GODIŠNJAK - hzz.hr · radova od siječnja do prosinca 2005. smanjen za 0,8 % u usporedbi s obujmom...
Transcript of GODIŠNJAK - hzz.hr · radova od siječnja do prosinca 2005. smanjen za 0,8 % u usporedbi s obujmom...
IMPRESUM
Nakladnik:
Hrvatski zavod za zapošljavanje, Zagreb, Radnièka cesta 1
Telefon: 00385 1 61 26 000
Telefaks: 00385 1 61 26 038
E-mail - uredništvo: [email protected]
Web stranice: http://www.hzz.hr
Za nakladnika:
Zrinka Blaževiæ
ravnateljica Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje
Urednica:
Marica Bariæ
Lektorica:
Ines Macan
Grafièko oblikovanje i tisak:
Birodom d.o.o., Zagreb-Luèko
Naklada:
600 primjeraka
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
3
Sadržaj
Gospodarstvo i radna snaga 7
Nezaposlenost 14
Potražnja za radnom snagom i zapošljavanje 22
Profesionalno usmjeravanje i selekcija 33
Aktivna politika zapošljavanja 38
Prava tijekom nezaposlenosti 45
Projekti s potporom međunarodne zajednice 49
Ustroj i djelovanje HZZ-a:
Temeljne zadaæe Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje 54
Ustroj i upravljanje 56
Izvori financiranja i struktura izdataka 58
Infrastruktura i oprema 61
Međunarodna suradnja 63
Tablice 65
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
�
PROSTORNI RASPORED PODRUÈNIH SLUŽBA I ISPOSTAVA HRVATSKOGA ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE PO ŽUPANIJAMA
Županija Podruèna služba Ispostava
I.ZagrebaèkaGrad Zagreb
Zagreb
SesveteDugo SeloIvaniæ-GradJastrebarskoSamobor
Velika GoricaVrbovecSveti Ivan ZelinaZaprešiæ
II. Krapinsko-zagorska KrapinaDonja StubicaKlanjecZabok
ZlatarPregrada
III. Sisaèko-moslavaèkaSisak
PetrinjaDvorGlinaGvozd
Hrvatska KostajnicaSunjaTopusko
Kutina Novska
IV. Karlovaèka KarlovacDuga ResaOgulinOzalj
SlunjVojniæ
V. Varaždinska Varaždin CesticaIvanec
Ludbreg Novi Marof
VI. Koprivnièko-križevaèka Križevci Ðurðevac Koprivnica
VII. Bjelovarsko-bilogorska Bjelovar ÈazmaDaruvar
GarešnicaGrubišno Polje
VIII. Primorsko-goranska Rijeka
Cres-LošinjCrikvenicaÈabarDelnice
KrkOpatijaRabVrbovsko
IX. Lièko-senjska GospiæDonji LapacNovaljaOtoèac
SenjKorenica
X. Virovitièko-podravska Virovitica OrahovicaSlatina
Pitomaèa
XI. Požeško-slavonska Požega Pakrac
XII. Brodsko-posavska Slavonski Brod Nova Gradiška Okuèani
XIII. Zadarska ZadarBenkovacBiogradGraèac
ObrovacPag
XIV. Osjeèko-baranjska OsijekBeli ManastirDonji MiholjacÐakovo
NašiceValpovo
XV. Šibensko-kninska Šibenik Drniš Knin
XVI. Vukovarsko-srijemskaVukovar Ilok
Vinkovci Županja
XVII. Splitsko-dalmatinska Split
SupetarHvarImotskiMakarskaOmišSinj
TrogirVisVrgoracKaštelaSolinTrilj
XVIII. Istarska PulaUmagBuzetLabin
PazinPoreèRovinj
XIX. Dubrovaèko-neretvanska Dubrovnik Korèula-LastovoMetkoviæ
Ploèe
XX. Meðimurska Èakovec Mursko Središæe Prelog
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
5
Karta podruènih služba i ispostava HZZ po županijama
Središnja služba
Podruèna služba
Ispostava
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
�
Osnovna gospodarska kretanja
Višegodišnja pozitivna tendencija gospodarskoga rasta nastavljena je i 2005. godine. Premda je početak
godine bio obilježen usporenim gospodarskim aktivnostima, što je rezultiralo niskom stopom rasta bruto
domaćeg proizvoda od 1,8 %, značajan se oporavak gospodarstva dogodio već u drugom tromjesečju 2005.
kada je zabilježena relativno visoka stopa rasta od 5,1 %. Nastavak visokih stopa rasta uslijedio je i u trećem
te četvrtom tromjesečju iste godine (od 5,2 %, odnosno �,8 %). Stoga je kumulativni rast bruto domaćeg
proizvoda u 2005. godini ostvaren po stopi od �,3 %, što je za 0,5 postotnih bodova više nego u prethodnoj
godini.
Gospodarstvo i radna snaga
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Osnovni gospodarski pokazatelji u 2004. i 2005. godini, stope rasta (u postocima)
2004. 2005.
Bruto domaći proizvod 3,8 �,3
Fizički obujam industrijske proizvodnje 3,� 5,1
Fizički obujam građevinskih radova 2,0 -0,8
Realni promet u trgovini na malo 2,6 2,8
Noćenja turista 2,5 �,6
Izvoz – ukupno (kune) 16,9 8,5
Uvoz – ukupno (kune) 5,� 10,�
Indeksi potrošačkih cijena 2,1 3,3
Realne neto plaće 3,� 1,5
Ukupni broj zaposlenih 1,2 0,8
Ukupni broj nezaposlenih -6,0 -0,�
Stopa registrirane nezaposlenosti 18,0 1�,9
Stopa anketne nezaposlenosti, I. polugodište 13,8 13,1
Fizički obujam industrijske proizvodnje godine 2005. povećan je za 5,1 % u usporedbi s prethodnom godinom.
Industrijska proizvodnja obuhvaća tri područja Nacionalne klasifikacije djelatnosti: prerađivačku industriju,
opskrbu električnom energijom, plinom i vodom te rudarstvo i vađenje. Povećanje ukupne proizvodnje
potaknuto je visokim rastom u prerađivačkoj industriji (od 6,5 %), jer je to područje s najvećim udjelom u
ukupnoj proizvodnji, a pritom je u druga dva područja: opskrbi energentima te rudarstvu i vađenju zabilježeno
smanjenje proizvodnje (od 1,1 %, odnosno 3,0 %).
Završetak velikog investicijskog ciklusa u cestogradnji, a s tim u vezi i smanjenje državnih investicija u prometnu
infrastrukturu rezultirali su značajnim usporavanjem građevinskih radova, pa je fizički obujam građevinskih
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
8Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Aktivno stanovništvo prema administrativnim izvorima (godišnji prosjek 2004. i 2005)
2004. 2005. Indeks
Aktivno stanovništvo 1.�19.509 1.�29.312 100,6
Zaposleni 1.�09.63� 1.�20.5�� 100,8
- Zaposleni u pravnim osobama 1.103.092 1.113.208 100,9
- Zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama 252.091 258.332 102,5
- Osiguranici poljoprivrednici 5�.�51 �9.03� 90,1
Nezaposleni 309.8�5 308.�38 99,6
Stopa registrirane nezaposlenosti 18,0 1�,9
radova od siječnja do prosinca 2005. smanjen za 0,8 % u usporedbi s obujmom radova u istom razdoblju
prethodne godine.
Ukupni promet od trgovine na malo ostvaren u pravnim osobama koje se bave tom djelatnošću tijekom 2005.
nominalno je povećan za 6,5 % u usporedbi s prethodnom godinom, dok je istodobno realno povećanje
malotrgovinskoga prometa iznosilo 2,8 %.
Turistička je djelatnost bila iznimno uspješna u 2005. godini. Mjereno fizičkim pokazateljima, ostvareno je 6,2 %
više dolazaka i �,6 % više noćenja turista nego 200�. godine, uz uobičajenu dominaciju inozemnih turista.
Udio inozemnih turista bio je 8�,1 % u broju dolazaka te 89,� % u broju noćenja, uz ostvareno godišnje
povećanje dolazaka od �,0 % i noćenja 8,2 %. Istodobno se povećao broj dolazaka domaćih turista za 1,9 %,
te broj noćenja za 2,9 %.
U vanjskotrgovinskoj razmjeni je, prema privremenim podacima 2005. godine, ukupni godišnji izvoz
povećan za 8,5 %, a ukupni uvoz za 10,� %, pa je brži rast izvoza od uvoza rezultirao i povećanjem deficita
vanjskotrgovinske robne razmjene za 12,2 % (do iznosa od 5�.9�8 milijuna kuna). Istodobno je smanjena
pokrivenost uvoza izvozom sa �8,� % u 200�. na ��,5 % u 2005. godini.
Godišnji nominalni rast prosječne neto plaće u 2005. godini iznosio je �,9 % (0,9 postotnih bodova manje od
njezina rasta u 200�), dok je realni rast neto plaća ostvaren po godišnjoj stopi od 1,5 %, što je za 2,2 postotna
boda manje nego 200�. godine.
Godišnja stopa inflacije, mjerena indeksom potrošačkih cijena, u 2005. godini iznosila je 3,3 %, te se povećala
za 1,2 postotna boda u usporedbi s prethodnom godinom.
Radna snaga u Hrvatskoj
Registrirana zaposlenost i nezaposlenost, godišnji prosjek 2005.
Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku temeljenim na administrativnim izvorima, godine 2005. u
Republici Hrvatskoj povećana je razina ukupnoga aktivnog stanovništva za 0,6 %, pod utjecajem povećanja
broja zaposlenoga (od 0,8 %) uz istodobno smanjenje broja nezaposlenog stanovništva (od 0,� %).
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
9
Godišnji prosjek registrirane zaposlenosti u 2005. godini bio je 1.�20.5��, što u usporedbi s prethodnom
godinom znači povećanje za 10.9�0 osoba ili 0,8 %. Najviše je zaposlenih bilo u pravnim osobama – 1.113.208
ili �8,� % (0,9 % više nego 200�), zatim u obrtu i slobodnim profesijama – 258.332 ili 18,2 % (2,5 % više nego
200�), te osiguranika poljoprivrednika �9.03� ili 3,� % (9,9 % manje nego 200�).
Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, najveći je broj zaposlenih osoba bio u prerađivačkoj industriji
(286.65� ili 20,2 %) te trgovini, popravku motornih vozila i predmeta za kućanstvo (2�0.82� ili 1�,0 %).
U usporedbi s prethodnom godinom povećan je broj zaposlenih u većini područja djelatnosti, a najviše u:
građevinarstvu (za 5.2�9 osoba ili �,6 %), poslovanju nekretninama i poslovnim uslugama (za �.599 osoba
ili 5,� %), trgovini (za 3.059 osoba ili 1,3 %), obrazovanju (za 2.538 osoba ili 2,8 %) te ostalim uslužnim
djelatnostima (za 2.�8� osoba ili �,6 %). Istodobno je značajnije smanjen broj zaposlenih u prerađivačkoj
industriji (za 2.256 osoba ili 0,8 %), javnoj upravi i obrani (za 2.156 osoba ili 2,0 %) te u individualnoj
poljoprivredi (za 5.�1� osoba ili 9,9 %) – Prilog 1, str. 13.
Gledajući prema sektoru djelatnosti (poljoprivredni, nepoljoprivredni i uslužni), struktura zaposlenih osoba
u 2005. godini pokazuje da je 62,8 % zaposlenih radilo u uslužnim, 31,2 % u nepoljoprivrednim te 5,9 %
u poljoprivrednim djelatnostima. U usporedbi s 200�. godinom povećan je udio uslužnih (za 0,5 postotnih
bodova), a smanjen udio nepoljoprivrednih (za 0,1 postotni bod) i poljoprivrednih djelatnosti (za 0,� postotna
boda).
Prosječna godišnja razina registrirane nezaposlenosti u 2005. smanjila se za 1.13� osoba ili 0,� %, tj. s
evidentiranih 309.8�5 u 200�. na 308.�38 osoba u 2005. godini.
Stopa nezaposlenosti prema administrativnim izvorima
Pod utjecajem blagoga smanjenja broja nezaposlenih, te istodobnog povećanja broja zaposlenih osoba,
neznatno je smanjena prosječna godišnja stopa registrirane nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj, od 18,0 %
u 200�. na 1�,9 % u 2005. godini (podaci Državnoga zavoda za statistiku).
Postoje značajne razlike u stopi nezaposlenosti gledano na regionalnoj razini, tj. po županijama. U prosincu
2005. prosječna je stopa nezaposlenosti na državnoj razini iznosila 1�,1 %, te je istodobno u osam županija
ona bila niža, a u trinaest viša od prosječne državne razine.
Najniža stopa nezaposlenosti zabilježena je u Gradu Zagrebu (�,8 %) i Istarskoj županiji (8,0 %), a najvišu stopu
nezaposlenosti bilježimo na području Vukovarsko-srijemske županije (32,1 %). U usporedbi s prethodnom
godinom stopa nezaposlenosti je smanjena u devetnaest županija, a najviše u Šibensko-kninskoj (2,6 postotnih
bodova), Vukovarsko-srijemskoj (1,9 postotnih bodova) i Zadarskoj (1,9 postotnih bodova). Istodobno je ona
povećana samo u dvije županije, i to u: Bjelovarsko-bilogorskoj (za 0,5 postotnih bodova) i Virovitičko-
podravskoj (za 0,1 postotni bod).
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
10
Stope nezaposlenosti po županijama 31. prosinca 2005.
Aktivno stanovništvo (radna snaga) prema Anketi o radnoj snazi (polugodišnji podaci 2004. i 2005)
2004/I 2004/II 2005/I Indeks 2005/I-2004/I
Aktivno stanovništvo 1.836.000 1.�89.000 1.802.000 98,1
Zaposleni 1.583.000 1.5�2.000 1.566.000 98,9
Nezaposleni 253.000 2�6.000 236.000 93,3
Stopa anketne nezaposlenosti 13,8 13,8 13,1 -
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Gra
d Z
agre
b
Ista
rska
Prim
orsk
o-go
rans
ka
Var
aždi
nska
Kra
pins
ko-z
agor
ska
Með
imur
ska
Zag
reba
èka
Kopr
ivni
èko-
križ
evaè
ka
Dub
rova
èko-
nere
tvan
ska
Pože
ško-
slav
onsk
a
Zad
arsk
a
Split
sko-
dalm
atin
ska
Lièk
o-se
njsk
a
Bje
lova
rsko
-bilo
gors
ka
Osj
eèko
-bar
anjs
ka
Šibe
nsko
-kni
nska
Kar
lova
èka
Bro
dsko
-pos
avsk
a
Vir
oviti
èko-
podr
avsk
a
Sisa
èko-
mos
lava
èka
Vuk
ovar
sko-
srije
msk
a
7,8
8,0
13,4
14,2
14,7
15,5
16,7
16,8
18,3
20,9
20,9
22,3
22,4
25,6
26,1
26,5
27,6
29,5
29,6
29,9
32,1
ŽupanijeProsjek RH
35
30
25
20
15
10
5
0
Post
otak
17,1
Da bi se izračunale stope nezaposlenosti prema županijama, upotrijebljeni su podaci o osiguranicima
mirovinskoga osiguranja evidentiranim u Hrvatskome zavodu za mirovinsko osiguranje (kao registrirane
zaposlene osobe) te podaci o nezaposlenim osobama evidentiranim u Hrvatskome zavodu za
zapošljavanje.
Radna snaga prema Anketi o radnoj snazi, prvo polugodište 2005.
Anketu o radnoj snazi provodi Državni zavod za statistiku, u skladu s metodološkim pravilima i načelima
Međunarodne organizacije rada (ILO) i Europskoga statističkog ureda (Eurostata). Stoga je ovaj izvor
podataka međunarodno usporediv. Anketa se provodi mjesečno, a rezultati se objavljuju polugodišnje.
U prvom polugodištu 2005. prema Anketi o radnoj snazi aktivnog je stanovništva u Republici Hrvatskoj
bilo 1.802.000, što je za 3�.000 ili 1,9 % manje nego u istom razdoblju prošle godine, pa se smanjila i
stopa aktivnosti, kao udio aktivnoga u radno sposobnom stanovništvu, s 51,1 na �9,9 %.
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
11
Usporedni pokazatelji strukture aktivnoga stanovništva
2.000
1.500
1.000
500
0
Zaposleni Nezaposleni
Anketa o radnoj snazi
Administrativniizvori
200�/I 2005/I
Anketa o radnoj snazi
Administrativniizvori
Istodobno se smanjio i broj zaposlenih, za 1�.000 osoba ili 1,1 % (s 1.583.000 u prvom polugodištu 200�.
na 1.566.000 u istom razdoblju 2005), te u istom opsegu i broj nezaposlenih osoba (od 253.000 na 236.000
osoba), ali s kudikamo većom relativnom stopom smanjenja od 6,� %.
Stopa nezaposlenosti prema Anketi o radnoj snazi
Unatoč činjenici da je istodobno smanjena i zaposlenost i nezaposlenost, odnosno ukupno aktivno stanovništvo,
relativno veća stopa smanjenja nezaposlenosti rezultirala je padom stope nezaposlenosti od 13,8 % u prvom
polugodištu 200�. na 13,1 % u istom razdoblju 2005. godine (za 0,� postotnih bodova).
Gledano prema spolu, u promatranom se razdoblju smanjila stopa nezaposlenosti žena (od 15,� na 13,9 %),
dok je stopa nezaposlenosti muškaraca zadržana na istoj prošlogodišnjoj razini (od 12,� %).
Usporedba podataka prema administrativnim izvorima i Anketi o radnoj snazi
Administrativni statistički izvori temelje se na podacima o registriranim zaposlenim i nezaposlenim osobama
iz statističkih evidencija relevantnih ustanova na tržištu rada, tj. aktivnost stanovništva mjere prema formalnom
statusu, dok Anketa o radnoj snazi mjeri ekonomsku aktivnost stanovništva prema stvarnom statusu, što je
sukladno metodološkim pravilima i načelima Međunarodne organizacije rada.
U idućem je grafikonu prikazana usporedba strukture aktivnoga stanovništva prema administrativnim izvorima
i Anketi o radnoj snazi za dva vremenski usporediva razdoblja, tj. prvo polugodište 200�. i 2005.
253316
236319
1.40
1
1.53
8
1.56
6
1.39
4
Rezultati Ankete o radnoj snazi redovito pokazuju kudikamo veći broj zaposlenih, a manji broj nezaposlenih
osoba od rezultata iz administrativnih izvora.
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
12
Osobito značajna razlika očituje se u stopi nezaposlenosti, koja je u prvom polugodištu 2005. prema
administrativnim izvorima iznosila 18,6 %, a prema Anketi o radnoj snazi 13,1 %. Prosječni je broj
nezaposlenih prema anketi bio manji za 83.000 osoba od broja u administrativnoj evidenciji Hrvatskoga
zavoda za zapošljavanje. Uzroci su tome sljedeći: od ukupnoga broja registriranih nezaposlenih osoba njih
121.000 ili 38,0 % ne zadovoljava međunarodne kriterije nezaposlenosti zbog toga što su neaktivni (nisu
tražili posao ili ne bi mogli prihvatiti ponuđeni posao) ili su zaposleni jer su se u anketi izjasnili da rade.
Također treba napomenuti da među anketno nezaposlenim osobama 38.000 osoba ili 16,1 % nisu ni bile
prijavljene Hrvatskome zavodu za zapošljavanje.
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
13
Prilog 1.
Izvor: Državni zavod za statistiku RH, Zagreb, Priopćenja broj 9.2.2, 2005. i 9.2.6, 2006.
Broj zaposlenih prema djelatnostima NKD-a od siječnja do prosinca 2005. i usporedba s istim razdobljem 2004. godine
Djelatnost NKD-aUKUPNO Pravne osobe Obrt i slobodne
profesije
Broj % Indeks2005/2004. Broj Indeks
2005/2004. Broj Indeks2005/2004.
Poljoprivreda, lov i šumarstvo 30.0�9 2,1 99,0 26.623 96,� 3.�26 121,�
Ribarstvo �.�5� 0,3 102,6 1.526 105,8 2.931 101,1
Individualna poljoprivreda �9.03� 3,5 90,1 - - - -
Poljoprivredne djelatnosti 83.541 5,9 93,� 28.149 9�,2 6.358 111,1
Rudarstvo i vađenje 8.51� 0,6 102,8 8.225 102,1 292 128,0
Prerađivačka industrija 286.65� 20,2 99,2 2�3.�02 98,� �3.255 102,0
Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 2�.2�� 1,9 100,6 2�.2�� 100,6 0 -
Građevinarstvo 120.290 8,5 10�,6 85.025 103,8 35.265 106,5
Nepoljoprivredne djelatnosti 442.737 31,2 100,8 363.926 100,1 78.811 10�,1
Trgovina, popravak motornih vozila i predmeta za kućanstvo
2�0.82� 1�,0 101,3 190.�9� 102,0 50.333 98,�
Hoteli i restorani 80.��� 5,� 100,2 �0.538 99,� �0.206 101,0
Prijevoz, skladištenje i veze 96.538 6,8 99,� �9.��5 99,0 1�.093 101,0
Financijsko posredovanje 32.8�8 2,3 10�,3 31.369 103,9 1.509 112,9
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge
89.�81 6,3 105,� 6�.931 105,6 21.550 105,0
Javna uprava, obrana, obvezno socijalno osiguranje 105.085 �,� 98,0 105.0�5 98,0 10 1�0,8
Obrazovanje 91.933 6,5 102,8 91.520 102,8 �13 112,8
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 86.935 6,1 101,8 ��.691 101,� 12.2�� 10�,2
Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 56.910 �,0 10�,6 �0.0�0 10�,� 16.8�0 10�,3
Djelatnosti kućanstava 10.6�9 0,� 10�,0 0 - 10.6�9 10�,0
Izvanteritorijalne organizacije i tijela 0 0,0 - 0 - 0 -
Uslužne djelatnosti 891.979 62,8 101,5 721.133 101,5 170.846 101,�
Nerazvrstani prema djelatnosti 2.31� 0,2 90,� 0 - 2.31� 90,�
UKUPNO 1.420.574 100,0 100,8 1.113.208 100,9 258.332 102,5
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
1�
Broj nezaposlenih krajem 2005. godine bio je manji od broja nezaposlenih krajem prethodne godine jer je
broj novoprijavljenih (232.06�) na evidenciju nezaposlenih tijekom 2005. bio manji od broja brisanih iz
evidencije (od kojih je 1�0.890 osoba brisano zbog zapošljavanja i 100.900 zbog ostalih razloga).
Kretanje i sastav nezaposlenosti prema spolu, dobi i razini obrazovanosti
Prosječni broj nezaposlenih smanjio se s 309.8�5 u 200�. godini na 308.�38 u 2005. godini. Riječ je, dakle,
o smanjenju od 0,� % u usporedbi s prethodnom godinom. Postotno smanjenje nezaposlenosti bilo je nešto
veće u muškaraca nego u žena, ali razlika u promjeni nije bila velika. Stoga se i udio muškaraca odnosno
žena u ukupnom broju nezaposlenih nije bitno promijenio - udio žena ostao je kudikamo veći od udjela
muškaraca.
Tijekom 2005. godine broj se nezaposlenih na evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje kretao prema
uobičajenom sezonskom obrascu. Početkom godine nezaposlenost je rasla, potom je došlo do smanjivanja
sve do ljetnih mjeseci, a nakon završetka ljetne sezone, nezaposlenost se ponovno povećavala sve do kraja
godine. U skladu s tim najveći je broj nezaposlenih zabilježen u veljaèi, a najmanji u kolovozu.
U prosincu 2005. godine broj nezaposlenih na evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje iznosio je
30�.851, što je bilo 3,1 % manje nego u istom mjesecu prethodne godine. Općenito, u drugoj polovini 2005.
godine broj nezaposlenih postao je manji nego u istom razdoblju prethodne godine, kao što se vidi na slici.
Nezaposlenost
Broj nezaposlenih osoba tijekom 2004. i 2005. godine
3�0
330
320
310
300
290
280I. II. III. IV. V. VI. VII. VII. IX. X. XI. XII.
Mjeseci
2004.
Bro
j oso
ba (t
isuæ
e)
2005.
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
15
Prosječni broj nezaposlenih prema spolu u 2004. i 2005. godini
Ukupno Muškarci Žene
2005. 308.�38 12�.9�2 180.�96
Sastav 100,0 �1,� 58,6
200�. 309.8�5 129.028 180.8��
Sastav 100,0 �1,6 58,�
Indeks 2005/200�. 99,6 99,2 100,0
Prosječni broj nezaposlenih osoba prema dobi u 2004. i 2005. godini
Dob2004. 2005. Indeks
2005/2004.Broj % Broj %
Od 15 do 19 1�.85� 5,8 1�.220 5,6 96,�
Od 20 do 2� �6.1�5 1�,9 �5.1�0 1�,6 9�,8
Od 25 do 29 39.589 12,8 39.309 12,� 99,3
Od 30 do 3� 3�.096 11,0 32.988 10,� 96,8
Od 35 do 39 35.530 11,5 33.�19 10,9 9�,9
Od �0 do �� 35.031 11,3 33.983 11,0 9�,0
Od �5 do �9 39.�30 12,� 38.�89 12,5 9�,6
50 i više 62.1�0 20,1 6�.890 22,0 109,2
UKUPNO 309.8�5 100,0 308.�38 100,0 99,6
Što se tiče sastava nezaposlenosti prema razini obrazovanosti, u 2005. godini povećao se prosječni broj
nezaposlenih sa četverogodišnjom srednjom školom za zanimanja ili gimnazijom, te s višom školom ili prvim
stupnjem fakulteta. Istodobno se smanjio prosječni broj nezaposlenih bez škole ili s nezavršenom osnovnom
školom, te s trogodišnjom srednjom školom za zanimanja. Prosječni broj nezaposlenih s osnovnom školom,
te s fakultetom ili akademijom nije se bitno promijenio.
Što se tiče nezaposlenosti prema dobi, prosječni broj nezaposlenih smanjio se u svim dobnim skupinama,
osim u najstarijoj, koja obuhvaća osobe od 50 i više godina, te u kojoj je došlo do povećanja od 9,2 %. Među
mlađim dobnim skupinama najznačajnije smanjenje nezaposlenosti zabilježeno je u dobnoj skupini do 19
godina, te u dobnoj skupini od 30 do 3� godine.
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
16
Prosječni broj nezaposlenih osoba prema razini obrazovanosti i spolu u 2004. i 2005. godini
Ukupno
Bez škole i nezavršena
osnovna škola
Osnovnaškola
SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV
radnike
SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i
gimnazija
Viša škola, I. stupanj fakulteta i
struèni studij
Fakulteti, akademije; magisterij, doktorat
200�. 309.8�5 20.989 �1.001 12�.213 �3.1�2 8.��� 12.026
Sastav 100,0 6,8 22,9 �0,1 23,6 2,� 3,9
2005. 308.�38 19.6�9 �1.2�0 120.930 �5.86� 9.001 12.021
Sastav 100,0 6,� 23,1 39,2 2�,6 2,9 3,9
Indeks 2005/200�. 99,6 93,8 100,3 9�,� 103,� 106,2 100,0
Kretanje i sastav nezaposlenosti prema djelatnosti prethodnog zaposlenja
Ako se iz ukupnoga broja nezaposlenih izdvoje osobe koje su prethodno bile zaposlene, njihov se sastav
može promatrati prema djelatnosti prethodnog zaposlenja. Broj takvih osoba zabilježen krajem 2005. godine
iznosio je 238.213, što je 2,0 % manje nego krajem prethodne godine. Dakle, ukupni broj nezaposlenih osoba
koje su prethodno bile zaposlene smanjio se tijekom promatranog razdoblja.
Značajne se razlike u broju nezaposlenih osoba što su prethodno bile zaposlene pojavljuju ako se one
razvrstaju prema djelatnosti prethodnog zaposlenja. Tako je, primjerice, najveće postotno povećanje broja
nezaposlenih zabilježeno među osobama koje su prethodno radile u skupinama djelatnosti što obuhvaćaju
prijevoz, skladištenje i veze, te poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge.
Od većih skupina u kojima se broj nezaposlenih smanjio, potrebno je istaknuti skupinu nezaposlenih koji su
prethodno radili u prerađivačkoj industriji, jer je riječ o najbrojnijoj skupini. Broj nezaposlenih osoba u toj
skupini smanjio se �,5 %. Do promjene istoga smjera i relativnog opsega došlo je i u građevinarstvu. Premda je
do najznačajnijeg postotnog smanjenja došlo u djelatnosti financijskog posredovanja, riječ je o djelatnosti čiji
je udjel vrlo mali u spomenutom broju nezaposlenih. Stoga se može zaključiti da se smanjenje nezaposlenosti
uvelike odnosilo na prerađivačku industriju i građevinarstvo. Do smanjenja broja nezaposlenih došlo je i u
djelatnosti trgovine na veliko i malo, ali promjena nije bila velika.
