ili tematske cjeline

- Dogovorili smo termine video i foto snimanja aktivnosti po grupama III Prosinac 2014. 1. Provedena je prezentacija i diskurs o proučenoj (dogovorenoj) stručnoj literaturi

36

Odgajatelji su kreativnim prezentacijama proučene literature doprinijeli obogaćivanju teoretskog i praktično-metodičkog znanja svih sudionika. IV Siječanj - veljača 2015.

- Provedeno je video snimanje glazbeno pokretnih igara i aktivnosti u odgojnim skupinama,

- Aktivnosti su fotografirane, - Organizirana je radionica izrade glazbenih instrumenata za dopunu glazbenih centara i

predprostora - 19. veljače: Pregled i analiza procesnih snimaka (valorizacijska radionica) - Izrađeni su plakati i ppt prezentacija dosadašnjih postignuća u radu na projektu

- 25. 2. 2015. Rad je prezentiran na seminaru u organizaciji AZOO: Stvaranje prepoznatljivog kurikuluma u ustanovi ranog i predškolskog odgoja V Ožujak - Prezentirali smo rad na projektu sustručnjacima na OV (Polugodišnje izvješće) - Praćenje implementacija glazbeno pokretnih igara uz foto dokumentiranje s naglaskom na integriranje igara u grupne projekte i tematske cjeline Travanj: Međuvrtićka suradnja

37

Posjet vrtiću Malešnica, nazočnost neposrednom radu odgajatelja s djecom: Unapređivanje razvoja govora intenziviranjem tjelesnih aktivnosti u jasličkim skupinama; razmjena iskustava VI Svibanj 2015.

- 11. i 12. svibnja, pedagoginja i pedagoginja pripravnica Nada Žalac te „glazbeni tim“ odgajatelja (Anđa Balija, Zlatica Kovačević, Mihaela Furko i Suzana Pinević) su na ISA u DV Malešnica prezentirale rad na ovom projektu

- Dani dječjih vrtića grada Zagreba; nastup na Bundeku: djeca iz Hrnetićke, Suzana Pinević i Miroslav Odak

- aktivnosti: utvrđivanje razvojnog statusa djece putem razvojnih lista i testa razvijenosti govora, statistička obrada rezultata testiranja

- Upitnici i Ankete za odgajatelje

VII Lipanj 2015. 8. 6. : Valorizacijska radionica - Godišnje izvješće o radu na projektu 5. ULOGE NA PROJEKTU Voditelji projekta: pedagoginja Vlasta Bilić i pedagoginja pripravnica Nada Žalac Voditelji glazbeno pokretnih aktivnosti: Balija, Kovačević, Furko, Pinević - zamjenik voditelja (izabrana na prvoj radionici) Mihaela Furko je: - vodila zapisnike radionica, pripremala i obrađivala valorizacijske liste, prikupljala dokumentaciju, vodila evidenciju prisutnosti,

SUDIONICI: ODGAJATELJI ODGOJNA SKUPINA Broj upisane djece 1. Šolčić Katica, KEKSIĆI (3-4) 16 2. Ovčar Božena RIBICE (3-4) 26 3. Pinević Suzana KRIJESNICE (5-6) 25 4. Bumbak Ljiljana JABUČICE (4-5) 28 5.Ivana Buljan (Odgajatelj pripravnik)

PTIČICE (6-7) 26

6. Kovačević Zlatica SUNCOKRETI (4-5) 29 7. Ponudić Andrea MIFFY 16 8. Medved Marica SUNCE (1-2) 19 9. Marić Jasna JEŽIĆI (4-5) 29 10. Furko Mihaela KRUŠKICE (4-5) 27 11. Odak Miroslav KRUŽIĆI (6-7) 28 12. Fišer Nikolina BUBAMARE (3-4) 25 13. Starčević Vesna SUNCOKRETI (4-5)

38

U aktivnosti projekta je bilo uključeno ukupno 294 ero djece. Na radionicama je prosječno bilo prisutno 12 odgajatelja, izostanci su bili zbog bolovanja. Sudionici su kvalitetno i pravovremeno provodili dogovorene obveze: proučavanje i prezentiranje stručne literature, implementacija igara, međusobno video snimanje, fotografiranje procesa, aktivno sudjelovanje u analizi, valorizaciji procesnih fotografija, posebno video snimki doprinosili su samorefleksiji, razvoju kritičkog mišljenja, timskog rada, razvoju prakse. EVALUACIJA RADIONICA Analizom evaluacijskih lista svih radionica dobili smo slijedeće rezultate (ocjene): Zaokružite ocjenu koja najviše odgovara Vašem mišljenju. Ocjene su od 1 (slabo) do 5 (odlično):

1. Kako ste u cjelini zadovoljni radionicom? 5 2. Primjenjivost sadržaja: 4,9 3. Količina upoznatih novih sadržaja: 4,8 4. Primjenjivost sadržaja: 4,9 5. Aktivnosti: 4,9 6. Materijali: 4,9 7. Organizacija radionice (trajanje,fizički uvjeti): 5 8. Stil i znanje voditelja: 5

A Navedite čime ste bili osobito zadovoljni: informacijama, sadržajem, ugodna radna i opuštajuća atmosfera, pristupačnošću voditelja, količinom informacija, trudom oko prezentacije, načinom dogovaranja, pripremljenim materijalima za radionice, ugodnim ozračjem, svime posebno ugodnom radnom atmosferom, zajedničkom analizom i raspravom, točnost informacija koje trebamo, pripremljenošću kolegica, raznolikošću sadržaja, korisni i primjenjivi sadržaji, sa svime, dosta novih stvari zanimljivih i poučnih, prezentacijama kolegica-kolege, prezentacijom pročitanog, zanimljivi sadržaji primjenjivi u praksi, s ozračjem, pripremljenost svih sudionika – bravo, stručnost odgajatelja, razmjena iskustava i međusobna konstruktivna kritika, analizom snimaka drugih unapređujem i svoju praksu, vidi se da svi rade, svime-posebno angažmanom odgajatelja, ekipom, materijalima i novim idejama, trudom odgajatelja, svi su dobro pripremljeni B Navedite čime niste bili zadovoljni: ------------ C Jeste li tijekom radionice počeli razmišljati i planirati neke neposredne aktivnosti u svojoj grupi potaknuti i ohrabreni onim što ste čuli?

DA: 12 NE: 1 D. Ovdje možete dodati sve što još želite reći na kraju radionice

Veselim se budućim susretima i radom u timu, Samo naprijed, Na početku sam bila skeptična –

hoću li uspjeti provesti igre i prilagoditi ih djeci, Ovdje učimo jedni od drugih, Bez obzira

na projekt uvijek sam radila na glazbi, ali mi je ipak pomoglo da djeci bolje približim

glazbu ,pokret, super, vesela i vedra atmosfera, pozitivna energija – super mi je, sve

primjenjivo u praksi, vidi se napredak kod djece, Ostvarena su mi početna očekivanja 6. SURADNJA S roditeljima Informiranje:

39

- Na roditeljskim sastancima na početku pedagoške godine roditelji su informirani o projektu - Na kutićima za roditelje: aktualne informacije o aktivnostima, globalno o rezultatima testiranja - Na individualnim razgovorima o postignućima djeteta - Plakatima o polugodišnjim/godišnjim rezultatima, postignućima… - Plazma: fotografije i snimke iz procesa - Prikupljanje PNM-a, sudjelovanje u izradi instrumenata - Na kraju pedagoške godine prezentiran je program na roditeljskim sastancima (ppt prezentacije snimaka iz procesa, aktivno sudjelovanje i doživljaj igara i na završnim svečanostima s elementima glazbeno pokretnih igara. 7. ANALIZA POSTIGNUĆA Rezultati prema Upitniku za odgajatelje o realizaciji projekta: „Utjecaj glazbeno pokretnih igara i aktivnosti na razvoj govora“ 1. Odgajatelji su provodili prosječno 2 glazbeno pokretne aktivnosti dnevno, u jasličkim skupinama bila je to po jedna, a u vrtićkim prosječno 2,5 aktivnosti . Cilj nam je bio provoditi po tri aktivnosti dnevno što se u realizaciji pokazalo nerealnim 2. Najučestalije (po rangu) su provođene aktivnosti iz glazbenog područja:

- pokret - glas - tempo - dinamika - memorija - udaraljke - improvizacija - ritam

Igre i aktivnosti su rangirane u odnosu na postizanje određenog cilja, ali je odvajanje po područjima metodski usko jer svaka igra obuhvaća elemente različitih glazbenih područja, npr. često provođena igra Kompas iz područja pokreta za cilj ima orijentaciju u prostoru a sadrži elemente iz područja tempa, dinamike, glasa… 3. Djeci najomiljenije igre su: Pokret: - Ja i moje tijelo (posebno u jasličkim i mlađim vrtićkim skupinama, Tjeloglazba, Hodalica, Stonoga, Storuka, Tisuću i jedan pokret, Ples u paru, Glas: Jutarnji pozdrav (bojalica), Smijalica, Telefon, Koncert, Tempo: Igra vlaka, Bodrilica, Ples igračaka, Motor Dinamika: Osluškivanje (posebno u jasličkim skupinama), Tko će jače, Tišina se probudila, Noć i dan Memorija: Glazbeni dućan, Ponovi za mnom, Kao ja, Fotografiranje Udaraljke: glazbeni centri svojim sadržajima potiču djecu na upoznavanje instrumenata i istraživanje zvukova. Kod opremanja centara je dojmljiva kreativnost odgajatelja. Posebno su atraktivne membranofone udaraljke (bubnjevi) pa je u skladu s tim formiran orkestar bubnjara. Improvizacija: Kao tko, Smisli nešto, Novi ples, Vođene fantazije Kreiranje igre korištenjem instrumenata, bubnjeva, maramama, pompona, korištenje kvalitetne klasične glazbe kao poticaja. Ritam: Pst, Ritam kišnih kapi

40

Glazbeno pokretne igre su provođene u sobama dnevnog boravka, ali su bile i sastavni dio aktivnosti u dvorani (prema rasporedu korištenja dvorane dva puta tjedno), povremeno su provođene na terasama i dvorištu, rekli bismo nedovoljno. Igre iz svih glazbenih područja implementirane su u grupne projekte, što je u skladu s našim integriranim kurikulumom, dakle nisu samo posebna aktivnost glazbenog odgoja. Posebno obogaćuju kreativnost plesnog, scenskog izražavanja, prate programske zadaće, interese i talente djeteta kroz sva razvojna područja. Odgajatelji navode neke od tematskih cjelina obogaćenih glazbeno pokretnim igrama: Proljetna oluja, Buđenje cvijeća (uz instrumente), ples cvijeća, Let pahuljica, Maskenbal, Proljeće je procvalo, Voće, Ples Teddya u Zagrebu, Lisica i ptica, pričanje priča i recitiranje uz glazbenu pratnju…. Odgajatelji navode da je ozračje u skupinama prilikom provođenja glazbeno pokretnih igara i aktivnosti vrlo veselo, djeca se više smiju, uključenost djece je vrlo visoka, djeca pokazuju inicijativu u izboru i vođenju aktivnosti, traže višekratna ponavljanja istih igara (posebno u jaslicama). Posebno bi istaknuli odgajateljice mlađih jasličkih skupina (Andrea Ponudić, Marica Medved) koje su vrlo kreativno igrice prilagođavale dobi djece i zadaćama odgojno obrazovnog procesa. Vrtićke skupine su postignuća prezentirale na roditeljskim sastancima i završnim svečanostima, koreografski su objedinile pokret sa kvalitetnom glazbom i za uzvrat dobile oduševljenje roditelja. Krajem svibnja 2015. ponovljeno je utvrđivanje razvojnog statusa djeteta prema razvojnim listama koje nam je pripremila psihologinja s posebnom procjenom razvoja govora (Razvojna lista dopunjena s Testom jezično govornog razvoja prema grupi autora/logopeda). Analizom smo utvrdili primjetan razvojni pomak u svim područjima, naročito u govornom i tjelesnom razvoju. Kako na razvoj djeteta utječe cijeli niz različitih čimbenika, nama su dobiveni podaci samo orijentacija za rad na unapređivanju procesa. Kao praktičari smo obnovili i proširili svoja znanja u području metodike glazbene kulture i o razvoju govora djeteta predškolske dobi. Prepoznajemo problem u razvoju govora i djelujemo preventivno. Odgajatelji procjenjuju da bi na poseban logopedski tretman trebali uputiti 24 ero djece o čemu ćemo se konzultirati s defektologinjom (pretpostavka je da se kod te djece govor nije uspio razviti do razine koja je očekivana za njihovu dob). Na Skali sudova odgajatelji su ocjenama od 1 – 5 (1 najniža, 5 najviša ocjena) procijenjivali utjecaj glazbeno pokretnih igara na razvojne sposobnosti djece: 1. Procijenite korisnost glazbeno pokretnih igara i aktivnosti u odnosu na unaprjeđivanje kvalitete razvoja govora: Ocjenom 4 ocjenio je jedan sudionik Ocjenom 5 ocijenilo je 10 sudionika 2. Procijenite utjecaj glazbeno pokretnih igara na razvoj govora djece: Ocjenom 4 ocjenio je jedan sudionik Ocjenom 5 ocijenilo je 10 sudionika 3. Procijenite ozračje u grupi za vrijeme provođenja glazbeno pokretnih igara i aktivnosti: Ocjenom 5 ocijenilo je 11 sudionika 4. Procijenite komunikativnost djece u odnosu na početak pedagoške godine: Ocjenom 3 ocijenio je 1 sudionik Ocjenom 4 ocjenilo je 3 sudionika Ocjenom 5 ocijenilo je 7 sudionika 5. Procijenite otvorenost djece u komunikaciji u odnosu na početak pedagoške godine:

41

Ocjenom 4 ocijenilo je 4 sudionika Ocjenom 5 ocijenilo je 7 sudionika 6. Procijenite koliko se povećao broj verbalnih načina rješavanja problema i/ili sukoba u grupi u odnosu na broj fizičkih sukoba: Ocjenom 4 ocijenilo je 3 sudionika Ocjenom 5 ocijenilo je 8 sudionika 7. Procijenite kvalitetu međusobnih interakcija djece prilikom provođenja glazbeno pokretnih igara i aktivnosti: Ocjenom 4 ocijenilo je 4 sudionika Ocjenom 5 ocijenilo je 7 sudionika Odgajateljica S.P. navodi: „Iskustva u provođenju takvih aktivnosti uvijek su pozitivna, jer pridonose veselom i vedrom ozračju; poticajnom za komunikaciju, međusobnu interakciju i emocionalnu otvorenost“. „U takvim situacijama djeca vrlo često reagiraju i pričaju u isti glas, što posebno znači povučenijoj djeci, jer takve aktivnosti djeluju vrlo poticajno i na njihovo osnaživanje“. (D. D.) To mišljenje prihvatili su i drugi odgajatelji, iznoseći slične primjere: „Da, i ja sam uočila da glazbene igrice uvijek pomognu da se djeca uključe u aktivnosti. Motivira ih uključivanje i u veće grupe te nitko nije izoliran“. (M. Š.) „Kad radimo na aktivnostima koje su praćene glazbom (obično je to u dvorani), kod djece primjećujem veću želju za interakcijom nego prilikom bilo koje druge aktivnosti“. (Z. K.) Već godinama preferiram glazbeno pokretne aktivnosti u svojoj praksi jer vidim Zaključci:

1. Slijedeće godine odgajateljice Medved i Ponudić nastavljaju s programom integracije GP Igara i aktivnosti u jasličkim skupinama;

2. Pinević, Balija, Furko, Kovačević provode program Glazbenog vrtića u svojim skupinama;

3. Odgajatelji glazbenog vrtića će na mjesečnim timskim planiranjima izrađivati detaljan plan aktivnosti, valorizirati postignuća i prezentirati ih putem plakata i snimki na plazmi. Tromjesečno će se roditeljima prezentirati neposredna iskustva i postignuća.

4. Na razini centralnog objekta i objekta u Hrnetičkoj aktivirati će se orkestar bubnjara. Program rada orkestra će kreirati glazbeni tim odgajatelja i pedagoginja Bilić

7. Bubnjari će prezentirati svoj rad na vrtićkoj, međuvrtićkoj, lokalnoj i gradskoj razini. 5. Glazbeni tim i pedagoginja će završiti i prezentirati sustručnjacima stručnu brošuru

(priručnik): Glazbeno pokretne igre i aktivnosti od jasličkih skupina do polaska u školu

42

Autonomija i inicijativa djece rane dobi

PROJEKT: Poticanje autonomije i inicijative djece rane dobi

Voditeljice: Mirjana Dorotić i Vedrana Mrvelj – odgajateljice, Helena Burić - pedagoginja

1. SVRHA PROJEKTA

Kroz planirane sadržaje susreta ovog tima usmjerili smo se na poticanje inicijativnosti i samoorganizacije djeteta u oblikovanju vlastitih aktivnosti. Autonomija se ostvaruje kroz odgojno-obrazovni proces usmjeren razvoju samostalnog mišljenja, odlučivanja i djelovanja djeteta, stoga smo tijekom rada nastojali potaknuti promišljanje odgajatelja o aktivnostima kojima će dijete potaknuti na donošenje odluka i vršenje izbora, ostvarenje vlastitih prava, te iznošenje i zastupanje vlastitog mišljenja. Isto tako nastojali smo utjecati na razvoj osobne autonomije i emancipacije djeteta vodeći se idejom kako se ono događa u primjerenom fizičkom i socijalnom kontekstu vrtića, usmjerenom na stvaranje i održavanje uvažavajućih i recipročnih odnosa. Također u raspravama smo pokušali osvijestiti stav kako je visoko mjesto autonomije kao vrijednosti u odgajateljevoj implicitnoj pedagogiji i oblikovanju odgojno-obrazovnog procesa, temeljna pretpostavka razvoja autonomije djeteta rane i predškolske dobi.

2. OPĆI CILJ PROJEKTA

Cilj rada bio nam je:

• istražiti koji postupci odraslih (odgajatelja i roditelja) doprinose razvoju inicijativnosti i samorganizaciji djeteta u oblikovanju vlastitih aktivnosti. Na ovom cilju radili smo prvenstveno kroz fokusirane rasprave usmjerene na samorefleksiju aktivnosti odgajatelja.

• povećati broj kvalitetnih empatijskih interakcija između svih sudionika odgojno obrazovnog procesa kao preduvjeta odgoja za ljudske vrijednosti. Na ovom cilju radili smo kroz aktivnosti: razvoja kolegijalnosti i povjerenja, zajedničkih rasprava o procesu i video-refleksija o praksi.

• osnaživanje i podrška roditeljima i odgajateljima u zastupanju kriterija kvalitetne prakse s ciljem zadovoljavanja potreba i oživotvorenja prava djece kao preduvjet optimalnog razvoja djeteta. Na ovom cilju radili smo kroz aktivnosti: roditeljskih sastanaka i individualnih konzultacija na kojima smo usmjeravali odrasle da prepoznaju djetetove potrebe, talente, interese i primjereno reagiraju na njih. Uz to pokazali smo na koji način odgajatelj pruža kvalitetnu podršku autentičnom razvoju djeteta i individualizira pristup.

