GODINA XXII. KOR^ULA, 23. prosinca 2015. BROJ 11ustanove: dječji vrtić, osnovna i srednja škola...

* * *

Stranica

SLU@BENI GLASNIKG R A D A K O R ^ U L E

GODINA XXII. BROJ 11KORÛLA, 23. prosinca 2015.

SADR@A J

ISSN 1846-0011

GRADSKO VIJE]E

GRADONAÊLNIK

1. Odluka o dono{enju Plana razvoja ruralnog turizma Grada Kor~ule 2015.-2020........................................12. Suglasnost za provedbu projekta a ...................................................423. Suglasnost za provedbu projekta .........................................................444. Suglasnost za provedbu projekta ........................................455. Suglasnost za provedbu projekta ........................................................48

1. Izmjene i dopune Plana nabave Grada Kor~ule za 2015. godinu ................................................................50

„Rekonstrukcija [etali{ta Tina Ujevi} ”„Biciklisti~ka staza Marmontov put"„Ure|enje sportskih igrali{ta Grada Kor~ule"„Rekonstrukcija dje~jeg vrti}a âra"

Plan razvoja ruralnog turizma Grada Korčule 2015. – 2020.

Projekt:

„Ljudi koji vole ugostiti“

„Gente che ama ospitare“

Korčula, prosinac 2015.

23. prosinca 2015. SLU@BENI GLASNIK GRADA KOR^ULE Broj 11 - Stranica 2

1 Sadržaj1. Prostorne i prirodne značajke Grada Korčule

1.1. Zemljopisni položaj

1.2. Stanovništvo

1.3. Infrastrukturni sustavi

1.3.1. Prometna infrastruktura

1.3.2. Komunalna infrastruktura

1.4. Naselja u Gradu Korčuli

1.4.1. Korčula - srednjovjekovni biser Jadrana

1.4.2. Račišće - mirno malo mjesto za savršen odmor

1.4.3. Žrnovo - mjesto kamenoklesara i folklora

1.4.4. Pupnat – najstarije mjesto trajne naseljenosti na otoku

1.4.5. Čara - dom ponajboljih Pošipa

2. Podloge projekta u strateškim dokumentima

2.1. Regionalni operativni program Dubrovačko-neretvanske županije 2007. – 2013.

2.2. Strategija razvoja turizma Dubrovačko-neretvanske županije 2012. – 2022.

2.3. Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (2010.)

3. Značajke kulturne i prirodne baštine

3.1. Kulturna baština

3.1.1. Mjere zaštite kulturno-povijesne baštine

3.2. Prirodna baština

4. Korištenje prirodne i kulturne baštine u turističke svrhe – trenutno stanje

4.1 Korčula

4.2 Račišće

4.3 Žrnovo

4.4 Pupnat

4.5 Čara

5. Korištenje prirodne i kulturne baštine u turističke svrhe – projekcije

5.1. Korčula

5.2. Račišće

5.3. Žrnovo

5.4.Pupnat

5.6.Čara


6. Koncept „Albergo diffuso“ kao jedan od temelja razvoja održivog turizma

6.1 Uvod

6.2 Ideja i cilj koncepta

6.3 Mogućnosti razvoja koncepta na Korčuli

6.4 Zaključak


1. Prostorne i prirodne značajke Grada Korčule

1.1. Zemljopisni položaj

Grad Korčula smješten je na sjeveroistočnom dijelu otoka Korčule. Najveća je teritorijalna jedinica na otoku, te se prostire na 112,31 km2 (6 % ukupnog teritorija Dubrovačko-neretvanske županije). Kopnenu granicu dijeli s općinama Lumbarda i Smokvica, dok morsku granicu, uz navedene općine, dijeli i s općinama Lastovo i Orebić.

Grad Korčula obuhvaća naselja Pupnat, Račišće, Žrnovo i Čaru te grad Korčulu. Naselja su smještena uz rubove plodnih polja, dok je grad Korčula smješten na poluotočiću u svrhu nadgledanja strateški važnog Pelješkog kanala.

Slika 1. Položaj Grada Korčule

1.2. Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Gradu Korčuli živi ukupno 5.663 stanovnika, što predstavlja smanjenje od 3,84% u odnosu na popis iz 2001. godine. Prosječna gustoća naseljenosti je 50,42 st/km2, što je za 26,73% niže od prosjeka Dubrovačko-neretvanske županije (DNŽ).