Budući da navedene promjene broja nezaposlenih prema djelatnosti prethodnoga zaposlenja nisu bile osobito
velike, one nisu donijele bitnu preinaku njihova sastava. Nešto se smanjio udjel nezaposlenih osoba koje su
prethodno bile zaposlene u prerađivačkoj industriji, ali je ostao i dalje veći od jedne četvrtine, dok je udio
nezaposlenih koji su prethodno radili u trgovini ostao nešto veći od jedne petine. Naposljetku, zanimljivo je da
se na trećem mjestu nalazila skupina nezaposlenih koji su prethodno bili zaposleni u hotelima i restoranima,
što je očito posljedica promatranja stanja krajem godine, dakle izvan turističke sezone.
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
1�
Nezaposlene osobe po djelatnosti prethodnog zaposlenja(31. prosinca 2004. i 2005. godine)
Djelatnost 2004. 2005. Indeks
2005/2004.Broj Udio Broj Udio
Poljoprivreda, lov i šumarstvo 12.1�6 5,0 12.001 5,0 98,6
Ribarstvo 52� 0,2 513 0,2 9�,3
Rudarstvo i vađenje 651 0,3 653 0,3 100,3
Prerađivačka industrija 6�.093 26,� 61.196 25,� 95,5
Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 951 0,� 915 0,� 96,2
Građevinarstvo 21.395 8,8 20.�83 8,6 95,�
Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo
�9.689 20,� �9.008 20,6 98,6
Hoteli i restorani 30.52� 12,6 30.529 12,8 100,0
Prijevoz, skladištenje i veze 8.996 3,� 9.�98 �,0 105,6
Financijsko posredovanje 2.�3� 1,0 2.238 0,9 91,8
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 11.10� �,6 11.619 �,9 10�,6
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje �.981 2,0 �.83� 2,0 9�,0
Obrazovanje �.625 1,9 �.696 2,0 101,5
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb �.�30 1,9 �.561 1,9 96,�
Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 13.805 5,� 13.160 5,5 95,3
Djelatnosti kućanstava 12.191 5,0 12.10� 5,1 99,3
Izvanteritorijalne organizacije i tijela 206 0,1 205 0,1 99,5
UKUPNO 2�3.081 100,0 238.213 100,0 98,0
Kretanje i sastav nezaposlenosti po županijama
Kao što je prethodno istaknuto, prosječan broj nezaposlenih u 2005. godini bio je 0,� % manji od prosječnog
broja nezaposlenih u 200�. godini. Međutim, analiza nezaposlenosti pokazuje da su postojale značajne
razlike u opsegu smanjenja nezaposlenosti između županija. Štoviše, u jedanaest županija došlo je do
povećanja prosječnog broja nezaposlenih. Najznačajnije postotno povećanje nezaposlenosti zabilježeno je
u Ličko-senjskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. Do povećanja nezaposlenosti došlo
je i u Gradu Zagrebu. Najznačajnije postotno smanjenje prosječne nezaposlenosti zabilježeno je u Šibensko-
kninskoj, Zadarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Županija s najvećim prosječnim brojem nezaposlenih u 2005. godini bio je Grad Zagreb, a slijedili su ga
Splitsko-dalmatinska, te Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija. Grad Zagreb je u 2005. godini
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
18
Prosječni broj nezaposlenih osoba po županijama 2004. i 2005. godine
Županija2004. 2005. Indeks
2005/2004.Broj Udio Broj Udio
Zagrebačka 13.�53 �,3 13.662 �,� 101,6
Krapinsko-zagorska 5.8�9 1,9 6.155 2,0 105,2
Sisačko-moslavačka 18.�9� 6,1 18.6�� 6,0 99,2
Karlovačka 13.100 �,2 13.600 �,� 103,8
Varaždinska 10.�12 3,� 10.2�1 3,3 98,6
Koprivničko-križevačka �.891 2,5 8.069 2,6 102,3
Bjelovarsko-bilogorska 11.38� 3,� 11.922 3,9 10�,�
Primorsko-goranska 1�.�02 5,� 1�.5�5 5,� 99,3
Ličko-senjska 3.�5� 1,1 3.650 1,2 105,�
Virovitičko-podravska 9.�16 3,1 9.822 3,2 101,1
Požeško-slavonska 5.��6 1,8 5.�58 1,8 100,2
Brodsko-posavska 15.8�6 5,1 15.911 5,2 100,2
Zadarska 11.95� 3,9 11.288 3,� 9�,�
Osječko-baranjska 32.�81 10,5 32.120 10,� 98,9
Šibensko-kninska 10.820 3,5 9.936 3,2 91,8
Vukovarsko-srijemska 20.183 6,5 19.610 6,� 9�,2
Splitsko-dalmatinska �0.810 13,2 39.31� 12,� 96,3
Istarska 6.182 2,0 6.3�� 2,1 103,1
Dubrovačko-neretvanska 8.1�1 2,6 �.855 2,5 96,1
Međimurska �.3�� 2,� �.221 2,3 98,3
Grad Zagreb 38.850 12,5 �0.2�8 13,0 103,�
UKUPNO 309.8�5 100,0 308.�38 100,0 99,6
postao županija s najvećim udjelom u ukupnom broju nezaposlenih, zahvaljujući ne samo povećanju
prosječnog broja nezaposlenih unutar njegovih granica već i smanjenju u Splitsko-dalmatinskoj
županiji. Osim promjene na vrhu tablice, dakle, struktura nezaposlenosti po županijama nije se bitno
promijenila.
S obzirom na spol, najveći udjel žena u ukupnom broju nezaposlenih po županijama krajem 2005. godine
imale su Istarska, Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županija, što vjerojatno dijelom odražava značajan
opseg sezonskog zapošljavanja žena. Najmanji udjel žena imale su Bjelovarsko-bilogorska, Varaždinska i
Virovitičko-podravska županija. Prema udjelu mladih u ukupnom broju nezaposlenih predvodile su
Međimurska, Požeško-slavonska i Koprivničko-križevačka županija. Naposljetku, najviši udio stručnih osoba,
tj. onih koje imaju završenu srednju, višu ili visoku školu, zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-
dalmatinskoj županiji, te u Gradu Zagrebu.
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
19
Struktura nezaposlenih osoba po županijama (31. prosinca 2005. godine)
Županija Ukupno
Žene Osobe do 24 g. Struène odobe
Broj Udio Broj Udio Broj Udio
Zagrebačka 13.�32 8.250 61,� 2.6�2 19,9 9.�52 �2,6
Krapinsko-zagorska 6.058 3.606 59,5 1.282 21,2 �.0�1 66,�
Sisačko-moslavačka 18.290 10.�55 5�,2 3.636 19,9 11.503 62,9
Karlovačka 13.5�6 8.056 59,5 2.1�0 16,0 �.�99 5�,6
Varaždinska 10.099 5.580 55,3 2.313 22,9 �.220 �1,5
Koprivničko-križevačka �.8�0 �.�29 56,3 2.026 25,� �.�62 56,�
Bjelovarsko-bilogorska 12.302 6.558 53,3 3.02� 2�,6 �.5�6 61,6
Primorsko-goranska 1�.832 11.5�8 6�,9 3.059 1�,2 13.��3 ��,2
Ličko-senjska 3.�30 2.09� 56,1 695 18,6 2.551 68,�
Virovitičko-podravska 9.��1 5.�10 55,� 2.398 2�,5 5.�13 58,5
Požeško-slavonska 5.��0 3.110 56,9 1.�06 25,� 3.65� 66,9
Brodsko-posavska 15.�88 9.255 58,6 3.�66 22,0 10.�12 65,9
Zadarska 11.361 6.896 60,� 1.589 1�,0 �.�38 68,1
Osječko-baranjska 31.288 18.016 5�,6 6.936 22,2 21.550 68,9
Šibensko-kninska 9.850 5.6�8 5�,3 1.6�8 16,� 6.�11 68,1
Vukovarsko-srijemska 19.260 10.�50 55,8 �.318 22,� 13.228 68,�
Splitsko-dalmatinska 39.653 2�.6�� 62,2 �.609 19,2 31.695 �9,9
Istarska �.0�6 �.665 65,9 1.063 15,0 �.966 �0,2
Dubrovačko-neretvanska 8.31� 5.026 60,5 1.291 15,5 6.�81 81,6
Međimurska �.020 �.325 61,6 1.9�2 2�,� �.068 5�,9
Grad Zagreb 39.8�1 2�.03� 60,3 �.93� 19,9 31.2�� �8,�
UKUPNO 30�.851 182.�21 59,3 62.�80 20,3 216.��0 �0,3
Kretanje i sastav nezaposlenosti hrvatskih branitelja
Krajem 2005. godine na evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje bila su 26.33� nezaposlena hrvatska
branitelja, što je 2,3 % manje nego krajem prethodne godine. Od toga broja više od �5 % imalo je završenu
školu za KV i VKV radnike ili srednju školu za zanimanja u trajanju do tri godine. Udio korisnika novčane
naknade u ukupnom broju nezaposlenih branitelja iznosio je samo 0,2 %. Što se tiče njihove dobne strukture,
više od �0 % nezaposlenih hrvatskih branitelja bilo je od �0 do �9 godina.
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
20
Nezaposlene osobe prema trajanju nezaposlenosti(31. prosinca 2004. i 2005. godine)
Trajanjenezaposlenosti
2004. 2005. Indeks2005/2004.Broj Udio Broj Udio
Do 3 mjeseca 60.306 19,0 56.680 18,� 9�,0
Od 3 do 6 mjeseci �1.�1� 13,0 35.500 11,5 85,�
Od 6 do 9 mjeseci 19.235 6,1 18.252 5,9 9�,9
Od 9 do 12 mjeseci 20.186 6,� 19.005 6,2 9�,1
Od 1 do 2 godine �8.8�1 15,� �9.55� 16,1 101,5
Od 2 do 3 godine 30.�88 9,� 29.��1 9,� 96,�
Više od 3 godine 96.80� 30,5 99.089 32,2 102,�
UKUPNO 31�.5�� 100,0 30�.851 100,0 96,9
Što se tiče trajanja nezaposlenosti prema spolu, udjel nezaposlenih dulje od jedne godine u ukupnom broju
nezaposlenih muškaraca iznosio je 55, a u ukupnom broju nezaposlenih žena 60 %. Dakle, udio dugotrajno
nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih bio je veći u žena nego u muškaraca.
Nezaposlene osobe prema trajanju nezaposlenosti (31. prosinca 2005. godine)
Trajanje nezaposlenosti Ukupno Muškarci Udio Žene Udio
Do 3 mjeseca 56.680 25.199 20,1 31.�81 1�,3
Od 3 do 6 mjeseci 35.500 15.1�8 12,1 20.352 11,2
Od 6 do 9 mjeseci 18.252 �.803 6,2 10.��9 5,�
Od 9 do 12 mjeseci 19.005 8.265 6,6 10.��0 5,9
Od 1 do 2 godine �9.55� 19.588 15,6 29.966 16,�
Od 2 do 3 godine 29.��1 10.9�9 8,� 18.822 10,3
Više od 3 godine 99.089 38.��8 30,� 60.611 33,2
UKUPNO 30�.851 125.�30 100,0 182.�21 100,0
Kretanje i sastav nezaposlenosti prema trajanju i nekim obilježjima
Osobe na evidenciji nezaposlenih mogu se razvrstati prema trajanju njihove nezaposlenosti. Tako je krajem
2005. godine više od �0 % spomenutih osoba bilo nezaposleno dulje od 6 mjeseci, a 58 % dulje od jedne
godine. U usporedbi s prethodnom godinom, značajno se smanjio broj nezaposlenih do 12 mjeseci, a donekle
se povećao broj osoba koje su nezaposlene od 1 do 2 godine, te više od tri godine. Smanjio se, dakle,
udjel nezaposlenih uglavnom kraćeg trajanja nezaposlenosti, a nešto se povećao udio osoba duljeg trajanja
nezaposlenosti.
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
21
Naposljetku, ako se trajanje nezaposlenosti promatra prema razini obrazovanosti, uočljivo je da prvo opada s
njezinim rastom. Tako je udio dugotrajno nezaposlenih (više od jedne godine) u ukupnom broju nezaposlenih
bez škole i s nezavršenom osnovnom školom iznosio �8,9 %, a u ukupnom broju nezaposlenih sa završenom
osnovnom školom 65,3 %, dakle kudikamo manje. Udio dugotrajno nezaposlenih bio je još manji u osoba sa
srednjom školom (56,� odnosno 51,3 %), te s višom odnosno visokom školom (�8,6 odnosno �2,3 %). Stoga
se može zaključiti da razina obrazovanosti značajno utječe na trajanje nezaposlenosti.
Nezaposlene osobe prema trajanju nezaposlenosti i razini obrazovanja(31. prosinca 2005. godine)
Trajanje nezaposlenosti
Ukupno
Bez škole i nezavršena
osnovna škola
Osnovna škola
SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike
SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i
gimnazija
Viša škola, I. stupanj fakulteta i struèni
studij
Fakulteti, akademije; magisterij, doktorat
Do 3 mjeseca 56.680 1.�36 10.692 22.2�� 16.518 2.163 3.32�
Od 3 do 6 mjeseci 35.500 912 5.996 1�.633 10.9�8 1.219 1.�62
Od 6 do 9 mjeseci 18.252 656 3.8�6 �.06� �.938 68� 1.06�
Od 9 do 12 mjeseci 19.005 818 �.392 6.9�9 5.250 65� 909
Od 1 do 2 godine �9.55� 2.616 10.619 20.125 12.99� 1.�1� 1.�83
Od 2 do 3 godine 29.��1 2.2�1 8.2�8 10.��1 6.88� ��6 8�8
Više od 3 godine 99.089 10.522 28.08� 35.891 19.�60 2.2�6 2.553
UKUPNO 30�.851 19.501 �1.910 11�.680 ��.328 9.189 12.2�3
Struktura nezaposlenih osoba prema trajanju nezaposlenosti i razini obrazovanja(31. prosinca 2005. godine)
Trajanje nezaposlenosti
Ukupno
Bez škole i nezavršena
osnovna škola
Osnovna škola
SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike
SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i
gimnazija
Viša škola, I. stupanj fakulteta i struèni
studij
Fakulteti, akademije; magisterij, doktorat
Do 3 mjeseca 18,� 8,9 1�,9 18,9 21,� 23,5 2�,2
Od 3 do 6 mjeseci 11,5 �,� 8,3 12,� 1�,2 13,3 1�,�
Od 6 do 9 mjeseci 5,9 3,� 5,3 6,0 6,� �,� 8,�
Od 9 do 12 mjeseci 6,2 �,2 6,1 5,9 6,8 �,1 �,�
Od 1 do 2 godine 16,1 13,� 1�,8 1�,1 16,8 15,� 1�,6
Od 2 do 3 godine 9,� 11,5 11,5 9,1 8,9 8,� 6,9
Više od 3 godine 32,2 5�,0 39,1 30,5 25,6 2�,8 20,9
UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0
Kratkotrajna nezaposlenost �2,0 21,1 3�,� �3,3 �8,� 51,� 5�,�
Dugotrajna nezaposlenost 58,0 �8,9 65,3 56,� 51,3 �8,6 �2,3
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
22
Prijavljena slobodna radna mjesta
Tijekom 2005. godine nastavljeno je smanjenje prijavljenih potreba za radnicima Hrvatskom zavodu za
zapošljavanje, ali nešto sporijeg intenziteta, pa su poslodavci Zavodu prijavili ukupno 110.569 slobodnih
radnih mjesta, što je za 6.1�5 ili 5,3 % manje nego u 200�. godini.
• Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti - tijekom 2005. godine najveći broj zaprimljenih prijava slobodnih
radnih mjesta pristigao je iz prerađivačke industrije (22.89� ili 20,� %), trgovine na veliko i malo (19.631 ili
1�,8 %), hotela i restorana (15.�80 ili 1�,3 %), građevinarstva (11.986 ili 10,8 %) te obrazovanja (10.099 ili
9,1 %). Uspoređujući podatke s prethodnom godinom, najveće apsolutno smanjenje broja traženih radnika
zabilježeno je u djelatnostima obrazovanja (za 5.�16) i trgovine (za 2.090), dok je istodobno u osam područja
djelatnosti povećan broj traženih radnika, i to najviše u: prerađivačkoj industriji (1.086 osoba), hotelima i
restoranima (898 osoba), te građevinarstvu (329 osoba) – Prilog broj 2, str 25.
• Regionalni raspored prijavljenih slobodnih radnih mjesta – najveći broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta
u 2005. godini bio je u Gradu Zagrebu (16.9�2 ili 15,3 %), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (1.626 ili
1,5 %). U usporedbi s prethodnom godinom smanjen je broj prijavljenih potreba za radnicima u trinaest,
a povećan u osam županija. Najveće smanjenje apsolutnoga broja traženih radnika bilo je u sljedećim
županijama: Splitsko-dalmatinskoj (2.801 osoba), Primorsko-goranskoj (1.3�2 osobe), Virovitičko-podravskoj
(883 osobe) i Ličko-senjskoj (825 osoba), dok je najveće povećanje zabilježeno u Sisačko-moslavačkoj (969
osoba) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (�00 osoba) – Prilog broj 3, str 26.
Poslodavci su tijekom 2005. godine najviše tražili radnike uslužnih i trgovačkih zanimanja (2�.666 ili 22,3 %),
ali za 2,1 % manje nego u prethodnoj godini. Relativno dobro traženi su radnici jednostavnih zanimanja, kao
što su čistači, dostavljači, transportni radnici, radnici bez zanimanja i sl. (2�.502 ili 22,2 %) te radnici u obrtu i
pojedinačnoj proizvodnji (20.231 ili 18,3 %), s relativnim povećanjem od �,3 %, odnosno 3,0 % u usporedbi
s 200�. godinom.
Potražnja za radnom snagom i zapošljavanje
Prijavljena slobodna radna mjesta prema rodovima zanimanja NKZ-a u 2004. i 2005. godini
Rod zanimanja 2004. % 2005. % Indeks
(1) Čelnici, dužnosnici, direktori 1�� 0,1 125 0,1 �1,8
(2) Stručnjaci i znanstvenici 1�.�59 15,2 12.968 11,� �3,0
(3) Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja 13.389 11,5 11.588 10,5 86,5
(�) Uredski i šalterski službenici 8.51� �,3 �.�61 �,0 91,1
(5) Uslužna i trgovačka zanimanja 25.206 21,6 2�.666 22,3 9�,9
(6) Poljoprivrednici, lovno-uzgojni, šumarski radnici i ribari 5�1 0,5 5�6 0,5 100,9
(�) Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 19.63� 16,8 20.231 18,3 103,0
(8) Rukovatelji strojevima, vozilima 8.030 6,9 8.182 �,� 101,9
(9) Jednostavna zanimanja 23.�91 20,1 2�.502 22,2 10�,3
Ukupno 116.��� 100,0 110.569 100,0 9�,�
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
23
Zapošljavanje osoba iz evidencije Zavoda
Tijekom 2005. godine iz evidencije Zavoda zaposleno je ukupno 1�0.890 osoba, što je za 2.310 osoba ili 1,�
% više nego 200�. godine. Od ukupnoga broja zaposlenih ��.203 osobe bile su žene, s udjelom u ukupnome
zapošljavanju od 5�,8 % naspram 55,2 % u 200�. godini.
• Razina obrazovanja i rodovi zanimanja – najveći broj evidentiranoga zapošljavanja odnosi se na osobe sa
srednjoškolskim obrazovanjem, uključujući one sa završenom trogodišnjom srednjom školom za zanimanja i
školom za KV i VKV radnike (60.181 ili �2,� %) i osobe sa četverogodišnjom srednjom školom za zanimanja
i gimnazijom (�0.1�0 ili 28,5 %). Potom slijede osobe sa završenom osnovnom školom (15,2 %), fakultetom
(�,3 %), višom školom (�,8 %) te osobe bez škole i s nezavršenom osnovnom školom (1,5 %). Uspoređujući
s prethodnom godinom povećano je evidentirano zapošljavanje u obrazovnim skupinama: osnovna škola,
četverogodišnja srednja škola za zanimanja i gimnazija te viša škola, a smanjeno u sljedećim skupinama: bez
škole i s nezavršenom osnovnom školom (za 13,9 %), sa završenom trogodišnjom srednjom školom (za 0,� %),
te završenim fakultetskim obrazovanjem (za 1,9 %).
Zaposleni iz evidencije Zavoda u 2004. i 2005. prema razini obrazovanja
Ukupno
Bez škole i nezavršena
osnovna škola
Osnovna škola
SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike
SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i
gimnazija
Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni
studij
Fakulteti, akademije; magisterij, doktorat
200�. 138.580 2.51� 20.86� 60.616 3�.8�6 6.20� 10.533
Struktura 100,0 1,8 15,1 �3,� 2�,3 �,5 �,6
2005. 1�0.890 2.16� 21.366 60.181 �0.1�0 6.�03 10.333
Struktura 100,0 1,5 15,2 �2,� 28,5 �,8 �,3
Indeks 2005/200�. 101,� 86,1 102,� 99,3 106,1 108,0 98,1
Poredak pojedinih rodova zanimanja (sukladno Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja – NKZ) u
evidentiranome zapošljavanju bio je sljedeći:
• uslužna i trgovačka zanimanja (35.5�1 ili 25,2 %),
• jednostavna zanimanja (3�.223 ili 2�,3 %),
• zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (21.096 ili 15,0 %),
• inženjeri, tehničari i srodna zanimanja (16.3�0 ili 11,6 %),
• uredski i šalterski službenici (13.88� ili 9,9 %),
• rukovatelji strojevima i vozilima (10.329 ili �,3 %),
• stručnjaci i znanstvenici (8.195 ili 5,8 %),
• poljoprivrednici, lovno-uzgojni, šumarski radnici i ribari (919 ili 0,� %),
• čelnici, dužnosnici i direktori (260 ili 0,2 %) te
• osobe vojnih zanimanja (�3 ili 0,1 %).
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
2�
• S obzirom na radno iskustvo, od ukupnoga broja zaposlenih 112.001 osoba (�9,5 %) imala je prethodno
radno iskustvo, a 28.889 osoba (20,5 %) prvi je put zaposleno. U usporedbi s prethodnom godinom povećao se
udio zaposlenih s prethodnim radnim iskustvom za 1,2 postotna boda, a ponovno se smanjio udio zaposlenih
bez radnog iskustva.
• Prema trajanju zaposlenja na određeno je vrijeme zaposleno 120.668 (85,6 %), a na neodređeno vrijeme
20.222 osobe (1�,� %). U usporedbi s godinom 200�. povećan je udio zapošljavanja na određeno a smanjen
na neodređeno vrijeme (za 2,2 postotna boda).
• Djelatnosti zaposlenja - uobičajeno je da u evidenciju nezaposlenih dolazi najviše osoba s prethodnim
radnim iskustvom iz prerađivačke industrije, trgovine, hotela i restorana te građevinarstva, te da se u ta četiri
područja djelatnosti istodobno zapošljava i najveći broj osoba. Tako je u 2005. godini broj zaposlenih bio
sljedeći:
• trgovina na veliko i malo: 30.338 osoba ili 21,5 %,
• prerađivačka industrija: 26.198 osoba ili 18,6 %,
• hoteli i restorani: 21.530 osoba ili 15,3 % i
• građevinarstvo: 1�.199 osoba ili 10,1 %.
U usporedbi s prethodnom godinom povećan je broj evidentiranoga zapošljavanja u većini djelatnosti.
Najveće apsolutno povećanje broja zaposlenih bilo je u hotelima i restoranima (2.000 osoba ili 10,2 %) te
u djelatnostima poslovanja nekretninama i iznajmljivanja (880 osoba ili 9,9 %), dok je najveće smanjenje
zapošljavanja bilo u poljoprivredi, lovu i šumarstvu (za 633 osobe ili �,9 %), ostalim društvenim i uslužnim
djelatnostima (za 538 osoba ili �,2 %) te privatnim kućanstvima (za ��5 osoba ili 16,2 %).
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
25
Prilog 2.
Prijavljena slobodna radna mjesta i zapošljavanje iz evidencije Zavodaprema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti u 2005. godini
Djelatnost NKD-a
Prijavljena slobodna radna mjesta
Zaposlenis evidencije Zavoda
Broj %Indeks
2005/2004. Broj %Indeks
2005/2004.
Poljoprivreda, lov i šumarstvo 5.205 �,� 101,0 �.38� 5,2 92,1
Ribarstvo 123 0,1 55,2 26� 0,2 92,3
Rudarstvo i vađenje 205 0,2 139,5 3�3 0,3 118,�
Prerađivačka industrija 22.89� 20,� 105,0 26.198 18,6 100,5
Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 3�6 0,3 88,3 63� 0,5 10�,�
Građevinarstvo 11.986 10,8 102,8 1�199 10,1 102,1
Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo
19.631 1�,8 90,� 30.338 21,5 99,1
Hoteli i restorani 15.�80 1�,3 106,0 21.530 15,3 110,2
Prijevoz, skladištenje i veze 3.590 3,2 93,� 531� 3,8 10�,6
Financijsko posredovanje 1.592 1,� 10�,� 1581 1,1 116,9
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge �.6�2 6,9 103,� 9�91 6,9 109,9
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 2.535 2,3 102,1 2.253 1,6 126,6
Obrazovanje 10.099 9,1 65,1 �.638 5,� 102,9
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb �.692 �,2 9�,3 �.0�6 2,9 93,0
Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti �.15� 3,8 82,1 6.�89 �,8 92,�
Djelatnosti kućanstava �8 0,0 90,6 2.�65 1,� 83,8
Izvanteritorijalne organizacije i tijela 11 0,0 �0,� 60 0,0 1�6,3
UKUPNO 110.569 100,0 9�,� 1�0.890 100,0 101,�
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
26
Prilog 3.
Prijavljena slobodna radna mjesta i zapošljavanje iz evidencije Zavoda
po županijama u 2005. godini
Županija
Prijavljenaslobodna radna mjesta
Zaposleni s evidencije Zavoda
Broj % Indeks2005/2004. Broj % Indeks
2005/2004.
Zagrebačka �.829 �,� 105,9 6.532 �,6 10�,9
Krapinsko-zagorska 313� 2,8 9�,1 323� 2,3 109,1
Sisačko-moslavačka �.996 �,5 12�,1 �.113 5,0 11�,2
Karlovačka 2.9�6 2,� 98,0 �.990 3,5 105,9
Varaždinska 58�� 5,3 90,6 6636 �,� 98,2
Koprivničko-križevačka �325 3,9 95,0 35�� 2,5 103,�
Bjelovarsko-bilogorska 2.�33 2,2 �6,8 5.�0� 3,8 10�,3
Primorsko-goranska �.398 6,� 8�,6 �.553 5,� 101,8
Ličko-senjska 1626 1,5 66,3 1�5� 1,2 9�,9
Virovitičko-podravska 2232 2,0 �1,� �311 3,1 8�,9
Požeško-slavonska 265� 2,� 10�,3 3195 2,3 106,2
Brodsko-posavska 2.�60 2,2 92,1 5.�35 �,1 100,8
Zadarska �.8�� �,� 10�,9 �.818 3,� 105,8
Osječko-baranjska 9.1�1 8,3 96,8 13.868 9,8 98,1
Šibensko-kninska �.031 3,6 102,� �.296 3,0 106,�
Vukovarsko-srijemska �.29� 3,9 85,1 8.531 6,1 98,9
Splitsko-dalmatinska 8.222 �,� ��,6 16539 11,� 96,2
Istarska 8523 �,� 100,� 6.28� �,5 102,6
Dubrovačko-neretvanska 5.313 �,8 115,2 �591 3,3 9�,1
Međimurska �3�6 3,9 108,8 3.929 2,8 100,�
Grad Zagreb 16.9�2 15,3 99,1 18.02� 12,8 105,6
UKUPNO 110.569 100,0 9�,� 1�0.890 100,0 101,�
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
2�
Stopa zapošljavanja prema razini obrazovanosti
u 2005. godini (%)
�0
30
20
10
0A B C D E F
Razina obrazovanosti
Oznake razine obrazovanosti: A – bez škole i nezavršena osnovna škola, B – osnovna škola, C – srednja škola za zanimanja u trajanju do 3 godine i škola za KV i VKV radnike, D – srednja škola u trajanju od � i više godina i gimnazija, E – viša škola, 1. stupanj fakulteta i stručni studij, F – fakultet, akademija, magisterij, doktorat.