3. SPECIFIČNI CILJEVI PROJEKTA U 2014./15. GODINI

Naš rad fokusirao se i na provedbu specifičnih ciljeva projekata: upoznavanje s namjenom i načinima primjene instrumenta ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse, upoznavanje sa značenjem i elementima indikatora 1.1.6. Odgajateljica u interakcijama s djecom kod njih razvija inicijativu, autonomiju, samostalnost i vještine vođenja, osposobljavanje odgajatelja za praćenje i procjenu kvalitete rada temeljenu na zadanim indikatorima, osposobljavanje odgajatelja za kritičku i argumentiranu (samo)procjenu, razvoj kolegijalnosti i povjerenja, integriranje strategija empatijskih interakcija i podržavanja efikasne komunikacije u neposredan rad s djecom, provedbu radionica o razvoju likovnosti djeteta rane dobi i

43

radionice o osjetilnim igrama, osiguranje materijala sa sadržajima i aktivnostima vezanih uz rad na projektu (priručnici i DVD materijal).

U ovoj pedagoškoj godini ostvarene su sve ključne aktivnosti planirane godišnjim planom.

8. POSTIGNUĆA

● U odnosu na dijete

Članovi tima su procijenili da je implementacija aktivnosti usmjerenih ka poticanju razvoja autonomije doprinijela razvoju osamostaljivanja, samostalnog mišljenja, odlučivanja i djelovanja djece rane dobi. Doprinos ovog rada evidentan je iz prikupljeni video snimaka kojima smo ilustrirali elemente rada.

● U odnosu na odgajatelje

Naš rad je u ovoj godini usmjeren na osvještavanje vlastitih postupaka odgajatelja koji inhibiraju razvoj autonomije djece rane dobi, te na obnovu i stjecanje novih znanja o mogućnostima razvoja djece rane dobi, osposobljavanju za ciljano praćenje, promatranje i argumentiranje procesa vlastitog rada, kao i na unapređenje kvalitete međusobnih odnosa. Procjenjujemo i da je ciljano promatranje i bilježenje rasta i razvoja djece rane dobi doprinijelo boljoj suradnji odgajatelja i roditelja. Povećao će se broj kvalitetnih empatijskih interakcija i način komunikacije na razini odgajatelj – dijete, odgajatelj – roditelj i odgajatelj – odgajatelj/ostali.

● U odnosu na roditelje

Roditelji su na temelju snimaka i dokumentiranih elemenata iz procesa razvili povjerenje u odgajatelje, te osvijestili važnost razvoja autonomnog ponašanja i djelovanja djeteta. Procjenjujemo i da su roditelji uvidjeli važnost razvoja privrženosti te tako unaprijedili vlastite roditeljske kompetencije.

Tim je brojao 12 članova; 3 pripravnika, 7 odgajatelja, pedagoginja i zdravstvena voditeljica. Tijekom ove pedagoške godine 2014./2015. održano je ukupno 9 zajedničkih sastanaka u trajanju od 2,5 h, te 1 posjet partnerskom vrtiću ꞌMalešnicaꞌ. Prosječna prisutnost sudionika sastancima je bila 85 %.

44

Posjet tima skupinama djece rane dobi u Dječjem vrtiću Malešnica

Odgajateljice procjenjuju kako je ovakav način timskog rada potaknuo i njihovu profesionalnu autonomiju (mogućnost sudjelovanja u odrađivanju sadržaja i pravila rada tima, dogovor o tijeku aktivnosti i sl.). Odgajatelji korisnima procjenjuju raznolikost i izmjenu strategija rada (rasprava o pročitanoj literaturi, rasprava o elementima indikatora 1.1.6. u kojoj su odgajatelji potaknuti da promisle o konkretnom značenju pojedinih pojmova indikatora ali i o konkretnim razvojno-primjerenim aktivnostima i funkcionalnosti okruženja za učenje. Iznimno korisnima odgajatelji procjenjuju gledanje video snimaka sa primjerima aktivnosti koje su odgajateljice uz osvrte prezentirale, te metodu analize fotografija). U radu je bilo vidljivo kako su odgajatelji prvenstveno bili usmjereni na poticanje djetetove samostalno (fizičku autonomiju) a tek kasnije, zajednička rasprava ih je usmjerila da promisle i o psihološkim aspektima razvoja autonomije djeteta (argumentiranje vlastitog stava, samoinicirane vještine vođenja djeteta i sl.). Svoje aktivnosti odgajatelji su planirali uz pomoć MOKRO ciljeva, u kojima su si zadavali određene ciljeve koje su potom kroz mjesec dana provodili.

Kao jedna od aktivnosti nastala kao zajednički produkt ovih rasprava je i zajedničko uređenje novog istraživačkog centra u pretprostoru skupina Loptice i Medvjedići (odgajatelji Ana Slogar, Vedrana Mrvelj, Maja Šamija i Mirjana Dorotić) koji je opremljen raznolikim rastresitim materijalom i drugim poticajima kojima se željelo utjecati na razvoj samoiniciranih aktivnosti djece i posredno na razvoj autonomnog ponašanja. Snimke arhivirane radom tima procjenjuju se kao kvalitetan rad za usmjeravanje pažnje odgajatelja i pripravnike na elemente autonomnog ponašanja djece (snimke: usna harmonika, jutarnji krug, čitanje bebi i sl.).

Aktivnost posjeta DV ꞌMalešnicaꞌ procijenjen je vrlo učinkovitom strategijom profesionalnog razvoja odgajatelja. Odgajatelji posebno kvalitetnim procjenjuju elemente: slobode u istraživanju djece, promišljanje okruženja za učenje, dobnu mještovitost djece, fleksibilnu organizaciju procesa, kao i elemente zajedničke jutarnje tjelovježbe svih skupina djece rane dobi u pretprostoru vrtića (igrovne situacije potaknute slobodnim izborom djece), a posebnu pažnju usmjerili smo i na likovnost/estetiku prostora (odabir boja i tkanina, likovni izričaji djece i sl.).

U okviru projekta Europskog socijalnog fonda realiziran je stručan posjet skupine čeških odgajatelja 10.11.2014. Posjet je bio usmjeren na razmjenu iskustava i međusobnu razmjenu o

45

specifičnostima kurikuluma ustanova kao i na specifičnosti odgojno-obrazovnog sustava zemalja.

Zaključak

Odgajatelji procjenjuju kako je ovakvim načinom rada napravljen veliki kvalitativni iskorak u promišljanju stručnog usavršavanja te da se njime unaprijedila kvaliteta poslova ali i odnosa u kolektivu (bolja suradnja, komunikacija, nove ideje, razmjena iskustva..). I u narednoj godini planira se nastavak rada tima. Promišlja se uvesti novine u smislu odabira predloženih timova, jer su uočene organizacijske nespretnosti (odgajatelji su birali tim neovisno o kući već prema vlastitom izboru što je u odnosu na motivaciju bilo pozitivno no u odnosu na organizaciju rada uočene su poteškoće pa će se o ovome aspektu raspravljati u okviru planiranja narednog godišnjeg plana rada).

Rad ostvaren u ovom timu prezentiran je na stručnom skupu Agencije za odgoj i obrazovanje „Stvaranje prepoznatljivog kurikuluma u ustanovi ranog i predškolskog odgoja“, u DV Špansko, 25.2.2015. Izvješće o radu tima pripremile su: voditeljica tima Mirjana Dorotić, zamjenica voditeljice, odgajateljicaVedrana Mrvelj i pedagoginja Helena Burić

Individualizacija procesa prema jakim stranama djeteta

Voditeljice: psihologinja Suzana Kovačić i defektologinja Renata Kubelka 1. Opći cilj i vizija edukacije Individualizacija procesa prema jakim stranama djeteta je regulacija posebnih potreba zaštitom dječje autentičnosti u igri i procesu učenja. Osnaživanje odgajatelja u individualiziranom planiranju zadaća, promišljanju aktivnosti i individualizaciji projektnog rada. 2. Svrha: 2.1. Zaštita dječje autentičnosti u ustanovi ranog razvoja. 2.2. Integriranje sadržaja stručnog usavršavanja odgajatelja u neposrednu odgojno – obrazovnu praksu. 2.3. Zastupanje kriterija individualizacije u vrtiću. 3. Specifični ciljevi: 3.1. Provođenje 8 stručnih aktiva tijekom pedagoške godine 3.2. Osnaživanje odgajatelja u praćenju i razvijanju spontane dječje igre s naglaskom na procjenu i podržavanje uključenosti i dobrobiti djeteta te refleksiju i samorefleksiju u odnosu na video zapise i foto dokumentaciju. 3.3. Dokumentiranje i izvješće 4. Aktivnosti: 4.1. Priprema i provođenje osam stručnih aktiva 2014/2015. Priprema radionica podrazumijeva analizu fotografija i video zapisa s naglaskom na procjenu dječje uključenosti i dobrobiti u igri. Preporuke za individualizaciju prema jakim stranama djeteta u pripremi aktivnosti. 4.2. Osnaživanje odgajatelja u praćenju i razvijanju spontane igre djece koja pokazuju nisku razinu uključenosti i dobrobiti u vrtiću. Odgajatelji elemente spontane dječje igre nadograđuju

46

kako bi dijete postiglo dublju uključenost i veću dobrobit odnosno optimalnu ravnotežu uključenosti i dobrobiti. 4.3. Dokumentiranje, izvještavanje i promocija sadržaja i aktivnosti definiranih na stručnim aktivima. Sadržaji edukacije lako se integriraju u projektni rad i bilježe u knjigama pedagoške dokumentacije i razvojnim mapama, te prezentiraju na roditeljskim sastancima i publikacijama. Roditelji su uključeni u realiziranje aktivnosti definiranih na aktivima kroz: roditeljske sastanke, oglašavanje aktivnosti na panoima, individualne refleksije s roditeljima o razvojnim potencijalima djeteta i preporuke roditeljima u komunikaciji i planiranju slobodnog vremena. Informiranje stručne javnosti odvija se održavanjem predavanja na smotrama projekata, danima dječjih vrtića te na poziv škola ili vrtića. 5. Rezultati: 5.1. Odgajatelji su u okviru stručnog usavršavanja tijekom pedagoške godine polazili edukaciju Individualizacija procesa prema jakim stranama djeteta. Edukacijski dio radionica odnosio na teorijske pretpostavke procjene uključenosti i dobrobiti djeteta u igri prema Laeversu te na definiranje preporuka kako potaknuti uključenost i zaštititi dobrobit djeteta. Valorizacijski dio radionice bio je povezan s analizom valorizacijskog materijala (fotografije i video zapisi) promatranja ponašanja djece povezanih sa razinom dobrobiti i uključenosti u igri. Odgajatelji u aktivnostima valorizacije raspravljaju, donose zaključke i vježbaju procjenu uključenosti. Treći, četvrti i peti susret posvećeni su valorizaciji i uključenosti i dobrobiti djece te planiranju aktivnosti kako bismo potaknuli uključenost i zaštitili dobrobit djeteta. 5.2. Posebno značajnim ocjenjujemo rad odgajateljica na promišljanju aktivnosti koje potiču dječju uključenost i dobrobit. Kroz video i foto dokumentiranje vidljiva je realizacija opisanih aktivnosti. Posredno se analiziraju i mogućnosti oblikovanja prostora, sredstava i aktivnosti s ciljem podržavanja i razvijanja različitih dječje igre koje proizlaze iz spontanih impulsa. Sadržaj edukacije vrlo je primjenjiv za unaprjeđivanje suradnje s roditeljima na individualnim razgovorima. Roditelji mogu vidjeti video i foto zapise igara u kojima djeca imaju visoku razinu uključenosti i dobrobiti i na taj način upotpuniti sliku o igri vlastitog djeteta. Materijal je poticaj roditeljima kako potaknuti igru djeteta kod kuće. 5.3. Dokumentiranje, izvješća i publikacije Rezultati edukacije dokumentirani su na plakatima kao podsjetnik na aktivnosti definirane tijekom susreta. Realizirane aktivnosti bilježe se u knjigama pedagoške dokumentacije, polugodišnjem i godišnjem izvješću o radu na projektima, razvojnim mapama djece i pripremama grupnog i individualnog rada s roditeljima. Sadržaje edukacije predstavljen je kroz plenarno predavanje i radionice na stručnom skupu AZOO Stvaranje vrtićkog kurikuluma. Predavanje su održale odgajateljice Dijana Jakasović i Marija Kovačić a radionice defektologinja Renata Kubelka i psihologinja Suzana Kovačić. Prvi susret realiziran je 29.10.2014. Sadržaj susreta Rasprava i donošenje pravila rada edukacijske grupe.

47

Dogovoreni su termini sljedećih šest susreta (26.11.2014; 21.01.2015; 18.02.2015; 18.03.2015; 22.04.2015; 12.05.2015). Točno vrijeme održavanja susreta izmjenjivat će se na način da će svaki drugi susret biti u terminu 13:00 ili 16:45 sati.

Počela je analiza članaka na temu uključenosti, autor Laevers. Odgajateljice su upoznate s obrascem Luevenske skale procjene uključenosti.

Zadatak za odgajateljice: da pokušaju prema skali do sljedećeg susreta procijeniti razinu uključenosti svakog djeteta u skupini.

Realizirana je vježba s odgajateljicama sadržajno vezana za nadgradnju djetetovih interesa uz upotrebu Protokola za praćenje dječjih interesa i gledanje snimki aktivnosti.

Zadatak za odgajateljice: da odrede dvoje ili troje djece za koju žele u suradnji s edukacijskom grupom žele definirati sadržaje individualizacije.

Zadatak za odgajateljice: donijeti fotografije, snimke djece ili anegdotske bilješke iz procesa koje žele analizirati unutar edukacijske grupe.

Prisutno je 11 odgajateljica.

Drugi susret realiziran je 26.11.2014. Sadržaj susreta Analiza i rasprava unutar edukacijske grupe o procesu procjene uključenosti djece uz

upotrebu Luevenske skale procjene uključenosti. Analiza fotografija i video zapisa djece za koju odgajateljice žele u suradnji s

edukacijskom grupom definirati sadržaje individualizacije. Rasprava o sadržajima individualizacije i oblikovanju dječjeg ponašanja.

Zadatak za odgajateljice: donijeti fotografije, snimke djece ili anegdotske bilješke iz procesa, vezane za individualizaciju, koje žele analizirati unutar edukacijske grupe.

Prisutno je 9 odgajateljica. Grafički prikaz evaluacija radionice održane 26.11.2014. Kriteriji procjene su: 1. Primjenjivost sadržaja; 2. Količina upoznatih novih sadržaja; 3. Aktivnosti; 4. Materijali 5. Organizacija radionice (trajanje, fizički uvjeti); 6. Stil voditeljica; 7. Znanje voditeljica 8. Ispunjenost očekivanja sudionica

48

Odgajateljice su prema svim ponuđenim kriterijima visoko ocijenile radionicu. Sedam odgajateljica navodi da ih je sadržaj radionice potaknuo na planiranje neposrednih aktivnosti u odgojnoj skupini. Komentari odgajateljica u odnosu na ono s čim su bile posebno zadovoljne: Analizom filmova, vježbanjem tijekom radionice, tj. pripremom za samostalno

procjenjivanje. Poštivanje pravila i analiza filmova. Zanimljivo, primjenjivo i korisno. Konkretizacija dobivenih materijala. Idejama za rad.

Treći susret realiziran je 21.1.2015. Sadržaj susreta Analiza fotografija i video zapisa djece za koju odgajateljice žele u suradnji s




1

2

3

4

5

Nizovi1

Nizovi1 4,778 4,667 4,667 4,889 4,222 4,667 4,889 4,625

1 2 3 4 5 6 7 8

49

Odgajateljice su prema svim ponuđenim kriterijima visoko ocijenile radionicu. Deset odgajateljica navodi da ih je sadržaj radionice potaknuo na planiranje neposrednih aktivnosti u odgojnoj skupini. Komentari odgajateljica u odnosu na ono s čim su bile posebno zadovoljne: Uključenošću pojedinaca. Sudjelovanjem u aktivnostima. Primjerima iz prakse. Slikama, snimkama i komentarima. Voditeljicama Uvažavanjem odgajatelja. Primjerima odgajatelja. Snimke, razmjena iskustava. Komentiranjem primjera i diskutiranjem. Objašnjenjima kako promijeniti ometajuće ponašanje.

Komentari odgajateljica u odnosu na ono s čim nisu bile zadovoljne: Pasivnost pojedinaca, kašnjenje.

Četvrti susret realiziran je 18.2.2015. Sadržaj susreta Priprema polugodišnjeg izvješća o radu edukacijske grupe Izbor fotografija za predstavljanje rada edukacijske grupe na stručnom skupu Agencije

za odgoj i obrazovanje na temu Stvaranje vrtićkog kurikuluma te izrada plakata na temu Individualizacije.

Dogovaranje sadržaja PowerPoint prezentacije za stručni skup Agencije za odgoj i obrazovanje na temu Stvaranje vrtićkog kurikuluma, predstavljanje skale uključenosti i skale dobrobiti praćeno fotografijama.

Dogovaranje nositelja izlaganja za stručni skup Agencije za odgoj i obrazovanje na temu Stvaranje vrtićkog kurikuluma, odgajateljice Marija Kovačić i Dijana Jakasović.

Analiza video zapisa djeteta s posebnim potrebama i rasprava o potrebnim elementima podrške djetetu u regulaciji posebnih potreba.

Prisutno je 9 odgajateljica.

0

1

2

3

4

5

Nizovi1

Nizovi1 4,714 4,214 4,429 4,357 4,571 4,929 4,929 4,5

1 2 3 4 5 6 7 8

50

Grafički prikaz evaluacija radionice održane 18.2.2015. Kriteriji procjene su: 1. Primjenjivost sadržaja; 2. Količina upoznatih novih sadržaja; 3. Aktivnosti; 4. Materijali 5. Organizacija radionice (trajanje, fizički uvjeti); 6. Stil voditeljica; 7. Znanje voditeljica 8. Ispunjenost očekivanja sudionica

Odgajateljice su prema svim ponuđenim kriterijima visoko ocijenile radionicu. Pet odgajateljica navodi da ih je sadržaj radionice potaknuo na planiranje neposrednih aktivnosti u odgojnoj skupini. Komentari odgajateljica u odnosu na ono s čim su bile posebno zadovoljne: Uključivanjem većine članica tima. Savjetima i iskustvom. Razmjenom iskustava i analizom zajedničkih snimaka. Snimke, suradnja svih kolegica, izmjena iskustava. Sretna sam jer sam uspjela djecu koja nisu uključena potaknuti da budu više.

Komentari odgajateljica u odnosu na ono s čim nisu bile zadovoljne: Neuključenost pojedinih članica tima, podvući i naglasiti zajedničku i pojedinačnu

odgovornost u ostvarivanju planiranih ciljeva. Zagušljivost i vrućina u prostoru.