Tablica 1. Stanovništvo Grada Korčule

Naselje Ukupno Muškarci Žene Korčula (grad) 2.856 1.369 1.487 Naselje Žrnovo 1.368 708 660 Naselje Račišće 432 215 217 Naselje Punat 391 198 193 Naselje Čara 616 322 294

Ukupno Grad Korčula 5.663 2.812 2.851


1.3. Infrastrukturni sustavi

1.3.1. Prometna infrastruktura Područje Grada Korčule je otočno područje pa je prometna infrastruktura jedan od važnijih segmenata za lokalno stanovništvo.

Najvažnija cesta koja prolazi ovim područjem svakako je državna cesta D-118, koja veže trajektno pristanište Dominče preko Smokvice i Blata do Vele Luke.

Osim državne ceste D-118, u Gradu Korčuli postoje još tri županijske ceste:

� Ž-6224 od D-118 do Račišća. Cesta je postala neprikladna jer se proteže priobalnim izgrađenim prostorom pa je stoga potrebno izgraditi obilaznice oko Kneža i Žrnovske banje

� Ž-6225 od D-118 do Lumbarde � Ž-6244 od D-118 do Korčule.

Osim državne ceste i županijskih cesta na području Grada postoje i dvije lokalne ceste:

� L-69021 od D-118 kod Čare do Zavalatice � L-69022 koja se spaja na D-118 kod Pupnata i završava na D-118 kod Čare - stara

lokalna cesta između Pupnata i Čare koju je zamijenila državna cesta D-118.

Osim ovih cesta postoji i nekoliko nerazvrstanih, teško prohodnih cesta koje bi trebalo urediti

� D-118 od Pupnata do Ž-6224 u Knežama � od L-69022 do Pupnatske luke � od D-118 i Rasohatice.

Redovne autobusne linije svakodnevno spajaju otok s većim gradovima poput Dubrovnika i Zagreba, a ljeti četiri puta tjedno sa Sarajevom i tri puta tjedno s Beogradom. Lokalne autobusne linije prometuju između otočkih mjesta.

Najveći značaj za Grad Korčulu svakako ima pomorski promet. Morska luka od županijskog značaja je putnička luka Korčula. Neke od luka lokalnog značaja su luka Badija, luka Račišće i luka Zavalatica. Morske luke posebne namjene državnog značaja su ACI marina Korčula te sportske luke na istočnoj i zapadnoj obali grada Korčule.

Brodske linije koje povezuju otok s kopnom ne zadovoljavaju svojom brojnošću i brzinom.

Najznačajnije pomorske veze Grada Korčule s kopnom su:

� cjelogodišnja svakodnevna trajektna linija s Orebićem (14 putovanja dnevno izvan sezone (prije 29.05 nakon 27.09) i 18 putovanja dnevno u sezoni (29.05. do 27.09.),

� cjelogodišnja svakodnevna katamaranska linija s Hvarom i Splitom � brodska linja Korčula-Orebić � sezonska katamaranska linija Dubrovnik-Mljet-Korčula-Lastovo (tri puta tjedno, u sezoni

svakodnevno) � sezonska katamaranska linija Split-Hvar-Korčula � sezonska katamaranska linija Split-Brač-Hvar-Korčula-Mljet-Dubrovnik.

Značajna cjelogodišnja trajektna linija je Trpanj (Pelješac) – Ploče koja se nastavlja na državnu autocestu A1.


Zračni promet otoka ostvaruje se preko Zračne luke Dubrovnik u Čilipima, koja je udaljena oko 130 km od Korčule. U hitnim slučajevima koristi se prijevoz helikopterom s heliodroma u Korčuli, u blizini Doma zdravlja. Sve navedeno ne omogućava kvalitetan zračni promet, te se planira izgradnja zračne luke na središnjem dijelu otoka, u blizini Smokvice.

1.3.2. Komunalna infrastruktura Vodoopskrba područja Grada Korčule riješena je u sklopu regionalnog vodovoda Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo-Mljet kojem je ishodište "Prud" u dolini Neretve.

Voda se na otok Korčulu doprema iz vodospreme "Janjina" na Pelješcu kroz podmorski cjevovod koji se sastoji od 5 visokotlačnih polietilenskih cijevi promjera 202 mm, te cjevovodom promjera 350 mm. ACC ulazi u centralnu vodospremu "Korčula I" kapaciteta 1000 m na 87 metara nadmorske visine. Iz te se vodospreme vodom opskrbljuje cijeli otok. S obzirom na izgrađene kapacitete vodovoda utvrđena je količina od 104 l/s za cijeli otok od čega za Grad Korčulu 62 l/s. Izgrađeni objekti regionalnog vodovoda na području Grada su: cjevovodi, crpne stanice i vodospreme.