Unutar skupina osoba iste razine obrazovanosti postoje razmjerno velike razlike u stopi zapošljavanja između
osoba različitih zanimanja. U tablici je prikazano dvadeset zanimanja s najvećom stopom zapošljavanja i
dvadeset s najnižom stopom zapošljavanja unutar najfrekventnijih skupina na razini srednje škole.
Post
otak
Stopa zapošljavanja prema razini obrazovanosti i zanimanju
Godišnja stopa zapošljavanja pokazuje koliko se osoba zaposlilo od ukupnoga broja nezaposlenih koji su
tijekom godine tražili zaposlenje. U 2005. godini stopa zapošljavanja iznosila je 25,6 %, što znači da se
zaposlilo više od jedne četvrtine nezaposlenih osoba koje su tražile zaposlenje tijekom godine.
Zabilježene su značajne razlike u stopi zapošljavanja između skupina nezaposlenih osoba različite razine
obrazovanosti. Stopa zapošljavanja osoba bez škole ili s nezavršenom osnovnom školom iznosila je 8,3 %,
s osnovnom školom 18,9 %, sa srednjom školom za zanimanja do tri godine trajanja ili školom za KV i VKV
radnike 2�,0 %, sa srednjom školom za zanimanja u trajanju od � i više godina ili gimnazijom 28,1 %, s višom
školom, prvim stupnjem fakulteta ili stručnim studijem 3�,5 %, te s fakultetom, akademijom, magisterijem ili
doktoratom 38,5 %. Dakle, viša razina obrazovanosti povezana je s većom stopom zapošljavanja.
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
28
Stopa zapošljavanja prema zanimanju na razini srednje škole
Zanimanje % Zanimanje %
monter plinskih uređaja �0,9 inokorespondent 23,3
elektrotehničar za elektrostrojarstvo �0,5 upravni referent 23,2
šumarski tehničar 39,2 kemijsko-tehnološki radnik 22,9
farmaceutski tehničar 39,2 proizvođač kožne galanterije 22,9
prehrambeni tehničar 3�,� suradnik u odgojno-obrazovnom procesu 22,�
mehaničar poljoprivrednih strojeva 36,� maturant jezične gimnazije 22,3
kuhar 35,2 izrađivač gornjišta obuće 22,1
mesar 3�,9 skladištar 21,1
elektrotehničar 3�,9 prodavač tekstila 20,5
tehničar elektroničar 3�,9 brodski strojarski tehničar 20,5
turistički tehničar 3�,� maturant gimnazije 20,2
pekar 3�,3 administrator 19,9
veterinarski tehničar 33,9 daktilograf 19,9
monter uređaja za grijanje 33,8 prodavač prehrambenih proizvoda 19,5
srednji ekonomist - komercijalist 33,� pletač 18,6
tehničar za cestovni promet 33,6 nautički tehničar 18,�
komercijalni tehničar 33,6 trgovački poslovođa 18,3
konobar 33,� strojni prelac 16,8
stolar 33,2 tehnički strojni crtač 16,1
građevinski tehničar za visokogradnju 33,2 strojni tkalac 15,6
Sljedeća tablica prikazuje deset zanimanja s najvećom stopom zapošljavanja i deset s najmanjom stopom
zapošljavanja na razini više ili visoke škole.
Stopa zapošljavanja prema zanimanju na razini više ili visoke škole
Zanimanje % Zanimanje %
diplomirani farmaceut �3,9 diplomirani sociolog 26,2
diplomirani informatičar 68,5 grafički inženjer 26,2
dipl. inženjer građevinarstva 66,2 diplomirani politolog 2�,6
nastavnik razredne nastave 60,0 inženjer kemijske tehnologije 23,�
profesor hrvatskoga jezika i književnosti 5�,3 inženjer zaštite na radu 20,0
profesor engleskoga jezika 55,1 brodski strojarski inženjer 18,5
profesor biologije i kemije 5�,3 poručnik trgovačke mornarice 16,0
profesor njemačkoga jezika 5�,2 diplomirani ekonomist - privredni razvoj 1�,9
profesor talijanskoga jezika 51,0 akademski slikar 1�,�
diplomirani inženjer elektrotehnike 50,� kapetan duge plovidbe �,9
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
29
Sezonsko zapošljavanje u turizmu
Nastavljajući praksu proteklih godina, Zavod je početkom godine 2005. organizirao redovite regionalne
sastanke s predstavnicima većih hotelijersko-turističkih poduzeća radi konkretnih dogovora oko planiranja
i namirivanja potreba za sezonskim radnicima. Sastanci su se održali u županijama hrvatskoga priobalja:
Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Zadarskoj, Šibenskoj-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj
županiji, koje su se pripremale za nadolazeću turističku sezonu.
Prema predviđanjima poslodavaca iz područja turističkih djelatnosti planirani broj potrebnih sezonskih radnika
za 2005. godinu bio je 18.6�8.
Tijekom turističke sezone zaposlen je ukupno 15.261 radnik, a najviše: konobara (2.19� osoba ili 1�,3 % od
ukupnoga broja zaposlenih), sobarica (1.�0� osoba ili 11,1 %), prodavača (1.503 osobe ili 9,8 %), kuhara
(1.292 osobe ili 8,� %), radnika u kuhinjama (1.063 osobe ili 6,9 %) itd.
Gledano po županijama najviše je sezonskih radnika zaposleno u: Splitsko-dalmatinskoj (2.�91 ili 18,2 %),
Istarskoj (1.996 ili 13,0 %), Dubrovačko-neretvanskoj (1.�8� ili 11,6 %), Primorsko-goranskoj (1.5�� ili 10,3 %),
Šibensko-kninskoj (1.1�1 ili �,� %) i Zadarskoj (9�1 ili 6,1 %) županiji.
Nakon planiranja i odabira sezonskih radnika među nezaposlenim domicilnim stanovništvom, predstavnici
poduzeća su u suradnji s područnim službama HZZ-a iz unutrašnjosti (Osijek, Bjelovar, Sisak, Vinkovci …)
obavili informativne razgovore sa zainteresiranim kandidatima za rad u sezoni te odabrali odgovarajuće, tako
da je veći broj zapošljavanja unaprijed dogovoren, a radnici su prema potrebi upućivani na dogovorena radna
mjesta.
Tako je međumjesnim posredovanjem područnih služba HZZ-a iz unutrašnjih područja Hrvatske najviše sezonskih
radnika zaposleno iz: Osječko-baranjske (1.053 osobe), Vukovarsko-srijemske (6�� osobe), Bjelovarsko-
bilogorske (588 osoba), Sisačko-moslavačke (�8� osoba) te Brodsko-posavske županije (�0� osoba).
Međumjesno posredovanje
Informatičkim povezivanjem funkcije posredovanja pri zapošljavanju, podaci o nezaposlenim osobama i
tražiteljima zaposlenja vide se na razini cijeloga Zavoda. Tako su dostupni podaci jesu li nezaposlena osoba
ili tražitelj zaposlenja spremni za prostornu pokretljivost radi svog zapošljavanja, tj. jesu li spremni na dnevnu
migraciju ili prihvaćanje posla u drugim područjima Republike Hrvatske.
Međumjesno posredovanje temelji se na prijavi slobodnoga radnog mjesta, a zaprima se u mjestu ponuđenoga
rada. Ako se takva prijava ne može ostvariti na području djelokruga ispostave, odnosno područne službe,
prijava se prosljeđuje u Središnju službu na međumjesno posredovanje.
Međumjesnim posredovanjem u 2005. godini, u Središnjoj službi Zavoda zaprimljeno je 695 prijava potreba
za radnicima koje se nisu mogle realizirati unutar ispostava na razini područne službe, gdje su zaprimljene,
što je za 56 prijava više u usporedbi s 200�. godinom.
Najviše prijava podneseno je s područja Krapinsko-zagorske županije (�1 ili 10,2 %), zatim slijede Sisačko-
moslavačka (69 ili 9,9 %), Vukovarsko-srijemska (62 ili 8,9 %) te Zagrebačka (59 ili 8,5 %) i Primorsko-
goranska županija (59 ili 8,5 %).
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
30
Od ukupno zaprimljenih prijava, 51,2 % odnosilo se na zapošljavanje na neodređeno vrijeme, a �8,8 %
na određeno vrijeme. Istodobno, tim je prijavama traženo 1.�16 radnika, što je za 30� (ili 15,2 %) manje u
usporedbi s prethodnom godinom. Najviše se radnika međumjesnim posredovanjem tražilo u Zagrebačkoj
(1�,� %), Primorsko-goranskoj (15,� %), Međimurskoj (11,8 %) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (8,6 %).
Zapošljavanje osoba u inozemstvu i njihov povratak iz inozemstva
U 2005. godini Hrvatski je zavod za zapošljavanje posredovao pri zapošljavanju sezonskih radnika i medicinskih
tehničara te «gostujućih radnika» i studenata na ljetnoj praksi u SR Njemačkoj, a i pri zapošljavanju pomoraca
na brodovima inozemnih tvrtka.
Posredovanjem Zavoda godine 2005. u inozemstvu su se ukupno zaposlila �.883 građanina Republike
Hrvatske, što je 225 radnika manje nego prethodne godine.
Broj radnika zaposlenih u inozemstvu 2004. i 2005. godine
Godina Ukupno Sezonski radnici
Medicinski tehničari
Gostujuæi radnici Studenti
Pomorci na inozemnim brodovima
200�. 5.108 �.��8 31 168 16 115
2005. �.883 �.615 11 111 32 11�
Indeks 2005/200�. 95,6 96,6 35,5 66,1 200,0 99,1
Najveći broj zapošljavanja sezonskog je karaktera. Najviše je sezonskih radnika zaposleno u poljoprivredi
(3.252 osobe ili �0,5 %), dok su u ostalim djelatnostima (ugostiteljstvo, zabava) zaposlena 1.363 sezonska
radnika (29,5 %).
Tijekom cijele godine poslodavci iz SR Njemačke upućuju Zavodu svoje potrebe za sezonskim radnicima.
Znatan je dio traženih radnika već prijašnjih godina radio kod istih poslodavaca, a budući da su po njemačkom
zakonu mogli raditi samo do četiri mjeseca, istekom toga vremena vraćali su se u domovinu. Ako njemački
poslodavci budu zadovoljni njihovim radom, oni im svake godine preko Središnjeg ureda za posredovanje SR
Njemačke u Bonnu ponovno šalju nove ugovore o zaposlenju.
Ugovori (uz opis poslova, visinu plaće i ostale uvjete koje poslodavac nudi i zahtijeva) stižu u Središnju
službu Zavoda, a glase točno na određenu nezaposlenu osobu (ime i prezime, datum rođenja i adresa). To
su tzv. poimenični ugovori, koje prema prebivalištu radnika Središnja služba upućuje na realizaciju svojim
područnim službama. Područne službe pozivaju te osobe i uručuju im pristigle ugovore, nakon čega radnici
prema rokovima navedenima u ugovoru odlaze na sezonski rad u SR Njemačku. Ako njemački poslodavac
ne traži poimence određenu osobu, već navodi samo uvjete (npr. spol, posebna znanja, dob), tada Središnja
služba organizira odabir traženih radnika te u dogovoru s poslodavcem predlaže njihovo zapošljavanje. Takve
su ponude poslodavca anonimne.
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
31
Zavod je kontrolirao pristigle poimenične radne ugovore i kao nerealizirane vraćao one što su se odnosili na
osobe s prebivalištem izvan Republike Hrvatske.
Godine 2005. primljene su ukupno 5.062 ponude, od kojih je realizirano �.615 (91,2 %), a ��� je ponuda
vraćeno nerealizirano. Od ukupnoga broja primljenih ponuda, �.96� ponude bile su poimenične, a 98
anonimne. Udio je poimeničnih ponuda u ukupnom broju iznosio 98,1 % i u usporedbi s prethodnom godinom
smanjio se za 0,� postotna boda.
Najviše je sezonskih radnika zaposleno iz Brodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske te Osječko-baranjske
županije. Većinu (2.931 ili 63,5 %) sezonskih radnika činile su žene.
Nezaposleni medicinski tehničari upućivani su na rad u SR Njemačku isključivo posredovanjem Zavoda.
Tijekom 2005. godine zaposleno je 11 medicinskih tehničara (20 tehničara manje nego 200�.), što je rezultat
strožih uvjeta SR Njemačke, a i zapošljavanja dijela medicinskih tehničara u svojstvu «gostujućih radnika» (do
18 mjeseci).
Sve aktivnosti oko posredovanja u zapošljavanju pomoraca na inozemnim brodovima obavljale su područne
službe u Rijeci i Splitu na koje je Zavod prenio obveze posredovanja.
Tijekom 2005. godine s evidencije Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje zaposleno je ukupno 11� pomorca na
inozemnim brodovima.
Rad hrvatskih državljana u inozemstvu ograničen je radnom vizom koju izdaje strana država za određeno
vremensko razdoblje.
Temeljem Dogovora o postupku zapošljavanja hrvatskih radnika u SR Njemačkoj, potpisanog 20. travnja 2005.
godine, Zavod radi na obavještavanju, odabiru i upućivanju nezaposlenih osoba na rad u SR Njemačku.
Sporazumom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke o zapošljavanju radnika
radi usavršavanja njihovoga profesionalnog i jezičnog znanja (Sporazum o radnicima na privremenom
radu) - sklopljen je 13. rujna 2002. godine (NN - Međunarodni ugovori 1�/2002), predviđena je mogućnost
zapošljavanja (do 18 mjeseci) 500 radnika iz Republike Hrvatske u SR Njemačkoj. Tijekom 2005. godine
prema navedenom Sporazumu zaposlilo se 111 radnika.
Za zapošljavanje redovitih studenata na ljetnoj praksi u SR Njemačkoj (do tri mjeseca) Središnji ured za
posredovanje u Bonnu dodijelio je Republici Hrvatskoj kvotu od 30 studenata na godinu. Tijekom 2005.
godine posredovan je odlazak 32 redovita studenta na ljetnu praksu u SR Njemačku.
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
32
Povratnici iz inozemstva prijavljeni HZZ-u 2004. i 2005. godine
prema zemljama rada
Zemlja rada 2004. 2005. Indeks
Australija 2 � 200,0
Austrija 51 �� 92,2
Bosna i Hercegovina �1� 3�2 89,9
Francuska 26 25 96,2
Italija 103 9� 9�,2
Makedonija 1� 12 85,�
Nizozemska 16 8 50,0
SR Njemačka 1.530 1.61� 105,�
Slovenija 209 150 �1,8
SRJ 9� 93 95,9
Švicarska �6 35 �6,1
Ostale zemlje 528 �50 85,2
UKUPNO 3.036 2.910 95,8
Istodobno, tijekom godine zaposlio se 1.921 evidentirani povratnik, a zbog ostalih razloga (osim zaposlenja) iz
evidencije su brisane 1.�22 osobe, pa se krajem 2005. godine u evidenciji Zavoda nalazilo 5.��5 povratnika
(�,9 % manje nego krajem 200�. godine). Udio je žena ( 3.021 osoba) u evidentiranom broju povratnika bio
52.3 %. Najviše je bilo povratnika koji su u inozemstvu radili do godine dana, a to su uglavnom sezonski
radnici što su se u SR Njemačkoj bavili poljoprivredom.
Povratak radnika s privremenoga rada u inozemstvu
Tijekom 2005. godine Zavodu se prijavilo ukupno 2.910 povratnika iz drugih država, a od toga broja 1.205
žena. U tablici je prikazan broj evidentiranih povratnika iz inozemstva prema zemljama rada.
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
33
Na temelju »Strategije profesionalnog usmjeravanja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje« tijekom 2005.
godine provođen je projekt „Standardi kvalitete usluga profesionalnog usmjeravanja u HZZ-u“. Projekt je
okončan u studenome 2005. godine, a financirala ga je Europska komisija. Svrha je projekta bila unapređenje
kvalitete usluga profesionalnog usmjeravanja i selekcije te stvaranje osnove za održavanje željene razine
kvalitete usluga. Definirane su pojedine vrste usluga (informiranje, savjetovanje, selekcija) prema pojedinim
korisnicima, standardizirana metodologija i instrumentarij, ulazni i izlazni dokumenti za svaku vrstu usluga
prema pojedinim skupinama korisnika, identificirani oblici i načini suradnje unutar HZZ-a i prema vanjskim
korisnicima, definirane osnovne primarne i sekundarne kompetencije savjetnika, te utvrđene standardne
operativne procedure. Radna skupina bila je sastavljena od predstavnika područnih i Središnje službe. Tiskan
je priručnik s pripadajućom predloženom dokumentacijom.
Tijekom 2005. godine završena je prva faza projekta „Prilagodba CASCAiD programa profesionalnog
usmjeravanja“, novog instrumenta u elektronskom obliku, temeljenog na samoprocjeni interesa, sposobnosti i
vještina. Projekt se financira iz sredstava programa CARDS. Program omogućuje korisniku, na temelju upitnika
koji popunjava, dobiti savjet o najprimjerenijim izborima zanimanja. Moguće je dobiti uvid u iscrpan opis
zanimanja, obuhvaćajući podatke o načinima obrazovanja, potrebnim znanjima, vještinama i poželjnim
osobinama, te mogućnostima zapošljavanja. Taj se britanski program drži jednim od najboljih programa
profesionalnog usmjeravanja u elektronskom obliku; koriste ga mnoge zemlje EU, Australija, Novi Zeland i
dr. Postupak prilagodbe podrazumijeva izradu opisa zanimanja aktualnih u hrvatskom okruženju. Završetak
projekta planiran je za studeni 2006. godine, kada će biti u funkciji prva verzija programa. Program će
koristiti sve područne službe. Prva verzija programa sadržavat će oko 250 zanimanja. Planira se daljnji rad
na unapređenju programa uvođenjem novih zanimanja i aktualiziranjem postojećih. Za uporabu programa
plaća se jednogodišnja licencija. U projektu sudjeluju i predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i
športa te Agencije za strukovno obrazovanje. U postupku prilagodbe sudjeluje i slovenski partner, jer Slovenija
koristi ovaj program nekoliko godina u Centrima za informiranje i profesionalno savjetovanje, te u obrazovnim
institucijama.
Tijekom 2005. Odsjek za profesionalno usmjeravanje i selekciju okončao je prvu fazu rada na projektu
ETF-a „Review of Career Guidance Policies in the Western Balkans“ koji se odnosi na stanje sustava
profesionalnog usmjeravanja u Republici Hrvatskoj. Svrha je bila, na temelju upitnika OECD-a snimiti stanje
u sustavu profesionalnog usmjeravanja na nacionalnoj razini i regionalnim razinama, radi daljnjih prijedloga
o unapređenju cjelokupnoga sustava profesionalnog usmjeravanja u području zapošljavanja i obrazovanja,
sukladno smjernicama EU u području profesionalnog usmjeravanja. Odsjek za profesionalno usmjeravanje
HZZ-a vodio je taj projekt, jer ga je prepoznao ETF i njegov ured u Republici Hrvatskoj – Nacionalni opservatorij
kao ključnog nositelja aktivnosti profesionalnog usmjeravanja u RH. Osim HZZ-a, u projektu su sudjelovali
predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske
solidarnosti, Zavoda za školstvo, Hrvatske zajednice pučkih otvorenih učilišta, Hrvatske gospodarske komore,
Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Saveza samostalnih sindikata RH, Državnog zavoda
za statistiku i Ureda za socijalno partnerstvo.
Profesionalno usmjeravanje i selekcija
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
3�
Na temelju prikupljenih i objedinjenih podataka sastavljeno je detaljno izvješće o ciljevima, funkcijama i
aktivnostima u području profesionalnog usmjeravanja u RH, ulogama dionika, kadrovima, načinima davanja
usluga, financiranju, osiguranju kvalitete, bazama evidencija i dr. U projekt su bile uključene i područne službe
HZZ-a. Izvješće je dostavljeno ETF-u, a nakon obavljene studijske provjere njihovih predstavnika, očekuje se
ocjena stanja s prijedlozima za unapređenje sustava, što će biti dostavljeni Vladi i ovlaštenim ministarstvima.
Predstavnici Odsjeka sudjelovali su i u drugim projektima EFT-a tijekom 2005. godine u području unapređenja
sustava obrazovanja odraslih, te u pripremama za izradu nacionalnih okvira kvalifikacija u području strukovnog
i visokog školstva.
Predstavnici Odsjeka za profesionalno usmjeravanje sudjelovali su u pripremama za početak CARDS 2002
programa: Strukovno obrazovanje i osposobljavanje: Modernizacija i izgradnja institucija, posebno u dijelu
koji se odnosi na potrebu utvrđivanja ključnih kompetencija kao osnove za izradu obrazovnih programa
temeljenih na potrebama tržišta rada.
Odsjek za profesionalno usmjeravanje i selekciju je i u 2005. godini ostvario suradnju s Međunarodnom
organizacijom za školsko i profesionalno usmjeravanje (IAEGV) radi unapređenja kvalitete rada i primjene
preporučenih smjernica rada.
Nastavljen je rad na unapređivanju i obnovi psihodijagnostičkog instrumentarija. U suradnji s „Nakladom
Slap“, nakladničkom kućom za izdavanje psihodijagnostičkog instrumentarija, provedena je standardizacija
novog oblika testova sposobnosti DAT. Savjetnici za profesionalno savjetovanje sudjelovali su u edukaciji za
uporabu nekih novih testova i upitnika.
Postojeći koncept cjeloživotnog učenja, te zalaganje Vlade za uspostavu «društva koje uči», daju posebno
značenje uslugama cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja, čiji su savjetnici tijekom godine intenzivno
surađivali s institucijama i partnerima u području obrazovanja i zapošljavanja.
Profesionalno informiranje, savjetovanje i selekcija – standardne aktivnosti koje se u prvom redu provode u područnim službama HZZ-a
Profesionalno informiranje obuhvaća najširi krug korisnika, kako po dobi, tako i po radnom statusu i obrazovanju.
Dio korisnika zadovoljava svoje potrebe za informacijama posredno preko različitih medija (najčešće pisani
materijal), a dio neposrednim usmenim informiranjem. Središnja služba i područne službe HZZ-a tijekom
2005. godine izdale su tridesetak različitog pisanog informativnog materijala – informativnih letaka, brošura
i slično, ukupne naklade preko 91.000 primjeraka. Značajno je napomenuti da je sve veći broj korisnika koji
koriste tzv. samoinformiranje što im HZZ omogućava preko Centara za profesionalno informiranje, na web
stranicama itd.
Neposrednim (usmenim) profesionalnim informiranjem obuhvaćeno je preko �0.000 korisnika. Od toga je
oko 33.800 osoba informirano u skupinama – održano je oko 1.000 skupnih informiranja. Oko 6.200 osoba
informirano je pojedinačno.
U ukupnom broju neposredno informiranih 32 % čine nezaposlene osobe – tražitelji zaposlenja, a 68 %
učenici osnovnih i srednjih škola te studenti.
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
35
Profesionalno savjetovanje, koje se provodi u Odsjecima za profesionalno usmjeravanje, obuhvaća prethodno
utvrđivanje relevantnih karakteristika osobe uporabom psihodijagnostičkog instrumentarija – provodi se
ispitivanje sposobnosti, interesa, motivacije, zdravstvenoga stanja.
Uz prethodno provedeno utvrđivanje psihofizičkoga stanja kandidata ukupno je individualno savjetovano
gotovo 18.000 osoba. Od toga su 33 % bile nezaposlene osobe i tražitelji zaposlenja, a 6� % bili su učenici
osnovnih i srednjih škola te studenti.
Pomoć nezaposlenima i tražiteljima posla Odsjek za profesionalno usmjeravanje omogućuje i organiziranjem
skupnih oblika rada. Organizirano je ukupno 1013 radionica «Kako tražiti posao», «Kako se predstaviti
poslodavcu» i «Radionica samoprocjene» u kojima su sudjelovale 6.�2� osobe.
Postupak profesionalne selekcije, koju HZZ obavlja najčešće na zahtjev poslodavca, temeljen je na ispitivanju
relevantnih sposobnosti i osobnih značajka pojedinca i njihovoj usporedbi s utvrđenim kompetencijama
potrebnim za obavljanje određenoga zanimanja. Postupak profesionalne selekcije provodi se i kada je
potrebno odabrati osobe kojima će biti sufinanciran neki od oblika obrazovanja – npr. stručno osposobljavanje,
prekvalifikacija, dokvalifikacija i sl. Ukupno je obavljeno 330 selekcija i njima su obuhvaćene �.0�2 osobe.
Oko �5 % postupaka selekcije odnosilo se na selekciju u funkciji neposrednog zapošljavanja, a oko 25 % na
ostale selekcije – pretežno na izbor nezaposlenih osoba koje će sudjelovati u nekom od oblika obrazovanja.
Osim usluga profesionalnih selekcija, rad s poslodavcima obuhvatio je i ��� usluge informiranja i savjetovanja
u području ljudskih resursa.
Uz navedene aktivnosti, Odsjek za profesionalno usmjeravanje bio je, osim na nacionalnoj razini, uključen i
u aktivnosti pripreme i provedbe projekata Europske komisije na regionalnim i lokalnim razinama; ostvarenje
suradnje sa socijalnim partnerima; sudjelovanje na okruglim stolovima i seminarima o specifičnim skupinama
nezaposlenih osoba – Romi, osobe s invaliditetom, skupine mladih i sl. Također su savjetnici Odsjeka za
profesionalno usmjeravanje sudjelovali u aktivnostima na uspostavljanju regionalne suradnje Mađarska
– Slovenija – Hrvatska. Održavali su interne edukacije savjetnika za zapošljavanje u području savjetovanja
nezaposlenih osoba, javna predavanja, informacije za tisak, radio i TV; kontinuirano je održavana suradnja s
visokoškolskim ustanovama u vezi s Bolonjskim procesom, suradnja sa strukovnim školama u vezi s reformom
strukovnog obrazovanja. Također je provođen stručni i znanstvenoistraživački rad u području profesionalnog
usmjeravanja; ostvarivano je sudjelovanje na međunarodnim i domaćim konferencijama, seminarima i
skupovima, te stalna suradnja s Hrvatskim psihološkim društvom i Hrvatskom psihološkom komorom.
Obrazovanje nezaposlenih
Obrazovanje za zapošljavanje obuhvaća stručno osposobljavanje, dokvalifikaciju i prekvalifikaciju te stjecanje
i dopunjavanje znanja i vještina nezaposlenih osoba radi zapošljavanja i zaposlenih osoba radi zadržavanja
zaposlenja.
U protekloj 2005. godini Hrvatski zavod za zapošljavanje je pokretao, organizirao i financirao niz akcija
obrazovanja za nezaposlene radi njihova zapošljavanja. Obrazovne su aktivnosti trajale uglavnom do 3, a
najduže 6 mjeseci. Izvodile su se, kad god je to bilo moguće, po verificiranim programima koji se upisuju u
radnu knjižicu. Uvjet je bio da su nezaposlene osobe bile na evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
36
minimalno 30 dana. Ujedno, nezaposlene osobe koje je HZZ upućivao na bilo koji oblik stručnog obrazovanja,
prethodno su u HZZ-u prošle stručni postupak profesionalnog usmjeravanja, da bi njihovo osposobljavanje i
rad bili u skladu s njihovim mogućnostima i sklonostima.
Ukupno je obrazovanjem radi zapošljavanja tijekom 2005. godine obuhvaćeno �9� osoba, od toga:
• 135 osoba (2� %) za nepoznatog poslodavca – isključivo u organizaciji i financiranju HZZ-a;
• 329 osoba (66 %) za nepoznatog poslodavca – unutar lokalnog partnerstva (zajedničko financiranje
organizacija na lokalnoj razini - gradovi, županije i HZZ);
• 33 osobe (� %) uz istodobno zapošljavanje, tj. za poznatog poslodavca (HZZ financira 80 % troškova, a
poslodavac 20 %).