Peti susret realiziran je 18.3.2015. Sadržaj susreta Analiza fotografija i video zapisa djece za koju odgajateljice žele u suradnji s



Prisutno je 5 odgajateljica. Grafički prikaz evaluacija radionice održane 18.3.2015. Kriteriji procjene su: 1. Primjenjivost sadržaja; 2. Količina upoznatih novih sadržaja; 3. Aktivnosti; 4. Materijali

1

2

3

4

5

Nizovi1

Nizovi1 4,667 4,556 4,667 4,444 4,444 4,778 5 4,667

1 2 3 4 5 6 7 8

51

5. Organizacija radionice (trajanje, fizički uvjeti); 6. Stil voditeljica; 7. Znanje voditeljica 8. Ispunjenost očekivanja sudionica

Odgajateljice su prema svim ponuđenim kriterijima visoko ocijenile radionicu. Četiri odgajateljice navode da ih je sadržaj radionice potaknuo na planiranje neposrednih aktivnosti u odgojnoj skupini. Komentari odgajateljica u odnosu na ono s čim su bile posebno zadovoljne: Razmjenom iskustava. Primjerima i analizom snimaka. Kratko i jasno. Poticajno i ohrabrujuće.

Šesti susret realiziran je 22.4.2015. Sadržaj susreta Provedena je vježba s odgajateljicama vezana za analizu i povezivanje ponašanja kao

elemenata socijalnih vještina traženje pomoći, nošenje s vlastitom ljutnjom, prepoznavanje vlastitih osjećaja, čekanje na red, dijeljenje s drugima, nošenje s vlastitim strahovima i nošenje s odbijanjem drugih.

Zadatak za odgajateljice: provođenje aktivnosti i izrada slikovnica od dječjih crteža za socijalne vještine: traženje pomoći, nošenje s vlastitom ljutnjom, prepoznavanje vlastitih osjećaja, čekanje na red, dijeljenje s drugima, nošenje s vlastitim strahovima i nošenje s odbijanjem drugih.


0

1

2

3

4

5

Nizovi1

Nizovi1 5 5 5 5 5 5 5 5

1 2 3 4 5 6 7 8

52

Odgajateljice su prema svim ponuđenim kriterijima visoko ocijenile radionicu. Šest odgajateljica navodi da ih je sadržaj radionice potaknuo na planiranje neposrednih aktivnosti u odgojnoj skupini. Komentari odgajateljica u odnosu na ono s čim su bile posebno zadovoljne: Timski rad. Konkretizacijom pojedinih vještina.

Sedmi susret realiziran je 12.5.2015. Sadržaj susreta Analiza slikovnica izrađenih od dječjih crteža za socijalne vještine: traženje pomoći,

čekanje na red, dijeljenje s drugima, nošenje s odbijanjem drugih i nošenje s vlastitim strahovima.

Analiza aktivnosti provedenih u odgojnim skupinama vezano za razvijanje socijalnih vještina: traženje pomoći, čekanje na red, dijeljenje s drugima, nošenje s odbijanjem drugih i nošenje s vlastitim strahovima.

Zaključivanje rada i završne evaluacije rada edukacijske grupe. Prisutno je 9 odgajateljica. Grafički prikaz evaluacija radionice održane 12.5.2015. Kriteriji procjene su: 1. Primjenjivost sadržaja; 2. Količina upoznatih novih sadržaja; 3. Aktivnosti; 4. Materijali 5. Organizacija radionice (trajanje, fizički uvjeti); 6. Stil voditeljica; 7. Znanje voditeljica 8. Ispunjenost očekivanja sudionica

0

1

2

3

4

5

Nizovi1

Nizovi1 4,5 4,125 4,25 4,625 5 5 5 5

1 2 3 4 5 6 7 8

53

Odgajateljice su prema svim ponuđenim kriterijima visoko ocijenile radionicu. Sedam odgajateljica navodi da ih je sadržaj radionice potaknuo na planiranje neposrednih aktivnosti u odgojnoj skupini. Komentari odgajateljica u odnosu na ono s čim su bile posebno zadovoljne: Neposrednošću, ugodnim okruženjem. Cijelom edukacijom, temama, vođenjem. Svakako ću i iduće godine biti u ovoj edukaciji. Vidimo se na godinu. Ugodnom atmosferom. Vesela atmosfera, konkretni sadržaji, primjenjivost sadržaja. Idejama za aktivnosti.

1

2

3

4

5

Nizovi1

Nizovi1 4,889 4,778 4,889 4,889 5 4,889 5 4,778

1 2 3 4 5 6 7 8

54

6. Zaključak Stručnim usavršavanjem odgajatelja u području podržavanja uključenosti i dobrobiti djece u igri rastu kompetencije odgajatelja u razumijevanju svakog pojedinog djeteta. Sadržaj promjena u planiranju i programiranju ove pedagoške godine posebno se odnosio na individualizirano planiranje. Integriranjem sredstava i aktivnosti za podržavanje dječje uključenosti i dobrobiti planiranje je cjelovitije. Zbog aktivnog uključivanja roditelja u proces realiziranja programa održavanjem individualnih razgovora s roditeljima na kojima se potiče i roditelje na prepoznavanje uključenosti i dobrobiti djeteta u igri. Osvještavanje razlika potiče roditelje da više slijede djecu i roditeljski autoritet ne zamjenjuju utjecanjem na osobne preferencije djeteta kad je u pitanju sadržaj igre odnosno sadržaj slobodnog vremena djeteta.

CAP PROGRAM

Program prevencije zlostavljanja djece (CAP program) proveli smo u tri starije vrtićke

skupine (u kojima su djeca u godini pred polazak u školu). CAP se temelji na filozofiji

ojačavanja i osposobljavanja – vjerovanju da svi ljudi imaju pravo na informacije, vještine i

strategije kojima mogu steći kontrolu nad svojim životima. CAPov model uključuje program za

roditelje, stručno obrazovanje cjelokupnog osoblja vrtića, radionice za djecu u odgojnim

skupinama i vrijeme za razgovor.

Ciljevi programa:

Upoznati osobna prava

Definirati osobno pravo na sigurnost

Identificirati potencijalno opasne situacije

Osvijestiti djelovanje strategija sprečavanja zlostavljanja

Osvijestiti postojanje mreže podrške koja djeci stoji na raspolaganju

Zadaci:

Upoznavanje s pravima djeteta

Upoznavanje i definiranje dječjeg prava na sigurnost, a posebno prava da budeš

siguran, jak i slobodan

Identificirati situacije u kojima su ova prava narušena ili ugrožena

Prepoznavanje situacija zlostavljanja u koje su uključeni vršnjaci

Upoznavanje potencijalnih situacija napada s nepoznatom osobom

Identificirati situacije zlostavljanja koje uključuju poznatu osobu

Upoznati i uvježbati sposobnost da se kaže NE i siguran nastup u potencijalno opasnim

situacijama

Demonstrirati pružanje i primanje podrške vršnjaka u potencijalno opasnim

situacijama, sigurnosni krik i osnovna ponašanja samoobrane

Identificirati poznate osobe u svom okruženju kojima dijete može vjerovati

Tijek realizacije programa:

Stručni sastanci s odgajateljima skupina u kojima će se CAP provoditi: listopad, studeni

55

Održavanje edukativne radionice za djelatnike vrtića o CAP programu: 18. 11.

2014.Održavanje roditeljskog sastanka: 18. 11. 2014..

Radionice po skupinama:27. 11. 2014., 28. 11. 2014., 05. 12. 2014

Valorizacijski sastanak: siječanj 2015.

Cap program – prevencija zlostavljanja djece: Protokol o obavljenim aktivnostima

Radionica za osoblje vrtića

Datum održavanja:18. 11. 2014.

Broj prisutnih: 4 (ostali zaposleni ranije su prošli CAPovu radionicu za osoblje vrtića)

Voditelji radionice: Suzana Kovačić, psiholog

Višnja Šarić, odgajatelj

Silva Pofuk, odgajatelj

Radionica za roditelje

Radionica za roditelje održana je 18. 11. 2014. Roditeljskom sastanku prisustvovalo je 15

roditelja.

Evaluacija radionice za roditelje

Prisutni roditelji ocjenjivali su radionicu na kojoj su prisustvovali zaokruživanjem jedne od

ocjena 1 (nedovoljan) do 5 (odličan). Ocjenjivale su se slijedeće komponente: novost teme,

zanimljivost sadržaja, primjenjivost sadržaja, pripremljenost voditelja i opća ocjena radionice.

U tablici su navedene aritmetičke sredine za sve komponente.

TABLICA: Aritmetičke sredine ocjena radionice za roditelje

Aritmetička

sredina

Novost teme

3.76

Zanimljivost sadržaja

5.00

Primjenjivost sadržaja

4.84

Pripremljenost voditelja

4.92

Opća ocjena radionice 4.88

56

Evaluacija radionice za osoblje vrtića

TABLICA: Armetičke sredine ocjena radionice za osoblje vrtića

Aritmetička

sredina

Novost teme

4.28

Zanimljivost sadržaja

4.86

Primjenjivost sadržaja

4.86

Pripremljenost voditelja

5.00

Opća ocjena radionice 4.86

Radionice za djecu

Tijekom listopada i studenog kao priprema za CAPove radionice u skupinama intenzivno se u

starijim vrtićkim skupinama radilo na upoznavanju s pravima djeteta. Tema «Ljudska prava i

prava djeteta» obrađena je kroz sva odgojno-obrazovna područja. Tijekom studenog i

prosinca članovi CAP tima održali su radionice za djecu u 3 starije skupine (djeca školski

obveznici).

Ocjenjivanje CAPove radionice za djecu od strane odgajateljica (n = 4)

Aritmetička sredina procijene općih dojmova o radionici na skali od 1-5 iznosi 5.0.

Odgajateljicama napominju da se djeci igrokazi sviđaju, rado u njima sudjeluju i brzo uče

pokazane strategije. Neka djeca su kod kuće tražila roditelje da se igraju ovih igrokaza. Sviđa

im se što djeca na primjeren način uče metode samoobrane i samo zaštite, kako se drugi

trebaju prema njemu ponašati i kome se može povjeriti.

Aritmetička sredina odgovora na pitanja da li je sadržaj radionice primjeren dobi djece iznosi

5.0. 0.48. Odgajateljice navode da je materijal jasan, a igrokazi djeci razumljivi i zanimljivi.

Aritmetička sredina odgovora na pitanje je li sadržaj radionice jasno prezentiran iznosi 5.00, a

standardna devijacija 0.

Aritmetička sredina odgovora na pitanje da li su se djeca ugodno osjećala prilikom

prezentiranja strategija koje su trebala usvojiti iznosi 4.9, a standardna devijacija 0.5.

Aritmetička sredina procijene korisnosti informacija koje su djeca dobila na ovoj radionici

iznosi 4.9, a standardna devijacija 0.5

57

Rezime i zaključak:

CAP program pozitivno procijenjuju osoblje vrtića, odgajatelji, roditelji i djeca. Svakako ćemo

ga provoditi i naredne godine, u svim starijim skupinama. Uz Cap program i dalje treba vezati

projekte koji se bave ljudskim pravima i pravima djeteta.

Izvješće o provedbi Programa rada s potencijalno darovitom djecom „Klikerići“

Cilj Programa je primjereno poticanje razvoja osobnosti, specifičnih interesa i sposobnosti

potencijalno darovite djece vrtićkog uzrasta.

Zadaće se odnose na tri sudionika odgojnog procesa: dijete, odgajatelja i roditelja.

U odnosu na dijete

identificirati potencijalno darovitu djecu utvrditi sposobnosti, potrebe i interese takve djece izraditi individualizirani program za svako darovito dijete uvažavati specifične interese djeteta i produbljivati ih i poticati širenje

temeljnih znanja i verbalnih sposobnosti kreirati uvjete u kojima dijete uči ono što ga zanima, na način koji mu

odgovara poticati razvoj ustrajnosti, neovisnosti i kreativnosti u radu poticati socijalni i emocionalni razvoj djeteta primjeren dobi, a naročito

razvoj socijalnih vještina

U odnosu na odgajatelje

educirati odgajatelje o karakteristikama nadarene djece razvijati osjetljivost za uočavanje i identificiranje darovite djece motivirati odgajatelje u stjecanju znanja i radu s darovitom djecom u skupini razvijati toleranciju na osobnosti darovite djece

U odnosu na roditelje

podrška u odgoju darovitog djeteta edukacija o prepoznavanju karakteristika darovite djece edukacija o načinu i zadovoljavanja potreba i razvijanju specifičnih interesa djece.

Program je realiziran kao prošireni redoviti program unutar srednjih i starijih vrtićkih skupina kreiranjem prilagodbi (individualizirani odgojno-obrazovni planovi) prema djetetovim izraženim interesima, sklonostima i sposobnostima te kroz rad s manjom skupinom djece (projekti, specifične aktivnosti) unutar odgojne skupine. Ovim Programom rada obuhvaćeno je 20 potencijalno darovite djece iz skupina Leptirići, Pužići, Kružići, Tratinčice, Bumbari, Krijesnice, Zvijezdice i Labudovi.

58

SADRŽAJ PROGRAMA:

Prepoznavanje potencijalno darovite djece (prva faza) Aktivnosti Nositelji Vrijeme

provedbe primjena Lista za opažanje ponašanja svojstvenih bistrom djetetu za odgajatelje

Psiholog svibanj 2014

primjena Upitnika za roditelje Psiholog rujan2014 utvrđivanje kognitivnih sposobnosti djeteta putem specifičnih psiholoških dijagnostičkih postupaka

Psiholog travanj do rujan 2014

opservacija elemenata osobnosti djeteta i specifičnosti emocionalnog i socijalnog razvoja, a naročito:

kontakt i spremnost na suradnju tolerancija neuspjeha sklonost odustajanju/upornost i

motivacija za rad odnos prema novom i nepoznatom odnos prema postavljenim granicama samosvjest, samopouzdanje, slika o sebi procjena interpersonalnih sposobnosti

odgajatelji, psiholog

travanj do studeni

utvrđivanje kreativnosti i specifičnih interesa djeteta

psiholog odgajatelji

travanj, svibanj, rujan

Temeljem prikupljenih podataka psiholog i odgajatelji izradili su diferencirani programa za svako potencijalno darovito dijete koji su primjenjivati odgajatelji tijekom odgojno obrazovnog procesa u odgojnoj skupini.

Igraonica za potencijalno darovitu djecu

Igraonica za potencijalno darovitu djecu djelovala je jedan puta tjedno (ponedjeljkom) po

šezdeset minuta, u poslijepodnevnim satima (16.30 – 17.30 sati i 17.40 do 18.40 sati ), u sobi

dnevnog boravka djece (boravak 13), u objektu Špansko 11. Voditelji igraonice bile su Suzana

Kovačić, psiholog, Dijana Jakasović, odgajateljica i Renata Pelt, odgajateljica i Ivana Buljan,

odgajateljica pripravnica. U rad igraonice uključilo se 20 potencijalno darovite djece koja

pohađaju naš vrtić i 1 dijete koje nije uključeno u vrtićki program u našem vrtiću (dvije

skupine djece).

Pristup odgojno obrazovnom radu odvijao se kroz:

rad u skupini: rad na projektima, provođenje socijalnih igara

rad u manjim grupama: projekti, specifični dječji interesi

rad u paru ili individualni rad: rad na računalu, na projektu, igranje logičko-

društvenih igara, radni listovi

59

Ove godine obradili smo slijedeće teme:

Svemir

Elektricitet

Energija

Čarolije u kemiji

U ODNOSU NA ODGAJATELJE

Aktivnosti Nositelji Vrijeme provedbe

Primjena lista za opažanje ponašanja

svojstvenih potencijalno darovitom djetetu

Psiholog

Odgajatelji

Svibanj 2014.

Izrada individualiziranih programa za svako

dijete

psiholog,

odgajatelji

srednjih i

starijih vrtićkih

skupina

Listopad, Studeni

Individualne konzultacije o razvoju, potrebama

i interesima djeteta

psiholog,

odgajatelji

starijih vrtićkih

skupina

kontinuirano

Stručni sastanci s ciljem razmjene iskustava,

ideja, valorizacije i evaluacije programa

psiholog,

odgajatelji

starijih vrtićkih

skupina

tromjesečno

U ODNOSU NA RODITELJE

Radionicu za roditelje na temu: „Darovito je, što ću s njim“ provele su psihologinja i

odgajateljice u listopadu.

Psihologinja je kontinuirano provodila individualne konzultacije s roditeljima o

razvoju, interesima i specifičnim djetetovim potrebama i savjetovanje roditelja o

primjerenim pedagoškim postupcima.

60

U veljači i svibnju održane su radionice za sve roditelje darovite djece s ciljem

prezentacije odgojno obrazovnog rada i neposrednog pristupa potencijalno darovitoj

djeci.

Upitnik za valorizaciju rada s potencijalno darovitom djecom za roditelje i djecu

primijenjen je u svibnju..

Roditelji su se kontinuirano uključivali u odgojno obrazovni proces, koji su obogatili

svojim specifičnim znanjima.

Evaluacija programa

Praćenje provedbe programa ostvareno je putem:

Aktivnosti Nositelj Vrijeme

provedbe

vođenje pisanih zabilješki o ostvarivanju uvjeta

za provođenje programa, o djetetovim

reakcijama, interesima i postignućima

odgajatelji,

psiholog

kontinuirano

primjena Lista za praćenje djetetovog razvoja psiholog listopad, lipanj

primjena Upitnika za roditelje psiholog svibanj

primjena Upitnika za djecu psiholog svibanj

stručni sastanci za odgajatelje: praćenje razvoja

djeteta, razmjena iskustava

psiholog tromjesečno

Rezultati dobiveni primjenom Upitnika za roditelje, svibanj 2014

Upitnik je popunilo 14 roditelja.

Prosječna ocjena zadovoljstva Programom iznosi 4,92.

Roditelji navode da su posebno zadovoljni:

podržavanjem dječje motivacije i interesa

iskustvenim učenjem

posvećnosti i motivacijom voditelja

prilikom da dijete izrazi svoju osobnost

prilikom da dijete izrazi svoje stavove i razmišljanja

povećanim interesom za znanost koji primjećuju kod djeteta

61

Roditelji predlažu da organiziramo posjete muzejima, da provodimo više pokusa i da

nabavimo više kompleta za proučavanje elektriciteta.

Korisnost Programa za dijete ocjenjuju s 4,92.

Procjenjuju da je za njihovo dijete posebno korisno:

poticanje djeteta na razmišljanje i postavljanje pitanja

poticanje maštovitosti i razvoja kreativnost

raznovrsne teme kojima se bavimo

druženje s djecom sličnih interesa

dijete ima više samopouzdanja u izražavanju svojih stavova i razmišljanja.

Analiza upitnika za djecu primjenjenog u svibnju 2014

Upitnik je ispunilo 15 djece.

Djeca navode da vole ići u „Klikeriće“.

U Klikerićima im je dobro, zabavno, lijepo, odlično i super.

U „Klikerićima“ najviše vole:

vole učiti

imamo zanimljive igre

vole raditi pokuse

igru legićima.

U „Klikerićima“ najmanje vole“:

pričati

pokuse

prati ruke

kada nam dođu roditelji.