Obrazovne aktivnosti ugovorene tijekom 2005. godine odnosile su se na sljedeće skupine zanimanja:
• ugostiteljska zanimanja i pekari 152
• građevinska zanimanja 100
• zavarivači i brodomonteri 60
• vatrogasci, čuvari i zaštitari 36
• konfekcijski šivači 20
• osobne usluge 18
• osnove korištenja računala (ECDL) 100
• ostala zanimanja 11
Profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom i faktorima otežane zapošljivosti
Edukacija savjetnika za rad s osobama s invaliditetom, organizirana unutar projekta CARDS 2001. završena
je u studenom 200�. godine. U siječnju 2005. godine 26 djelatnika, polaznika edukacije za rad s invalidnim
osobama provelo je diseminacijske seminare u 22 područne službe. Seminari su organizirani u dva dana,
s obzirom na organizacijske mogućnosti svake područne službe. Seminarima su bili nazočni svi savjetnici
za posredovanje pri zapošljavanju, savjetnici za profesionalno usmjeravanje te predstavnici pravnih služba.
Sadržaj i način izvođenja seminara rezultat je zajedničke pripreme educiranih djelatnika radi prenošenja znanja
i informacija koje će omogućiti jedinstveni pristup populaciji nezaposlenih osoba s invaliditetom, s naglaskom
na individualizaciji rada i prilagodbi postojećih procesa potrebama nezaposlenih osoba s invaliditetom.
Kako bi se podigla razina kvalitete davanja usluga nezaposlenim osobama s invaliditetom, te omogućilo
realiziranje njihovih prava temeljenih na odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju
osoba s invaliditetom (NN 1�3/02, 33/05) koja se odnose na uključivanje u procese profesionalne rehabilitacije
radi kasnijeg zapošljavanja, provedeno je ažuriranje podataka o nezaposlenim osobama s invaliditetom i
pripremljena je kvalitetnija baza podataka. Navedena baza podataka rezultat je prikupljanja dokumentacije o
invalidnosti, te intenzivnog individualnog rada savjetnika za zapošljavanje sa svakom nezaposlenom osobom
s invaliditetom. U procese prikupljanja podataka i pripreme baze, osim savjetnika za posredovanje pri
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
3�
zapošljavanju, uključivali su se savjetnici za profesionalno usmjeravanje, te pravne službe. Tome je prethodilo
formiranje timova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje nezaposlenih osoba s invaliditetom na razini
svake područne službe.
Provedbom Programa »Šansa i za nas« koji obuhvaća sufinanciranje zapošljavanja osoba s invaliditetom, od
01. ožujka 2002. do 31. kolovoza 2005. godine zaposleno je 338 osoba, od čega su 153 bile žene.
Gledajući po županijama, najveći obuhvat spomenute kategorije nezaposlenih je u:
- Gradu Zagrebu 10� osoba,
- Splitsko-dalmatinskoj i Varaždinskoj županiji �0 osoba,
- Međimurskoj županiji 25 osoba,
- Koprivničko-križevačkoj županiji 20 osoba,
- Krapinsko-zagorskoj 19 osoba,
- Osječko-baranjskoj i Karlovačkoj županiji 13 osoba,
- Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji 12 osoba,
- Šibenskoj-županiji 11 osoba.
Jedna od specifičnosti mjera aktivne politike zapošljavanja jest činjenica da pripadnost jednoj ciljanoj skupini
nije isključiva, što potvrđuju statistički podaci ostalih programa o zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Slijedom toga, utvrđeno je da je u navedenom razdoblju provedbe Programa ukupno 231 osoba s invaliditetom
zaposlena pomoću programa namijenjenih ostalim ciljanim skupinama. Najveći broj, i to 1�0 osoba zaposleno
je programom C2 koji se odnosi na sve nezaposlene osobe što su registrirane u evidenciji nezaposlenih u
minimalnom trajanju od trideset dana. Nadalje, �8 osoba je zaposleno programom namijenjenim zapošljavanju
osoba starijih od �5 godina (žene) odnosno 50 godina života (muškarci), dok je manji broj zaposlen pomoću
ostalih programa.
Osobe s invaliditetom se najčešće zapošljavaju u manjim (obiteljskim) obrtima odnosno poduzećima te
zaštitnim radionicama. Tako je najveći broj osoba s invaliditetom, programom „Šansa i za nas“ zaposlen u
poduzeću LADA d.o.o., slijede DES – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju te URIHO Zagreb.
Unutar projekta „Partnerstvo za zapošljavanje osoba s invaliditetom“, čiji je nositelj Ministarstvo gospodarstva,
rada i poduzetništva, radi se na izgradnji mreže podrške nezaposlenim osobama s invaliditetom u procesima
integracije u svijet rada. Kao glavni nositelji aktivnosti prepoznati su Hrvatski zavod za zapošljavanje i Centri
za socijalnu skrb. U projekt su, osim navedenih uključeni svi relevantni sudionici rehabilitacije i zapošljavanja
osoba s invaliditetom (ministarstva, udruge osoba s invaliditetom, obrazovni sustav, poslodavci, sindikati). Pilot
projekt pokrenut je u tri županije: Zagrebačkoj, Karlovačkoj i Osječko–baranjskoj.
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
38
Program poticanja zapošljavanja koji je Vlada Republike Hrvatske donijela u siječnju 2002. godine Hrvatski
zavod za zapošljavanje provodio je do 0�. kolovoza 2005. godine te u ime i za račun Fonda za razvoj i
zapošljavanje sklapao pojedinačne ugovore u provedbi Programa poticanja zapošljavanja. Obveze Zavoda u
provedbi Programa poticanja zapošljavanja bile su stručne i administrativne, te su se u prvom redu odnosile na
odabir kandidata, obradu i ocjenu zahtjeva poslodavaca, a i praćenje realizacije ugovornih obveza. Također
temeljem potpisanih ugovora Hrvatski zavod za zapošljavanje zaprimao je i obrađivao naloge za isplatu, ali
budući da nije obveznik uplate sredstava, prosljeđivao ih je u Fond za razvoj i zapošljavanje.
Sredstva za provedbu Programa bila su osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske na poziciji
Fonda za razvoj i zapošljavanje.
Svrha je Programa bila poticati zapošljavanje mladih osoba s visokom stručnom spremom, kraće i kvalitetnije
studiranje, povratak u mjesto prebivališta, stimulirati ostanak mladih u Republici Hrvatskoj, omogućiti stjecanje
primijenjenih znanja i postizanje samostalnosti u zvanjima za koja su se školovali, poticati zapošljavanje
mladih osoba obrtničkih zanimanja, programima obrazovanja uskladiti potrebe tržišta rada za deficitarnim
zanimanjima, te posebice poticati zapošljavanje starijih osoba, osoba s invaliditetom i razvojačenih branitelja
iz Domovinskoga rata.
Program obuhvaća sljedeće potprograme/mjere:
Aktivna politika zapošljavanja
A. S »faksa« na posao
B. Iz učionice u radionicu
C. Učenjem do posla za sve
D. Iskustvom do profita
E. Šansa i za nas
F. Posao za branitelje
Rezultati provedbe programa - mjera
Od početka primjene aktivnih mjera iz navedenoga Programa, tj. od 01. ožujka 2002. do 31. prosinca 2005.
godine potpisano je 5�.609 ugovora o sufinanciranju zapošljavanja i obrazovanja, a samo u 2005. godini
potpisano je 11.015 ugovora ili 19,1 % od ukupnoga broja potpisanih ugovora.
Provedbom Programa zaposlena je ukupno 80.3�1 osoba iz evidencije nezaposlenih, od čega 3�.950 žena ili
��,2 %. Tijekom 2005. godine zaposleno je 1�.�85 osoba, a od toga �.119 žena ili �9,1 %.
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
39
Program poticanja zapošljavanja — zaposlene osobe u razdoblju od ožujka 2002. do prosinca 2005. godine
ProgramOd ožujka 2002. do prosinca 2005. 2005.
Ukupno Žene Udio žena Ukupno Žene Udio žena
A — S “faksa” na posao 5.��5 3.66� 63,8 1.08� 698 6�,�
B — Iz učionice u radionicu 1.8�� 611 32,6 252 89 35,3
C — Učenjem do posla za sve: 5�.0�� 29.211 51,2 10.538 5.526 52,�
C1 - Pripravničko stažiranje 6.609 3.331 50,� 1.063 582 5�,�
C2 - Uvođenje u posao 50.�35 25.880 51,3 9.��5 �.9�� 52,2
D - Iskustvom do profita 6.216 3.980 6�,0 1.0�1 �22 6�,�
E - Šansa i za nas 339 153 56,9 �0 32 �5,�
F - Posao za branitelje 9.153 328 3,6 1.��0 52 3,5
Ukupno 80.3�1 3�.950 ��,2 1�.�85 �.119 �9,1
Gledano po županijama, najveći broj zaposlenih osoba bio je u najvećim županijama: Gradu Zagrebu (11.�56
ili 1�,6 %), Splitsko-dalmatinskoj županiji (8.386 ili 10,� %) te Osječko-baranjskoj županiji (�.6�0 ili 9,5 %),
a potom slijedi Varaždinska županija (sa 6.��3 zaposlene osobe ili 8,� %), itd.
Za provedbu navedenih programa tijekom razdoblja primjene od ožujka 2002. do prosinca 2005. godine
isplaćena su ukupna sredstva u iznosu od 991.92�.0�9,�2 kune, i to po godinama kako slijedi:
Godina Isplaæena sredstva
2002. 68.�68.52�,38
2003. 338.105.660,18
200�. 329.188.19�,86
2005. 255.861.�00,00
Ukupno 991. 92�.0�9,�2
Najviše je osoba zaposleno unutar programa C - Učenjem do posla za sve: 5�.0�� ili �1,0 %, a potom slijedi
zapošljavanje unutar programa F – Posao za branitelje (9.153 ili 11,� %), zatim programa D – Iskustvom do
profita (6.216 ili �,8 %), programa A – S faksa na posao (5.��5 ili �,1 %), programa B – Iz učionice u radionicu
(1.8�� ili 2,3 %) te programa E – Šansa i za nas (339 ili 0,� %).
Zapošljavanje osoba po pojedinim programima prikazano je u sljedećoj tablici.
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
�0
Osvrt na provedbene rezultate
Zbog široko postavljenih kriterija (najmanje 30 dana na evidenciji nezaposlenih, bez obzira na godine,
prethodno radno iskustvo i razinu obrazovanja) Program C2 – »Uvođenje u posao« imao je najveći obuhvat
sufinanciranih osoba, i to: 50.�35 osoba ili 62,� % od ukupno sufinanciranih osoba iz Programa.
Rezultati provedbe i provedbena iskustva iz Programa A - »S faksa na posao«, Programa D – »Iskustvom do
profita« i Programa F – »Posao za branitelje« potvrdili su potrebu postojanja posebnih mjera za mlade osobe
bez radnog iskustva, starije osobe i razvojačene hrvatske branitelje.
Program E - »Šansa i za nas«, zbog nedovoljne senzibilnosti i socijalne osjetljivosti na tržištu rada za osobe
koje nisu konkurente i zbog svojih osobnih karakteristika pripadaju u skupine teško zapošljivih osoba, nije
ostvario veće učinke.
Program B – »Iz učionice u radionicu« je iznimno kvalitetan program jer poslodavci–obrtnici osobama koje su
zaposlili navedenim programom omogućavaju stručno i profesionalno usavršavanje, čime postaju konkurentni
na tržištu rada i stječu uvjete za polaganje majstorskog ispita i ulaska u svijet poduzetništva.
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
�1
Broj osoba obuhvaćenih Programom poticanja zapošljavanjaod 01. ožujka 2002. do 31. prosinca 2005. godine
ŽupanijaUkupno Program:
Broj Žene Udio žena A B C D E F
Zagrebačka 2.686 1.382 51,5 20� 105 1.880 228 9 260
Krapinsko-zagorska 2.8�1 1.�1� �9,3 �5 �5 2.381 11� 20 203
Sisačko-moslavačka 2.92� 1.�2� �8,� �3 92 2.166 229 � 360
Karlovačka 2.2�1 1.01� ��,8 98 �9 1.�26 182 13 ��3
Varaždinska 6.��3 3.1�8 �6,5 2�1 259 5.�11 266 �0 556
Koprivničko-križevačka 2.��8 9�1 38,� 53 112 1.916 92 20 255
Bjelovarsko-bilogorska 3.��1 1.308 38,0 8� 56 2.��3 18� 0 3�1
Primorsko-goranska 3.2�� 1.609 �9,1 622 �8 1.8�0 3�� 12 �08
Ličko-senjska 1.1�3 61� 52,6 28 � 863 99 0 1�6
Virovitičko-podravska 2.956 1.0�2 35,3 59 �� 2.332 10� 0 �1�
Požeško-slavonska 1.61� 629 39,0 �0 30 1.30� �6 3 158
Brodsko-posavska 2.221 909 �0,9 85 60 1.525 18� 0 36�
Zadarska 1.�6� 90� 51,� 1�5 �� 1.12� 122 � 292
Osječko-baranjska �.6�0 3.�11 �8,� 313 1�1 5.38� �93 13 996
Šibensko-kninska 3.255 1.635 50,2 10� �� 2.39� 262 11 �3�
Vukovarsko-srijemska 3.�90 1.63� �6,8 61 25 2.558 3�5 0 ��1
Splitsko-dalmatinska 8.386 �.20� 50,1 650 103 5.900 �63 �0 930
Istarska 3.221 1.6�� 52,1 259 81 2.�6� 21� 12 185
Dubrovačko-neretvanska 2.3�2 1.013 �3,3 219 �8 1.3�1 1�� 6 551
Međimurska 3.832 1.568 �0,9 99 110 3.135 163 25 300
Grad Zagreb 11.�56 6.161 52,� 2.1�0 2�8 6.918 1.263 10� 1.020
UKUPNO 80.3�1 3�.950 ��,2 5.��5 1.8�� 5�.0�� 6.216 339 9.153
Prilog 4.
Program A. - S »faksa« na posao Program D. - Iskustvom do profita
Program B. - Iz učionice u radionicu Program E. - Šansa i za nas
Program C. - Učenjem do posla za sve Program F. - Posao za branitelje
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
�2
Program za Rome Vlade Republike Hrvatske
Akcijskim planom Desetljeće za uključivanje Roma tijekom 2005. godine verificirane su mjere za povećanje
zapošljavanja Romkinja i Roma, i to kako slijedi:
• Stvaranje preduvjeta za osposobljavanje i zapošljavanje Roma u svim gospodarskim granama (osobito
mladih i žena, pripremne radionice za osposobljavanje i samozapošljavanje);
• Stvaranje preduvjeta za uključivanje Roma iznad �5 godina u programe pripreme za zapošljavanje,
procjene preostale radne sposobnosti;
• Stvaranje preduvjeta za uspostavljanje pozitivne klime kod poslodavaca za zapošljavanje Roma;
• Sustavan rad usmjeren ka davanju pomoći pri samozapošljavanju (priprema poslovnih planova, tečajevi
za vođenje posla, sredstva za početak rada).
Da bi se proveo Akcijski plan »Desetljeće za Rome 2005–2015. godine«, Hrvatski je zavod za zapošljavanje
2005. godine provodio niz aktivnosti kojima su bile obuhvaćene nezaposlene osobe romske nacionalnosti, a
čime se nastojalo utjecati na njihovo što brže uključivanje na tržište rada. To su ove aktivnosti:
• Skupno informiranje – sa svrhom informiranja nezaposlenih osoba o stanju na tržištu rada, o uslugama
Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje koji im može pomoći pri traženju posla, pravima i obvezama
nezaposlenih osoba evidentiranih u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje te o potrebi aktivnog traženja
posla;
Područna služba Osijek održala je dva skupna informiranja za 30 Roma sa završenom osnovnom školom, radi
pripreme za eventualna stručna osposobljavanja.
• Individualno savjetovanje – stručni savjetnici Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje utvrđuju radni,
stručni i osobni potencijal nezaposlene osobe, pomažu u izradi plana traženja posla, te posreduju pri
zapošljavanju. Kako je većina nezaposlenih osoba romske nacionalnosti bez stečenog zvanja i radnog
iskustva, njihovi profesionalni planovi usmjereni su uglavnom na obrazovne aktivnosti i osposobljavanje
za jednostavna zanimanja;
U Područnoj službi Čakovec, informiranjem odraslih Roma o važnosti značenja vlastita opismenjivanja i
obrazovanja za prvo zanimanje, od 200 informiranih nezaposlenih osoba bez završene osnovne škole, 100
ih je trenutačno uključeno u proces obrazovanja, 20 osoba sa završenom OŠ informirano je i motivirano za
nastavak obrazovanja radi stjecanja prvog zvanja, a 2 su osobe sudjelovale u programu osposobljavanja za
zapošljavanje.
• Uključivanje u aktivnosti profesionalnog usmjeravanja (rad s učenicima osmih razreda osnovnih škola,
pomoć pri izboru programa za upis u srednje škole, procjena preostale radne sposobnosti osoba s
faktorima otežanog zapošljavanja u suradnji s Medicinom rada i Centrom za socijalnu skrb);
Područna služba Čakovec sudjelovala je u uključivanju svih romskih učenika osmih razreda u aktivnost
profesionalnog usmjeravanja, pa je 20 učenika godine 2005. dobilo preporuke Odsjeka profesionalnog
usmjeravanja, kojima su ostvarili prednost pri upisu u srednje škole.
• Uključivanje u završavanje osnovnoškolskog obrazovanja (unutar projekta «Hrvatska pismenost - put
do poželjne budućnosti», Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa);
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
�31 Zakon o radu (Narodne novine, broj 38/95, 5�/95-ispr., 65/95-ispr., 1�/01, 82/01, 11�/03 i 1�2/03-ispr. )
Područna služba Osijek uputila je 23 osobe romske nacionalnosti na školovanje radi završavanja osnovne
škole.
• Info-seminari:
1. Prezentacija akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma 2005-2015. godine – područje
zapošljavanja
2. Opismenjivanje – prezentacija projekta «Hrvatska pismenost – put do poželjne budućnosti»
• Radionice pod nazivom:
3. Metode samoprocjene
�. Kako tražiti posao – napisati životopis i molbu
5. Kako se pripremiti za razgovor s poslodavcem
Radi učinkovitog provođenja navedenih aktivnosti, uspostavljeni su kontakti s udrugama Roma, Pučkim
otvorenim učilištem, poslodavcima, a i predstavnicima gradskih uprava, jedinicama lokalne uprave i
samouprave, te centrima za socijalnu skrb.
Program zbrinjavanja viška radnika
Sukladno Zakonu o radu1, program zbrinjavanja viška radnika dužan je izraditi poslodavac koji u razdoblju
od 90 dana namjerava otkazati najmanje 20 ugovora o radu zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih
razloga. Pri izradi programa poslodavac se dužan savjetovati s radničkim vijećem i ovlaštenom službom
zapošljavanja.
Donošenje programa zbrinjavanja viška radnika posebna je mjera kojom se od radnika nastoje otkloniti ili
umanjiti štetne posljedice otkaza ugovora o radu. Naime, veći broj otkaza danih u isto ili razmjerno kratko
vrijeme ima bitno drukčije socijalne, gospodarske i druge posljedice, nego pojedinačni otkaz. Hrvatski zavod
za zapošljavanje aktivno sudjeluje u rješavanju nastalog problema.
Područne službe Zavoda, prije donošenja programa zbrinjavanja viška radnika, provode postupak savjetovanja
s poslodavcem, koji obuhvaća informiranje poslodavca o zakonskim obvezama, mogućnostima zapošljavanja
radnika što su višak, funkciji posredovanja, primjeni mjera aktivne politike u zapošljavanju, mogućnostima
samozapošljavanja i drugo.
Zavod već u postupku savjetovanja radnicima koji su višak i kojima prijeti otkaz nastoji pomoći svojim
aktivnostima tako da još tijekom otkaznog roka posreduje pri zapošljavanju radnika za drugo radno mjesto,
upućuje ih na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, bilo za ostanak na drugom radnom mjestu u istom poduzeću
ili pripremu za posao izvan matičnog poduzeća i drugo.
U provedbi navedenih aktivnosti pri zbrinjavanju viška radnika, Zavod se susreće s nizom problema objektivne
prirode, od kojih je na prvom mjestu nedostatak novih radnih mjesta, kako kod istog tako i kod drugog
poslodavca, te psihofizičko stanje osoba što su obuhvaćene programima.
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
��
Krajnji je cilj navedenih aktivnosti pomoć osobama kojima prijeti nezaposlenost pri njihovu bržem zapošljavanju,
vraćanje što više pojedinaca u svijet rada i sprečavanje dugotrajne nezaposlenosti.
Programi zbrinjavanja viška radnika zastupljeni su u svim djelatnostima, kao što su tekstilna industrija,
građevinarstvo, prehrambena industrija, ugostiteljstvo, i dr.
Najčešći su razlozi pojave viška radnika privatizacija, restrukturiranje poduzeća, promjena proizvodnoga
programa, uvođenje novih tehnologija, nesposobnost prilagodbe zahtjevima tržišta.
Struktura radnika koji se pojavljuju kao višak pokazuje da su to osobe za kojima skoro da i ne postoji potreba
na tržištu rada, kategorije što se vrlo teško mogu zaposliti, među kojima su žene, starije i invalidne osobe.
Tijekom 2005. godine područne službe Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje zaprimile su 3� Programa
zbrinjavanja viška radnika, a kojima su bile obuhvaćene 2.893 osobe. U usporedbi s 200�. godinom smanjio se
broj zaprimljenih programa (za 30 ili ��,8 %) i broj osoba obuhvaćenih programima (za 1.568 ili 35,3 %).
Broj zaprimljenih programa i osoba obuhvaćenih Programom zbrinjavanja viška radnika u 2004. i 2005. godini
Godina Broj programa Broj obuhvaæenih osoba
200�. 6� �.��3
2005. 3� 2.8�5
Indeks 2005/200�. 55,2 6�,�
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
�5
Prava nezaposlenih osoba, prema odredbama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme
nezaposlenosti (»Narodne novine« br. 32/2002, 86/2002, 11�/2003. i 151/2003) sastoje se od prava na: novčanu
naknadu, mirovinsko osiguranje, novčanu pomoć i naknadu troškova tijekom obrazovanja te jednokratnu
novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova.
Novčana naknada
Pravo na novčanu naknadu nezaposlena osoba stječe pod uvjetom da u trenutku prestanka radnog odnosa ima
9 mjeseci rada u posljednja 2� mjeseca. Od toga je izuzeta žena kojoj je prestao radni odnos, a ima dijete koje
nije navršilo godinu dana života.
Da bi nezaposlena osoba ostvarila pravo na novčanu naknadu, mora se u roku od 30 dana od prestanka
radnog odnosa, prestanka bolovanja, odnosno porodiljskog dopusta nakon prestanka radnog odnosa, prijaviti
ovlaštenoj službi za zapošljavanje te podnijeti zahtjev za ostvarivanje naknade.
Pravo na novčanu naknadu ne može ostvariti osoba kojoj je radni odnos prestao njezinom krivnjom ili
sporazumom.
Nezaposlena osoba, ovisno o ukupnom vremenu provedenom na radu, ostvaruje pravo na novčanu naknadu
u razdoblju od �8 do 390 dana. Iznimka je od ovog pravila žena koja je provela na radu 30 godina, odnosno
muškarac što je proveo na radu 35 godina, a koji imaju pravo na novčanu naknadu sve do ponovnog zaposlenja,
odnosno dok ne nastupi neki od slučajeva propisan Zakonom za prestanak prava na tu naknadu. Međutim, u
razdoblju od 2002. do 200�. godine povećava se za ove osobe vrijeme provedeno na radu za jednu godinu,
pa je tako u 2005. godini vrijeme provedeno na radu za muškarca bilo 33 godine, a za ženu 28 godina, a u
200�. godini bit će za muškarca 35 godina, a za ženu 30 godina.
Nakon što istekne vrijeme za primanje novčane naknade, pravo na tu naknadu može se produžiti tijekom
bolesti najduže tri mjeseca, odnosno za vrijeme trudnoće i nakon poroda za razdoblje do godinu dana života
djeteta.
Nezaposlenoj osobi koja ima pravo na novčanu naknadu može se, na njezin zahtjev, isplatiti naknada u
jednokratnom iznosu. Uvjeti i način isplate utvrđeni su Odlukom o isplati novčane naknade u jednokratnom
iznosu2. Isplata novčane naknade u jednokratnom iznosu može se odobriti za otvaranje obrta odnosno
samostalne djelatnosti, a i za zapošljavanje u trgovačkom društvu u kojem nezaposlena osoba ima udio koji
nije većinski.
Visina novčane naknade utvrđuje se prema prosječnoj plaći umanjenoj za obvezne doprinose, ostvarenoj u
punom radnom vremenu u posljednja tri mjeseca provedena na radu. Novčana naknada ne može biti niža od
20 % iznosa prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu Republike Hrvatske prema posljednjem objavljenom
podatku, niti viša od iznosa koji utvrdi svojom odlukom Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra
ovlaštenog za rad uz prethodno mišljenje Gospodarsko-socijalnog vijeća i ministra mjerodavnog za financije.
Najniži iznos novčane naknade bio je od 8�5,20 do 88�,20 kuna, dok je najviši iznos novčane naknade bio
1.000,00 kuna.
Prava tijekom nezaposlenosti
2 Narodne novine, broj 92/2003.
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
�6
Pravo na novčanu naknadu zbog nezaposlenosti ostvarivao je i nezaposleni hrvatski branitelj kojem je, prema
Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata i članova njihovih obitelji3, tijekom 2001. i 2002.
godine priznato pravo po toj osnovi. Pravo na novčanu naknadu po osnovi svojstva hrvatskog branitelja trajalo
je, ovisno o ukupnom vremenu provedenome u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, od 10� do �68 dana,
pa je i tijekom 2005. godine isplaćivana novčana naknada nezaposlenim hrvatskim braniteljima koji to pravo
nisu iskoristili u cijelosti. Godine 2005. takovu je novčanu naknadu dobio �1 korisnik.
Za dodjelu novčane naknade u 2005. godini podnesena su 89.96� zahtjeva, od kojih je 86.099 riješen
pozitivno. Nakon isteka novčane naknade podneseno je 12.539 zahtjeva za produženje naknade, od kojih je
12.�29 riješeno pozitivno. Na rješenje o novčanoj naknadi podnesene su 28� žalbe, od kojih je 12 riješeno
pozitivno. U 2005. godini podnesena je i 51 tužba Upravnom sudu Republike Hrvatske.
U 2005. godini podnijeta su 963 zahtjeva za isplatu novčane naknade u jednokratnom iznosu, od kojih je �81
pozitivno riješeno.
Jednokratni dodatak
Nezaposlenoj osobi kojoj je radni odnos prestao zbog poslovno ili osobno uvjetovanog otkaza pripada
uz utvrđenu visinu novčane naknade i pravo na jednokratni dodatak u iznosu dvije, četiri ili šest najviših
mjesečnih novčanih naknada ako je provela na radu kod posljednjeg poslodavca 20 i više, 25 i više, odnosno
30 i više godina.
Za ostvarivanje tog prava u 2005. godini podnesena su �.252 zahtjeva, te su 3.962 zahtjeva pozitivno
riješena.
Prestanak vođenja evidencije o nezaposlenim osobama
Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti propisano je kada se nezaposlena
osoba prestaje voditi u evidenciji nezaposlenih. U 2005. godini doneseno je 1�.151 prvostupanjsko rješenje
o brisanju osoba iz evidencije nezaposlenih. Na rješenja o brisanju podneseno je 15� žalba, od kojih je 11
pozitivno riješeno. Podneseno je i 5 tužba Upravnom sudu Republike Hrvatske.
Ostvarivanje prava iz nezaposlenosti temeljem rada u inozemstvu
Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti propisano je da hrvatski
državljanin koji je bio zaposlen u inozemstvu ostvaruje pravo na novčanu naknadu tijekom nezaposlenosti u
skladu s odredbama međunarodnog ugovora.
Hrvatski državljanin što je radio u državi s kojom Republika Hrvatska nema zaključen ugovor kojim su
regulirana prava tijekom nezaposlenosti, odnosno u državi u kojoj nije bio osiguran za slučaj nezaposlenosti,
može ostvariti novčanu naknadu prema odredbama ovoga Zakona ako je doprinos za zapošljavanje plaćao
Zavodu tijekom najmanje 9 mjeseci u posljednja 2� mjeseca prije prestanka zaposlenja u inozemstvu.
Hrvatski zavod za zapošljavanje pri utvrđivanju prava iz nezaposlenosti primjenjuje i ugovore o socijalnom
osiguranju koje je Republika Hrvatska sklopila s drugim državama.
Ugovori o socijalnom osiguranju što vrijede i koji sadrže odredbe o nezaposlenosti sklopljeni su s Republikom
Austrijom, Kraljevinom Nizozemskom, Češkom Republikom, Bosnom i Hercegovinom, Republikom 3 Narodne novine, broj 9�/2001.