Zaključak:

Posebno smo zadovoljni uključivanjem obitelji u Program. U ovoj pedagoškoj godini roditelji

su nam bili gosti i suvoditelji pri obradi tema:

elektricitet – brat Matije Jerončića

kemija – brat Leonarda Grazie

individualizacija programa i učenje uz pomoć kompjutera – tata Nikoline Klečina

tata Lane Sremec – obrada teme: struja

majka Lucije Vrljić – pokusi

majka Eme Rebarnjak – pokusi

majka Nike Bogdana – izrada kreme

majka Marka Potočića i otac Lane Sremec – igranje društvenih igara.

.

Posebno zahvaljujemo kolegici Ivani Buljan koja nam je bila velika pomoć u provedbi

programa. Tijekom pedagoške godine psihologinja je provela 26 individualnih razgovora s

roditeljima „Klikerića“. Osnaživanje i podrška roditeljima jedan je od oblika podrške djetetu.

Proveden je jedan roditeljski sastank i dva zajednička druženja djece i roditelja u

„Klikerićima“. Nismo zadovoljni brzinom izmjene informacija ui kutiću za roditelje „Klikerića“.

62

Izrazito smo zadovoljne suradnjom s roditeljima, uključivanjem roditelja u Program i ulogama

roditelja-mentora te ćemo ovo nastaviti i dalje.

63

Interesna grupa "Kist" radionica za poticanje kreativnosti kroz likovni rad s djecom

Voditeljica radionice: Renata Pelt

Zamjenica voditeljice: Martina Kordić

Članovi interesne grupe su:

1. Jasna Marić

2. Ljerka Matleković

3. Vesna Stračević

4. Višnja Šarić

5. Božena Ovčar

6. Božena Šimić

7. Katica Šolčić

8. Ljiljana Merunka

Cilj

Razvoj kreativnih i stvaralačkih sposobnosti, poticanjem izvornosti i urođenog stvaralaštva

djece.

Zadaće

analiziranje i vrednovanje radova djece

podržati dijete u samostalnom stvaranju

probuditi u djetetu radoznalost za svijet oko njega

omogućiti djeci rad s različitim materijalima i tehnikama

poticati tumačenje vlastitih radova, zbog potpunijeg razumijevanja njihovog shvaćanja

svijeta

Tijekom godine održano je 7 radionica

1. RADIONICA 09.10.2014.

- dogovor o radu radionica

- dogovorene norme ponašanja tijekom radionice

- dogovor o temama za sljedeći susret

2. RADIONICA 12.11.2014.

- Teme za crtanje -KRIŠKA KRUHA

- KLIP KUKURUZA

- PRESJEK JABUKE

- (uočavanje sitnih oblika različite strukture i teksture-čvrsto, meko, tvrdo)

- Slikanje- IGRA LINIJAMA ( debele, tanke)

3. RADIONICA 22.01.2015.

Teme za crtanje - BOROVA GRANČICA

ADVENTSKI VIJENAC

64

MI U KOLU (LJUDSKA FIGURA U POKRETU)

Slikanje - PO ČEMU SE HODA - različite vrste puteva (uzbrdo, nizbrdo, vijugavo), 3

debljine kista

4. RADIONICA 10.02.2015.

Teme za crtanje - OGOLJELO STABLO

ČIPKA (sa što više detalja)

SAGNUTI ČOVJEK (ljudska figura u pokretu, što krupnije)

Slikanje- RASPUCALI PLOČNIK- oblik koji se razgrađuje

5. RADIONICA 17.03.2015.

Teme za crtanje - MASLAČKOVA LAMPICA

RIBEŽ

PLETENA KOŠARA( volumen izražen linijama)

Slikanje - IGRA LINIJAMA - tonski prikaz

6. RADIONICA 15.04.2015.

Teme za crtanje - PRESJEK KELJA

RASCVJETANA RUŽA (pratiti proces od pupoljka)

Slikanje - RASCVJETANA RUŽA - veliki format, tonski prikaz

7. RADIONICA 12.05.2015.

Analiza dječjih radova, valorizacija na rad kroz grupu

65

Izvješće (program engleskog jezika) Odgajatelji: Božena Šimić, Dubravka Dizdar, Ljiljana Merunka

Cilj programa: sustavno jačanje i razvijanje ljubavi i svijesti prema materinjem jeziku, a da se istovremeno stvara i razvija interes prema engleskom jeziku. Pozornost se posvećuje doživljajnom učenju, jačanju dječjeg samopouzdanja i samoinicijative, te poticanju zdrave komunikacije, a sve to u cilju unapređenja kvalitete življenja djece u vrtiću. Zadaće:

- integrirati engleski jezik kroz sva odgojno-obrazovna područja i na taj način utjecati na

cjelovit razvoj djeteta uz njegovu aktivnu ulogu u učenju

- razvoj komunikacije na engleskom jeziku

- razvijati vještine početnog čitanja

- obogaćivati maštu, kreativno mišljenje i izražavanje

Aktivnosti Govor, izražavanje, stvaranje

- Svakodnevni razgovor uz upotrebu engleskog jezika u igri, aktivnostima i raznim situacijama.

- U engleskom krugu smo popunjavali dnevni plakat (na veliki plakat treba umetnuti odgovarajuće kartice - "Weather is (kakvo je vani vrijeme), Today is (koji je dan), How many of us are here (odgovarajući broj se stavlja nakon što se prebrojimo na engleskom); sva djeca su usvojila značenja ovih izraza.

- -Svakodnevno čitanje priča i prepričavanje po slikama uz naglasak na vokabular na engleskom jeziku se provodilo.

- TPR reading (Total Physical Response); čitanje priče uz ponavljanje unaprijed određenih pokreta ili zvukova na određene riječi u priči u svrhu boljeg usvajanja i pamćenja izraza na engleskom jeziku (npr. pljeskanje rukama ili oponašanje zvukova životinja).

- Dramatizacije s lutkama ili kostimima - Slikanje i crtanje na temu iz priča i tekstova - Likovne aktivnosti bile su vezane uz aktualne teme i cjeline koje su se s djecom učile

(colours, numbers, my body, clothes, food, winter, Christmas, carnival, toys, Easter, animals, feelings, spring, flowers, winter sports, jobs, road safety, transport, town, seasons, weather, furniture, nature and plants).

- U starijoj odgojnoj skupini djeca "čitači" su čitala priče vezane uz temu koja se obrađivala ostaloj djeci.

- Smišljanje vlastitih priča na temu se provodilo u starijim skupinama (npr. "Number story", "Tony's story", "The Zoo"..)

- Izrada slikovnica je bila jedna od aktivnosti u starijim skupinama (djeca pišu tekst na engleskom jeziku).

- Rhymes, chants, songs, Nursery rhymes, fingerplays (igre s pjevanjem i pokretima) su sva djeca uspješno usvojila i redovito ih reproducirala kroz igru i razne aktivnosti.

- Spoznaja - Učenje novih riječi na stranom jeziku, običaja i upoznavanje drugih kultura i načina

života kroz priče, pjesmice, interaktivne igre, puno slikovnog materijala, izrade plakata, tradicionalne igre i igre s pokretima na engleskom jeziku smo uspješno provodili svakodnevno kroz situacijsko učenje.

66

Socio-emocionalni razvoj Pristup procesu učenja engleskog jezika treba biti što sličniji učenju materinskog jezika, da se nove jezične informacije daju postupno tako da ih dijete povezuje, provjerava i potvrđuje na temelju prethodnog iskustva (flashcards tijekom kruga s djecom, čitanje na engleskom). Učenje engleskog jezika se temelji na doživljajnom učenju, jačanju dječjeg samopouzdanja prilikom govorenja na stranom jeziku, te na poticanju samoinicijative te bogate i zdrave komunikacije. Tjelesni razvoj Jutarnja tjelovježba se provodila uz pjevanje pjesmica ili recitacija koje su namijenjene upravo tome ("Head, shoulders, knees and toes", Walking, walking, Teddy Bear, Scarecrow) te su sva djeca naučila stihove koji prate tjelovježbu. Igre s pjevanjem, pokretne igre su također bile dio rutine vezane za učenje jezika kao i razvoj fine motorike kroz aktivnosti koje su se provodile i na koje su djeca odlično reagirala te najlakše pamtila. Suradnja s roditeljima Roditelji su informirani o radu na engleskom jeziku putem kutića za roditelje, fotografija iz procesa i plakata koje su djeca izrađivala. Roditelji su se i sami uključivali u proces donošenjem slikovnica, fotografija, knjiga, PNM-a ili dolaskom u skupinu kako bi sudjelovali u čitanju priča, pjevanju pjesmica ili izradi sredstava. Svi roditelji su se odazivali na sudjelovanje u aktivnostima i na pozive za suradnju. U skupini Krijesnice su svaki tjedan drugi roditelji vodili svoje dijete sa igračkom medvjedićem

(Teddy iz Londona) na unaprijed dogovorenu lokaciju u gradu te upoznavali djecu sa različitim

dijelovima Zagreba. U sklopu projekta "Zagreb" sva djeca su usvojila i nazive tih mjesta koja su

posjetila na engleskom jeziku, dok je Teddy upoznao i "naučio" djecu sa raznim bitnim dijelovima

Londona. Svi roditelji su se uključili u aktivnosti i uspješno su provedene.

Postignuća

U pripremanju aktivnosti polazili smo od djece, tako da su prilagođene i smislene za njih, da ih

potiču na djelovanje, postavljanje pitanja i traženje novih odgovora, u čemu smo bili uspješni

(razvoj pamćenja, mišljenja i zaključivanja). Važno nam je bilo i da su metode rada bile primjerene

dobi djece koju imamo u skupini, imajući na umu da je interaktivna igra oblik aktivnosti kroz koju

djeca najlakše uče engleski jezik (razne pokretne igre, fingerplays, puno slikovnog materijala u igri

i aktivnostima, razgovori, pjesme, recitacije, dječje zajedničko izrađivanje plakata kako bismo

vidjeli što smo naučili, uz koje smo ponavljali naučeno i drugima ih pokazivali, izrađivanje

ilustracija priča na engleskom). Engleski jezik smo približili djeci uvođenjem i upotrebom kratkih

dijaloga u svakodnevnim zajedničkim radnjama djece i odgajatelja (praktično-situacijska

komunikacija) što je dovelo do ugodnog ozračja u skupini i jače emocionalne veze između djece, te

djece i odgajatelja kao i do mogućnosti djece da se "sprijatelje" sa govorenjem engleskog jezika;

pogotovo mlađa skupina kojoj je ovo bila prva godina učenja engleskog jezika.

- Razvili smo kod djece vještine početnog čitanja, mašte , kreativnog izražavanja te svakodnevno

obogaćujemo riječnik novim riječima.

67

Izvješće o radu u uvjetima inkluzije

Broj djece s posebnim potrebama (uključujući i zdravstvene taškoće) upisane u vrtić: 127

1. Individualizacija u odgojno – obrazovnom radu s djecom s posebnim potrebama

Tijekom ove pedagoške godine realizirani su po objektima radni dogovori Individualizacije, tijekom godine održano ih je 16. Na radnim dogovorima individualizacije odgajatelji u suradnji s defektologinjom prema posebnim potrebama djeteta planiraju procjenu, definiraju preporuke i prilagodbe u neposrednom radu s djecom. Sustavno planiranje i redovita razmjena informacija pozitivno utječu na razinu uključenosti sudionika odgojno – obrazovnog procesa. Razvijanje pojedinih segmenata odgojno – obrazovnog rada realizirano je spontanim stvaranjem malih timova koji su se okupljali i stvarali prema potrebama koje proizlaze iz dinamike odgojno – obrazovnog procesa. Individualizirani planovi za djecu s posebnim potrebama razvijaju se prema jakim stranama djece što pomaže u reguliranju posebnih potreba naročito kad dječje talente i dispozicije definiraju kao izvorni resurs u procesu rasta i razvoja djeteta. Oslanjajući se na izvorne resurse djeca razvijaju samopouzdanje i zadržavaju motivaciju u procesu učenja. To potvrđuju i odgajateljice koje rade u uvjetima inkluzije. 2. Podjela odgovornosti za individualizirano planiranje odgajatelji, defektologinja, roditelji djece Tijekom prošle pedagoške godine Individualizirano planiranje i razvijanje Individualiziranih odgojno – obrazovnih planova realizirano je za pojedinu djecu u svim odgojnim skupinama koje rade u uvjetima inkluzije. Individualizirano planiranje realizira se u timu podrške za rad s djecom s posebnim potrebama u kojem sudjeluju odgajatelji, roditelji i defektologinja. Roditelji djece savjetovani su na redovito promatranje impulsa u ponašanju i interesa djece kao i vođenje razvojnih mapa djece. Praćenje interesa, dispozicija i talenata važno je zbog razumijevanja razvojnih resursa djeteta koje koristimo u reguliranju posebnih potreba i oblikovanju afirmativnih ponašanja. Razvojne mape su dragocjene za: planiranje aktivnosti, razvijanje pozitivne slike o sebi kod djeteta, bilježenje dinamike razvojnog procesa ali i razvojnih produkata. 2.1. Grafički prikaz zadovoljstva odgajatelja suradnjom s defektologinjom

Rezultati ukazuju da su odgajatelji najzadovoljniji suradnjom na edukaciji Individualizacija prema jakim stranama djeteta to je razumljivo s obzirom da se radom u edukacijskoj grupi postiže kontinuitet u suradnji. Definiraju se konkretnije sadržaji individualizacije i valoriziraju se rezultati. Rezultati ukazuju na potrebu odgajatelja za razvijanjem podrške individualizaciji

1

2

3

4

5

zadovoljstvo odgajatelja suradnjom s defektologinjom (raspon 1-5)

4,53 4,384,78

individualizacija neposrednog rada s djecom

individualizacija neposrednog rada s roditeljima

suradnja na edukaciji Individualizacija prema jakim stranama djece

68

neposrednog rada s roditeljima. Što je dobar poticaj za planiranje zadaća defektologinje za pedagošku godinu 2015/2016.

3. Praćenje posebnih potreba bilježenjem elemenata ponašanja djeteta

Na radnim dogovorima Individualizacije definirani su različiti načini i višekratno je provedena priprema obrazaca za praćenje pojedinih ponašanja ili posebnih potreba djece. Uz praćenje posebnih potreba odgajatelji su provodili i bilježenje razvojnih resursa. Bilježenje učestalosti i obilježja pojedinih elemenata razvojnog procesa djece s teškoćama pomaže u otkrivanju otkrivanja latentnih obrazaca u razvojnom procesu djeteta što olakšava definiranje preporuka za postupke i sadržaje u neposrednom radu s djetetom. Odgajateljski timovi koji rade u uvjetima inkluzije na radnim dogovorima Individualizacije redovito su individualizirano planirali. Zbog kontinuiteta radnih dogovora redovitije je bilježenje preporuka i prilagodbi u pedagoškoj dokumentaciji. Dnevni i tjedni planovi imaju veću raznolikost i podržavaju širi spektar potreba zbog čega je manja potreba za planiranjem u odnosu na pojedine posebne potrebe djece. Odgajateljski timovi kao sadržaj individualiziranog planiranja navode: prilagodbe prema stilu učenja djeteta, aktivnosti (njihov sadržaj i dinamiku); sredstva i prilagodbe prostornog konteksta. 4. Prilagodbe u neposrednom odgojno – obrazovnom radu za djecu s posebnim potrebama Neposredan odgojno - obrazovni rad s djecom s teškoćama redovito se organizira u: dnevnom boravku odgojne skupine djeteta, vanjskom prostoru sobe dnevnog boravka i na vanjskom prostoru vrtića ako su djeca iz odgojne skupine na dvorištu. Realiziranje neposrednog rada s djecom provodi se u prirodnim uvjetima za učenje u malim grupama, prema elementima individualiziranog planiranja (s naglaskom na talente, interese i izvorne dispozicije u učenju djeteta). Tijekom pedagoške godine neposredan rad s djecom s teškoćama uz asistenciju defektologinje realiziran je 108 puta, svaki put s dvoje do šestoro djece s posebnim potrebama u društvu prijatelja iz njihove matične odgojne skupine. Posebno je obogaćen program reguliranja posebnih potreba u komunikaciji integracijom elemenata metode Floor time u neposredan rad s djecom. 4.1. Prikaz preporuka defektologinje u odgojnim skupinama koje rade u uvjetima inkluzije prema izvješću odgajatelja za pedagošku godinu 2014/2015

N=16 Timovi odgajatelja koji rade u uvjetima inkluzije redovito prilagođavaju sredstva za davanje uputa, komunikaciju i poticanje usvajanja različitih znanja i vještina djece (vizualne upute za

1

5

9

13

17

preporuke defektologinje odgojiteljskim timovima

1516 16

13

1516

bilježenje i praćenje posebnih potreba

neposredan rad defektologinje

neposredan rad odgojitelja

valorizacija posebnih potreba

individualni razgovori s roditeljima

suradnja s roditeljima

69

pravila, vizualizacija sadržaja za lakše pamćenje informacija, vizualizacija sadržaja za verbalnu ekspresiju, vizualne upute za ritam dana, senzomotorna ploča). Dinamika realiziranja prilagodbi u neposrednom radu s djecom s teškoćama usklađena je s zastupanjem kriterija individualizacije pri realiziranju odgojno – obrazovnog procesa u vrtiću u cjelini. Podizanje kvalitete odgojno – obrazovnog procesa u cjelini smanjuje potrebu specifičnog prilagođavanja konteksta djeci s teškoćama. Zadovoljavanje visokih kriterija individualizacije prakse redovito prevodimo u konkretne prilagođene aktivnosti, sredstva, prostor i interakcije. U odnosu na prošlu pedagošku godinu u izvješću odgajateljskih timova uočava se razumijevanje prilagodbi kao redovitih kriterija prakse na način da se u svakom izvješću naglašava redovito kreiranje prilagodbi. Posebno veseli iskorak u redovitom prilagođavanju dnevnog ritma djeci koja se teže prilagođavaju izmjenama aktivnosti odnosno djeci koja imaju potrebu za bržim izmjenama aktivnosti. Svi odgajateljski timovi koji rade u uvjetima inkluzije redovito u radu s djecom s posebnim potrebama koriste posebne materijale za poticanje razvoja ugroženih razvojnih područja djece. Najčešće korišteni materijali za poticanje pojedinih razvojnih područja su: senzomotorni materijali, kartice s imenima, fotografije djece, fotografije ritma dana, štapići, slagalice, pedagoški neoblikovani materijal, poligoni, lutke, udaraljke, cijevi za igre slušanja.

5. Zaključak

Programiranje je jedan od segmenta odgojno – obrazovnog procesa koji se pokazao kao vrlo važan u razumijevanju individualizacije u neposrednom radu s djecom naročito kad je u pitanju rad u uvjetima inkluzije iz pozicije odgajatelja. Pristup osnaživanja odgajatelja na stručnim aktivima u okviru edukacije Individualizacija neposrednog rada s djecom pozitivno utječe na razinu promišljanja optimalnog okruženja za razvoj djece i zastupanje kriterija individualizacije u odgojno – obrazovnom radu s djecom. Sadržaj individualiziranog planiranja koji proizlazi iz promišljanja odgajatelja vrlo je blizak potrebama djece i održiv za primjenu u praksi te pridonosi razvijanju toliko potrebnog povjerenja djece s posebnim potrebama u odrasle koji su uključeni u poticanje njihovog razvojnog procesa. Redovito realiziranje radnih dogovora Individualizacije pozitivno utječe na individualizirano planiranje i povezivanje kompetencija odgajatelja i defektologinje u planiranju i bilježenju. Zbog većeg iskustva u individualizaciji odgojno – obrazovnog procesa uloga defektologinje važna je u podržavanju odgajatelja u konkretizaciji ciljeva i zadaća te definiranju aktivnosti koje podržavaju potrebe djeteta bez obzira da li je u pitanju rad s djecom s teškoćama ili potencijalno darovitom djecom. Realiziranje odgojno – obrazovnog rada s djecom s teškoćama unutar odgojne skupine (dnevni boravak, pred prostor dnevnog boravka, dvorište) doprinosi razvijanju odnosa povjerenja između defektologinje i djeteta, motivira dijete na razmišljanje i suradničko učenje. Kod odgajatelja se stvara realnija slika o specifičnosti rada s djecom s teškoćama kad može promatrati kompetentan rad s djetetom u grupi s njegovim vršnjacima.

70

Zastupanje kriterija individualizacije u neposrednom radu s djecom podržano je stručnim usavršavanjem odgajatelja:

1. Stručnim aktivima u okviru edukacije Individualizacija procesa prema jakim stranama djeteta (pripremila i realizirala defektologinja u suradnji s psihologinjom)

2. Individualni i grupni rad s odgajateljima na definiranju prilagodbi prostora, sredstava, davanja uputa djetetu, aktivnosti i strategija poučavanja. Na razini odgojnih skupina redovito se vidi napredak u kvaliteti kreiranja okruženja za učenje, prilagodbi sredstava, aktivnosti i davanja uputa.

Sljedeće pedagoške godine potrebno je dalje nastaviti s unapređivanjem neposrednog rada s djecom uz otkrivanje različitih obrazaca potpore u kojima je podržavanje uključenosti i dobrobiti djeteta polazišna struktura za reguliranje posebnih potreba.

71

SURADNJA S RODITELJIMA CILJ: Jačanje kompetencija roditelja u prepoznavanju i podržavanju dječje autonomije i inicijative Valorizacija suradnje s roditeljima 1. Zadovoljstvo uspješnošću suradnje s roditeljima djece u odgojnoj skupini odgajatelji su procijenili (grupne procjene skupina): a) vrlo zadovoljavajuća: UKUPNO 14 b) zadovoljavajuća: UKUPNO 9 c) nezadovoljavajuća UKUPNO 0 d) neocijenjeno UKUPNO 1 Možemo zaključiti kako su roditelji u većoj mjeri vrlo zadovoljni načinom suradnje sa odgajateljima, a procjenjujemo i kako je ovo jaka strana i odlika vrtića koju ćemo njegovati i u budućnosti. 2. Podaci o provedenim roditeljskim sastancima u ovoj pedagoškoj godini: TEME 1. RODITELJSKOG SASTANKA: Prilagodba, prvi dani u vrtiću, jaslicama Polazak u jaslice To me brine, to ću lako Osobine i uvjeti razvoja djece u 5. g.ž Plan odg. – obraz. rada u ped 2014/5.g Očekivanja u novoj pedagoškoj godini Priprema za školi Upoznavanje sa novim prostorom i roditeljima USPJEŠNOST RODITELJSKOG SASTANKA: S obzirom na: Vrlo zadovoljavajuća Zadovoljavajuća Nezadovoljavajuća a) kvalitetu prezentacije 18 3 b) atmosferu 19 2 c) zanimljivost teme 15 6 Možemo zaključiti kako roditelji najvišim procjenjama ocjenjuju kvalitetu i atmosferu prezentacije te daju u najvećem dijelu vrlo zadovoljavajuće ocjene. TEME 2. RODITELJSKOG SASTANKA: Osobine i psihofički uvjeti razvoja djeteta u 2. i 3.g.ž., Izrada anđela (praktični rad), Osvrt na projekt Tradicijske igre i Plan i program rada na engl jeziku, Projekt: Pričam ti priču; Božićna radionica, Samostalnost, Razvoj govora, Grad mladih (pedagog) Prije polaska u Grad mladih (odg.)

72

Nenasilno rješavanje sukoba CAP program Granice u odgoju Osvrt na prilagodbu i razvojne mape Moderiranje ponašanja dvogodišnjaka Privrženost i razvoj djeteta USPJEŠNOST RODITELJSKOG SASTANKA: S obzirom na: vrlo zadovoljavajuća Zadovoljavajuća nezadovoljavajuća a) kvalitetu prezentacije 19 2 b) atmosferu 19 2 c) zanimljivost teme 19 2 Pri procjeni 2. rod. sastanka vidljiv je porast zadovoljstva suradnjom, a teme uglavnom proizlaze iz područja odgojnog aspekta, što roditelji doživljavaju korisnim i primjenjivim informacijama. TEME 3. RODITELJSKOG SASTANKA: Modeliranje ponašanja dvogodišnjaka, Ukrašavanje pisanica (praktični rad), Kreativna Božićna radionica Uskršnja radionica Zajedničko druženje djece i roditelja, Teškoće u ponašanju roditeljski sastanak sastanak za novoprimljenu djecu Kruškice Važnost pričanja priča Polazak u školu Grad mladih Utjecaj glazbeno pokretnih igara na razvoj govora Autonomija u jaslicama Prezentacija rada u skupini Ne sluša me, što ću sad? USPJEŠNOST RODITELJSKOG SASTANKA: S obzirom na: Vrlo zadovoljavajuća Zadovoljavajuća Nezadovoljavajuća a) kvalitetu prezentacije 19 2 b) atmosferu 19 2 c) zanimljivost teme 19 2 U trećem roditeljskom sastanku nastavlja se trend pozitivne procjene kvalitete roditeljskih sastanaka. Teme se uglavnom odnose na odgojni aspekt (teškoće u ponašanju, ne sluša me, moderiranje ponašanja dvogodišnjaka ... i sl.) no vidljiv je i utjecaj prezentacijskog dijela elemenata kurikuluma (utjecaj glazbeno pokretnih igara na razvoj govora, autonomija djece u jaslicama). TEME 4. RODITELJSKOG SASTANKA: Hoću sam - mogu sam Što sve znam - što mogu Prezentacija rada na projektu: Utjecaj glazbeno pokretnih igara na razvoj govora Aktivnosti na engleskom jeziku Prezentacija rada (ppt) na projektu Pričam ti priču Priprema za školu Završna svečanost Strahovi u dječjoj dobi

73

Rad ljeti Očekivanja u novog pedagoškoj godini Poludnevni program njemačkog jezika Predmatematičke i predčitačke vještina na računalu Završna svečanost USPJEŠNOST RODITELJSKOG SASTANKA: S obzirom na: Vrlo zadovoljavajuća zadovoljavajuća nezadovoljavajuća a) kvalitetu prezentacije 19 2 b) atmosferu 19 2 c) zanimljivost teme 19 2 Fokus sadržaja 4. roditeljskog sastanka usmjeren je na prezentaciju ostvarenih rezultatai razvojnih postignuća djeteta te na elemente očekivanja i planiranja daljnjeg rada. 3. Individualni razgovori s roditeljima djece: Individualni razgovori provođeni su u određenim terminima u popodnevnim satima u nazočnosti odgajateljskog tima, a po potrebi i uz stručnu pomoć stručnih suradnika, posebno psihologa ili defektologa. O njima su vođene pismene bilješke (zapažanja, dogovori, zaključci…) a) Na inicijativu roditelja (po odgojnim skupinama): 115 Teme individualnih razgovora na inicijativu roditelja: Strahovi, Uključenost, Postignuća, Govor, Tijek prilagodbe djeteta, Psihofizički razvoj, Posebne potrebe, Informacije o djetetu, Poteškoće u razvoju i ponašanju, Razvoj komunikacijskih sposobnosti, Socijalizacija, Samostalnost, Granice u odgoju, Interesi djece, Pripremljenost za školu, Razvojni status djeteta, Prehrana, Dijete u procesu Rastava roditelja Beba u obitelji

b) Na inicijativu odgajatelja: 488 Teme: Prilagodba, prehrana, Razvoj Dijete u vrtiću, Postignuća,

74

Osamostaljivanje, Samopouzdanje djeteta, Pravila i granice u odgoju Pripremljenost za školu Socijalizacija Odvikavanje od pelena Socijalni status djeteta u grupi Smrt u obitelji Evidentno je kako je područje individualne suradnje s roditeljima vrlo zastupljena strategija rada koja je usmjerena unapređenju kvalitete razmjene odgajatelja i roditelja. Izuzetan broj individualnih konzultacija iniciranih od strane odgajatelja govori o spremnosti na partnerski odnos i dijeljenje te veliku motiviranost odgajatelja u ovom području. 4. Kvalitetu Kutića za roditelje odgajatelji procjenjuju: S obzirom na: vrlo zadovoljavajuća Zadovoljavajuća Nezadovoljavajuća a) informativnost kutića 19 5 b) estetiku kutića 14 10 c) aktualnost 21 3 d) interese i očekivanja roditelja

14 9

Kvaliteta kutića usmjerena je na aktualnost i informativnost u kojem roditelji iskazuju visoke vrlo zadovoljavajuće procjene. 5. Procjena kvalitete uključivanja roditelja u odgojno - obrazovni proces: a) vrlo zadovoljavajuća: 10 b) zadovoljavajuća: 6 c) nezadovoljavajuća: 1 Broj roditelja uključenih u neposredan rad: 81 AKTIVNOSTI RODITELJA U NEPOSREDNOM RADU Pričanje i čitanje priče Priče iz djetinjstva, Prezentacija alke i alkara (originalne nošnje-opreme, vodozemci/gmazovi) Aktivnosti uz Dan kruha Glazbene aktivnosti (sviranje i pjevanje), Predstavljanje različitih zanimanja, Radionica zdravih kolača Igra društvenih igara Prezentacija ptica koje žive u Zagrebu (dia film) Male lutkarske predstave, Dramatizacije, Izrada plakata na temu, Izrada kućica za ptice Izrada sredstava za prometni centar, Bivša „Ježica“ čitala je priču i vodila kviz znanja,

75

Kemijski pokusi, Upoznavanje i rad s mikroskopom (djed), izrada raznih sredstava, Sat tjelesnog vježbanja, Jutarnji krug 6. Ostali oblici suradnje s roditeljima: Izrada lutaka na štapu prema pričama, Prikupljanje idonošenje PNM a Izrada i donošenje fotografija djece Izrada kazališta Izrada instrumenata Posuđivanje knjiga i slikovnica iz knjižnice Donošenje igračaka (lopte, vijače,..) Donošenje papira za crtanje i sl. Donošenje prirodnina i plodina Izrada kućica od kartona, Izrada simbola identiteta grupe, Projekt Zagreb: Medo Teddy tjedno šeće s roditeljima i djetetom Zagrebom i okolicom uz foto dokumentaciju i opis „putovanja“ Roditelji za roditelje: Razmjena informacija o atraktivnim događanjima u gradu, razmjena igračaka… Printanje fotografija Zaključci

1. Možemo zaključiti kako su roditelji u većoj mjeri vrlo zadovoljni načinom suradnje sa odgajateljima, a procjenjujemo i kako je ovo jaka strana i odlika vrtića koju ćemo njegovati i u budućnosti.

2. Pri procjeni rod, sastanaka vidljiv je porast evaluacijskih ocjena i zadovoljstva suradnjom, a teme uglavnom proizlaze iz područja odgojnog aspekta, što roditelji doživljavaju korisnim i primjenjivim informacijama.

3. Teme se uglavnom odnose na odgojni aspekt (teškoće u ponašanju, ne sluša me, moderiranje ponašanja dvogodišnjaka ... i sl.) no vidljiv je i utjecaj prezentacijskog dijela elemenata kurikuluma (utjecaj glazbeno pokretnih igara na razvoj govora, autonomija djece u jaslicama) – što će biti orijentacijska točka i u narednoj godini.

4. Evidentno je kako je područje individualne suradnje s roditeljima vrlo zastupljena strategija rada koja je usmjerena unapređenju kvalitete razmjene odgajatelja i roditelja. Izuzetan broj individualnih konzultacija iniciranih od strane odgajatelja govori o spremnosti na partnerski odnos i dijeljenje te veliku motiviranost odgajatelja u ovom području. Ovu odliku vrtića njegovat ćemo i u narednom radu.

76

IV NAOBRAZBA I STRUČNO USAVRŠAVANJE

1. Odgajatelji su se sustavno i organizirano usavršavali prema svom osobnom stručnom interesu uključivanjem u edukacijske timove u vrtiću: - Utjecaj glazbeno pokretnih igara na razvoj govora 13 odgajatelja - Dramski odgoj: 6 - Grupa KIST: Podržavanje i razvoj likovnosti djece, 5 odgajatelja - Individualizacija: 2 - Autonomija i inicijativa djece rane dobi (12 članova; 3 pripravnika, 7 odgajatelja,

pedagoginja i zdravstvena voditeljica) Izvješće o radu interesnih timova je u području Odgojno obrazovnog rada 2. U kojim područjima rada trebate veću podršku od stručnih suradnika?

Za sada smo zadovoljne suradnjom, Djeca s posebnim potrebama-kontinuirano 2 Pomoć u radu s djecom u području socio-emocionalnog razvoja, Kad trebamo podršku i dobijemo je

MAKROPLANIRANJE: Realizacija: Priprema i planiranje početka pedagoške godine i perioda prilagodbe djece na izvanobiteljsku sredinu (po dobnim skupinama 4 radionice Tromjesečna planiranja odgojno obrazovnog procesa 3 radionice Pripremanje i planiranje odgojno obrazovnog rada tijekom ljeta 2 radionice TJEDNI RADNI DOGOVORI, TEME: Valorizacija procesa, Planiranje procesa, posebno međugrupne suradnje, Radionice: Božićnih ukrasa, Glazbenih instrumenata, Izrada plakata, postera za prezentaciju procesa Praćenje i analiza prilagodbe Razvoj govora, Individualizacija Pripremljenost djeteta za polazak u školu REALIZACIJA: 58 (29 po smjeni) RADNI SASTANCI DRAMSKE GRUPE: 14 susreta Izrada plana i programa rada Pripremanje tekstova, scena, glazbe, kostima, lutki Realizacija predstava (posebno izvješće u području Obogaćivanja odgojno obrazovnog procesa U sklopu Dana dječjih vrtića Grada Zagreba u hotelu Panorama, pedagoginja Helena Burić, odgajateljica Helena Gašpar i otac Dražen Klečina predstavili su elektronski način individualizacije procesa rada pomoću softwarea Gabriel Seeds (http://gabrielsseeds.eu/login). U planu nam je u narednoj godini proširenje ovih aktivnosti na pilot projekt usmjeren na 8 vrtićkih skupina (širenje uporabe aplikacije u cilju korištenja e-tehnologije i individualizacije procesa rada).

http://gabrielsseeds.eu/login

77

Na Danima dječjih vrtića Grada Zagreba 12.5.2015.

5.11.2014. Učiteljski fakultet u Rijeci, predavanje Ferre Laevers & Julia Moons

Procesno orijentirane strategije za unaprijeđenje kvalitete odgoja i obrazovanja – dobrobit i uključenost kao putokazi (Renata, Suzana, Helena, Mirjana, Mihaela, Helena G.)

Obrada rezultata ankete za roditelje – valorizacija programa

Ova anketa za roditelje primjenjena je u lipnju 2015. u tri objekta: Špansko 11, VI Oranički odvojak

4 i Hrnetička 1. Popunilo ju je 104 roditelja (18% od broja ukupno upisane djece). Nismo

zadovoljni brojem roditelja koji je popunio anketu.

Pitanje Špansko 11 VI Oranički odvojak

Hrnetička

Vaše dijete polazi vrtić jer ste motivirani aktivnostima i radom vrtića (o-o procesom)

82% 75% 81%

Vaše dijete polazi vrtić iz potrebe da bude „čuvano“.

46% 43% 29%

Iz drugog razloga (navode socijalizacija djeteta)

5% 0 5%

U svim objektima većina roditelja izjavljuje da im djeca polaze vrtić jer su motivirani

aktivnošću i radom vrtića (odgojno- obrazovnim procesom).

Procjena kvalitete odgojno obrazovnog rada vrtića:

Špansko 11 VI Oranički odvojak

Hrnetička

Vrlo sam zadovoljan 90% 79% 95% Zadovoljan sam 10% 7% 5% Nisam zadovoljan 0 14% 0

78

Broj roditelja koji izjavljuju da su jako zadovoljni kvalitetom odgojno obrazovnog rada vrtića

je visok u svim objektima. Najviši je u Hrnetičkoj, a najniži u VI Oraničkom odvojku.

Procjene kvalitete rada vrtića:

Područje rada Špansko 11 VI Oranički odvojak

Hrnetička

Prehrana 4,7 4,3 4,6 Briga o zdravlju 4,5 4,4 4,6 Higijena 4,6 4,5 4,9 Komunikacija odgajatelja i djece

4,8 4,5 4,9

Komunikacija odgajatelja i roditelja

4,8 4,5 4,9

Komunikacija s ostalim zaposlenicima vrtića

4,4 4,1 4,8

Ozračje u odgojnoj skupini

4,8 4,6 4,8

Opremljenost odgojnih skupina

4 4,4 4,8

Briga o individualnim potrebama djeteta

4,6 4,4 4,8

Organizacija rada vrtića

4,3 4,2 4,7

Informiranost o programu i događanjima u vrtiću

4,7 4,5 4,8

Dobivenim smo rezultatima zadovoljni. Ponavlja se sličan trend, najzadovoljniji su roditelji u

Hrnetičkoj (najstarije odgojne skupine), a najnezadovoljniji roditelji u VI Oraničkom odvojku

(jasličke skupine). Mislimo da razvijanjem odnosa roditelj –odgajatelj i zadovoljstvo vrtićem

raste.

Procjena sudjelovanja roditelja u odgojno obrazovnom procesu i projektima


Hrnetička

Nedovoljno 5% 14% 5% Prosječno 33% 50% 47% Dovoljno 62% 36% 48% Nisam bio informiran

0 0 0

Procjena Špansko 11 VI Oranički Hrnetička

79

informiranosti putem kutića za roditelje

odvojak

Kvalitetno opremljeni, informativni, zanimljivi

87% 92% 95%

Stereotipni, nedovoljno opremljeni, nezanimljivi

6%

Prosječne kvalitete 13% 2% 5% Ne pratim ih Izrazito smo zadovoljni dobivenim procjenama. Procjena oblika suradnje koji najviše odgovaraju roditeljskim interesima


Hrnetička

Roditeljski sastanci – predavanja

34% 43% 38%

Roditeljski sastanci –radionice

54% 45% 57%

Druženje djece i roditelja

44% 34% 19%

Individualni razgovori

51% 43% 38%

Nešto drugo 5% (panoi)

U objektu Špansko 11 ankete je popunilo 39 roditelja, 14% od broja ukupno upisane djece.