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
��
Makedonijom, Slovačkom Republikom, Republikom Slovenijom, Velikim Vojvodstvom Luksemburgom,
SR Jugoslavijom (Srbijom i Crnom Gorom), Republikom Bugarskom, Republikom Italijom, Republikom
Mađarskom i Kraljevinom Belgijom.
Temeljem točke III. Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, u Republici Hrvatskoj
primjenjuje se Sporazum o osiguranju u slučaju nezaposlenosti, sklopljen između bivše SFRJ i SR Njemačke.
Njime se regulira materijalno-pravna zaštita djelatnika koji su ostali bez posla u SR Njemačkoj, a potom se
vratili u Republiku Hrvatsku. To je jedini sporazum temeljem kojega nezaposlena osoba što je prestala raditi u
inozemstvu može, ako ispunjava uvjete propisane Sporazumom i Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju
i pravima za vrijeme nezaposlenosti, ostvariti pravo na naknadu tijekom nezaposlenosti, a da joj radni odnos
nije prestao u RH. Sporazumom je reguliran povrat isplaćene novčane naknade i Republika Hrvatska dva puta
na godinu postavlja zahtjev SR Njemačkoj za povrat. U 2005. godini postavljena su 3� takva zahtjeva.
Prema ugovorima o socijalnom osiguranju sklopljenim s drugim državama zbrajaju se samo razdoblja
osiguranja za stjecanje davanja za slučaj nezaposlenosti, i to pod uvjetom da je nezaposlenoj osobi radni
odnos prestao u RH i da je u RH prije podnošenja zahtjeva određeno razdoblje bila zaposlena, odnosno
osigurana za slučaj nezaposlenosti (npr. prema Ugovoru s Republikom Slovenijom 9 mjeseci radnog odnosa
u posljednjih 12 mjeseci, prema Ugovoru s Republikom Austrijom 26 tjedana osiguranja u posljednjih 12
mjeseci) .
Osim uvjeta navedenih u ugovorima, nezaposlena osoba mora ispunjavati i uvjete navedene u Zakonu o
posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.
Novčana pomoć i naknada troškova tijekom obrazovanja
Pravo na novčanu pomoć u visini najniže novčane naknade ima nezaposlena osoba koju je Zavod uputio na
obrazovanje.
Nezaposlena osoba koju je Zavod uputio na obrazovanje ima pravo na naknadu troškova prijevoza tijekom
toga obrazovanja u visini stvarnih troškova prijevoza sredstvima javnoga prijevoza, stvarnih troškova za
obvezne udžbenike, troškova prehrane i troškova propisane zaštitne odjeće, obuće i drugih pomagala.
Novčanu pomoć radi obrazovanja u 200�. godini koristilo je 338 osoba.
Jednokratna novčana pomoć i naknada putnih i selidbenih troškova
Nezaposlena osoba kojoj Zavod ne može osigurati zaposlenje u mjestu prebivališta, a koja sama ili
posredovanjem Zavoda nađe zaposlenje u drugom mjestu, ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć, te
na naknadu putnih i selidbenih troškova za sebe, bračnog druga i djecu, od mjesta prebivališta do mjesta
zaposlenja. Uvjeti za korištenje ovoga prava utvrđeni su Odlukom o jednokratnoj novčanoj pomoći i naknadi
putnih i selidbenih troškova�.
U 200�. godini pravo na naknadu putnih i selidbenih troškova koristilo je 3.868 osoba, dok je jednokratnu
novčanu pomoć ostvarilo 66 osoba.
� Narodne novine, broj 92/2002.
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
�8
Nezaposlene osobe – korisnici prava iz materijalnog osiguranja u 2004. i 2005. godini
Godišnji prosjek Ukupni broj
Godina NN - ukupno
NN - hrvatski branitelji
Mirovinsko osiguranje
Jednokratni dodatak
Isplata NN u jednokratnom
iznosu
200�. �0.�6� 160 80 �.880 �28
2005. �2.801 �1 5� 3.962 �81
Indeks 2005/200�. 103,3 ��,1 6�,5 81,2 10�,3
Mirovinsko osiguranje
Pravo na mirovinsko osiguranje prema Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme
nezaposlenosti ima nezaposlena osoba što je ostvarila novčanu naknadu i koja ima godine života, a nedostaje
joj najviše 5 godina mirovinskog staža do ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu.
Pravo na mirovinsko osiguranje ima i nezaposlena žena koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima dijete
koje nije navršilo godinu dana života. To pravo ima do godinu dana života djeteta.
Dakle, godine 2005. u Zavodu je bio evidentiran prosječno mjesečno �2.801 korisnik novčane naknade, tj.
23,6 % od ukupnoga broja nezaposlenih (3,3 % više nego 200�), od kojih je samo �1 osoba bila hrvatski
branitelj. Istodobno, korisnika mirovinskoga osiguranja evidentirano je prosječno mjesečno 5�, što je za 26
osoba manje nego u 200�. godini.
U sljedećoj tablici dajemo pregled broja korisnika prava iz materijalnog osiguranja tijekom nezaposlenosti u
200�. i 2005. godini.
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
�9
PROGRAMI CARDS
Projekt »Restrukturiranje tržišta rada« - CARDS 2001.
Vrijednost projekta iznosila je 3.000.000 eura. Svrha je projekta bila institucionalni razvoj Hrvatskoga zavoda
za zapošljavanje (HZZ), davanje usluga zbrinjavanja tehnološkog viška u poduzećima u restrukturiranju, a i
testiranje njihova učinka.
Tehnička pomoć pri provođenju projekta koji je trajao dvije godine završila je, prema ugovoru, 31. siječnja
2005. godine. Projekt se sastojao od 5 komponenta:
• pregled metoda prikupljanja informacija o stanju na tržištu rada,
• izrada metodologije za kvalitativnu anketu o stanju na tržištu rada,
• razvoj instrumenata za profesionalno usmjeravanje i s time povezanih informacija o obrazovanju,
• proširenje informatizacije Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje,
• uspostava Fonda za zbrinjavanje tehnološkog viška i Centara za potporu poslovnim promjenama
(CPPP) za davanje usluga zbrinjavanja tehnološkog viška u poduzećima koja prolaze kroz razdoblje
restrukturiranja.
Ostvareni rezultati:
• napravljen je pregled instrumenata i metoda prikupljanja informacija o tržištu rada koje koristi Hrvatski
zavod za zapošljavanje;
• izrađena je metodologija za kvalitativnu anketu o stanju na tržištu rada, te je provedeno pilot istraživanje
na uzorku od 2.000 poslodavaca iz zagrebačke, riječke, osječke i zadarske regije;
• izrađena je strategija razvoja profesionalne orijentacije i održan trening 12 savjetnika iz Odjela
osposobljenih za prenošenje vještina na osobe iz školskog sustava HZZ vezanih uz informiranje učenika
o njihovim mogućnostima na tržištu rada;
• educirani su savjetnici unutar Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje koji će raditi isključivo s osobama s
invalidnošću i osobama s ostalim faktorima otežane zapošljivosti;
• nabavljena je informatička oprema za HZZ i rad Centara za potporu poslovnim promjenama;
• organiziran je seminar sa sindikatima, vezano uz restrukturiranje poduzeća i koncept rada CPPP-a;
• otvoreni su Centri za potporu poslovnim promjenama u poduzećima «Luka» Rijeka, «RIO» Rijeka,
«Lumik» Rijeka, «Belje» Osijek, te u Ministarstvu obrane RH tri centra u Zagrebu, Osijeku i Splitu.
Osnovna svrha uspostavljanja Centara za potporu poslovnim promjenama je davanje usluga radnicima
poduzeća koja se nalaze u procesu restrukturiranja, tj. davanje potpore i pomoći u njihovu ponovnom
zapošljavanju, odnosno samozapošljavanju podizanjem razine njihove zapošljivosti. Projekt se provodio od
23. travnja 200�. do 30. studenog 2005. godine, do kada su bila dostupna sredstva financiranja. U radu
centara sudjelovali su posebno educirani savjetnici HZZ-a i posebno educirane osobe iz poduzeća u kojima
su ti centri uspostavljeni.
Projekti s potporom međunarodne zajednice
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
50
U tu svrhu provodila su se tri programa, sa sljedećom realizacijom:
• Program P1 - sufinanciranje zapošljavanja: sklopljeno �8 ugovora za 83 osobe, za što je utrošena
�56.061,50 kuna (102.365,�3 eura);
• Program P2 - sufinanciranje osposobljavanja: sklopljeno 13 ugovora za 100 osoba i utrošena 603.��1,00
kuna (81.555,�8 eura);
• Program P3 - sufinanciranje samozapošljavanja: sklopljena su 2� ugovora za 2� osobe, s utrošenim
sredstvima od 191.1�5,52 kuna (25.860,2� eura).
Projekt »Lokalna partnerstva za zapošljavanje« - CARDS 2002.
Vrijednost projekta iznosi 893.60� eura. Svrha je projekta povećati usklađenost strukovnog obrazovanja s
trenutačnim i prognoziranim potrebama tržišta rada te značajno smanjenje nezaposlenosti. Od programa
se očekuje sljedeće: na razini županije unaprijediti spoznaje o tržištu rada, osnažiti razvoj ljudskih resursa,
smanjiti stopu nezaposlenosti, unaprijediti spoznaje o principima, mehanizmima, pravilima i postupcima
Europskoga socijalnog fonda.
Projekt se provodi u četiri županije u Hrvatskoj koje imaju izrađene Regionalne operativne programe
(Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka, Zadarska i Šibensko-kninska županija).
Provedba projekta započela je u listopadu 200�. i trajat će 18 mjeseci, a sam se projekt sastoji od sljedećih
komponenta:
• identifikacije lokalnih partnera i prikupljanja informacija,
• izrade strategije razvoja ljudskih resursa,
• izrade projekta lokalnog partnerstva,
• provedbe projekta lokalnog partnerstva,
• diseminacije rezultata.
Tijekom 200�. godine inozemni konzultanti smješteni su u četiri područne službe (Vukovar, Sisak, Zadar i
Šibenik), projekt je prikazan potencijalnim partnerima u sve četiri županije i izrađeno je početno izvješće o
projektu.
Aktivnosti i rezultati ostvareni u 2005. godini:
• konstituiran je Upravljački odbor projekta i održane sjednice odbora,
• projekt je predstavljen široj javnosti na svečanoj prezentaciji projekta,
• izrađena je internet stranica projekta unutar web site HZZ-a (www.hzz.hr) na kojoj se mogu naći sve važne informacije o projektu i njegovoj provedbi,
• izrađene su analize lokalnih tržišta rada na temelju provedenih empirijskih istraživanja,
• izrađene su strategije razvoja ljudskih resursa i zapošljavanja za pojedine županije uključene u
projekt,
• izrađena su 3 monitoring izvješća o provedbi projekta za Ministarstvo vanjskih poslova i europskih
integracija.
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
51
Projekt »Decentralizacija i restrukturiranje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje«
- CARDS 2003.
Vrijednost projekta je 500.000 eura. Svrha i ciljevi projekta su ojačati regionalnu i lokalnu sposobnost
Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje unapređivanjem vještina, tehnološkog znanja i iskustva potrebnog za
decentralizirano djelovanje HZZ-a, što će imati učinak na izravnije uključivanje u lokalne razvojne potrebe i
inicijative. Decentralizacija HZZ-a dio je dugoročne strategije koja će se provesti nakon što se standardizira
poslovno djelovanje HZZ-a, te tehnički podrži informacijskom tehnologijom.
Predviđeno je da projekt započne u svibnju 2005. godine, međutim, početak projekta pomaknut je na 2006.
godinu. Trajanje projekta je 18 mjeseci.
Projekt »Lokalna partnerstva za zapošljavanje - Faza 2« - CARDS 2004.
Vrijednost projekta je 850.000 eura. Ciljevi su projekta isti kao za projekt CARDS 2002, tako da je projekt
proširen na daljnje četiri županije: Ličko-senjska, Karlovačka, Požeško-slavonska i Brodsko-posavska županija.
Projekt je započeo �. studenog 2005. godine, a njegova provedba trajat će 18 mjeseci.
Aktivnosti provedene u 2005. godini:
• održana je prezentacija projekta u Središnjoj službi HZZ-a, te u županijama u kojima se projekt
provodi;
• inozemni konzultanti smješteni su u � područne službe HZZ-a (Karlovac, Gospić, Požega i Slavonski Brod);
• pokrenuta je inicijativa za povezivanje provedbe projekata Regionalnih operativnih programa i Lokalnih
partnerstava za zapošljavanje.
PROGRAMI PHARE
PHARE 2005 »Aktivne mjere za zapošljavanje skupina kojima prijeti socijalna isključenost«
Vrijednost projekta je 2.250.000 eura. Sveobuhvatni je cilj ovog projekta ojačati ekonomsku i socijalnu
koheziju najosjetljivijih skupina u hrvatskome društvu tako da se poveća razina njihove zapošljivosti. Također
će se ojačati sposobnost različitih sudionika na hrvatskome tržištu rada u provođenju mjera aktivne politike
zapošljavanja namijenjene skupinama kojima prijeti socijalna isključenost. Time će se olakšati pristup
tržištu rada nezaposlenim osobama kojima prijeti socijalna isključenost korištenjem mjera aktivne politike
zapošljavanja kreiranih upravo prema njihovim potrebama.
Od ovog se projekta očekuju sljedeći rezultati:
• temeljita evaluacija dosadašnjih mjera za poticanje zapošljavanja;
• osmišljavanje nove palete mjera što će uključiti one stare mjere koje su nakon evaluacije ocijenjene kao
učinkovite i nove mjere;
• veća stručna spremnost zaposlenih u HZZ pri kreiranju i provođenju aktivne politike zapošljavanja;
• povećana razina zapošljivosti skupina kojima prijeti socijalna isključenost.
Tijekom 2005. godine izrađen je sažetak projekta, opis poslova i upute za ponuditelje.
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
52
PHARE 2006 »Unapređenje informacijskog sustava za osiguranje podrške pružanju usluga, analizama i obavljanju poslovnih procesa Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje«
Glavni je cilj projekta unaprijediti osnovne funkcije Hrvatskoga zavod za zapošljavanje i tako ga pripremiti
za što uspješniju integraciju u tržište rada Europske unije. Svrha je projekta povećati učinkovitost prilikom
provođenja poslovnih procesa radi poboljšanja kvalitete usluga koje HZZ daje svojim klijentima. Projekt je
vrijedan 2.630.000 eura, a predviđeno je da njegova provedba traje dvije godine.
Projekt se trenutačno nalazi u fazi sastavljanja projektne dokumentacije. Do sada je izrađena logička matrica
i sažetak projekta (Project Fiche) koji je poslan Europskoj komisiji.
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
5�
Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) javna je ustanova od osobitoga značenja za Republiku Hrvatsku,
njezine građane, poslovne subjekte i institucije. Evo koje su temeljne zadaće Zavoda:
• posredovanje pri zapošljavanju osoba koje traže posao u zemlji i inozemstvu;
• materijalno-pravna zaštita nezaposlenih osoba tijekom nezaposlenosti;
• profesionalno savjetovanje nezaposlenih i drugih osoba pri odabiru posla i zanimanja;
• organiziranje stručnog obrazovanja, usavršavanja, prekvalifikacije;
• praćenje i analiziranje stanja na tržištu rada i obavještavanje javnosti o tome;
• poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja uz primjenu mjera aktivne politike zapošljavanja.
Tko su naši korisnici?
Naši su korisnici:
• Poslodavci – poduzeća (trgovačka društva), obrtnici, poduzetnici, zadruge i drugo;
• Nezaposleni – osobe koje aktivno traže posao, raspoložive su za rad i radom ne zarađuju više od
najvišeg iznosa novčane naknade te koriste prava što proizlaze iz statusa nezaposlenosti;
• Tražitelji zaposlenja – osobe prijavljene Zavodu i koje traže posao, ali nisu korisnici prava na temelju
nezaposlenosti, a mogu biti i zaposleni, studenti i druge osobe;
• Učenici, studenti i ostali - Zavod je otvoren za sve osobe kojima su potrebne informacije o zapošljavanju
i tržištu rada.
Koje usluge nudimo poslodavcima?
Evo, ponajprije, nekoliko rečenica o uslugama koje nudimo poslodavcima.
• uvidom u najopsežniju bazu podataka o nezaposlenima i tražiteljima zaposlenja, posredujemo pri
izboru kandidata koji svojim osobinama najviše odgovaraju potrebama poslodavaca;
• besplatno oglašavamo potrebe za radnicima (stranice na internetu, bilteni, oglasna mjesta u područnim
službama i ispostavama);
• nudimo timsku (psihološku, medicinsku, pedagošku) procjenu karakteristika kandidata s obzirom na
zahtjeve pojedinih konkretnih poslova i radnih mjesta;
• provodimo postupak odabira (predselekcija, selekcija) i upućivanje poslodavcima dogovorenoga broja
kandidata za pojedine poslove;
• operativno dajemo financijsku podršku novom zapošljavanju ili obrazovanju uz pomoć programa
poticanja zapošljavanja;
• osiguravamo pravnu pomoć s područja zapošljavanja te stručnu i organizacijsku pomoć u procesu
restrukturiranja i zbrinjavanja viška radnika;
• uz sporazumni (ugovorni) odnos omogućujemo poslodavcima ostvarivanje navedenih i drugih usluga
bez prevelikog administriranja.
Temeljne zadaæe Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
55
Što nudimo nezaposlenima i tražiteljima zaposlenja?
• Nudimo informacije o slobodnim radnim mjestima iz više izvora, o ponudi na tržištu rada, o gospodarskim
kretanjima u pojedinim hrvatskim regijama, uspješnim poduzetnicima i drugom;
• Zatim usluge tzv. info-pulta (mjesto za redovita javljanja, administrativne poslove, određivanje termina
za pojedinačno savjetovanje i skupno informiranje, pravni savjeti…);
• Individualno savjetovanje – pomoć u procjeni radnog, stručnog i osobnog potencijala, pomoć u izradi
plana traženja posla i zapošljavanja, posredovanje za ciljana radna mjesta, povratno informiranje o
poduzetim aktivnostima i rezultatima;
• Provodimo skupno informiranje o stanju na tržištu rada konkretne regije (struktura nezaposlenosti,
tražena i manje tražena zanimanja), zatim o uslugama Zavoda koji može pomoći pri traženju posla
i zapošljavanju te o pravima i obvezama na temelju zakona i propisa. Ističemo i važnost osobnoga
zalaganja u traženju posla;
• Organiziramo različite radionice za stjecanje znanja i vještina za što uspješnije snalaženje na tržištu
rada, a i prigode za razmjenu iskustva u traženju posla neformalnim oblicima rada i druženja;
• Na temelju zakona i drugih propisa osiguravamo materijalno-pravnu zaštitu nezaposlenih osoba
(novčana naknada i neki drugi oblici pomoći);
• Provodimo profesionalnu orijentaciju – pomoć u dodatnoj (samo)procjeni osobnih mogućnosti i
karakteristika, pomoć pri eventualnom odabiru programa obrazovanja i osposobljavanja, utvrđivanje
preostale radne sposobnosti, procjena radnog potencijala za konkretno radno mjesto.
To bi, eto, u kratkim crtama bio prikaz temeljnih zadaća i funkcija Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje.
Opširnije se o mnogima od njih govori u drugim prilozima ovoga godišnjaka.
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
56
Hrvatski zavod za zapošljavanje ustrojen je Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za
vrijeme nezaposlenosti5 kao javna ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske na koji se primjenjuju propisi o
ustanovama.
Zavod obavlja poslove iz svoje djelatnosti u sljedećim ustrojstvenim jedinicama:
• Središnjoj službi
• područnim službama s ispostavama
Zavodom upravlja Upravno vijeće Zavoda što se sastoji od predstavnika sindikata, predstavnika poslodavaca i
predstavnika Vlade, a koje imenuje Vlada Republike Hrvatske.
Voditelj Zavoda je ravnatelj koji predstavlja i zastupa Zavod.
Utvrđenu politiku rada, metode i tehniku Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u praksi provode područne
službe koje na terenu u izravnim kontaktima s nezaposlenim osobama, poslodavcima i drugim zainteresiranim
organizacijama ostvaruju ciljeve poslovanja Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje.
Unutar Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje organizirane su 22 područne službe koje u svom sastavu imaju
ispostave, čime je postignuta prisutnost Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje na području cijele Hrvatske.
Teritorijalni raspored područnih služba i ispostava utvrđen je Pravilnikom o unutarnjem ustroju i sistematizaciji
radnih mjesta s koeficijentom složenosti poslova u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje te odlukom Upravnog
vijeća Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje.
Mezoorganizacijsku razinu u Središnjoj službi Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje čine: Ured ravnatelja,
Sektor posredovanja, pripreme za zapošljavanje i mjera aktivne politike, Sektor pravnih, kadrovskih i općih
poslova te Sektor financija i računovodstva. Unutar Ureda ravnatelja i svakog sektora postoje odjeli. Svakim
sektorom rukovodi pomoćnik ravnatelja.
Područne su službe različito ustrojene ovisno o području koje pokrivaju i opsegu poslovanja. Tako u područnim
službama Zagreb, Split, Osijek i Rijeka postoje: odjel za posredovanje i pripremu za zapošljavanje unutar čega
je ustrojen odsjek za posredovanje i pripremu za zapošljavanje, odsjek aktivne politike zapošljavanja te odsjek
profesionalnog usmjeravanja i obrazovanja, odjel za analitiku i statistiku, odjel za informatiku, odjel pravnih,
kadrovskih i općih poslova unutar kojeg je ustrojen odsjek za materijalno-pravnu zaštitu te odsjek pravnih,
kadrovskih i općih poslove, odjel financija i računovodstva te ispostave.
Radom područnih služba rukovode pročelnici.
Ostale područne službe u svom sastavu također imaju odjel za posredovanje i pripremu za zapošljavanje
unutar čega je ustrojen odsjek aktivne politike zapošljavanja te odsjek profesionalnog usmjeravanja i
obrazovanja, odjel za analitiku, statistiku i informatiku, odjel pravnih, kadrovskih i općih poslova, odjel
financija i računovodstva i ispostave.
Rad tih područnih služba organizira, usklađuje i nadzire pročelnik.
Ustroj i upravljanje
5 Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Narodne novine br.32/02)
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
5�
Zaposlenici HZZ-a prema stručnoj spremi
31. prosinca 2005.
50�5�0353025201510
50
VSS SSS VŠS NKV KV/VKV
U Hrvatskome zavodu za zapošljavanje na dan 31. prosinca 2005. godine bilo je zaposleno ukupno 1.189
zaposlenika.
Najveći broj zaposlenika imaju područne službe Zagreb (1�5), Split (13�), Rijeka (81) i Osijek (8�), tako da je
�0,1 % od ukupnoga broja zaposlenika Zavoda zaposleno u navedenim službama.
Visoku stručnu spremu ima 565 zaposlenika (��,5 %), višu stručnu spremu 21� (18,2 %), a srednju stručnu
spremu 33� (28,1 %). VKV ili KV ima 13 zaposlenika (1,1 %), a 61 zaposlenik (5,1 %) NKV ili PKV spremu.
Zaposlenici s visokom stručnom spremom čine relativnu većinu zaposlenih u Zavodu, a zajedno sa
zaposlenicima više stručne spreme i apsolutnu većinu (65,� %).
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
58
Osnovni prihodi za financiranje aktivnosti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u 2005. godini ostvareni su
iz Državnoga proračuna, jer se od 1. siječnja 2002. sredstva obveznika uplate doprinosa za zapošljavanje
uplaćuju na jedinstveni račun Državne riznice.
Prihodi iz Državnog proračuna planirani su u iznosu od 989.909.186 kuna, a ostvareni u iznosu od 98�.3�9.�8�
kune, odnosno 100 % u usporedbi s planiranim.
Prihodi iz Državnog proračuna čine 9�,� % od ukupnih prihoda i primitaka Zavoda, a namijenjeni su za
isplatu novčanih naknada nezaposlenim osobama s doprinosom za mirovinsko osiguranje i za ostale izdatke
materijalno-pravne zaštite nezaposlenih u iznosu od 889.�20.0�� kune, za financiranje rashoda profesionalnog
usmjeravanja, informiranja i rehabilitacije u iznosu od 1.82�.303 kune, te za plaće djelatnicima Zavoda u
iznosu od 96.102.10� kuna.
Prihod za financiranje projekta CARDS 2002. godine „Lokalna partnerstva za zapošljavanje“ planiran je u
iznosu od 2.�5�.000 kuna, a ostvaren u iznosu od 2.266.999 kuna, tj. 82,3 % u usporedbi s planiranim.
U 2005. godini ostvareni su također prihodi od kapitalnih donacija u iznosu od 100.�56 kuna.
Osim prihoda iz Državnoga proračuna, ostvareni su i vlastiti prihodi Zavoda u iznosu od 58.5��.1�1 kune,
što iznosi 5,6 % od ukupnih prihoda i primitaka, a sastoje se od: prihoda od kamata na prije dane zajmove
za poticanje zapošljavanja u iznosu od 8.3�9.380 kuna, dividendi i kamata temeljem ugovora o depozitu u
iznosu od 1.12�.219 kuna, ostalih prihoda od financijske imovine u iznosu od 1.110.815 kuna, prihoda od
zakupa nekretnina u iznosu od 1�6.031 kune, povrata prije plasiranih sredstava za mjere aktivne politike
zapošljavanja i novčanih naknada u iznosu od 6.993.650 kuna, posredovanja pri zapošljavanju u inozemstvu
i izdavačke djelatnosti u iznosu od 130.11� kuna, novčanih kazni sukladno Zakonu6 u iznosu od 8�0.093
kune, prodaje nefinancijske imovine u iznosu od 6�.231 kune i primitaka za naplaćene glavnice prije danih
zajmova u iznosu od 39.�25.605 kuna.
Ukupno ostvareni prihodi i primici u 2005. godini iznosili su 1.0�8.26�.080 kuna, tj. 99,5 % od planiranih
prihoda.
Struktura rashoda
Rashodi za obavljanje osnovne djelatnosti Zavoda isplaćivani su u skladu s Planom prihoda i rashoda za 2005.
godinu te sa zakonima i zakonskim odredbama što se primjenjuju u poslovanju Zavoda.
Ukupni rashodi u 2005. godini iznosili su 1.0��.�06.2�� kune ili 1 % manje od planiranih sredstava.
Za materijalno-pravnu zaštitu nezaposlenih isplaćene su 889.�20.0�� kune (85,2 % od ukupnih rashoda).
Najveći dio isplaćenih sredstava odnosi se na novčane naknade nezaposlenima, za što je utrošeno 88�.82�.586
kuna (99,8 % od ukupno isplaćenih sredstava za materijalno-pravnu zaštitu nezaposlenih, odnosno 85,0 %
od ukupnih rashoda). Od ukupno isplaćenih sredstava za novčane naknade, hrvatskim braniteljima isplaćeno
je 890.526 kuna sukladno Zakonu�. Za doprinos za mirovinsko osiguranje nezaposlenih isplaćene su �6.683
Izvori financiranja i struktura izdataka
6 Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, Narodne novine, broj 32/2002.� Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata i članova njihovih obitelji, Narodne novine br. 9�/2001.
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
59
kune (0,01 % od rashoda za materijalno-pravnu zaštitu), a za ostale rashode materijalno-pravne zaštite
nezaposlenih utrošeno je 1.518.805 kuna (0,1� % od rashoda za materijalno-pravnu zaštitu).
Rashodi za materijalno-pravnu zaštitu nezaposlenih planirani su u 2005. godini u Državnom proračunu u
iznosu od 891.511.186 kuna.
Za posredovanje pri zapošljavanju (profesionalno usmjeravanje i rehabilitacija, zdravstveni pregledi i
informiranje nezaposlenih radi pronalaženja posla) utrošene su 1.82�.303 kune (91,� % od planiranog iznosa),
što iznosi 0,1� % od ukupnih rashoda. Sredstva za ove rashode osigurana su u Državnom proračunu.
Za obrazovanje za zapošljavanje koje obuhvaća stručno osposobljavanje, dokvalifikaciju i prekvalifikaciju,
te stjecanje i dopunjavanje znanja i vještina nezaposlenih osoba radi zapošljavanja i zaposlenih osoba radi
zadržavanja zaposlenja utrošeno je 669.6�6 kuna (33,5 % od planiranog iznosa), što čini 0,06 % od ukupnih
rashoda. Ta su sredstva osigurana iz vlastitih prihoda Zavoda.