Odazivom roditelja na popunjavanje ankete nismo zadovoljni.


odgajateljima (čak 46%)

odgojno obrazovnim programom (10%)

komunikacijom odgajatelj roditelj (10%)

socijalizacijom djeteta (5%)

stečenim znanjima (5%)

izletima (5%)

poticanjem razvoja kreativnosti kod djece (5%)

prehranom (5%)

pedagoškim radom

individualnim pristupom djetetu

komunikacijom unutar vrtića

razvojem samostalnosti

ozračjem

edukativnim igrama

80

organizacijom

Roditelji pohvaljuju odgajateljice Višnju Šarić, Suzanu Medvedec, Suzanu Pinević,

Dubravku Dizdar i Dubravku Čekolj.

Roditelji navode da su posebno nezadovoljni:

spajanjem grupa u vrijeme blagdana i praznika (14%)

opremljenošću dvorišta

opremljenošću starijih grupa

provedbom dnevnog odmora (dijete mora spavati)

prostorom (mala soba, mala garderoba, sanitarni čvor dijele dvije grupe)

Prijedlozi roditelja:

više izleta, kazališta, posjeta, klizanja, plivanja (14%)

manje spajanja grupa i zamjena (10%)

osigurati mjesto za smještaj romobila i bicikala kojima djeca dolaze u vrtić

manji broj djece u skupini

priredbe za roditelje

dramska grupa za djecu

više roditeljskih sastanaka i radionica

organizirati aktivnosti da djeca upoznaju pojedina zanimanja (vatrogasci, policija) i

uključiti roditelje u to

aktivnosti da djeca bolje upoznaju domovinu

posvetiti se konvrzaciji u učenju stranih jezika

rješiti problem boravka na zraku djece s alergijom u vrijeme kada zbog alergije ne

smiju boraviti vani

koncerti u vrtiću

više događanja u vrtiću ljeti

manje kolača i pudinga za užinu

više međugrupne suradnje

Izuzetno smo zadovoljni odazivom roditelja iz objekta VI Oranički odvojak na popunjavanje

anketa. Ankete je popunilo 44 roditelja (46% od ukupnog broja upisane djece).


odgajateljima (36%)

komunikacijom odgajatelj roditelj (14%)

napretkom djeteta koji je rezultat rada u vrtiću (14%)

odnosom odgajatelj dijete (7%)

prehranom (7%)

organizacijom dnevnog rasporeda (7%)

ljubaznošću i komunikacijom osoblja

opremljenost vrtića

81

orginalnošću igara

projektima

pomoćnim osobljem

Pohvaljuju odgajatelje Sayonaru Heker, Silvicu Pofuk i Vedranu Mrvelj.

Roditelji su nezadovoljni:

spajanjem grupa i prelaskom u centralni objekt u vrijeme blagdana (7%)

dvorištem (5%)

prehranom

opremljenošću grupa

brojem djece u skupini

zamjenama i promjenama odgajatelja u skupini

premalo je boravka na zraku

previše pudinga i kolača za užinu

Roditelji predlažu:

manji broj djece u skupini (7%)

više predstava,odlazak u kazalište, posjete (7%)

omogućiti roditeljima uvid u aktivnosti u skupini

više individualnih razgovora

bolja komunikacija odgajatelj roditelj

uključivanje roditelja u organizaciju kreativnih radionica

sniziti tonove u komunikaciji s djecom, previše je povišenih tonova

više boravka u prirodi, više tjelovježbe

više predavanja za roditelje

organizirati natjecanja za djecu (spremanje igračaka, obuvanje, izuvanje)

Anketu za roditelje popunio je 21 roditelj iz Hrnetičke (24% roditelja). Roditelji navode da su posebno zadovoljni:

odgajateljima (29%)

komunikacijom (10%)

prehranom (10%)

ozračjem, odgojno obrazovnim radom

izletima, posjetima

pripremljenošću za školu

brigom za dječje osjećaje

boravkom na zraku

Pohvaljuju odgajatelje Dijanu Jakasović, Helenu Gašpar, Irenu Rukelj i Marinu

Maršanić.

Nezadovoljni su:

82

što djeca koja nemaju potrebu moraju spavati

Predlažu:

uvesti Gabriels seeds u sve starije grupe

suzbiti samovolju nekih odgajatelja kojih se djeca boje i odbijaju ostati u vrtiću kada su

na zamjeni

Obogaćivanje odgojno obrazovnog procesa O programu obogaćivanja odgojno obrazovnog procesa odlučivalo je izabrano Povjerenstvo u sastavu: gđa R Odeljan, roditelj, gđa roditelj, odgajateljice: Pinević, Šarić, Banić, i pedagoginja Bilić Povjerenstvo za Obogaćivanje odgojno obrazovnog rada s djecom održalo je tijekom pedagoške godine 2 radna susreta. Plan obogaćivanja je rađen prema programima odgojno obrazovnog rada s djecom u odgojnim skupinama. Kriteriji izbora dodatnih sadržaja za obogaćivanje odgojno obrazovnog procesa:

- kvaliteta (Očevidnik kazališta) - Interesi, potrebe i prava djece (Djeca u prirodi, grupni projekti, razvojni interesi djece,

udaljenost destinacije, primjerenost programskog sadržaja …) - Socijalna osjetljivost (promišljeno dodatno materijalno opterećenje roditelja

Nakon izbora sadržaja svim je roditeljima prezentiran globalni tromjesečni plan aktivnosti putem kutića za roditelje, a detaljnije o programu informirali su ih odgajatelji prije same realizacije na grupnim kutićima za roditelje. Klizanje: Program obuke klizanja proveden ja na klizalištu Zagrebačkog velesajma u suradnji s Zagrebačkim klizačkim savezom. Program je namijenjen djeci predškolske dobi i ponuđen je roditeljima kao izborni dodatni program. TERMIN BROJ UKLJUČENE DJECE ODGOJNE SKUPINE 10. – 21. studeni 2014.

Kružići, Slonići, Pužići

Grad mladih 3.-7. Studeni 2014.

(Bubamare, Krijesnice, Labudovi, Zvjezdice)

Obuka klizanja je provedena kroz deset dana po jedan sat i sva su djeca s uspjehom savladala osnove klizanja što potvrđuju i stečene diplome.

83

Posebno ističemo kvalitetu rada učitelja klizanja, njihovo strpljenje i ustrajnost u tome da svako dijete samostalno prokliže. DJECA U PRIRODI U GRADU MLADIH – GRANEŠINA Program je realiziran suradnjom s Gradskim uredom za obrazovanje i šport, voditeljima i animatorima programa u Gradu mladih, matičnim odgajateljima i stručnim suradnicima (pedagog, zdravstveni voditelj) u D.V. Špansko. TERMIN BROJ UKLJUČENE

DJECE ODGOJNE SKUPINE VODITELJI

3. – 7. 11. 2014. 5 8 7 7

Krijesnice Zvijezdice Bumbari Labudovi

Suzana Pinević Mira Banić Dubravka Čekolj Renata Pelt

16.-20.3.2014. 21 23 21

Leptirići Kružići Pužići

Helena Gašpar Dijana Jakasović Irena Rukelj Marija Kovačić Višnja Šarić Suzana Pinević Marta Vlainić

1. PRIPREMA za provedbu ovog programa provedena je u svakom terminu u cijelosti 1.1. Aktivnosti koje su ostvarene u vrtiću u sklopu pripreme za provođenje navedenog programa:

- aktivnosti stručnog tima: - Dogovaranje termina i organizacijskih protokola s gđom Vuletić (Gradski ured za obrazovanje i šport) - Upoznavanje odgajatelja voditelja s programom Djeca u prirodi (i programom

sigurnosti djece za vrijeme boravka u Gradu mladih - Izrada Kalendara aktivnosti za pripremu i provedbu programa - Priprema i podjela obrazaca s podacima o djeci sudionicima programa - Priprema obrazaca koje popunjavaju roditelji - Prikupljanje popunjenih obrazaca - Dogovor s odgajateljima o pripremnim aktivnostima u odgojnoj skupini - Tjedno planiranje odgojno-obrazovnog rada - Roditeljski sastanak: Prezentacija programa Djeca u prirodi (3 roditeljska sastanka) a) aktivnosti odgajatelja nositelja programa - Upoznavanje s programom Djeca u prirodi i programima sigurnosti - Roditeljski sastanak - Anketiranje roditelja - Prikupljanje podataka o djeci putem obrazaca: o zdravlju, navikama… - Tjedni plan odgojno-obrazovnog rada s djecom u Gradu mladih - Priprema sredstava i materijala potrebnih za realizaciju plana - Izrada akreditacija za dijete b) aktivnosti grupnih odgajatelja: - Upoznavanje sve djece s programom, gdje je Grad mladih, kako tamo izgleda što tamo

možemo raditi (video prezentacija, prezentacija putem fotografija i plakata djece koja su prije bila u Gradu mladih), koliko ćemo ostati, tko će se za nas brinuti, …

84

c) specifične aktivnosti s roditeljima djece koja su prijavljena za program: - prikupljanje ispunjenih obrazaca s podacima o djeci, individualni razgovori

2. OSVRT NA REALIZACIJU Prijevoz u odlasku i dolasku organizirao je Gradski ured za prosvjetu i šport (s Jozić prom), kvalitetom i sigurnošću je odgovarao prijevozu djece predškolske dobi Procjena prostornih uvjeta Grada mladih (primjerenost i funkcionalnost u odnosu na potrebe djece predškolske dobi)

spavaonice: primjerene, sanitarije: primjerene igraonice: primjerene igrališta/parkovi: primjereni prostori za sportske aktivnosti: primjereni specifični tereni: primjereni

Zdravstveno higijenski uvjeti zdravstvena zaštita (nadzor liječnika…) DA – daje dodatni osjećaj sigurnosti iako nam

nije bio potreban kvaliteta prehrane: zadovoljava ; hrana je raznolika i količinski dostatna potrebama

djece sigurnost djece zadovoljava Suradnja: Sa tehničkim osobljem: dobra Sa zdravstvenim osobljem: dobra Sa stručnim voditeljima: dobra

Realizacija odgojno obrazovnih ciljeva i zadaća (uspješnost provedbe odgojno obrazovnog programa u odnosu na materijalno organizacijske, vremenske, meteorološke uvjete:

najuspješnije realizirani zadaci (prema zapažanjima odgajatelja voditelja): - Potreba za sigurnošću, jačanje samopouzdanja, razvoj dječje samostalnosti, zadovoljavanje potrebe za kretanjem i zajedničkom igrom sa vršnjacima, usavršavanje prirodnih oblika kretanja, u prirodnom okruženju, na raznolikom tlu (zemlja, trava, lišće, vlažno-suho tlo, kosine-neravnine…), dnevno boravak na zraku i jačanje otpornosti i zdravlja organizma, mogućnost zadovoljavanja različitih interesa u bogatom, poticajnom okruženju kabineta u školi.

broj i vrsta ostvarenih šetnji, posjeta, izleta: tri šetnje dnevno (15 šetnji) po parku, 1 posjet jezeru, potraga za šumskim patuljkom

ostvarena druženja s djecom iz drugih vrtića na igralištima i dvorani na predstavljanju vrtića zabavnim glazbenim programom uz ostale vrtiće

ostvarena druženja s odraslima iz okruženja: dnevno s tetom Biserkom i Daliborkom ostvarene dramsko-scenske aktivnosti i svečanosti: Predstavljanje svog vrtića kroz

glazbu u kino dvorani i dramatizacijom, večernje zabave uz glazbu, ples, pidžama party, festival pjesme, disco druženje, kvizovi znanja o prirodi

ostvarene športske aktivnosti i natjecanja: štafetne igre i natjecanja između djece po paviljonima

Komunikacija: Sa roditeljima: dnevno putem sms poruka i poziva u dogovoreno vrijeme Sa djecom koja su ostala u vrtiću: razglednicom i pismom Sa stručnim suradnicima: dnevno telefonom razmjena informacija (zdravstvena voditeljica, ravnateljica, pedagoginja)

85

Procjene i zaključci

Voditelji naročito uspješnim procjenjuju i kao poželjno ističu dobru organizaciju, zanimljivost sadržaja, odličnu opremljenost kabineta i radionica u školi, kvalitetnu zdravstvenu zaštitu djece, sigurnost djece

Voditelji procjenjuju da nema neuspješnih i neprimjerenih sadržaja Sugestije: Raspored vrtića u različitim terminima otežava organizaciju, predlažemo

da svaki vrtić prema broju školskih obveznika ima jedan termin. Ovaj program procjenjujemo izuzetno vrijednim iskustvom djeteta u 6./7. godini života. Odvajanje od obitelji i zajednički boravak s prijateljima i odgajateljima u okruženju prepunom doživljaja i poticaja dodatno je obogatio djetetov svijet emocija, spoznaje o svijetu koji ga okružuje i kreativnog suživota s prirodnim okruženjem. Izvješće izradili: odgajatelji voditelji programa

Izleti-posjete: Realizacija IZLET VODITELJI ODGOJNE

SKUPINE VRIJEME REALIZACIJE

CONTESSA Čekolj/Kovačić Pinević/Dizdar Šarić/Medvedec Banić/Merunka Pelt/Ožegović

Bumbari Krijesnice Tratinčice Zvjezdice Labudovi

10 mjesec 2014.

KEZELE Čekolj/Kovačić Pinević/Dizdar Šarić/Medvedec Banić/Merunka Pelt/Ožegović Bahorić Vrandečić/Margetić

Bumbari Krijesnice Tratinčice Zvjezdice Labudovi Slonići

5 mjesec 2015.

CONTESSA Gašpar/Jakasović Odak/Merunka Rukelj/Maršanić

Leptirići Kružići Pužići

6.5.2015.

Djeci i odgajateljima je posebno sadržajan i atraktivan bio izlet Contessa. Sve programe koje provodimo izvan vrtića pomno planiramo i organiziramo polazeći od protokola sigurnosti koje aktualiziramo na radnim dogovorima s odgajateljima. Odgajatelji se detaljno upoznaju s programom izleta/posjete pa prema protokolu pripreme i provedbe izvan vrtićkih programa provode pripremu djece. Nakon realizacije programa provodimo evaluacijske radne dogovore, a u odgojnim skupinama refleksiju doživljaja dokumentiramo kroz izjave djece, slike, plakate, makete, Predstave, proslave i svečanosti u vrtiću Programske zadaće obogaćivale su dramske grupe vrtića Špansko.Formirali smo dvije dramske grupe po smjenama odgajatelja, što je olakšalo pripremu i provedbu predstava (rad u istoj smjeni) Voditeljice dramske grupe su: Ana Zorić Komaromi i Sanja Vlainić ,

86

Članovi: Anđa Balija, Marija Kovačić, Dubravka Dizdar, Mirna Bahorić Vrandečić, Nikolina Fišer, Suzana Medvedec, Suzana Pinević, Višnja Šarić, Božena Ovčar, Dubravka Čekolj, Mihaela Furko, Renata Pavić, Kristina Frbežar, Ljiljana Bumbak, Zlatica Kovačević, Milena Španja i odgajateljica pripravnica Ivana Buljan Koordinator: V. Bilić PREDSTAVE VRIJEME PROVEDBE Juha od bundeve 16. 10. 2014. Jesenska svečanost 14. 11. 2014. Maca papučarica 5. 12. 2014. Zec plašljivog srca 17. 12. 2014. Škola za smijeh 17. 2. 2015. Jaje 25. 3. 2015. Veliko putovanje malog puža 17.4.2015. Čarolija je u nama 21.7.2015.

Proslavama i svečanostima pratili smo događanja u prirodnom i društvenom okruženju (Dan olimpijade, Jesenska svečanost, Dani kruha, Dan jabuka, Kestenijada. U prosincu i travnju smo prema knjizi Blagdani djetinjstva slavili tradicionalne blagdane, a u veljači Maskenbal; 22 travnja Dan planete Zemlja, u svibnju Zagrebački energetski tjedan. Predstave su snimane video kamerom, a snimke su analizirane na stručnim radionicama. Posebno bi istaknuli da smo ove godine donaciju Lidla iskoristili u unapređivanju materijalnih i stručnih uvjeta za kvalitetnu pripremu i provedbu lutkarskih predstava. Ana Kraljević je kao vrsna lutkarica na stručnom izlaganju podsjetila odgajatelje na značaj lutke u djetetovu razvoju, a na praktičnim radionicama demonstrirala, podučila kako izraditi i animirati lutku.

87

Predstave u vrtiću u izvedbi vanjskih izvođača IZVOĐAČ PREDSTAVA VRIJEME PROVEDBE ODGOJNE

SKUPINE Svijet lutaka Novi kaputić maloga

ježa 29. 10. 2014. (2 predstave)

Sve odgojne skupine (13) centralnog objekta

Produkcija Z Veliko putovanje maloga puža

17. 4. 2015. (2 predstave)

Sve odgojne skupine (13) centralnog objekta

Jozo Bozo Čarolija je u nama 21.7.2015. (2 predstave)

Sve odgojne skupine

Predstave izvan vrtića KAZALIŠTE PEDSTAVA VRIJEME PROVEDBE ODGOJNE

SKUPINE PIF Deveta ovčica Listopad 2014. Grupe u

Hrnetičkoj DANI DJEČJIH VRTIĆA GRADA ZAGREBA AKTIVNOST ODGOJNE SKUPINE-

SUDIONICI ODGAJATELJI, NOSITELJI AKTIVNOSTI

Zajedno na otvorenom – Bundek, Športsko rekreativne igre i aktivnosti djece, roditelja i odgajatelja

Leptirići, Pužići, Kružići Helena Gašpar, Marina Maršanić, Miroslav Odak, Melita Truhan Helena Burić

Glazbeno scenski nastup Eko pjesma

Kružići Miroslav Odak i Suzana Pinević

POSJETE KNJIŽNICA „VLADIMIR NAZOR“ Tijekom godine surađivali smo s knjižnicom „Vladimir Nazor“, posebno odgojne skupine: Tratinčice i Krijesnice Sadržaj posjeta

88

Pričaonice: 1. Bajka o tri snjegovića, 2. Lupko je pronašao jaje, 3. Proljeće, 4. Coprnica Dragica, 5. Volim svoj Zagreb Likovne radionice: 1. Izrada snjegovića od filca, 2. Proljetni kolaž od šarenih papirića, 3. Radionica zagrebačkih coprnica. U knjižnici su tijekom godine postavljane izložbe dječjih radova koji su: 1. izrađeni u knjižnici nakon pričaonice i/ili predstave 2. Tematske izložbe, prezentacije rada na projektima vrtića Završne svečanosti Tijekom svibnja 2015. su sve odgojne skupine provele završne svečanosti i/ili prezentacije odgojno obrazovnog programa. Prezentacije su provedene neposrednim aktivnostima djece i odgajatelja, power point prezentacijama, plakatima i drugim izrađevinama. Roditelji su u valorizacijama iskazali svoje oduševljenje postignućima djece.

89

VII Izvješće o realizaciji Ljetnog plana odgojno – obrazovnog rada s djecom za pedagošku godinu 2014./15.