Rashodi za zaposlene djelatnike Zavoda isplaćeni su u iznosu od 103.329.966 kuna (9�,1 % od planiranog
iznosa), što čini 9,9 % od ukupnih rashoda. Plaće i naknade djelatnika Zavoda isplaćuju se u skladu s
Pravilnikom o plaćama zaposlenika Zavoda, Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u
javnim službama i ostalim zakonskim propisima kojim se određuje isplata plaća u javnim službama. Sredstva
za plaće osigurana su u Državnom proračunu u iznosu od 96.102.10� kuna, a iz vlastitih prihoda �.22�.859
kuna.
Za materijalne i financijske rashode u 2005. godini utrošene su �1.931.0�3 kune (9�,5 % planiranog iznosa),
što predstavlja �,0 % od ukupnih rashoda. Sredstva za pokriće tih rashoda osigurana su iz vlastitih prihoda
Zavoda.
Rashod za zajedničko ulaganje u zapošljavanje mladih na lokalnoj razini ostvaren je u iznosu od 2.266.999
kuna, odnosno 82,3 % u usporedbi s planiranim, i to iz sredstava projekta CARDS za 2002. godinu.
Za nabavu nefinancijske imovine (kapitalna ulaganja) iskazan je rashod u iznosu od �.961.213 kuna, što je 0,5 %
od ukupnih rashoda, od čega je �.860.�5� kuna utrošeno iz vlastitih prihoda Zavoda (98,2 % s obzirom na
plan), dok je za razliku od 100.�56 kuna iskazan rashod za opremu iz kapitalnih donacija od subjekata izvan
opće države.
Višak ostvarenih prihoda i primitaka s obzirom na rashode iz 2005. godine u iznosu od 3.85�.806 kuna,
što zajedno s prenesenim viškom prihoda iz prethodne godine ukupno iznosi 21.985.396 kuna, prenosi se u
2006. godinu za financiranje aktivnosti Zavoda.
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
60
Prilog 5.
Financijsko izvješće o prihodima i izdacima od 1. siječnja do 31. prosinca 2005. (u kunama)Redni broj Račun Naziv računa Plan Ostvarenje Indeks
(5:4)
1 2 3 4 5 6
PRIHODI
1. 66� Prihodi iz Državnog proračuna
1.1. 66�1 Za financiranje rashoda za zaposlene 96.398.000 96.102.10� 99,�
1.2. 66�1 Za financiranje materijalno-pravne zaštite nezaposlenih 891.511.186 889.�20.0�� 99,8
1.3. 66�1 Za financiranje rashoda profesionalnog usmjeravanja, informiranja i rehabilitacije 2.000.000 1.82�.303 91,�
989.909.186 987.349.484 99,72. 632 Pomoći od međunarodnih organizacija 2.754.000 2.266.999 82,3
3. Kapitalne donacije 100.456 -
4. Ostali prihodi
�.1. 6�1 Od kamata na dane zajmove 13.0�9.52� 10.61�.�1� 81,3
�.2.6�2, 652, 661
Od zakupa, povrata novčanih naknada i prije isplaćenih sredstava za mjera aktivne politike zapošljavanja, posredovanja pri zapošljavanju u inozemstvu, izdavačke djelatnosti
12.220.000 �.299.�98 59,�
�.3. 662 Od novčanih kazna 50.000 8�0.093
25.319.524 18.754.305 74,1
�.�. �2 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine - 6�.231 -
Ukupni prihodi 1.017.982.710 1.008.538.475 99,1
5. 8 Primici od financijske imovine (primljene otplate glavnice danih zajmova) 36.000.000 39.�25.605 110,3
Ukupni prihodi i primici (1+2+3+4+5) 1.053.982.710 1.048.264.080 99,5
RASHODI
1. 3�11 Materijalno-pravna zaštita nezaposlenih: 891.511.186
Novčana naknada 88�.82�.586
Doprinos za mirovinsko osiguranje nezaposlenih �6.683
Ostali rashodi (prijevoz, obrazovanje, preseljenje i sl. zbog zaposlenja) 1.518.805
891.511.186 889.420.074 99,8
2. 3�21 Aktivna politika zapošljavanja 2.000.000 1.82�.303 91,�
3. 3�21 Posredovanje pri zapošljavanju 2.000.000 669.6�6 33,5
�. 32 Zajedničko ulaganje u zapošljavanje mladih na lokalnoj razini - CARDS 2002. 2.�5�.000 2.266.999 82,3
5. 31 Rashodi za zaposlene 106.398.000 103.329.966 9�,1
6. 32, 3� Materijalni i financijski rashodi za funkciju Zavoda ��.369.52� �1.931.0�3 9�,5
� � Rashodi za nabavu nefinancijske imovine �.950.000 �.860.�5� 98,2
8 � Rashodi za nabavu nefinancijske imovine - od kapitalnih donacija - 100.�56 -
Ukupni rashodi 1.053.982.710 1.044.406.274 99,1
Ukupni prihodi 1.017.982.710 1.008.538.475 99,1
Ukupni rashodi 1.053.982.710 1.044.406.274 99,1
Razlika između prihoda i rashoda -36.000.000 -35.86�.�99 99,6
9221 Višak prihoda iz prethodnog razdoblja 18.12�.590
8 Primici od financijske imovine i zaduživanja 36.000.000 39.�25.605 110,3
Višak prihoda - 21.985.396
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
61
Dugotrajna imovina u vlasništvu Zavoda
Hrvatski zavod za zapošljavanje u 2005. godini sredstva za nabavu nefinancijske imovine, odnosno nabavu
dugotrajne imovine, osigurava u financijskom planu od vlastitih prihoda.
Vlastiti prihodi namijenjeni za nabavu dugotrajne imovine Zavoda u 2005. godini planirani su u iznosu od
�.950.000 kuna.
Od ukupno planiranih sredstava za nabavu dugotrajne imovine utrošeno je �.860.�5� kuna.
U sljedećoj tablici dajemo usporedni pregled vrijednosti dugotrajne imovine Zavoda u 200�. i 2005. godini.
Infrastruktura i oprema
Dugotrajna imovina u vlasništvu Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (u kunama)
Imovina2004. 2005.
Nabavna vrijednost
Vrijednost31. prosinca
Nabavna vrijednost
Vrijednost31. prosinca
Zemljišta ��0.825 ��0.825 ��0.825 ��0.825
Građevinski objekti 169.115.��5 11�.5�0.252 1�0.109.02� 115.996.323
Uredska oprema �2.6��.��5 1�.168.522 6�.851.059 12.2�2.95�
Prijevozna sredstva 5.086.910 133.�89 �.690.�39 1.010.3�8
Nematerijalna imovina 1.063.539 �62.13� 1.061.569 ���.393
Ulaganja u računalne programe 20.05�.628 �.319.3�6 22.�20.��� 5.93�.215
Ostala imovina 3��.�89 3��.�89 3��.�89 3��.�89
Sitan inventar 3.589.938 0 �.02�.�69 0
UKUPNO 26�.6�8.268 1�8.�5�.�60 268.2�5.92� 13�.019.550
Građevinski objekti - Nabavna vrijednost građevinskih objekata u 2005. godini povećana je za 993.282 kune
u usporedbi s 200�. godinom. Razlog povećanja su dodatna ulaganja na postojećim objektima područnih
služba Zavoda.
Uredska oprema - U 2005. godini nabavna vrijednost uredske opreme u usporedbi s 200�. godinom umanjena
je za �.�96.386 kuna. U 2005. godini Zavod je temeljem odobrenog Financijskog plana u nabavu uredske
opreme uložio ukupno 805.8�3 kune, i to u prvom redu za zamjenu dotrajale računalne i komunikacijske opreme
zbog unapređenja informacijskoga sustava. Nabavna vrijednost uredske opreme povećana je evidentiranjem
donacija opreme iz sredstava programa CARDS i ostalih donacija. Međutim, na ovoj stavci zabilježeno je
ukupno smanjenje nabavne vrijednosti opreme kao posljedica većeg otpisa rashodovane uredske opreme
zbog njezine zastarjelosti i neupotrebljivosti.
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
62
Ulaganja u računalne programe - Na ovoj stavci evidentirano je povećanje u nabavnoj vrijednosti dugotrajne
imovine Zavoda u iznosu od 2.365.819 kuna. Ono je uslijedilo zbog ulaganja u računalne programe koji su
podrška unapređenju poslovanja Zavoda.
Prijevozna sredstva – promjene u vrijednosti prijevoznih sredstava u 2005. godini uslijedile su zbog nabave
novih, odnosno rashodovanja i prodaje starih automobila.
Informatička podrška poslovanju Zavoda
Aplikacijska podrška poslovnim procesima
Tijekom 2005. godine urađen je i implementiran novi web site Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje s novim
dizajnom, a i novom ponudom slobodnih radnih mjesta. Na web site-u također je omogućen i unos životopisa
za tražitelje zaposlenja.
Uspostavljena je i uvedena u redovitu proceduru razmjena podataka s Hrvatskim zavodom za mirovinsko
osiguranje. Podaci dobiveni od HZMO-a koriste se za kontrolu provedbe mjera za poticanje zapošljavanja, a
i za praćenje zapošljavanja i skidanja nezaposlenih osoba s evidencije zavoda.
Racionaliziran je instrumentarij za prikupljanje podataka o nezaposlenim osobama, te izrađena nova aplikativna
podrška za prijavnicu, radni profil i profesionalni plan.
Tijekom 2005. godine izrađen je veći broj izvještaja radi poboljšanja načina rada i pristupačnosti podataka.
Informatička i mrežno-komunikacijska oprema
Tijekom 2005. godine provedena je implementacija informatičke opreme iz projekta CARDS 2001, isporučene
krajem 200�. godine (računala u funkciji središnjeg sustava, računala - radne stanice, laserski pisači,
komunikacijska oprema i uređaji za neprekinuto napajanje).
Da bi se zaštitili sustav i podaci, implementiran je softverski paket kao sigurnosna platforma za zaštitu pristupa
informacijskom sustavu HZZ-a.
Prema Operativnom planu provedbe e-Hrvatska 200� za 2005. godinu u Zavodu su provedene planom
predviđene aktivnosti na podizanju razine informatički podržanih javnih servisa klijentima HZZ-a.
Na planu razvoja i unapređenja sustava ICT, izrađen je prijedlog projekta za korištenje sredstava iz fonda
PHARE 2006. kojim bi se podigla aplikacijska i tehnološka podrška poslovnim procesima u Hrvatskome
zavodu za zapošljavanje.
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
63
Unutar međunarodne suradnje Hrvatski zavod za zapošljavanje je u 2005. godini radio sljedeće:
Promicanje suradnje s inozemnim ustanovama i pojedincima - Zavod je nastavio međunarodnu suradnju
s bilateralnim i multilateralnim partnerima HZZ-a.
Bilateralna međunarodna suradnja - provođena je kako kroz projekte, tako i kroz pojedinačne susrete.
Multilateralna međunarodna suradnja
• Članstvo u Upravnom vijeću i Riznici WAPES-a (World Association of Public Employment Services
– Svjetsko udruženje javnih zavoda za zapošljavanje)
HZZ je jedan od 16 članova Upravnog vijeća i rizničar Svjetskog udruženja javnih zavoda za zapošljavanje
(WAPES). Zavod je aktivno sudjelovao u strategiji djelovanja, u provedbi godišnjeg akcijskog plana i analizama
financijskog poslovanja. U suradnji s Tajništvom i predsjedništvom WAPES-a, Zavod je izradio iscrpna financijska
izvješća o završnom računu za 200�. godinu i proračunu za 2005. godinu, koja je podnio predsjedniku
WAPES-a, Izvršnom povjerenstvu i Upravnom vijeću udruženja. Zavod je osmislio rješenje pitanja neurednog
plaćanja članarina, a Upravno vijeće WAPES-a je sve točke preporuke usvojilo u studenom 2005. Zavod je
pripremio i ispostavio račune za uplatu članarina WAPES-a za 2005. godinu, te vodio brigu o požurnicama.
• Multilateralni program suradnje osam srednjoeuropskih zavoda za zapošljavanje
U 2005. godini nastavljena je suradnja između osam srednjoeuropskih zavoda za zapošljavanje, u kojoj
je HZZ jedan od aktivnih sudionika i članova. Temeljem zajednički osmišljenih radionica i konferencija
multilateralnog programa, Zavod je bio pozvan na sudjelovanje u stručnim aktivnostima organiziranima unutar
tog programa.
• Sudjelovanje djelatnika Zavoda na stručnim skupovima i seminarima u zemlji i inozemstvu
Djelatnici Središnje i područnih službi HZZ-a sudjelovali su na stručnim skupovima, sastancima i seminarima
na poziv međunarodnih tijela, organizacija i asocijacija (pojedinačnih vlada država-članica EU, Vijeća Europe,
ETF, ILO, UNECE, UNDP, CEI, WAPES i sl.) preko Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva
vanjskih poslova i europskih integracija ili na izravan poziv. Prema evidenciji Odjela za odnose s javnošću i
međunarodnu suradnju, djelatnici Zavoda su u takvoj vrsti aktivnosti sudjelovali ukupno 256 dana.
Organiziranje međunarodnih i domaćih konferencija, radionica i seminara
• Zavod je u listopadu 2005. organizirao sastanak radne skupine o temi “Zapošljavanje mladih” radi
dogovora i pripreme za 3. konferenciju direktora zavoda za zapošljavanje Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne
Gore, Makedonije, Slovenije, Srbije i Hrvatske, koja je održana u Zagrebu u studenome 2005.
Provedba projekata u suradnji s drugim ustrojbenim jedinicama HZZ-a i suradnim institucijama
• Bilateralni projekt s Velikom Britanijom namijenjen jačanju tržišta rada u RH
Krajem veljače 2005. Zavod je završio s provedbom bilateralnog projekta s Ministarstvom za međunarodni
razvitak Velike Britanije (Department for International Development – DfID): „Jačanje tržišta rada Republike
Međunarodna suradnja
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
6�
Hrvatske i jačanje kapaciteta Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za provedbu Nacionalnog akcijskog plana
zapošljavanja“. Radi održivosti projekta, Zavod je nastavio s provedbom Komponente 2. projekta (izobrazba)
do kraja 2005. godine.
• Bilateralni projekt s Francuskom namijenjen podizanju razine strukovnog obrazovanja u RH
Početkom 2005. godine obavljene su pripremne aktivnosti za početak provedbe bilateralnog projekta
Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske i Ministarstva za zapošljavanje, rad i
socijalnu koheziju Republike Francuske, u čemu se sljedeći potprojekti odnose na aktivnosti iz djelokruga
Zavoda: „Promicanje zapošljavanja invalida”, „Ovjeravanje kompetencija: metodološki razvoj ocjenjivanja
kompetencija i Ovjeravanje stečenog iskustva (VAE)“ i „Strukovno osposobljavanje prilagođeno potrebama
tržišta rada”.
• INTERREG – program pomoći Europske komisije zemljama jugoistočne Europe u poticanju prekogranične
suradnje
U 2005. godini Zavod je bio zadužen za provedbu programa INTERREG IIIA, pomoću kojih EU potiče
prekograničnu suradnju između zemalja jugoistočne Europe i članica EU, pri čemu treba izdvojiti izrazito
intenzivnu pograničnu suradnju između Slovenije, Mađarske i Hrvatske (Međimurska, Varaždinska i Osječko-
baranjska županija s hrvatske strane, županija Zalaorszag i Barany s mađarske strane i Prekmurje i Štajerska sa
slovenske strane), koju provode područne službe Čakovec, Osijek i Varaždin. Unutar istog programa, Područna
služba Osijek uspostavila je zasebnu suradnju sa službom za zapošljavanje iz Pečuha, Mađarska.
Krajem 200�. godine uspostavljena je suradnja s Veneto Lavoro, Republika Italija, u dijelu projekta INTERREG
IIIA za prekograničnu suradnju za jadransko i balkansko područje pod nazivom SVILMA, u prvoj polovini
2005. godine završena je razrada i planiranje faza provedbe projekta, što je rezultiralo njegovom provedbom
u drugoj polovini godine.
Odnosi s javnošću
Web stranica HZZ-a – u 2005. godini radilo se na osmišljavanju i uređivanju dokumenata za objavu na web
stranici HZZ-a, na održavanju web stranica na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku. Redovite aktivnosti:
kreiranje, uređivanje priloga i administriranje stranice, prijevod na engleski i lektoriranje priloga iz Središnje
i područnih služba obavljali su djelatnici Odjela za odnose s javnošću i međunarodnu suradnju, Odjela za
statistiku i Odjela za posredovanje u inozemstvu, dok su osmišljavanje i podršku u informatičkom smislu
osigurali informatički odjeli Središnje službe HZZ-a. U rujnu 2005. imenovan je Urednički odbor za izradu i
održavanje web stranica HZZ-a, a 1�. studenoga 2005. HZZ se predstavio svojom novom web stranicom.
Publikacije – tijekom 2005. u HZZ-u su izdavane redovite publikacije: Mjesečni statistički bilten, Analitički
bilten i Godišnjak HZZ-a. Sve publikacije HZZ-a izdane tijekom 2005. zbirno su tiskane i na CD ROM-u u
elektronskom obliku (šest ažuriranih izdanja tijekom 2005), te jedno zasebno elektronsko izdanje vezano uz
specifičnu prigodu (3. konferencija direktora za zapošljavanje susjednih zemalja). Izrađen je promidžbeni
materijal HZZ-a, a jedna brošura tiskana na engleskom jeziku.
Knjižnica – nabavljene su knjige, časopisi i publikacije radi aktivnog praćenja domaćih i svjetskih gospodarskih
i financijskih kretanja, te kretanja na tržištu rada; vođena je evidencija o knjižnom fondu HZZ-a pomoću
posebne aplikacije.
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
6�
Nov
opri
javl
jeni
rad
i zap
osle
nja
po m
jese
cim
a u
Repu
blic
i Hrv
atsk
oj 2
005.
god
ine
Mje
sec
UKU
PNO
Bez
škol
e i
neza
vrše
na
osno
vna
škol
aO
snov
na š
kola
SŠ z
a za
nim
anja
do
3 g
od. i
ško
la
za K
V i
VKV
ra
dnik
e
SŠ z
a za
nim
anja
u
traj
anju
od
4 i v
iše
godi
na i
gim
nazi
ja
Viš
a šk
ola,
I.
stup
anj f
akul
teta
i s
truč
ni s
tudi
j
Faku
ltet,
akad
emija
; m
agis
teri
j, do
ktor
at
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
1.2�
.9�1
12.1
65
689
31�
�.93
32.
306
10.6
69�.
3�8
6.��
93.
820
868
518
1.36
385
9
2.20
.00�
10.0
��
560
2�5
3.99
32.
0�6
8.25
13.
�69
5.36
93.
159
6�3
�15
1.15
8�1
0
3.18
.�92
9.03
5 �5
221
0 3.
�33
1.�1
� �.
536
2.9�
� 5.
069
2.85
9 �5
�51
9 1.
2�5
�59
�.15
.195
8.00
5 36
118
0 2.
982
1.56
5 6.
059
2.65
1 �.
05�
2.�8
6 66
5�3
9 1.
0��
68�
5.1�
.1��
�.3�
� 3�
216
3 2.
�08
1.38
� 5.
�96
2.3�
0 3.
912
2.36
� 63
9�2
2 1.
0��
6�1
6.1�
.986
�.63
� 39
019
2 2.
�13
1.�1
5 6.
0�5
2.53
3 �.
09�
2.33
9 �0
550
3 1.
039
655
�.19
.381
10.2
88
352
180
2.66
21.
�62
8.56
23.
65�
5.69
93.
568
822
620
1.28
�80
1
8.16
.030
8.39
8 36
019
1 2.
�28
1.�5
3 6.
5�9
2.��
3 �.
5�6
2.�6
9 �0
550
5 1.
112
�0�
9.23
.3�6
12.9
10
538
2��
3.��
22.
1�3
9.51
9�.
399
�.51
6�.
�6�
833
5�0
1.19
8�6
0
10.
23.9
1213
.�98
58
�33
2 �.
009
2.�2
3 9.
�09
�.50
� �.
590
�.98
9 90
063
0 1.
�20
91�
11.
22.2
�112
.���
6�
835
0 �.
181
2.�9
8 8.
�06
�.01
� 6.
59�
�.21
8 83
553
9 1.
30�
852
12.
19.3
329.
8��
�18
365
3.9�
82.
035
�.�0
53.
12�
�.9�
93.
028
806
525
1.1�
6�6
�
UKU
PNO
232.
064
121.
972
5.99
43.
026
42.0
3222
.444
94
.536
40.8
25
65.8
7140
.363
9.
208
6.20
5 14
.423
9.10
9
Pros
jek
19.3
3910
.164
50
025
2 3.
503
1.87
0 7.
878
3.40
2 5.
489
3.36
4 76
751
7 1.
202
759
T-1
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
68
Zapo
slen
i s e
vide
ncije
Hrv
atsk
oga
zavo
da z
a za
pošl
java
nje
u Re
publ
ici H
rvat
skoj
200
5. g
odin
e
Mje
sec
UKU
PNO
Bez
škol
e i
neza
vrše
na
osno
vna
škol
aO
snov
na š
kola
SŠ z
a za
nim
anja
do
3 g
od. i
ško
la
za K
V i
VKV
ra
dnik
e
SŠ z
a za
nim
anja
u
traj
anju
od
4 i v
iše
godi
na i
gim
nazi
ja
Viš
a šk
ola,
I.
stup
anj f
akul
teta
i s
truč
ni s
tudi
j
Faku
ltet,
akad
emija
; m
agis
teri
j, do
ktor
at
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
1.�.
63�
�.33
2 63
29
96
5 53
� 3.
059
1.�2
5 2.
35�
1.55
8 �0
8 29
6 �8
5 �9
0
2.9.
2�9
5.06
5 11
0 �6
1.
151
581
3.�8
3 1.
665
2.63
2 1.
�06
633
�32
9�0
635
3.12
.118
6.
3�8
20�
105
1.85
6 96
3 5.
160
2.21
� 3.
30�
2.02
1 60
9 ��
� 9�
9 63
1
�.16
.523
8.
190
355
1�2
3.0�
2 1.
536
�.2�
� 2.
861
�.2�
5 2.
556
6��
�31
95�
63�
5.1�
.�6�
9.
556
31�
156
2.96
� 1.
6�5
�.82
3 3.
611
�.�8
6 3.
0�3
5��
�06
1.00
0 63
5
6.16
.92�
9.
658
293
168
2.80
1 1.
680
�.5�
5 3.
622
�.�8
� 3.
218
5�3
3��
955
623
�.15
.051
8.
�10
203
96
2.29
6 1.
3�8
6.��
2 3.
203
�.�6
9 2.
9�3
50�
312
80�
508
8.9.
059
�.�0
� 13
� �9
1.
368
698
3.93
5 1.
696
2.�8
6 1.
�33
303
19�
533
33�
9.10
.900
6.
058
1�8
��
1.��
� �3
9 �.
280
1.80
6 2.
9�1
1.83
9 93
1 ��
6 1.
156
821
10.
9.62
9 5.
�0�
133
51
1.35
9 ��
2 3.
935
1.�8
2 2.
800
1.�8
3 61
9 �9
6 �8
3 55
0
11.
8.56
9 �.
8�6
101
�5
1.11
9 60
3 3.
500
1.62
2 2.
5�0
1.66
8 52
� �0
1 �5
5 50
�
12.
�.��
0 �.
602
106
�9
998
582
3.11
2 1.
595
2.�6
3 1.
6��
�08
293
653
�36
UKU
PNO
140.
890
77.2
03
2.16
7 1.
043
21.3
66
11.6
81
60.1
81
27.1
02
40.1
40
25.7
45
6.70
3 4.
828
10.3
33
6.80
4
Pros
jek
11.7
41
6.43
4 18
1 87
1.
781
973
5.01
5 2.
259
3.34
5 2.
145
559
402
861
567
T-2
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
69
Bris
ani i
z ev
iden
cije
Hrv
atsk
oga
zavo
da z
a za
pošl
java
nje
zbog
dru
gih
razl
oga
osim
zap
osle
nja
2005
. god
ine
Mje
sec
UKU
PNO
Bez
škol
e i
neza
vrše
na
osno
vna
škol
aO
snov
na š
kola
SŠ z
a za
nim
anja
do
3 g
od. i
ško
la
za K
V i
VKV
ra
dnik
e
SŠ z
a za
nim
anja
u
traj
anju
od
4 i v
iše
godi
na i
gim
nazi
ja
Viš
a šk
ola,
I.
stup
anj f
akul
teta
i s
truč
ni s
tudi
j
Faku
ltet,
akad
emija
; m
agis
teri
j, do
ktor
at
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
1.�.
9�6
�.00
5 38
9 20
� 1.
511
�9�
3.26
� 1.
���
2.1�
1 1.
188
23�
1�2
�31
230
2.�.
�80
3.25
2 33
� 16
� 1.
38�
682
3.21
� 1.
118
2.01
1 1.
021
213
101
321
166
3.�.
53�
3.35
6 32
5 15
3 1.
�88
�1�
3.0�
� 1.
098
1.9�
0 1.
0�2
263
122
�1�
22�
�.�.
�09
3.��
6 36
� 18
2 1.
�81
6��
2.9�
9 1.
169
1.96
1 1.
10�
233
129
391
218
5.8.
652
3.98
0 3�
3 18
9 1.
�8�
86�
3.59
9 1.
315
2.26
9 1.
2�5
228
130
396
20�
6.8.
��1
�.1�
6 38
1 18
8 1.
8�3
90�
3.55
8 1.
39�
2.25
8 1.
2�9
222
112
��9
266
�.8.
�56
�.16
0 39
� 18
6 1.
929
9��
3.50
8 1.
3��
2.23
9 1.
281
2�2
139
�1�
230
8.9.
133
�.26
5 �0
1 21
0 1.
882
928
3.69
3 1.
398
2.��
9 1.
3�2
262
1�2
��6
2�5
9.9.
150
�.38
� �1
9 21
� 1.
908
959
3.55
� 1.
3�8
2.55
0 1.
�22
260
153
�59
255
10.
�.9�
83.
�16
�31
188
1.66
3 82
8 3.
051
1.1�
2 2.
1�6
1.19
0 26
� 1�
0 39
0 19
8
11.
8.81
��.
116
�11
205
1.�1
6 90
6 3.
390
1.2�
2 2.
526
1.3�
� 2�
6 15
6 �9
5 26
3
12.
9.2�
��.
�0�
��6
2�9
1.93
9 1.
061
3.56
5 1.
�90
2.56
� 1.
�68
259
161
��1
2�8
UKU
PNO
100.
900
47.5
63
4.69
8 2.
335
20.5
61
10.2
64
40.4
58
15.5
98
27.0
84
14.9
56
2.99
2 1.
627
5.10
7 2.
783
Pros
jek
8.40
83.
964
.392
195
1.71
385
5 3.
372
1.30
0 2.
257
1.24
6 24
913
6 42
623
2
Zapo
slen
i s e
vide
ncije
Hrv
atsk
oga
zavo
da z
a za
pošl
java
nje
u Re
publ
ici H
rvat
skoj
200
5. g
odin
e
Mje
sec
UKU
PNO
Bez
škol
e i
neza
vrše
na
osno
vna
škol
aO
snov
na š
kola
SŠ z
a za
nim
anja
do
3 g
od. i
ško
la
za K
V i
VKV
ra
dnik
e
SŠ z
a za
nim
anja
u
traj
anju
od
4 i v
iše
godi
na i
gim
nazi
ja
Viš
a šk
ola,
I.
stup
anj f
akul
teta
i s
truč
ni s
tudi
j
Faku
ltet,
akad
emija
; m
agis
teri
j, do
ktor
at
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
1.�.
63�
�.33
2 63
29
96
5 53
� 3.
059
1.�2
5 2.
35�
1.55
8 �0
8 29
6 �8
5 �9
0
2.9.
2�9
5.06
5 11
0 �6
1.
151
581
3.�8
3 1.
665
2.63
2 1.
�06
633
�32
9�0
635
3.12
.118
6.
3�8
20�
105
1.85
6 96
3 5.
160
2.21
� 3.
30�
2.02
1 60
9 ��
� 9�
9 63
1
�.16
.523
8.
190
355
1�2
3.0�
2 1.
536
�.2�
� 2.
861
�.2�
5 2.
556
6��
�31
95�
63�
5.1�
.�6�
9.
556
31�
156
2.96
� 1.
6�5
�.82
3 3.