Tijekom svibnja 2015. voditelji objekata i ravnateljica su izradili ljetnu organizaciju rada uvažavajući potrebe djece za korištenjem programa tijekom ljeta i potrebe stručnih djelatnika za godišnjim odmorom. Provedene su 2 radionice planiranja odgojno obrazovnog procesa uz prezentaciju cjelovitog plana rada ljeti na odgajateljskom vijeću 12. lipnja. Ljetni plan osmišljen je kroz tematske cjeline (tjedno-dvotjedno) prema rasporedu rada odgajatelja. Za svaki tjedan je planirano dokumentiranje procesa fotografijama, likovnim radovima djece i

izrađevinama pa su i roditelji imali pravovremene informacije o aktivnostima u vrtiću. Timovi odgajatelja i pedagoginje su pripremili materijale s prijedlozima aktivnosti po temama, a s ciljem podržavanja dječjih interesa i zadovoljavanja djetetovih potreba i prava u specifičnim uvjetima rada ljeti.

Na Odgajateljskom vijeću posebno su naglašene mjere zaštite sigurnosti djece u ljetnim uvjetima. Sadržajem ljetnog plana planirani su tjedni radni dogovori tima odgojitelja u suradnji sa stručnim suradnikom; tj. tjedna planiranja. Tijekom ljeta realizirano je 9 tjednih radnih dogovora na kojima je analiziran odgojno – obrazovni rad tijekom proteklog tjedna te su planirani poticaji, međugrupna suradnja i realiziranje aktivnosti iz Ljetnog plana. Dnevno smo provodili valorizacijske susrete s ciljem prevencije mogućih propusta,

nedostataka, promjena u planu, isticanja kvalitetnih događanja, aktualnosti iz suradnje s roditeljima ili radionice na kojima su izrađivana sredstva potrebna za rad.

7.1. SADRŽAJI RADA

Posebnu pozornost smo usmjerili na klimatske uvjete (temperature oko i iznad 35 C) prilagođavajući sadržaje rada unutarnjim prostorima vrtića poslije kratkog boravka na zraku (do 10.00 sati). Svakodnevno je provođena jutarnja tjelovježba i dnevno omogućene glazbeno pokretne i istraživalačke aktivnosti (voda, pijesak, razni rastresiti materijali, školjke,…)

90

Aktualizirali smo pričaonice prema projektu Pričam ti priču što je rezultiralo tjednim predstavama za djecu, radionicama izrade lutaka, lutkarskim predstavama, dijalozima i lutkarskim improvizacijama.

Morsko dno

Istraživanje zvukova i korištenje instrumenata u kazalištu sjena

Most, svjetionik i delfini

7.3. Suradnja

Realizirana je:

kontinuiranim izlaganjem valorizacijskog materijala aktivnosti djece na panoima vrtića (fotografije iz procesa kroz protekli tjedan, likovni radovi, izjave djece…)

individualne konzultacije i savjetovanja roditelja djece s poteškoćama u prilagodbi na ljetne uvjete rada

Redovito informiranje roditelja o organizacijskim promjenama u procesu (promjena sobe dnevnog boravka djeteta ili odgojitelja koji se brine za dijete) i to putem centralnog panoa i kutića za roditelje

prikupljanje pedagoški neoblikovanog materijala

91

7.4. Sigurnost i zaštita djece

Sigurnost i zaštita djece u uvjetima rada ljeti realizirana je pravovremenim informiranjem roditelja putem naputaka istaknutih na centralnom panou vrtića i kutića za roditelje. Na kraju pedagoške godine provedeni su grupni roditeljski sastanci na kojima su roditelji upoznati i sa posebnim mjerama sigurnosti djece tijekom ljetnog perioda. Odgojitelji su se na radnim dogovorima i odgojiteljskom vijeću podsjetili mjera sigurnosti koje provodimo u vrtiću tijekom godine i posebno u realizaciji procesa tijekom ljeta.

Programi sigurnosti su dostupni odgojiteljima u sobi dnevnog boravka i zbornici:

info letak "Priprema, pozor, ljeto" naputak za zaštitu od sunca, letak "Pazi sunce" naputak o odijevanju naputak u situaciji bijega djeteta naputak o situaciji ozljede djeteta posebna organizacija aktivnosti zbog vrućina i opasnosti od izlaganja suncu

Kao potpora i pomoć odgojiteljima, po potrebi i roditeljima tijekom ljeta je nazočan najmanje jedan član stručnog tima. Ljeto je prošlo bez ozljeđivanja i ikakvih incidenata s prosječnom prisutnošću od 116 djeteta dnevno.

92

VIII Izvješće o radu ravnatelja i stručnih suradnika

Izvješće ravnatelja o realizaciji bitnih zadaća

Sagledavanjem svih utjecajnih elemenata osigurani su uvjeti i ustrojstvo rada s ciljem

podrške i promicanja ukupne kvalitete rada vrtića Praćenjem, procjenom primjerenosti, redovitim održavanjem opreme i objekata te

planiranim i promišljenim procesom nabave kontinuirano je unaprjeđivan prostorno materijalni kontekst za život i učenje djeteta

Stalnim promišljanjem i analizom definiranih strategija, ciljeva i uloga sustavno se radilo na kvalitetnoj provedbi odgojno obrazovnih zadaća

Planiranim djelovanjem kroz individualne i grupne oblike te svakodnevne životne situacije, promicana je ideja međusobne podrške, uvažavanja i zajedničke odgovornosti za razvoj kulture vrtića

Svjesnost o potrebi stalnog razvoja stručnih kompetencija oživotvorena je angažiranjem vlastitih stručnih resursa u procesu zajedničkog učenja diseminiranjem znanja i osiguravanjem materijalnih uvjeta za stručno usavršavanje zaposlenih

Kontinuirano osobno stručno usavršavanje Završena dvogodišnja edukacija „odgojno –obrazovni managment„ u organizaciji AZZO

93

Izvješće pedagoga o realizaciji bitnih zadaća i satnice 1. U odnosu na dijete

- Provela 43 inicijalna intervjua i uz iste izradila mišljenja o razvojnim osobitostima i potrebama djeteta

- Pratila i neposredno sudjelovala u prilagodbi djeteta na izvanobiteljsku sredinu - Kreiranje kvalitetnih uvjeta za odgoj i obrazovanje sve djece u vrtiću kroz

definiranje kriterija kvalitetne odgojno obrazovne prakse: okruženje za učenje, rad na projektima i tematskim cjelinama, suradnju s roditeljima, i iste pratila kroz planiranja, dokumentiranja i valoriziranja procesa s timovima odgajatelja.

- Grupne projekte podržavala, sadržajno osmišljavala i s timovima odgajatelja usklađivala s interesima i potrebama djece

- Poticala implementaciju i osmišljavala integraciju glazbeno pokretnih igara i aktivnosti u projektni/tematski rad odgojnih skupina kao poticaj razvoja cjelovitog razvoja s naglaskom na razvoju govora djeteta (Izvješće o provedbi glazbeno pokretnih igara i aktivnosti)

- Organizirala Povjerenstvo za obogaćivanje odgojno obrazovnog rada, organizirala i - sudjelovala u realizaciji dodatnih programa (Izleta, posjeta, predstava, Grad mladih,

klizanje, suradnja s knjižnicom…) prema Izvješću o obogaćivanju - Predlagala sadržaje i oblike obilježavanja važnih događanja u djetetovu prirodnom

i društvenom okruženju (promjene u prirodi – godišnja doba, Hrvatski olimpijski Dan (HOD), Dani zahvalnosti za plodove zemlje - Dan kruha, Tjedan djeteta, Kestenijada, Dan planete Zemlje, Dani dječje radosti (Sv. Nikola, Sv. Lucija, Blagdan Božića, Uskrsa,), Fašnik…

- Kroz sve aktivnosti pratila oživotvorenje prava djeteta štiteći njegove posebne interese

- Predlagala sredstva i aktivnosti, organizaciju materijalne sredine za rad s djecom s posebnim potrebama

2. U odnosu na odgajatelje

- Organizirala i/ili vodila raznovrsne oblike stručnog usavršavanja odgajatelja u vrtiću: Radionice (To me brine-to ću lako; Očekivanja); priprema za početak pedagoške godine

- Radionice makroplaniranja (4 radionice: 1 mjesečno planiranje, 3 tromjesečna makroplana i 2 radionice Plana rada tijekom ljeta)

- Polugodišnje valorizacije (pripreme za izvješćivanje o radu na projektima i tematskim cjelinama na radionicama s timovima odgajatelja za OV

- Vodila radionice izrade plakata koji u predprostorima prezentiraju odgojno obrazovni rad vrtića

- S odgajateljima postavljala izložbe dječjeg stvaralaštva, likovne radove, ilustracije priča, kreativne izrađevine

- Tjedno provodila radne dogovore (38 radnih dogovora). - Teme: tjedne valorizacije i planiranje odgojno obrazovnog procesa, koordinacija

međugrupne suradnje, posebno u odnosu na rad na projektima, suradnju s roditeljima i obogaćivanje programa (izleti, Grad mladih, klizanje, predstave, svečanosti).

- Planiranje, valoriziranje odgojno obrazovnog procesa u ljetnim mjesecima (tjedno – dnevno).

- Vodila s timom odgajatelja stručne radionice: Utjecaj glazbeno pokretnih igara na razvoj govora djeteta rane i predškolske dobi (prilog u Izvješću).

94

- Poticala i osnaživala odgajatelje na razvoj osobnih potencijala, dokumentiranje postignuća i pripremu za napredovanje u zvanju.

- Izradila plan pripravničkog stažiranja pripravnice odgajateljice, pratila njen rad prema programu, s Povjerenstvom izradila Izvješće o stažiranju.

- Sudjelovala u provedbi Plana pripravničkog stažiranja stručnog suradnika, pedagoga - Organizirala, pratila i valorizirala provedbu studentske stručne prakse - Organizirala i sudjelovala u prezentaciji timskog projekta Utjecaj gl. – pokretnih igara

na razvoj govora u vrtiću Malešnica - Sudjelovala u prezentaciji projekta na županijskom seminaru u organizaciji AZOO, a

provedenom u našem vrtiću - Organizirala sudjelovanje djece i odgajatelja na Susedgradskim jesenima, sudjelovala u

provedbi programa (Cvjetni plac, Vrapčanska aleja) 3. U odnosu na roditelje/obitelj/društvene čimbenike

- Informiranje roditelja o programima rada vrtića na roditeljskim sastancima: za novoupisanu djecu (1 roditeljski sastanak), prezentacija programa Djeca u prirodi (3 roditeljska sastanka), pripremljenost djece za polazak u školu (1 roditeljski sastanka), „To me brine-to ću lako“ - odg. sk. (1 roditeljski sastanak), Utjecaj glazbeno pokretnih igara na razvoj govora djeteta predškolske dobi (1 roditeljski sastanak)

- Kontinuirano predlagala i inicirala te sudjelovala u provedbi raznovrsne suradnje i komunikacije s roditeljima:

- Unapređivala održavanje kvalitete informiranja roditelja o procesu putem grupnih Kutića za roditelje, ulaznog panoa (dogovaranje, praćenje, analiza na radnim dogovorima s odgajateljima)

- Pružala stručnu pomoć odgajateljima u pripremi grupnih roditeljskih sastanaka (17 konzultacija)

- Predlagala i poticala aktivno i osmišljeno sudjelovanje roditelja u odgojno obrazovnom procesu (posebno vezano uz grupne projekte, proslave i svečanosti u vrtiću)

- Pružala stručnu pomoć roditeljima, osobito u pitanjima odgoja, poželjnih postupaka i odnosa roditelj-dijete, posebno odnosa odgajatelj/vrtić-dijete/roditelj (11 individualnih razgovora);

- Dogovorila suradnju s knjižnicom Vladimir Nazor (grupe Krijesnice i Tratinčice), - sudjelovala u kreiranju programa suradnje, njegovoj realizaciji i valorizaciji - Sudjelovala u organizaciji i provedbi susreta: vrtić-škola; razmjena mišljenja i

očekivanja učitelja-odgajatelja-stručnih suradnika - Sudjelovala u organizaciji i provedbi posjete školi

4. Pedagog kao član stručnog tima

- Sudjelovala aktivno na sastancima stručnog tima - Sudjelovala u kreiranju Godišnjeg plana i programa odgojno-obrazovnog rada vrtića - Izvješćivala o aktualnim postignućima u procesu i eventualnim izazovima procesa radi

timske strategije djelovanja - Izvješćivala o svom radu

Realizacija zadaća iskazana kroz sate rada Pedagog Realizacija godišnjeg zaduženja u satima:

1. Zaduženje neposrednog odgojno –obrazovnog rada - 1060 sati

95

2. Zaduženje ostalog rada: - 530 sati 3. Dnevni odmor u ustanovi: - 106 sati 4. Godišnji odmor - 288 sati

Realizacija: Neposredni rad u odnosu na sudionike:

1. U odnosu na dijete - 438 sati 2. U odnosu na odgajatelje - 460 sati 3. U odnosu na roditelje - 162 sata

Ostali poslovi

1. Dokumentiranje - 150 sati 2. Stručni tim - 120 sati 3. Stručno usavršavanje - 80 sati 4. Suradnja s ostalim čimbenicima - 180 sati

96

Izvješće psihologa o realizaciji bitnih zadaća i satnice

1. Praćenje, unapređivanje i valorizacija procesa prilagodbe djeteta na polazak u

jaslice/vrtić s posebnim naglaskom na podršku roditeljima i odgajateljima kroz

uključivanje u odgojno obrazovni proces i provedbu anketa za roditelje i odgajatelje.

Valorizacija procesa prilagodbe s ciljem unaprjeđivanja pristupa procesu prilagodbe

djece na polazak u jaslice/vrtić.

U rujnu je psihologinja održala 8 stručnih sastanaka s ciljem valorizacije rada i podrške

odgajateljima i djeci u periodu prilagodbe (4 u objektu VI Oranički odvojak, 3 u objektu

Hrnetička i jedan u objektu Špansko 11). Posebno sam pratila prilagodbu 21 djeteta. Održano

je 13 individualnih konzultacija s timovima odgajatelja vezano uz prilagodbu djece na polazak

u vrtić.

U listopadu 2014. primjenjene su ankete za roditelje i odgajatelje (obrada navedena u

izvješću).

U listopadu 2014. proveden je i roditeljski sastanak u skupinama Miffy, Balončići i Sunce na

temu “Razvoj privrženosti kod djece” na kojima je valoriziran period prilagodbe u suradnji s

roditeljima.

Individualni razgovor vezano uz prilagodbu djece na polazak u vrtić i podršku roditeljima u

odvajanju održan je s 15 roditelja. Dvoje roditelja dolazio je u period prilagodbe na tjedne

savjetodavne razgovore (V.B. – skupina Zečići, V.B i L.B. –skupina Kruškice i Sunce), a jednim

roditeljima je trebala povremena podrška (M.B. – Balončići).

2. Pomoć i podrška odgajateljima i roditeljima u zadovoljavanju potreba djeteta

sukladno njegovim psihofizičkim mogućnostima i oživotvorenju djetetovih prava

(stručne radionice, neposredan rad s djecom i roditeljima, CAP program)

U suradnji s kolegicama Šarić i Pofuk provela sam CAP program.

Program prevencije zlostavljanja djece (CAP program) proveli smo u tri starije vrtićke

skupine (u kojima su djeca u godini pred polazak u školu). Nakon agresivnog ispada jednog

dječaka proveli smo ponovno igrokaze s djecom kako bi ponovili načine samozaštite.

Tijek realizacije programa:

Stručni sastanci s odgajateljima skupina u kojima će se CAP provoditi: listopad, studeni

Održavanje edukativne radionice za djelatnike vrtića o CAP programu: 18. 11.

2014.Održavanje roditeljskog sastanka: 18. 11. 2014..

Radionice po skupinama:27. 11. 2014., 28. 11. 2014., 05. 12. 2014

Valorizacijski sastanak: siječanj 2015.

Tijekom godine psihologinja je u suradnji s odgajateljima provela 13 radionica za roditelje.

Teme su bile: Razvoj privrženosti kod djece, Moderiranje ponašanja dvogodišnjaka, Kako

prepoznati i rješavati problem u odgoju, Strahovi kod djece, Što ću sad?, CAP i Polazak djeteta

u školu.

97

Tijekom godine psihologinja je održala 131 individualnih razgovora s roditeljima. 11 roditelja

je tijekom godine došlo na individualne razgovore više od tri puta. Tri majke dolazile su na

individualne razgovore kontinuirano.

Vezano uz pripremljenost djece za polazak u školu na razgovoru je bio 51 roditelj.

3. Neposredno uključivanje u odgojno-obrazovni proces, s naglaskom na provedbu

Programa rada s darovitom, potencijalno darovitom i djecom s posebnim potrebama.

Redovito je praćen razvojni status sve djece. 82 djece bilo je u praćenju psihologa. 32 djece

bilo je u tretmanu psihologa (kontinuiran neposredan rad).

Program rada s potencijalno darovitom djecom je realiziran kao prošireni redoviti program

unutar srednjih i starijih vrtićkih skupina kreiranjem prilagodbi (individualizirani odgojno-

obrazovni planovi) prema djetetovim izraženim interesima, sklonostima i sposobnostima te

kroz rad s manjom skupinom djece (projekti, specifične aktivnosti) unutar odgojne skupine.

Ovim Programom rada obuhvaćeno je 20 potencijalno darovite djece iz skupina Leptirići,

Pužići, Kružići, Labudovi, Zvjezdice, Krijesnice, Bumbari i Tratinčice.

Provedene aktivnosti:

Radionicu za roditelje na temu: „Darovito je, što ću s njim“ provele su psihologinja i

odgajateljice u listopadu.

Psihologinja je kontinuirano provodila individualne konzultacije s roditeljima o

razvoju, interesima i specifičnim djetetovim potrebama i savjetovanje roditelja o

primjerenim pedagoškim postupcima .

U veljači i svibnju održane su radionice za sve roditelje darovite djece s ciljem

prezentacije odgojno obrazovnog rada i neposrednog pristupa potencijalno darovitoj

djeci.

Upitnik za valorizaciju rada s potencijalno darovitom djecom za roditelje i djecu

primijenjen je u svibnju

Posebno smo zadovoljni uključivanjem roditelja u odgojno obrazovni proces. Roditelji

su se aktivno uključili u rad „Klikerića“ i kao mentori pomogli nam u obradi tema (6

roditelja kontinuirano se aktivno uključivalo u odgojno-obrazovni proces).

Izvješće o provedbi Programa rada s potencijalno darovitom djecom sastavni je dio ovog

Izvješća.

98

4. Unaprjeđivanje kriterija individualizacije u cjelovitom okruženju za učenje dječjeg

vrtića kroz provedbu projekta: Individualizacija okruženja za učenje u vrtiću

Aktivnosti:

Priprema i provođenje osam stručnih aktiva 2014/2015. Priprema radionica

podrazumijeva analizu fotografija i video zapisa s naglaskom na procjenu dječje

uključenosti i dobrobiti u igri. Preporuke za individualizaciju prema jakim stranama

djeteta u pripremi aktivnosti.

Osnaživanje odgajatelja u praćenju i razvijanju spontane igre djece koja pokazuju nisku

razinu uključenosti i dobrobiti u vrtiću. Odgajatelji elemente spontane dječje igre

nadograđuju kako bi dijete postiglo dublju uključenost i veću dobrobit odnosno

optimalnu ravnotežu uključenosti i dobrobiti.

Dokumentiranje, izvještavanje i promocija sadržaja i aktivnosti definiranih na

stručnim aktivima. Sadržaji edukacije lako se integriraju u projektni rad i bilježe u

knjigama pedagoške dokumentacije i razvojnim mapama, te prezentiraju na

roditeljskim sastancima i publikacijama. Roditelji su uključeni u realiziranje aktivnosti

definiranih na aktivima kroz: roditeljske sastanke, oglašavanje aktivnosti na panoima,

individualne refleksije s roditeljima o razvojnim potencijalima djeteta i preporuke

roditeljima u komunikaciji i planiranju slobodnog vremena.

Rezultati:

Odgajatelji su u okviru stručnog usavršavanja tijekom pedagoške godine polazili

edukaciju Individualizacija procesa prema jakim stranama djeteta. Edukacijski dio

radionica odnosio na teorijske pretpostavke procjene uključenosti i dobrobiti djeteta u

igri prema Laeversu te na definiranje preporuka kako potaknuti uključenost i zaštititi

dobrobit djeteta. Valorizacijski dio radionice bio je povezan s analizom valorizacijskog

materijala (fotografije i video zapisi) promatranja ponašanja djece povezanih sa

razinom dobrobiti i uključenosti u igri. Odgajatelji u aktivnostima valorizacije

raspravljaju, donose zaključke i vježbaju procjenu uključenosti. Treći, četvrti i peti

susret posvećeni su valorizaciji i uključenosti i dobrobiti djece te planiranju aktivnosti

kako bismo potaknuli uključenost i zaštitili dobrobit djeteta.

Posebno značajnim ocjenjujemo rad odgajateljica na promišljanju aktivnosti koje

potiču dječju uključenost i dobrobit. Kroz video i foto dokumentiranje vidljiva je

realizacija opisanih aktivnosti. Posredno se analiziraju i mogućnosti oblikovanja

prostora, sredstava i aktivnosti s ciljem podržavanja i razvijanja različitih dječje igre

koje proizlaze iz spontanih impulsa. Sadržaj edukacije primjenjiv je za unaprjeđivanje

suradnje s roditeljima na individualnim razgovorima. Roditelji mogu vidjeti video i

foto zapise igara u kojima djeca imaju visoku razinu uključenosti i dobrobiti i na taj

način upotpuniti sliku o igri vlastitog djeteta. Materijal je poticaj roditeljima kako

potaknuti igru djeteta kod kuće.

Dokumentiranje, izvješća i publikacije: rezultati edukacije dokumentirani su na

plakatima kao podsjetnik na aktivnosti definirane tijekom susreta. Realizirane

aktivnosti bilježe se u knjigama pedagoške dokumentacije, polugodišnjem i godišnjem

99

izvješću o radu na projektima, razvojnim mapama djece i pripremama grupnog i

individualnog rada s roditeljima. Sadržaje edukacije predstavljen je kroz plenarno

predavanje i radionice na stručnom skupu AZOO Stvaranje vrtićkog kurikuluma.

Predavanje su održale odgajateljice Dijana Jakasović i Marija Kovačić a radionice

defektologinja Renata Kubelka i psihologinja Suzana Kovačić.

5. Kontinuirano osobno stručno usavršavanje (seminari, sekcija predškolskih

psihologa, stručne radionice organizirane u vrtiću, stručna literatura i periodika).

Psihologinja se kontinuirano stručno usavršava. Aktivan je član Sekcije predškolskih

psihologa. Sadržaj edukacije “Individualizacija okruženja za učenje” predstavila je na radionici

“Individualizacija u radu s potencijalno darovitom djecom” na stručnom skuupu AZOO

25.02.2015.

Psihologinja je realizirala 695 sati u poslovima vezanim uz dijete kao sudionika odgojno obrazovnog procesa. U neposrednom radu s djecom provela je 218 sati, a u Programu rada s potencijalno darovitom djecom 117. U prilagodbi djece na polazak u jaslice vrtić provela je 80 sati, a procjenjivanju djetetovih osobina u cilju utvrđivanja pripremljenosti za polazak u školu 70 sati. U upoznavanju razvojnog statusa djece utrošeno je 40 sati, za provedbu CAP programa 30, a u radu prema projektu „Individualizacija okruženja za učenje u dječjem vrtiću“ 50 sati. Ostali sati odnose se na prijem djeteta u vrtić i procjenu razvojnog statusa djeteta. U suradnji s roditeljima i obitelji djeteta realizirano je 370 sati. 50 sati odnosi se na poslove vezane uz prijem djeteta u vrtić, a 40 aktivnosti vezano uz prilagodbu djeteta na polazak u vrtić. Za savjetodavni rad s roditeljima utrošeno je 200 sati, a provođenje roditeljskih sastanaka 40. Ostali poslovi odnosili su se na uključivanje roditelja u evaluaciju odgojno obrazovnog procesa i vođenje dokumentacije o suradnji s roditeljima. U radu s odgojiteljima realizirano je 100 sati na poslovima vezano uz djecu s posebnim potrebama, a 70 na suradnju i pomoć u prepoznavanju i prihvaćanju razvojnih i posebnih potreba i zadovoljavanju tih potreba u skupini. Ostali sati realizirani su u poslovima i zadaćama vezanim uz prijem djeteta u vrtić, prilagodbu, darovitu djecu, unaprjeđivanje timskog pristupa i provedbu projekta „Individualizacija okruženja za učenje“. U poslovima vezanim uz društvo realizirano je 53 sata, razvojnu djelatnost 149, a u suradnji s ravnateljem i ostalim djelatnicima ukupno 21 sat.

SUDIONICI BROJ SATI

1. DIJETE 2. RODITELJ - OBITELJ 3. ODGOJITELJ 4. DRUŠTVO 5. RAZVOJNA DJELATNOST 6. RAVNATELJ 7. OSTALI DJELATNICI UKUPAN BROJ SATI

695 370 400 53

149 15 6

1688

100

Izvješće pedagoga o realizaciji bitnih zadaća i satnice

Bitne zadaće pedagoga

provođenje različitih radionica i forma stručnog usavršavanja za odgajatelje (posjeti,

predavanja, rasprave o stručnoj literaturi i sl.) usmjerenih na realizaciju bitne zadaće

odgojno-obrazovnog rada

o Ova aktivnost ostvarena je kroz susrete tima Razvoj autonomije djece rane dobi

(osvrt pogledati u izvješće rada ovog tima).

osposobljavanje odgajatelja za praćenje i procjenu kvalitete rada prema zadanim

indikatorima ISSA-ine definicije kvalitetne pedagoške prakse temeljenih na planu

projekta Poticanje autonomije i inicijative djece rane dobi

o Ova aktivnost ostvarena je kroz radionice koje je pedagoginja provela u suradnji

sa psihologinjom kroz radionice za voditelje timova (2 radionice) a ovaj model

je potom primijenjen i u radu tima vezanog uz razvoj autonomije.

unapređivanje kriterija razvoja autonomnosti djeteta u cjelovitom okruženju za učenje

dječjeg vrtića kroz provedbu projekta Poticanje autonomije i inicijative djece rane dobi

o Realizacija ove zadaće prikazana je u izvješću rada tima te prikupljenom

dokumentacijom i snimkama koje prikazuju proces rada.

osposobljavanje odgajatelja za integraciju strategija empatijskih interakcija i

podržavanja efikasne komunikacije u neposredan rad s djecom

o Na ovoj zadaći pedagogoginja je radila kontinuiranom snimanjem i zajedničkom

analizom procesa te snimanjem i analizom procesnih fotografija. U narednoj

godini planira početi provedbu Wanda metodologije za rad na osvještavanju

kvalitete odnosa iz različitih rakursa.

osnaživanje i podrška roditeljima i odgajateljima u zastupanju kriterija kvalitetne

prakse s ciljem zadovoljavanja potreba i oživotvorenja prava djece kao preduvjet

optimalnog razvoja djeteta

o Realizaciju ove zadaće pedagoginja je provela kroz konzultacije i provedbu

roditeljskih sastanaka u skupinama tima (Medvjedići, Loptice).

kontinuirano osobno stručno usavršavanje (seminari, sekcija predškolskih pedagoga,

stručne radionice organizirane u i izvan vrtića, stručna literatura i periodika).

o Pedagoginja se kontinuirano stručno usavršavala a ove godine je izabrana i

od strane Sekcije predškolskih pedagoga za jednu od voditeljica Sekcije.

Kontinuirano je supervizirala i podupirala rad tima Autonomija djece rane

dobi. Sadržaj edukacije “Autonomija i razvoj djece rane dobi” predstavila je

na radionici i predavanju na stručnom skuupu AZOO 25.02.2015.

101

Izvješće pedagoga o doprinosu realizaciji odgojno-obrazovnog rada vrtića u 2014./2015. godini

1. U odnosu na dijete Provedba inicijalnih intervjua Inicijalno opažanje i izrada mišljenja o razvojnim osobitostima i potrebama

novoupisanog djeteta Praćenje tijeka prilagodbe Pomoć odgajateljima stručnim sugestijama i neposrednim prihvatom djeteta,

tjedno osvrti Pomoć roditeljima u odvajanju od djeteta prevladavanju stresa (razgovor,

informiranje, utjeha, Kutići za roditelje, fotografije djece, stručna literatura..) Zajedno sa odgajateljima praćenje interesa djece i kreiranje poticajno

materijalno okruženje Kreiranje ozračja u vrtiću koje kod djeteta omogućuju osjećaj vrijednosti kao

individue, posebno u skladu sa potrebama i pravima djeteta Osmišljavanje i sudjelovanje u projektima Održivi razvoj, Autonomija i razvoj

djece rane dobi (planiranje aktivnosti, praćenje realizacije) Nabava materijala i sredstava za izradu poticajnog okruženja, izrada didaktike

koja će potaknuti razvoj inicijative, autonomije, samostalnosti i vještine vođenja

djece

Promišljanje ozračja u vrtiću koje kod djeteta omogućuju osjećaj vrijednosti kao individue, posebno u skladu sa potrebama i pravima djeteta

Sudjelovanje u procesu dokumentiranja: bilješke, foto dokumentacija, video

snimke, anegdotske bilješke djece (analiza i posredovanje odgajateljima i

roditeljima)

Sudjelovanje u raspravama o različitim načinima vođenja razvojnih mapa djece

Provedba Laeversove skale uključenosti djece u određene aktivnosti (protokoli

za odgajatelje), neposredno u procesu

Provedba Laeversove skale uključenosti djece u određene aktivnosti (protokoli

za odgajatelje), neposredno u procesu

Sudjelovanje u pedagoškoj dijagnostici

Sudjelovanje u izradi modela integracije

Pedagoška opservacija djece s posebnim potrebama

Sudjelovanje u realizaciji dodatnih programa (izleta, posjeta, predstava, Grad

mladih, klizanje, suradnja s knjižnicom, školom)

Predlaganje sredstava i aktivnosti za rad s djecom s posebnim potrebama

2. U odnosu na odgajatelje

Provedba i osmišljavanje stručnog usavršavanja i rada odgajatelja u timovima

Sudjelovanje u planiranju i izvedbi tima Autonomija i razvoj djece rane dobi

Kreiranje i izvedba edukacije za voditelje timova

Provedba radionice o ISSA-inoj definiciji kvalitete pedagoške prakse; Upoznavanje s planiranjem MOKRO ciljeva

Prvedba dogovora i prijedlog stručne literature; video analiza snimki

neposrednog rada uz kritičku refleksiju

102

Organizacija i osmišljavanje stručnog posjeta partnerskom vrtiću Malešnica

Prezentiranje postignuća na nivou vrtića (stručni skup AZOO-a, prezentacija

rada na Danima dječjih vrtića Grada Zagreba)

Uvođenje, provedba, praćenje, analiza i prijava postupka stažiranja i polaganja

stručnog ispita (pripravnice Iva Novosel, Iva Sesar, Marta Vlainić)

Zajednički rad s timovima odgajatelja na unapređenju prakse korištenjem

rezultata procjene (timovi odgajatelja po objektima i dobi)

Prijem studenata na pedagošku praksu (praćenje provedbe)

Sudjelovanje u realizaciji DV Vrtića Špansko kao vrtića vježbaonice za likovni

odgoj (u narednoj pedagoškoj godini)

Analiza evaluacija, upitnika… i izvješćivanje o rezultatima rada programa

3. U odnosu na roditelje/obitelj/društvene čimbenike

Roditeljski sastanci (priprema i provedba – Grad mladih, Program ranog

učenja njemačkog jezika, Priprema za školu, Autonomija i razvoj djece rane

dobi)

Upoznavanje roditelja novoupisane djece s programima tj. odgojno

obrazovnim procesom u DV Špansko

Upoznavanje roditelja s programima ranog učenja stranih jezika (mlađe

vrtićke skupine)

Provedba i planiranje suradnje s roditeljima po odgojnim skupinama

(pomoć odgajateljima)

Sudjelovanje u kreativnim radionicama organiziranim za roditelje

Provedba individualnih razgovora

Provedba inicijalnih intervjua

Konzultativni i savjetodavni razgovori

Kutići za roditelje (praćenje i unapređivanje kvalitete informiranja roditelja

putem grupnih kutića za roditelje i kutića aktualnosti na ulazu u vrtić)

Poticanje sudjelovanja roditelja u odgojno obrazovnom procesu

Motiviranje roditelja na prenošenje stručnih znanja i korištenje njihovih

posebnih sposobnosti u provedbi Projekata (Projekt Zeleni vrtić, izlaganja o

vodozemcima i gmazovima)

Motiviranje roditelja na uključivanje u provedbu programa obogaćivanja

odgojno obrazovnog procesa (priredbe, proslave, svečanosti, izleti, posjete,

športske manifestacije)

Motiviranje roditelja na prikupljanje pedagoški neoblikovanog materijala,

prirodnina i plodina

Popularizacija i promoviranje djelatnosti Osmišljavanje, raspisivanje 2 projekta (projekt Zeleni vrtić, Učenje pokretom),

prikupljanje ponuda – INA Zeleni pojas Prezentacija postignuća na OZV-u, Danima dječjih vrtića Grada Zagreba, stručnom

skupu AZOO-a Sudjelovanje u dopunjavanju web stranice vrtića

103

4. Pedagog kao član stručnog tima Sudjelovanje na sastancima stručnog tima (promišljanje rada, evaluacija, planiranje,

analiza)

Sudjelovanje u planiranju i provedbi Godišnjeg plana i programa rada vrtića

Izvješćivanje o postignutim rezultatima i eventualnim problema u ostvarivanju procesa

odgojno-obrazovnog rada

Timsko promišljanje strategija unapređenja rada

Realizacija godišnjeg zaduženja u satima Zaduženje neposrednog odgojno-obrazovnog rada 1060 sati Zaduženje ostalog rada 530 sati Dnevni odmor u ustanovi 106 sati Godišnji odmor 288 sati Realizacija

1. U odnosu na dijete 478 2. U odnosu na odgajatelje 600 3. U odnosu na roditelje 150 4. U odnosu na popularizaciju pedag. djelatnosti/promoviranje rada ustanove 168

Ostali poslovi

1. Dokumentiranje 220 2. Stručni tim 120 3. Stručno usavršavanje 95 4. Suradnja s ostalim čimbenicima 95

104

Izvješće o realizaciji satnice zdravstvene voditeljice

U odnosu na dijete zdravstvena je voditeljica sudjelovala u procjeni psihofizičkog razvoja, pratila rast i razvoj djece kroz primjenu dostupnih preventivnih mjera u vrtiću: antropometrijska mjerenja, kontrola procijepljenosti i praćenje pobola.

Provela analizu stanja uhranjenosti za ukupno 524 - ero djece ili 88% upisane djece, redovitost cijepljenja te pobol. Pratila akutne bolesti djece i djelovala prema epidemiološkim indikacijama. Identificirala i opservirala djecu s posebnim zdravstvenim potrebama i razrađivala strategiju djelovanja. Sudjelovala u praćenju zadovoljavanja primarnih potreba djece, njege i higijene, te provođenju preventivnih mjera u svrhu očuvanja zdravlja djece. Pratila proces prilagodbe, pružala prvu pomoć i upućivala o postupcima kod akutnih stanja i ozljeda. U sklopu projekta "Preventiva i promocija oralne higijene" sudjelovala u organizaciji i provedbi zubnog pregleda za 58 - ero djece školskih obveznika. Poučavala djecu o preventivnim mjerama za očuvanje zdravlja i održala radionice "Sprečavanje respiratornih infekcija" za djecu 10 odgojnih skupina, za djecu 9 odgojnih skupina održala radionice "zaštita zubi", i u 3 odgojne skupine radionice "pružanje prve pomoći". Unapređivala proces prehrane uz primjenu prehrambenih standarda za djecu predškolske dobi. Planirala prehranu djece - izrada jelovnika, izrađivala program prehrane za djecu s posebnim potrebama, poticala na usvajanje pravilnih prehrambenih navika. U odnosu na roditelje provodila inicijalne razgovore kod upisa djece u vrtić, organizirala i sudjelovala na roditeljskim sastancima za boravak u Gradu mladih i rod. sastancima sa zdravstvenim temama.Provodila edukaciju roditelja kroz individualne razgovore. U suradnji s roditeljima djece s posebnim potrebama u prehrani dogovarala i planirala prilagodbu jelovnika.

U radu s odgojiteljima poučavala o preventivnim mjerama za očuvanje zdravlja djece i

provođenje programa zdravstvenih sadržaja koji promiču vrijednosti zdravlja. Surađivala i pružala stručnu pomoć u odnosu na zdravstveni status djece. Utvrđivala specifične zdravstvene potrebe i o njima informirala odgojitelje. Surađivala i pružala stručnu pomoć u odnosu na djecu s posebnim zdravstvenim potrebama. Poučavala odgojitelje o postupcima u iznenadnim stanjima i oboljenjima djece. Upućivala na odgovarajuće zdravstvene postupke i mjere u procesu boravka djece na zraku. Educirala o primjeni suvremenih pristupa u području preventivne zdravstvene zaštite djece. Provodila zadaće u odnosu na ostale djelatnike. Pratila provođenje mjera zdravstvene zaštite, upućivala djelatnike na zakonske obvezne preglede, educirala i pratila provođenje zdravstveno higijenskih mjera. Provodila zdravstvenu edukaciju zaposlenika.

SUDIONICI BROJ SATI

1. DIJETE 850

2. RODITELJ - OBITELJ 170

3.ODGOJITELJ 250

4.DRUŠTVO 30

5. RAZVOJNA DJELATNOST

12O

6.RAVNATELJ 18

7. OSTALI DJELATNICI 250

UKUPAN BROJ SATI 1688

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O OSTVARIVANJU PLANA I … Spansko izvjesce 2… · Helena Burić, pedagoginja...

Documents

Transcript of GODIŠNJE IZVJEŠĆE O OSTVARIVANJU PLANA I … Spansko izvjesce 2… · Helena Burić, pedagoginja...