611
�.�8
6 3.
0�3
5��
�06
1.00
0 63
5
6.16
.92�
9.
658
293
168
2.80
1 1.
680
�.5�
5 3.
622
�.�8
� 3.
218
5�3
3��
955
623
�.15
.051
8.
�10
203
96
2.29
6 1.
3�8
6.��
2 3.
203
�.�6
9 2.
9�3
50�
312
80�
508
8.9.
059
�.�0
� 13
� �9
1.
368
698
3.93
5 1.
696
2.�8
6 1.
�33
303
19�
533
33�
9.10
.900
6.
058
1�8
��
1.��
� �3
9 �.
280
1.80
6 2.
9�1
1.83
9 93
1 ��
6 1.
156
821
10.
9.62
9 5.
�0�
133
51
1.35
9 ��
2 3.
935
1.�8
2 2.
800
1.�8
3 61
9 �9
6 �8
3 55
0
11.
8.56
9 �.
8�6
101
�5
1.11
9 60
3 3.
500
1.62
2 2.
5�0
1.66
8 52
� �0
1 �5
5 50
�
12.
�.��
0 �.
602
106
�9
998
582
3.11
2 1.
595
2.�6
3 1.
6��
�08
293
653
�36
UKU
PNO
140.
890
77.2
03
2.16
7 1.
043
21.3
66
11.6
81
60.1
81
27.1
02
40.1
40
25.7
45
6.70
3 4.
828
10.3
33
6.80
4
Pros
jek
11.7
41
6.43
4 18
1 87
1.
781
973
5.01
5 2.
259
3.34
5 2.
145
559
402
861
567
T-3
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
�0
Nez
apos
lene
oso
be p
rem
a ra
zini
obr
azov
anja
u R
epub
lici H
rvat
skoj
200
5. g
odin
e
Mje
sec
UKU
PNO
Bez
škol
e i
neza
vrše
na
osno
vna
škol
aO
snov
na š
kola
SŠ z
a za
nim
anja
do
3 g
od. i
ško
la
za K
V i
VKV
ra
dnik
e
SŠ z
a za
nim
anja
u
traj
anju
od
4 i v
iše
godi
na i
gim
nazi
ja
Viš
a šk
ola,
I.
stup
anj f
akul
teta
i s
truč
ni s
tudi
j
Faku
ltet,
akad
emija
; m
agis
teri
j, do
ktor
at
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
1.32
6.93
818
8.90
2 20
.��0
10.9
56
�3.�
���3
.635
13
2.5�
�66
.�1�
�8
.956
5�.2
08
9.36
35.
8�6
12.1
31�.
5�0
2.33
0.18
319
0.66
2 20
.621
11.0
�6
��.8
01��
.39�
13
3.�8
16�
.18�
�9
.�81
5�.6
61
9.2�
35.
�85
12.2
26�.
589
3.32
9.02
018
9.96
� 20
.�61
10.9
50
��.9
1���
.���
13
2.35
266
.610
�9
.��8
5�.5
�5
9.21
05.
�8�
12.3
05�.
628
�.32
0.28
318
6.30
� 20
.0�6
10.�
�8
�3.5
12�3
.888
12
�.28
16�
.803
�8
.33�
53.6
62
8.88
15.
613
12.2
26�.
590
5.30
8.31
118
0.2�
1 19
.�3�
10.5
92
�1.5
93�2
.850
12
0.8�
862
.059
�5
.355
51.�
11
8.�8
95.
56�
11.9
62�.
�65
6.29
�.60
21�
�.0�
6 19
.52�
10.�
59
69.�
99�1
.�8�
11
5.36
959
.336
�2
.��9
�9.5
�0
8.�8
35.
652
11.6
�8�.
2�2
�.29
3.1�
61�
1.�9
5 19
.282
10.3
�5
68.3
58�1
.00�
11
3.32
958
.268
�1
.518
�8.8
91
8.8�
�5.
85�
11.8
15�.
�00
8.29
1.01
�1�
1.22
� 19
.0��
10.2
9�
6�.8
92�0
.8�5
11
2.11
�5�
.889
�0
.8�5
�8.5
�0
9.0�
86.
058
12.0
05�.
568
9.29
�.31
01�
3.69
3 19
.085
10.2
96
68.3
�0�1
.328
11
3.�6
958
.91�
�3
.032
50.1
33
8.�6
55.
��6
11.6
19�.
2�3
10.
300.
6�5
1�8.
3�2
19.1
1910
.3�3
69
.�0�
�2.2
60
115.
613
60.2
8�
�5.�
0252
.1�6
8.
859
5.80
3 11
.9�5
�.50
6
11.
305.
533
181.
886
19.2
6310
.�58
�0
.885
�3.3
38
11�.
01�
61.2
01
��.2
6�53
.363
8.
9�6
5.8�
� 12
.125
�.6�
9
12.
30�.
851
182.
�21
19.5
0110
.5�8
�1
.910
�3.�
39
11�.
680
61.0
39
��.3
2853
.315
9.
189
5.9�
� 12
.2�3
�.��
6
Pros
jek
308.
738
180.
796
19.6
7910
.594
71
.240
42.7
93
120.
930
62.0
26
75.8
6752
.065
9.
001
5.79
4 12
.021
7.52
4
T-4
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
�1
Nez
apos
leni
hrv
atsk
i bra
nite
lji p
rem
a ra
zini
obr
azov
anja
u R
epub
lici H
rvat
skoj
200
5. g
odin
e
Mje
sec
UKU
PNO
Bez
škol
e i
neza
vrše
na
osno
vna
škol
aO
snov
na š
kola
SŠ z
a za
nim
anja
do
3 g
od. i
ško
la
za K
V i
VKV
ra
dnik
e
SŠ z
a za
nim
anja
u
traj
anju
od
4 i v
iše
godi
na i
gim
nazi
ja
Viš
a šk
ola,
I.
stup
anj f
akul
teta
i s
truč
ni s
tudi
j
Faku
ltet,
akad
emija
; m
agis
teri
j, do
ktor
at
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
1.28
.2�0
1.
2�8
1.85
9 56
�.
969
331
13.5
55
��3
3.�9
9 3�
1 53
5 26
52
3 21
2.28
.832
1.
2�8
1.88
� 60
8.
155
330
13.8
19
�68
3.89
8 3�
5 53
� 25
53
9 20
3.28
.861
1.
285
1.88
1 58
8.
168
335
13.�
55
�6�
3.9�
3 38
0 53
8 23
5�
6 22
�.28
.280
1.
2�1
1.8�
1 58
8.
020
32�
13.3
��
�51
3.98
1 39
0 51
5 22
5�
6 23
5.2�
.3�9
1.
233
1.80
9 �8
�.
82�
331
12.8
02
�39
3.8�
� 3�
3 50
5 20
56
2 22
6.26
.�15
1.
192
1.�8
1 ��
�.
6�5
318
12.2
35
�13
3.�2
� 3�
� �9
8 19
52
9 21
�.25
.633
1.
153
1.��
5 �5
�.
�98
311
11.�
16
396
3.65
1 35
� �8
9 22
53
� 22
8.25
.2��
1.
122
1.�1
3 �3
�.
�20
308
11.�
9�
382
3.60
9 3�
2 50
9 2�
52
6 23
9.25
.036
1.
132
1.�1
� �0
�.
366
313
11.3
59
381
3.56
8 3�
8 50
� 2�
52
2 26
10.
25.2
30
1.16
1 1.
�00
�1
�.38
9 31
2 11
.�85
�1
0 3.
622
3�8
511
2�
523
26
11.
25.�
62
1.2�
5 1.
�2�
�6
�.56
2 35
2 11
.�18
�5
� 3.
�19
3�6
518
23
521
2�
12.
26.3
3�
1.28
5 1.
�61
�8
�.�5
0 35
5 11
.9�5
�5
0 3.
821
381
523
2�
53�
2�
Pros
jek
26.7
71
1.22
2 1.
785
49
7.73
1 32
7 12
.436
43
2 3.
765
368
515
23
539
23
T-5
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
�2
Nez
apos
lene
oso
be u
Rep
ublic
i Hrv
atsk
oj u
200
5. g
odin
i
Mje
sec
UKU
PNO
Veæ
su b
ili z
apos
leni
Prvi
put
traž
e za
posl
enje
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Post
otak
Uku
pno
Žene
Post
otak
1.32
6.93
818
8.90
2 25
2.33
01�
�.9�
2��
,2
��.6
08�3
.930
22,8
2.33
0.18
319
0.66
2 25
5.5�
51�
6.59
6��
,�
��.6
08��
.066
22,6
3.32
9.02
018
9.96
� 25
�.��
�1�
6.21
5��
,3
��.5
�3�3
.��9
22,�
�.32
0.28
318
6.30
� 2�
�.8�
31�
3.�1
9��
,�
�2.�
�0�2
.885
22,6
5.30
8.31
118
0.2�
1 23
8.51
913
8.53
6��
,�
69.�
92�1
.�05
22,6
6.29
�.60
21�
�.0�
6 22
9.39
613
3.3�
���
,1
68.2
06�0
.699
22,9
�.29
3.1�
61�
1.�9
5 22
2.�0
�12
9.��
0�5
,9
�0.�
�2�2
.025
2�,1
8.29
1.01
�1�
1.22
� 22
0.8�
212
9.�0
��5
,9
�0.1
�2�1
.81�
2�,1
9.29
�.31
01�
3.69
3 22
2.8�
613
1.2�
0�5
,�
�1.�
6��2
.�53
2�,3
10.
300.
6�5
1�8.
3�2
228.
8�5
135.
�92
�6,1
�1
.��0
�2.8
8023
,9
11.
305.
533
181.
886
23�.
�58
139.
1�8
�6,�
�1
.0�5
�2.�
0823
,3
12.
30�.
851
182.
�21
238.
213
1�0.
563
��,�
69
.638
�1.8
5822
,6
Pros
jek
308.
738
180.
795
237.
148
138.
230
76,8
71
.591
42.5
6523
,2
T-6
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
�3
Prija
vlje
na s
lobo
dna
radn
a m
jest
a u
Repu
blic
i Hrv
atsk
oj p
rem
a ro
du z
anim
anja
u 2
005.
god
ini
Mje
sec
UKU
PNO
Vojn
a za
nim
anja
Èel
nici
i čl
anov
i za
kono
davn
ih
tijel
a, č
elni
ci
i duž
nosn
ici
drža
vnih
tije
la,
dire
ktor
i
Stru
čnja
ci i
znan
stve
nici
Inže
njer
i, te
hnič
ari
i sro
dna
zani
man
ja
Ure
dski
i ša
lters
ki
služ
beni
ci
Usl
užna
i tr
gova
čka
zani
man
ja
Poljo
priv
redn
i, lo
vno-
uzgo
jni,
šum
arsk
i rad
nici
i r
ibar
i
Zani
man
ja
u ob
rtu i
poje
dina
čnoj
pr
oizv
odnj
i
Ruko
vate
lji
stroj
evim
a,
vozi
lima
i sa
stavl
jači
pr
oizv
oda
Jedn
osta
vna
zani
man
jaPr
ipra
vnic
i
1.8.
033
0 11
1.
�22
1.22
8 60
1 1.
3�6
50
1.�1
� 55
� 1.
3�1
32�
2.8.
30�
0 1�
1.
391
1.13
6 6�
0 1.
�02
66
1.31
5 6�
3 1.
3�0
355
3.12
.20�
0
16
1.16
5 1.
11�
1.00
� 3.
195
83
1.93
1 66
8 3.
028
3�9
�.1�
.112
0
9 1.
102
1.11
� 1.
121
3.�9
1 11
8 2.
181
1.1�
8 3.
�95
320
5.12
.5��
0
6 98
0 1.
025
95�
3.3�
0 �2
2.
0�6
���
3.3�
� 32
3
6.11
.2�2
0
6 ��
9 90
5 8�
2 3.
03�
�0
1.90
9 1.
011
2.��
3 33
1
�.8.
55�
0 6
�9�
�58
55�
2.26
6 36
1.
6�3
669
1.82
5 23
6
8.8.
522
0 10
1.
890
95�
396
1.30
3 21
1.
3�5
889
1.68
1 15
3
9.�.
9�1
0 5
1.10
� 93
8 �3
3 1.
�15
31
1.92
� 65
0 1.
�38
218
10.
�.51
9 0
15
926
962
3��
1.23
6 �5
1.
�86
�66
1.�0
6 21
�
11.
6.�2
5 0
1�
686
�58
�50
1.30
0 6
1.63
1 �1
9 1.
�61
12�
12.
�.83
3 0
13
�56
690
323
9�5
8 1.
0�3
255
��0
1�1
Uku
pno
110.
569
0 12
5 12
.968
11
.588
7.
761
24.6
66
546
20.2
31
8.18
2 24
.502
3.
094
T-7
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
��
Nez
apos
lene
oso
be p
o du
žini
rad
nog
staž
a i t
raja
nju
neza
posl
enos
ti u
Repu
blic
i Hrv
atsk
oj (s
tanj
e 31
. pro
sinc
a 20
05)
Po d
užin
i rad
nog
staž
aPo
traj
anju
nez
apos
leno
sti
Radn
i sta
žU
kupn
oŽe
ne%
Traj
anje
nez
apos
leno
sti
Uku
pno
Žene
%
bez
sta
ža69
.638
�1.8
5822
,6 d
o 1
mje
seca
16.1
098.
112
5,2
do
1 go
dine
33.0
�119
.5�1
10,�
od
1 d
o 2
mje
seca
20.8
�311
.58�
6,8
od
1 do
2 g
odin
e2�
.965
1�.2
�58,
1 o
d 2
do
3 m
jese
ca19
.�28
11.�
826,
�
od
2 do
3 g
odin
e16
.011
10.6
805,
2 o
d 3
do
� m
jese
ca16
.0�3
9.��
�5,
2
od
3 do
5 g
odin
a21
.826
1�.5
63�,
1 o
d �
do
5 m
jese
ci9.
3��
5.06
53,
0
od
5 do
10
godi
na33
.216
21.0
0510
,8 o
d 5
do
6 m
jese
ci10
.080
5.8�
03,
3
od
10 d
o 15
god
ina
22.9
5�12
.959
�,5
od
6 d
o �
mje
seci
�.13
8�.
053
2,3
od
15 d
o 20
god
ina
21.5
3811
.523
�,0
od
� d
o 8
mje
seci
5.59
13.
156
1,8
od
20 d
o 25
god
ina
20.0
9�10
.118
6,5
od
8 d
o 9
mje
seci
5.52
33.
2�0
1,8
od
25 d
o 30
god
ina
26.1
1118
.11�
8,5
od
9 d
o 10
mje
seci
5.22
52.
993
1,�
od
30 d
o 35
god
ina
16.�
�5�6
��5,
3 o
d 10
do
11 m
jese
ci5.
521
3.22
11,
8
od
35 d
o �0
god
ina
1.95
013
�0,
6 o
d 11
do
12 m
jese
ci8.
259
�.52
62,
�
pre
ko �
0 go
dina
261
0,0
od
1 d
o 2
god
ine
�9.5
5�29
.966
16,1
od
2 d
o 3
god
ine
29.�
�118
.822
9,�
od
3 d
o 5
god
ina
�2.6
8625
.921
13,9
o
d 5
do
8 g
odin
a3�
.0�1
20.9
5511
,1
p
reko
8 g
odin
a22
.332
13.�
35�,
3
UKU
PNO
307.
851
182.
421
100,
0 U
KUPN
O30
7.85
118
2.42
110
0,0T-8
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
�5
Nez
apos
lene
oso
be p
rem
a do
bi i
po ž
upan
ijam
a u
Repu
blic
i Hrv
atsk
oj (s
tanj
e 31
. pro
sinc
a 20
05)
Župa
nija
U
KUPN
O15
- 19
god
ina
20 -
2425
- 29
30 -
3435
- 39
40 -
4445
- 49
50 -
5455
- 59
60 i
više
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Zag
reba
čka
13.�
328.
250
836
530
1.83
61.
291
1.51
61.
083
1.2�
�89
3 1.
183
810
1.21
0�8
8 1.
�53
1.16
6 2.
203
1.32
� 1.
389
3�0
259
22
Kra
pins
ko-z
agor
ska
6.05
83.
606
�10
2�9
8�2
638
556
�1�
��1
319
501
331
588
3�3
900
5�3
1.09
662
� 56
010
2 10
�10
Sisa
čko-
mos
lava
čka
18.2
9010
.�55
1.
081
53�
2.55
51.
�6�
2.0�
81.
3�3
1.9�
51.
31�
2.03
21.
32�
2.12
21.
32�
2.29
91.
308
2.28
61.
212
1.52
25�
0 3�
080
Kar
lova
čka
13.5
�68.
056
599
305
1.5�
195
2 1.
��1
985
1.35
�93
� 1.
�22
9��
1.6�
51.
055
2.03
11.
250
2.1�
01.
218
1.09
936
8 21
�15
Var
aždi
nska
10.0
995.
580
�28
352
1.58
592
2 1.
125
�5�
862
553
83�
�99
1.01
95�
� 1.
�22
881
1.53
885
� �9
�1�
1 18
91�
Kopr
ivni
čko-
križ
evač
ka�.
8�0
�.�2
9 63
�31
0 1.
392
830
1.02
963
� 81
552
6 ��
9�6
� ��
0��
3 91
�5�
� 96
15�
5 5�
812
3 85
�
Bje
lova
rsko
-bi
logo
rska
12.3
026.
558
986
518
2.03
81.
226
1.5�
�95
5 1.
325
81�
1.2�
��6
1 1.
2�0
680
1.��
��5
2 1.
305
629
86�
19�
219
23
Prim
orsk
o-go
rans
ka1�
.832
11.5
�8
828
�28
2.23
11.
330
2.�1
11.
618
1.83
�1.
320
1.68
01.
20�
1.81
21.
3�8
2.16
31.
5��
2.8�
61.
999
1.�5
9�0
0 26
85�
Ličk
o-se
njsk
a3.
�30
2.09
� 20
110
5 �9
�26
9 ��
�28
1 35
62�
3 �0
326
� �3
128
3 53
�29
1 �9
926
3 29
288
�3
�
Vir
oviti
čko-
podr
avsk
a9.
��1
5.�1
0 69
239
8 1.
�06
982
1.3�
�82
� 1.
025
6�2
1.01
362
9 1.
0�2
612
1.11
�59
0 1.
018
�90
606
18�
1�8
26
Pože
ško-
slav
onsk
a5.
��0
3.11
0 �1
521
9 99
16�
� �0
8�3
5 56
�35
6 55
�35
3 56
�28
8 62
535
2 6�
53�
2 30
681
68
�
Bro
dsko
-pos
avsk
a15
.�88
9.25
5 1.
101
591
2.36
51.
��8
1.96
�1.
332
1.��
31.
20�
1.�5
�1.
11�
1.82
91.
1�1
1.88
31.
082
1.��
59�
0 1.
026
312
3�5
58
Zad
arsk
a11
.361
6.89
6 ��
621
0 1.
1�3
6��
1.18
081
5 1.
219
910
1.3�
595
3 1.
�23
938
1.�6
891
1 1.
�59
1.03
� 1.
1�6
�15
232
33
Osj
ečko
-bar
anjs
ka31
.288
18.0
16
1.90
51.
003
5.03
12.
883
�.09
�2.
619
3.22
52.
182
3.38
�2.
2�1
3.�8
12.
110
3.62
22.
136
3.81
92.
100
2.22
16�
� 50
665
Šibe
nsko
-kni
nska
9.85
05.
6�8
�25
1�6
1.22
365
6 1.
138
6�3
1.06
��1
2 1.
261
8�6
1.3�
383
9 1.
351
�66
1.35
3��
0 60
�22
� 85
13
Vuk
ovar
sko-
srije
msk
a19
.260
10.�
50
1.23
�62
8 3.
081
1.�1
� 2.
533
1.55
� 2.
25�
1.�2
6 2.
213
1.36
6 2.
198
1.2�
8 2.
1��
1.22
9 2.
081
1.1�
� 1.
210
380
303
31
Split
sko-
dalm
atin
ska
39.6
532�
.6��
2.
055
1.02
3 5.
55�
3.18
3 5.
62�
3.60
� 5.
109
3.�8
9 �.
991
3.55
3 �.
�8�
3.26
3 �.
526
2.92
6 �.
23�
2.62
3 2.
366
925
�0�
88
Ista
rska
�.0�
6�.
665
2��
13�
816
525
�91
538
6�3
�51
66�
511
�52
533
1.05
���
3 1.
31�
951
688
22�
10�
19
Dub
rova
čko-
nere
tvan
ska
8.31
�5.
026
318
156
9�3
53�
1.1�
5�3
1 93
260
2 96
668
8 9�
�62
3 1.
0�1
693
1.16
3�6
0 6�
022
1 13
215
Međ
imur
ska
�.02
0�.
325
6�0
�01
1.2�
282
9 89
860
6 65
5�2
9 60
139
6 62
�39
8 88
660
6 90
�56
3 39
395
11
12
Gra
d Z
agre
b39
.8�1
2�.0
3�
2.03
91.
18�
5.89
83.
66�
5.29
33.
53�
3.�1
�2.
�95
3.55
12.
�21
3.83
12.
�33
�.63
23.
019
5.98
�3.
�1�
3.91
�1.
3�1
982
190
UKU
PNO
307.
851
182.
421
17.8
539.
463
44.6
2726
.700
38
.982
25.3
38
32.3
5921
.853
32
.381
21.7
41
33.6
5821
.297
37
.872
23.4
22
40.9
2624
.114
23
.956
7.71
7 5.
237
776
T-9
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
�6
Nez
apos
leno
st i
zapo
šlja
vanj
e u
Repu
blic
i Hrv
atsk
oj 2
005.
god
ine
po ž
upan
ijam
a
Župa
nija
N
ovop
rija
vlje
niZa
posl
eni s
evi
denc
ijeBr
isan
i iz
evid
enci
je z
bog
drug
ih
razl
oga
osim
zap
ošlja
vanj
aPr
osje
čni b
roj
neza
posl
enih
Stan
je 3
1. p
rosi
nca
2005
.
Nez
apos
leni
Prvi
put
traž
e za
posl
enje
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Zag
reba
čka
11.1
01
6.26
2 6.
532
3.83
1 �.
958
2.59
8 13
.662
8.
368
13.�
32
8.25
0 2.
803
1.86
5
Kra
pins
ko-z
agor
ska
5.35
3 2.
800
3.23
� 1.
66�
2.1�
8 1.
000
6.15
5 3.
5�3
6.05
8 3.
606
935
626
Sisa
čko-
mos
lava
čka
11.2
2�
5.62
0 �.
113
3.65
� �.
828
2.21
6 18
.6��
10
.599
18
.290
10
.�55
5.
925
3.59
3
Kar
lova
čka
�.�0
� 3.
5��
�.99
0 2.
521
2.53
5 1.
151
13.6
00
8.09
2 13
.5�6
8.
056
3.11
2 2.
01�
Var
aždi
nska
8.93
� �.
205
6.63
6 3.
225
2.81
3 1.
166
10.2
�1
5.6�
� 10
.099
5.
580
1.�0
6 9�
5
Kopr
ivni
čko-
križ
evač
ka5.
�90
2.56
� 3.
5��
1.68
1 2.
253
938
8.06
9 �.
�61
�.8�
0 �.
�29
1.9�
3 1.
130
Bje
lova
rsko
-bilo
gors
ka8.
8��
�.28
5 5.
�0�
2.66
8 3.
081
1.23
3 11
.922
6.
261
12.3
02
6.55
8 3.
�22
2.10
9
Prim
orsk
o-go
rans
ka1�
.�8�
8.
��6
�.55
3 �.
�52
�.8�
9 �.
1�1
1�.5
�5
11.3
51
1�.8
32
11.5
�8
2.�8
0 1.
6��
Ličk
o-se
njsk
a2.
625
1.30
� 1.
�5�
8�6
1.00
9 ��
5 3.
650
1.99
9 3.
�30
2.09
� �1
9 �0
9
Vir
oviti
čko-
podr
avsk
a6.
885
3.3�
3 �.
311
2.15
6 2.
5��
1.0�
0 9.
822
5.36
� 9.
��1
5.�1
0 2.
�90
1.53
�
Pože
ško-
slav
onsk
a5.
3��
2.�5
� 3.
195
1.�2
� 2.
229
955
5.�5
8 3.
065
5.��
0 3.
110
1.23
1 �6
0
Bro
dsko
-pos
avsk
a10
.�61
�.
99�
5.�3
5 2.
613
�.9�
3 2.
262
15.9
11
9.1�
3 15
.�88
9.
255
�.01
2 2.
�92
Zad
arsk
a9.
111
5.18
3 �.
818
3.10
� 5.
210
2.�3
� 11
.288
6.
812
11.3
61
6.89
6 2.
061
1.15
�
Osj
ečko
-bar
anjs
ka21
.��5
10
.52�
13
.868
6.
838
9.23
0 �.
200
32.1
20
18.1
88
31.2
88
18.0
16
�.19
2 �.
39�
Šibe
nsko
-kni
nska
�.35
� 3.
82�
�.29
6 2.
��8
�.0�
0 1.
892
9.93
6 5.
580
9.85
0 5.
6�8
2.11
2 1.
182
Vuk
ovar
sko-
srije
msk
a12
.9�8
6.
091
8.53
1 �.
010
5.3�
9 2.
29�
19.6
10
10.�
�2
19.2
60
10.�
50
�.56
0 2.
65�
Split
sko-
dalm
atin
ska
28.8
�3
16.0
68
16.5
39
10.0
66
1�.3
�8
�.0�
8 39
.31�
2�
.300
39
.653
2�
.6��
8.
153
�.50
0
Ista
rska
9.2�
5 5.
926
6.28
� �.
15�
2.99
� 1.
�26
6.3�
� �.
161
�.0�
6 �.
665
586
3�3
Dub
rova
čko-
nere
tvan
ska
6.98
5 �.
0�3
�.59
1 2.
829
2.5�
� 1.
21�
�.85
5 �.
6�6
8.31
� 5.
026
92�
380
Međ
imur
ska
5.82
1 2.
92�
3.92
9 2.
030
2.22
9 1.
00�
�.22
1 �.
�01
�.02
0 �.
325
2.12
2 1.
350
Gra
d Z
agre
b32
.031
1�
.�60
18
.02�
10
.683
13
.610
6.
2�3
�0.2
�8
2�.0
�0
39.8
�1
2�.0
3�
10.8
1�
6.��
1
UKU
PNO
232.
064
121.
972
140.
890
77.2
03
100.
900
47.5
63
308.
738
180.
796
307.
851
182.
421
69.6
38
41.8
58
T-10
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
��
Nez
apos
lene
oso
be p
o žu
pani
jam
a, p
odru
čnim
slu
žbam
a i i
spos
tava
ma,
pre
ma
stru
čnoj
spr
emi (
stan
je 3
1. p
rosi
nca
2005
)
Župa
nija
/Pod
ručn
asl
užba
/isp
osta
vaU
KUPN
OBe
z šk
ole
i ne
zavr
šena
os
novn
a šk
ola
Osn
ovna
ško
laSŠ
za
zani
man
ja d
o 3
god.
i šk
ola
za
KV i
VKV
rad
nike
SŠ z
a za
nim
anja
u
traj
anju
od
4 i v
iše
godi
na i
gim
nazi
ja
Viš
a šk
ola,
I.
stup
anj f
akul
teta
i s
truč
ni s
tudi
j
Faku
ltet,
akad
emija
; m
agis
teri
j, do
ktor
at
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
REPU
BLIK
A H
RVAT
SKA
307.
851
182.
421
19.5
0110
.578
71
.910
43.7
39
117.
680
61.0
39
77.3
2853
.315
9.
189
5.97
4 12
.243
7.77
6
Podr
učna
slu
žba
ZAG
REB
53.2
7332
.287
2.
075
1.20
3 10
.202
6.44
5 17
.557
9.12
2 17
.322
11.5
48
2.16
81.
425
3.94
92.
544
ZAG
REBA
ČKA
ŽU
PAN
IJA
13.4
328.
250
667
330
3.01
31.
945
5.60
93.
041
3.38
12.
414
354
252
408
268
Dug
o Se
lo1.
506
915
�325
�3
�2�
0 59
�31
0 3�
125
8 38
31
2621
Iva
nić
Gra
d1.
�58
1.12
3 21
110
� �0
226
� 62
63�
5 �3
532
2 �8
35
3620
Jas
treb
arsk
o9�
85�
� �0
25
203
125
�29
225
228
16�
2015
28
20
Sam
obor
2.25
01.
38�
�221
��
828
� 1.
0�8
609
539
3�6
�935
9�
62
Vel
ika
Gor
ica
2.50
31.
5��
95�5
5�
63�
1 89
5�5
� �6
�5�
2 89
61
111
��
Vrb
ovec
1.6�
090
6 9�
36
�38
2�0
�69
380
30�
21�
3822
2�
11
Sve
ti Iv
an Z
elin
a�8
930
6 30
13
113
�5
21�
12�
110
�9
9�
108
Zap
reši
ć2.
308
1.�8
9 10
958
�2
931
6 1.
001
56�
62�
�53
63�6
�9
52
GRA
D Z
AG
REB
39.8
4124
.037
1.
408
873
7.18
94.
500
11.9
486.
081
13.9
419.
134
1.81
41.
173
3.54
12.
276
Ses
vete
�.2�
62.
�5�
229
15�
1.03
3�2
� 1.
���
�8�
1.30
991
3 13
193
12
�83
Zag
reb
35.5
6521
.283
1.
1�9
�19
6.15
63.
��6
10.5
015.
29�
12.6
328.
221
1.68
31.
080
3.�1
�2.
193
KRAP
INSK
O-Z
AGO
RSKA
ŽU
PAN
IJA
Podr
učna
slu
žba
KRA
PIN
A6.
058
3.60
6 45
921
7 1.
558
993
2.62
31.
380
1.16
584
4 15
610
9 97
63
Don
ja S
tubi
ca1.
1�1
�21
�8�1
30
120
2 53
629
1 22
816
5 15
13
139
Kla
njec
5��
309
3613
1�
910
0 23
�12
8 �8
56
138
��
Kra
pina
1.5�
�91
3 15
160
3�
823
1 6�
233
6 32
122
� �8
32
3�2�
Zab
ok1.
320
850
935�
33
12�
5 60
333
5 22
91�
� 39
2�
2512
Zla
tar
839
�62
261�
1�
696
38
�1�
� 21
01�
1 28
22
129
Pre
grad
a60
�35
1 �5
32
193
119
221
113
99�8
13
� 3
2
T-11
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
�8
Župa
nija
/Pod
ručn
asl
užba
/isp
osta
vaU
KUPN
OBe
z šk
ole
i ne
zavr
šena
os
novn
a šk
ola
Osn
ovna
ško
laSŠ
za
zani
man
ja d
o 3
god.
i šk
ola
za
KV i
VKV
rad
nike
SŠ z
a za
nim
anja
u
traj
anju
od
4 i v
iše
godi
na i
gim
nazi
ja
Viš
a šk
ola,
I.
stup
anj f
akul
teta
i st
ručn
i stu
dij
Faku
ltet,
akad
emija
; m
agis
teri
j, do
ktor
at
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
SISA
ČKO
-MO
SLAV
AČKA
ŽU
PAN
IJA18
.290
10.4
55
1.70
293
9 5.
085
2.95
8 6.
990
3.60
8 3.
708
2.45
3 50
333
2 30
216
5
Podr
učna
slu
žba
SISA
K14
.709
8.25
9 1.
179
655
4.24
52.
410
5.69
02.
915
2.93
01.
876
413
266
252
137
Dvo
r1.
025
�61
�239
38
�18
� 35
312
3 1�
592
25
1�
166
Glin
a1.
�59
�56
139
68
518
269
566
2�3
202
125
2�15
10
6
Hrv
atsk
a Ko
staj
nica
1.30
366
2 1�
586
�5
926
0 �8
920
� 18
595
13
10
12�
Pet
rinj
a3.
263
1.99
1 18
911
3 1.
0�5
623
1.18
168
2 69
��6
9 11
1��
�0
2�
Sis
ak5.
666
3.�0
8 ��
�25
1 1.
06�
6�3
2.3�
01.
321
1.�1
893
8 20
813
6 15
989
Gvo
zd62
929
9 58
29
2�9
139
210
81
�1�5
10
5 1
0
Top
usko
�08
201
2619
1�
3�3
15
266
�2
�1
80
�2
Sun
ja95
6�8
1 10
650
35
018
6 36
916
2 11
0�1
1�
9 �
3
Podr
učna
slu
žba
KUTI
NA
3.58
12.
196
523
284
840
548
1.30
069
3 77
857
7 90
66
5028
Kut
ina
2.25
�1.
312
386
211
51�
319
�6�
363
�91
355
60�1
�2
23
Nov
ska
1.32
�88
� 13
��3
32
622
9 53
633
0 28
�22
2 30
25
85
KARL
OVA
ČKA
ŽUPA
NIJA
Po
druč
na sl
užba
KAR
LOVA
C13
.546
8.05
6 1.
421
796
4.32
62.
667
4.41
62.
264
2.79
61.
973
347
216
240
140
Dug
a R
esa
2.39
11.
552
3��
198
�8�
553
�3�
�26
�28
318
6036
38
21
Kar
lova
c6.
0��
3.68
8 56
832
6 1.
�09
1.06
6 2.
081
1.10
6 1.
3�8
9�3
198
12�
1�0
93
Ogu
lin1.
895
1.10
9 15
510
6 �6
328
� 6�
831
8 51
535
3 �6
2�
3818
Oza
lj92
3�9
8 12
���
32
819
5 28
913
6 15
610
� 13
10
106
Slu
nj1.
302
�28
98�5
55
932
9 38
118
2 23
815
8 18
12
82
Voj
nić
991
�81
129
��
�80
23�
253
96
111
6�
12�
60
VARA
ŽDIN
SKA
ŽU
PAN
IJA
Po
druč
na s
lužb
a VA
RAŽD
IN10
.099
5.58
0 76
132
5 2.
118
1.30
4 4.
468
2.16
8 2.
268
1.47
6 25
917
6 22
513
1
Iva
nec
2.19
21.
183
11�
3�
�2�
258
1.10
553
2 ��
928
6 5�
�5
�328
Lud
breg
1.52
690
5 11
26�
�8
833
8 62
129
9 26
�18
2 23
1�
188
Nov
i Mar
of1.
156
�3�
6622
22
31�
5 56
133
6 26
619
9 21
19
1913
Var
aždi
n�.
633
2.�3
3 39
918
1 86
2�8
6 1.
929
882
1.15
8�1
� 1�
892
13
��5
Ces
tica
592
325
�02�
12
1��
25
211
9 13
192
10
6 8
�
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
�9
Župa
nija
/Pod
ručn
asl
užba
/isp
osta
vaU
KUPN
OBe
z šk
ole
i ne
zavr
šena
os
novn
a šk
ola
Osn
ovna
ško
laSŠ
za
zani
man
ja d
o 3
god.
i šk
ola
za
KV i
VKV
rad
nike
SŠ z
a za
nim
anja
u
traj
anju
od
4 i v
iše
godi
na i
gim
nazi
ja
Viš
a šk
ola,
I.
stup
anj f
akul
teta
i st
ručn
i stu
dij
Faku
ltet,
akad
emija
; m
agis
teri
j, do
ktor
at
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
KOPR
IVNI
ČKO
-KRI
ŽEVA
ČKA
ŽUPA
NIJA
Po
druč
na s
lužb
a KR
IŽEV
CI
7.87
04.
429
1.07
548
9 2.
333
1.44
3 2.
800
1.41
5 1.
388
920
153
110
121
52
Đur
đeva
c2.
111
1.20
3 �2
�20
3 63
9�0
3 69
136
5 31
�21
0 26
18
1��
Kop
rivni
ca�.
112
2.33
9 55
025
2 1.
225
�91
1.�5
��1
� �1
8�8
5 81
61
8136
Kri
ževc
i1.
6��
88�
101
3�
�69
2�9
652
336
353
225
�631
26
12
BJEL
OVA
RSKO
-BIL
OG
ORS
KA
ŽUPA
NIJ
A
Podr
učna
slu
žba
BJEL
OVA
R12
.302
6.55
8 1.
029
507
3.69
71.
946
4.74
12.
134
2.47
51.
766
230
144
130
61
Bje
lova
r5.
�21
3.09
0 33
015
8 1.
55�
869
2.0�
61.
035
1.2�
291
8 12
�83
62
2�
Čaz
ma
1.53
682
2 10
0�3
55
829
9 59
02�
0 2�
818
8 20
12
2010
Dar
uvar
2.15
91.
091
39�
210
�52
23�
855
33�
�01
2�3
3521
22
13
Gar
ešni
ca1.
�16
83�
96�2
6�
131
3 61
025
� 29
520
5 30
15
1�5
Gru
bišn
o Po
lje1.
��0
�18
109
5�
�59
228
610
235
259
182
2113
12
6
PRIM
ORS
KO-G
ORA
NSK
A
ŽUPA
NIJ
A
Podr
učna
slu
žba
RIJE
KA17
.832
11.5
78
988
694
3.07
11.
922
6.48
73.
650
5.25
63.
896
749
504
1.28
191
2
Crik
veni
ca1.
�08
8��
3122
35
121
3 52
52�
5 38
02�
5 59
��
62�5
Čab
ar23
613
� 22
10
68��
61
25
6138
13
10
11�
Del
nice
9�1
652
102
59
2�1
201
280
155
2�1
206
2319
2�
12
Krk
6�2
�35
3320
92
�2
226
130
22�
1�2
2212
�2
29
Opa
tija
1.�6
686
9 2�
12
196
105
589
292
�5�
321
6950
13
�89
Rab
605
330
�1
5526
3�
11�
� 1�
�10
5 13
8 18
13
Rije
ka11
.821
�.85
0 ��
655
8 1.
860
1.13
� �.
191
2.�6
� 3.
511
2.63
3 53
33�
� 98
0�1
1
Vrb
ovsk
o32
319
2 1�
� 96
63
105
��
9368
8
5 �
2
Cre
s-Lo
šinj
360
239
95
826�
13
982
11
5�8
9
6 6
�
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
80
Župa
nija
/Pod
ručn
asl
užba
/isp
osta
vaU
KUPN
OBe
z šk
ole
i ne
zavr
šena
osn
ovna
šk
ola
Osn
ovna
ško
laSŠ
za
zani
man
ja d
o 3
god.
i šk
ola
za K
V i
VKV
rad
nike
SŠ z
a za
nim
anja
u
traj
anju
od
4 i v
iše
godi
na i
gim
nazi
ja
Viš
a šk
ola,
I. s
tupa
nj
faku
lteta
i st
ručn
i st
udij
Faku
ltet,
akad
emija
; m
agis
teri
j, do
ktor
at
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
LIČ
KO-S
ENJS
KA Ž
UPA
NIJ
A
Podr
učna
slu
žba
GO
SPIĆ
3.73
02.
094
201
131
978
557
1.50
769
6 88
760
9 93
64
6437
Don
ji La
pac
312
166
2216
13
0�1
92
35
62�1
3
1 3
2
Gos
pić
1.0�
661
6 3�
19
293
1�1
�38
221
2�2
161
��35
19
9
Oto
čac
1.0�
353
6 65
38
255
123
��3
189
250
165
1913
11
8
Sen
j6�
9��
6 26
22
180
131
26�
1�0
181
135
108
1810
Kor
enic
a�1
821
5 �8
3�
91�8
18
5�1
�3
51
115
106
Nov
alja
202
115
32
2913
85
�0
�956
3
2 3
2
VIRO
VITI
ČKO
PO
DRA
VSKA
ŽU
PAN
IJA
Podr
učna
služ
ba V
IRO
VITI
CA9.
771
5.41
0 75
137
9 3.
307
1.93
9 3.
600
1.73
8 1.
897
1.24
6 11
660
10
048
Ora
hovi
ca1.
106
631
6025
2�
816
8 �6
02�
3 26
81�
2 22
1�
189
Sla
tina
3.03
31.
�3�
156
109
1.1�
5�0
� 1.
1�1
5�9
�90
306
3611
35
22
Vir
oviti
ca�.
�8�
2.��
� 3�
21�
2 1.
�13
821
1.65
8�6
2 95
26�
9 �5
28
��15
Pito
mač
a1.
1�8
598
163
�3
��1
2�3
3�1
15�
18�
119
13�
32
POŽE
ŠKO
-SLA
VON
SKA
ŽUPA
NIJA
Po
druč
na s
lužb
a PO
ŽEG
A5.
470
3.11
0 49
526
9 1.
318
764
2.25
71.
099
1.16
583
4 13
588
10
056
Pak
rac
1.05
156
3 �1
3�
323
192
�59
210
169
106
2013
9
5
Pož
ega
�.�1
92.
5��
�2�
232
995
5�2
1.�9
888
9 99
6�2
8 11
5�5
91
51
BRO
DSK
O-P
OSA
VSKA
ŽU
PAN
IJA
Podr
učna
služ
ba S
LAVO
NSK
I BR
OD
”15
.788
9.25
5 2.
165
1.19
2 3.
211
1.93
8 6.
513
3.35
0 3.
389
2.46
6 27
618
8 23
412
1
Nov
a G
radi
ška
�.3�
22.
5�5
��2
235
9�8
6�8
1.9�
398
9 8�
�60
3 5�
�3
�82�
Sla
vons
ki B
rod
10.1
896.
0�1
1.�0
0�8
9 1.
8�9
1.09
3 �.
166
2.16
9 2.
35�
1.�5
9 20
813
8 18
293
Oku
čani
1.22
�66
9 29
316
8 35
�19
� �0
�19
2 16
110
� 11
� �
1
ZAD
ARS
KA Ž
UPA
NIJ
A
Podr
učna
slu
žba
ZAD
AR
11.3
616.
896
528
301
3.09
51.
966
4.41
92.
264
2.58
71.
870
302
186
430
309
Ben
kova
c8�
8�6
8 �2
3�
30�
190
330
150
116
�9
1�5
12�
Bio
grad
83�
516
5�3�
18
110
5 35
318
1 20
116
1 19
11
2621
Gra
čac
6��
353
155
98
209
119
19�
�8
9853
12
2 3
3
Obr
ovac
6�9
332
5332
2�
313
� 22
299
85
58
85
8�
Pag
30�
193
1�10
38
29
122
58
102
��
1310
15
12
Zad
ar8.
0�9
5.03
� 1�
�8�
2.
090
1.38
9 3.
195
1.69
8 1.
985
1.��
5 23
615
3 36
626
2
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
81
Župa
nija
/Pod
ručn
asl
užba
/isp
osta
vaU
KUPN
OBe
z šk
ole
i ne
zavr
šena
osn
ovna
šk
ola
Osn
ovna
ško
laSŠ
za
zani
man
ja d
o 3
god.
i šk
ola
za K
V i
VKV
rad
nike
SŠ z
a za
nim
anja
u
traj
anju
od
4 i v
iše
godi
na i
gim
nazi
ja
Viš
a šk
ola,
I. s
tupa
nj
faku
lteta
i st
ručn
i st
udij
Faku
ltet,
akad
emija
; m
agis
teri
j, do
ktor
at
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
OSJ
EČKO
-BAR
ANJS
KA Ž
UPA
NIJA
Po
druč
na s
lužb
a O
SIJE
K31
.288
18.0
16
1.90
71.
025
7.83
14.
645
12.3
956.
287
7.72
65.
191
522
309
907
559
Bel
i Man
astir
5.68
63.
128
588
3�9
1.�9
986
� 2.
03�
8�3
1.3�
69�
1 8�
50
102
51
Don
ji M
ihol
jac
2.0�
91.
106
813�
5�
130
9 91
5�6
� �3
128
1 26
9 25
9
Đak
ovo
�.01
62.
26�
�139
1.
0�5
661
1.82
983
3 9�
26�
� 51
3�
�850
Naš
ice
�.82
12.
���
39�
212
1.28
3�2
0 1.
95�
1.0�
� 1.
0�3
6�2
523�
92
59
Osi
jek
11.�
�86.
983
52�
265
2.��
51.
63�
�.65
22.
523
3.03
92.
051
269
156
5�6
35�
Val
povo
2.93
81.
�91
2�6
126
688
�5�
1.00
55�
� 89
559
9 �0
26
6�36
ŠIBE
NSK
O-K
NIN
SKA
ŽU
PAN
IJA
Po
druč
na s
lužb
a ŠI
BEN
IK9.
850
5.64
8 32
519
8 2.
814
1.73
5 3.
809
1.84
3 2.
323
1.52
1 25
014
7 32
920
4
Drn
iš85
851
6 �0
2�
215
139
3��
212
189
119
2113
16
9
Kni
n3.
156
1.��
3 88
�1
1.36
3�9
� 99
1�5
3 61
63�
1 51
28
��23
Šib
enik
5.83
63.
389
19�
103
1.23
6�9
9 2.
��1
1.1�
8 1.
518
1.03
1 1�
810
6 26
61�
2
VUKO
VARS
KO-S
RIJE
MSK
A ŽU
PAN
IJA19
.260
10.7
50
825
368
5.20
72.
925
8.35
24.
232
4.29
62.
909
304
168
276
148
Podr
učna
slu
žba
VIN
KOV
CI
12.4
126.
970
667
291
3.26
01.
782
5.34
12.
737
2.81
51.
981
159
78
170
101
Vin
kovc
i�.
�96
�.39
3 32
�1�
� 1.
801
1.00
9 3.
261
1.�6
2 1.
8�6
1.3�
8 11
�52
11
��5
Žup
anja
�.91
62.
5��
3�0
1��
1.�5
9��
3 2.
080
9�5
939
633
�526
53
26
Podr
učna
slu
žba
VU
KOVA
R6.
848
3.78
0 15
877
1.
947
1.14
3 3.
011
1.49
5 1.
481
928
145
90
106
47
Vuk
ovar
6.20
03.
�5�
109
55
1.�6
�1.
050
2.��
81.
3�8
1.33
88�
0 1�
288
99
�3
Ilo
k6�
832
6 �9
22
183
93
263
11�
1�3
88
32
��
SPLI
TSKO
-DAL
MAT
INSK
A ŽU
PAN
IJA
Podr
učna
slu
žba
SPLI
T39
.653
24.6
77
758
454
7.20
04.
514
16.0
808.
853
11.2
637.
980
1.88
21.
286
2.47
01.
590
Sup
etar
663
�0�
106
155
95
290
158
165
11�
1915
2�
13
Hva
r53
�30
8 11
6 96
59
209
9�
1�2
120
2315
23
1�
Im
otsk
i3.
6�0
2.22
1 53
35
95�
608
1.55
181
8 89
262
8 10
�65
11
36�
Mak
arsk
a1.
588
9�0
1�5
26�
181
�15
338
��5
318
58�2
89
56
Om
iš2.
2�3
1.18
6 56
18
555
305
929
396
550
3�5
935�
90
65
Sin
j3.
1�8
2.03
� 10
6�8
5�
132
5 1.
�26
1.11
0 58
1�1
5 10
5�9
89
60
Tro
gir
2.30
01.
535
523�
�6
933
1 93
153
5 65
250
1 91
69
105
62
Vis
295
159
52
���3
13
663
6�
�1
�5
95
Vrg
orac
�66
�99
1812
16
510
0 35
522
5 18
313
2 29
22
168
Kaš
tela
3.�2
02.
3�2
68��
�9
6�8
1 1.
���
821
1.06
��9
6 15
�11
0 16
111
�
Sol
in2.
55�
1.69
6 66
38
53�
355
1.0�
662
8 �2
55�
8 81
59
102
68
Spl
it1�
.23�
10.8
01
262
182
2.33
�1.
50�
6.28
53.
�21
5.62
�3.
912
1.09
5�3
2 1.
63�
1.05
0
Tri
lj8�
551
9 3�
18
22�
12�
�33
2�6
1�6
10�
2016
12
5
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
82
Župa
nija
/Pod
ručn
asl
užba
/isp
osta
vaU
KUPN
OBe
z šk
ole
i ne
zavr
šena
osn
ovna
šk
ola
Osn
ovna
ško
laSŠ
za
zani
man
ja d
o 3
god.
i šk
ola
za K
V i
VKV
rad
nike
SŠ z
a za
nim
anja
u
traj
anju
od
4 i v
iše
godi
na i
gim
nazi
ja
Viš
a šk
ola,
I. s
tupa
nj
faku
lteta
i st
ručn
i st
udij
Faku
ltet,
akad
emija
; m
agis
teri
j, do
ktor
at
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
ISTA
RSKA
ŽU
PAN
IJA
Po
druč
na s
lužb
a PU
LA7.
076
4.66
5 39
625
5 1.
714
1.21
1 2.
628
1.52
7 1.
783
1.30
2 24
516
9 31
020
1
Um
ag59
838
1 22
12
160
11�
22�
13�
153
99
168
2011
Buz
et86
5�
32
2921
2�
12
2�18
5
3 1
1
Lab
in1.
020
6�6
9262
22
915
� 39
823
8 23
91�
6 31
21
3122
Paz
in6�
0��
1 �9
25
22�
1�3
225
1�2
11�
86
1611
6
�
Por
eč86
355
1 3�
2�
206
13�
35�
202
21�
155
1811
3�
22
Pul
a3.
188
2.10
8 1�
311
� 69
9�9
0 1.
1�9
658
835
61�
136
100
196
129
Rov
inj
681
�51
2316
16
�11
9 25
113
8 19
815
1 23
15
2212
DU
BRO
VAČ
KO-
NER
ETVA
NSK
A Ž
UPA
NIJ
A
Podr
učna
slu
žba
DU
BRO
VN
IK8.
314
5.02
6 18
613
1 1.
347
820
3.59
32.
031
2.29
51.
520
332
167
561
357
Dub
rovn
ik3.
�59
2.2�
� 10
5��
53
230
6 1.
�55
811
1.13
9�6
� 16
552
36
323
�
Kor
čula
1.�1
989
� 12
10
31�
21�
615
33�
352
253
5�38
66
�5
Las
tovo
�6�1
�
� 30
16
1�11
22
8 1
1 2
1
Met
kovi
ć2.
031
1.18
9 ��
2�
330
188
1.03
058
1 �6
229
0 69
51
9352
Plo
če1.
029
655
1813
13
893
��
629
� 32
020
5 �0
25
3�25
MEĐ
IMU
RSKA
ŽU
PAN
IJA
Po
druč
na s
lužb
a Č
AKO
VEC
7.02
04.
325
1.45
470
5 1.
498
1.04
7 2.
445
1.37
8 1.
339
991
167
126
117
78
Čak
ovec
�.�5
�2.
89�
1.0�
352
5 9�
365
� 1.
599
898
90�
666
113
8�
8961
Pre
log
1.32
08�
0 20
810
� 33
22�
5 �9
12�
� 2�
�18
5 29
23
169
Mur
sko
Sred
išće
9�6
591
1�3
�6
193
1�5
355
206
188
1�0
2516
12
8
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
83
Kori
snic
i nov
čane
nak
nade
u R
epub
lici H
rvat
skoj
u 2
005.
god
ini
Mje
sec
UKU
PNO
Bez
škol
e i
neza
vrše
na
osno
vna
škol
aO
snov
na š
kola
SŠ z
a za
nim
anja
do
3 go
d. i
škol
a za
KV
i V
KV r
adni
ke
SŠ z
a za
nim
anja
u
traj
anju
od
4 i v
iše
godi
na i
gim
nazi
ja
Viš
a šk
ola,
I.
stup
anj f
akul
teta
i st
ručn
i stu
dij
Faku
ltet,
akad
emija
; m
agis
teri
j, do
ktor
at
Uku
pno
Žene
Udi
o že
na
(u %
)U
kupn
oŽe
neU
kupn
oŽe
neU
kupn
oŽe
neU
kupn
oŽe
neU
kupn
oŽe
neU
kupn
oŽe
ne
1.81
.108
�6
.6��
5�
,5
3.�1
9 1.
�53
16.5
��
10.2
26
38.0
63
19.�
33
1�.9
1�
12.�
33
2.19
1 1.
286
2.6�
1 1.
513
2.81
.301
�6
.629
5�
,�
3.��
� 1.
��8
16.�
09
10.3
21
3�.9
00
19.2
93
18.1
29
12.�
52
2.2�
2 1.
291
2.5�
� 1.
�9�
3.81
.5�6
�6
.888
5�
,5
3.�1
� 1.
�5�
16.6
56
10.3
33
3�.�
8�
19.2
�5
18.5
32
12.�
09
2.2�
2 1.
28�
2.61
2 1.
530
�.��
.363
�5
.093
58
,3
3.5�
� 1.
666
15.�
69
9.99
6 35
.515
18
.�6�
1�
.881
12
.25�
2.
136
1.2�
� 2.
515
1.�6
6
5.�2
.5�8
�2
.��6
59
,0
3.�1
1 1.
596
1�.�
5�
9.�6
9 33
.009
1�
.�61
16
.9��
11
.�01
2.
026
1.1�
3 2.
368
1.3�
6
6.68
.�60
�0
.�1�
59
,2
3.32
8 1.
5��
1�.1
0�
9.06
6 30
.995
16
.�8�
16
.0�8
11
.095
2.
011
1.19
2 2.
2��
1.33
3
�.66
.911
39
.929
59
,�
3.2�
8 1.
539
13.8
�0
8.96
8 29
.8�2
16
.038
15
.5�1
10
.�8�
2.
03�
1.25
� 2.
283
1.3�
3
8.66
.306
31
.853
�8
,0
3.21
5 1.
523
13.�
96
8.91
2 29
.386
15
.869
15
.3��
2.
���
2.1�
2 1.
369
2.39
3 1.
�33
9.66
.�13
�0
.201
60
,3
3.20
8 1.
5�3
13.9
05
9.02
0 29
.358
15
.931
15
.6�6
10
.8�0
2.
132
1.35
� 2.
�6�
1.�8
3
10.
6�.9
90
�1.1
08
60,5
3.
226
1.56
2 1�
.301
9.
36�
29.8
69
16.2
13
16.1
88
11.3
28
2.02
3 1.
2�1
2.38
3 1.
�00
11.
�0.�
3�
�2.9
33
60,�
3.
310
1.61
6 1�
.99�
9.
866
31.0
0�
16.8
58
1�.0
08
11.9
59
2.02
9 1.
23�
2.38
6 1.
�00
12.
�2.3
32
�3.6
�3
60,�
3.
�09
1.6�
� 15
.63�
10
.1�8
31
.551
1�
.033
1�
.3�8
12
.169
2.
026
1.23
9 2.
361
1.38
0
Pros
jek
72.8
01
42.3
70
58,2
3.
426
1.63
0 15
.090
9.
643
32.8
59
17.3
63
16.8
85
11.0
42
2.10
6 1.
264
2.43
6 1.
429
T-12
GODIŠNJAK 2005.
HRV
ATSK
I ZA
VO
D Z
A Z
APO
ŠLJA
VA
NJE
8�
Kori
snic
i nov
čane
nak
nade
- hr
vats
ki b
rani
telji
u 2
005.
god
ini
Mje
sec
UKU
PNO
Bez
škol
e i
neza
vrše
na
osno
vna
škol
aO
snov
na š
kola
SŠ z
a za
nim
anja
do
3 go
d. i
škol
a za
KV
i V
KV r
adni
ke
SŠ z
a za
nim
anja
u
traj
anju
od
4 i v
iše
godi
na i
gim
nazi
ja
Viš
a šk
ola,
I.
stup
anj f
akul
teta
i st
ručn
i stu
dij
Faku
ltet,
akad
emija
; m
agis
teri
j, do
ktor
at
Uku
pno
Žene
Udi
o u
ukup
nom
br
oju
kori
snik
a
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
Uku
pno
Žene
1.10
2 35
0,
1 �
3 36
13
�2
12
1�
6
1 0
2 1
2.95
35
0,
1 �
3 31
13
�0
12
16
6
1 0
3 1
3.9�
36
0,
1 �
3 30
13
�1
12
15
�
1 0
3 1
�.81
3�
0,
1 3
2 25
12
3�
13
12
6
1 0
3 1
5.�3
35
0,
1 3
2 2�
13
31
12
13
�
0 0
2 1
6.�0
35
0,
1 2
2 2�
13
29
12
13
�
0 0
2 1
�.�0
35
0,
1 2
2 2�
13
28
12
1�
�
0 0
2 1
8.62
35
0,
1 2
2 22
13
23
11
1�
8
0 0
1 1
9.52
31
0,
1 2
2 19
11
19
10
12
8
0 0
0 0
10.
�9
29
0,1
2 2
18
11
20
10
9 6
0 0
0 0
11.
�9
31
0,1
2 2
18
11
19
10
10
8 0
0 0
0
12.
50
31
0,1
2 2
19
11
1�
10
12
8 0
0 0
0
Pros
jek
71
34
0,1
3 2
24
12
29
11
13
7 0
0 2
1
T-13