Sva naselja spojena su na vodovodnu mrežu. Pojedini izdvojeni dijelovi naselja još nisu spojeni. Mreža se stalno širi i grade se nove vodospreme.

Sustav odvodnje otpadnih voda na području grada Korčule postojao je još u srednjem vijeku. Danas koristimo dva izgrađena kanalizacijska sustava i to Grad, koji obuhvaća zapadno područje do zaljeva Luka i Dominče, koji obuhvaća novo naselje na istočnom području. Oba sustava ispuštaju otpadne vode u more Pelješkog kanala.

Na kanalizacijsku mrežu nisu priključene zgrade u predjelu Sv. Antuna, u uvali Ježevica te na Solinama. Izvan kanalizacijskog sustava nalaze se i predjeli Luka i Strećica. Kućanstva u uvali Luka ispuštaju otpadne vode kroz septičke jame direktno u more ili u tlo pa je primjetna i zagađenost mora zbog plitkoće uvale.

Zbrinjavanje otpada u Gradu Korčuli vrši se odlaganjem krutog otpada na odlagalištu “Kokojevica” koje se nalazi na području općine Lumbarda. Ovo odlagalište je u procesu sanacije kojoj je cilj njegovo potpuno zatvaranje.

Problem zbrinjavanja otpada u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nije riješen. Određena je lokacija regionalnog centra gospodarenja otpadom na predjelu Lučino razdolje i u tijeku je izrada studija. Potrebno je što prije krenuti s uvođenjem selektiranog prikupljanja otpada i izgradnjom reciklažnog dvorišta.

Telekomunikacije - Grad Korčula je, kao i čitav otok, kvalitetno pokriven fiksnom i mobilnom telefonskom i internetskom infrastrukturnom mrežom.


Energetski sustav- U Gradu Korčuli omogućeno je napajanje s dvije strane:

� iz Blata (TS Blato, 35 kV) � iz Korčule (TS Zamošće 35 kV).

Mreža je kvalitetna i stalno se održava, te rekonstruira. Ima mogućnosti spajanja novih turističkih, gospodarskih, stambenih i drugih zona.

Navodnjavanje - Na području Grada Korčule još nije izgrađena mreža za navodnjavanje pojedinih površina. U tijeku je izdavanje akta kojim se odobrava izgradnja sustava navodnjavanja Čarskog polja u Čari.

Zaštita od voda- Grad Korčula nije u opasnosti od poplava. Ipak dolazi do problema kod velikih kiša jer je sustav oborinske vode izgrađen samo u pojedinim dijelovima naselja.

1.4. Naselja u Gradu Korčuli

1.4.1. Korčula - srednjovjekovni biser Jadrana Korčula je smještena na sjeveroistočnom kraju otoka, podignuta uz njegovu razvedenu obalu. Sastoji se od starog grada na poluotočiću te novih dijelova rasprostranjenih uz obalu istočno i zapadno od starog središta. Danas u gradu živi 2.856 stanovnika prema Popisu stanovništva iz 2011. godine stanovnika, većinom u novim četvrtima.

Najveća spomenička vrijednost Korčule je zaštićena stara gradska jezgra kao osebujna urbanistička cjelina. Tlocrt ulica prilagođen je prirodnom obliku terena pa se glavna ulica pruža u smjeru sjever-jug, a na najvišem dijelu, u sredini poluotoka, smješten je katedralni trg. Ostale međusobno usporedne ulice izviru okomito iz glavne, spuštajući se prema zapadnoj, odnosno istočnoj obali. Na taj je način dobivena mreža ulica koja podsjeća na riblju kost. Povijesna jezgra grada Korčule uvrštena je 2007. godine na Tentativnu listu svjetske kulturne baštine UNESCO.

U Korčuli se nalaze mnoge društvene, kulturne, gospodarske, zdravstvene organizacije i ustanove: dječji vrtić, osnovna i srednja škola (gimnazija), muzej, knjižnica, dom zdravlja, turistička zajednica, turističke agencije, banke, ljekarna, hoteli, brodogradilište, trgovačke i ugostiteljske radnje i dr. Ovdje djeluju i kulturno-umjetnička društva, koja njeguju zborno pjevanje, folklor, a posebno vitešku igru moreška.

Moreška je nekoć bila raširena na Mediteranu, a danas se zadržala još samo u Korčuli. Iako nije autohtonog porijekla, moreška je saživjela s otokom te uz drvenu brodogradnju, kamenoklesarstvo i bratovštine postala njen simbol. Moreška je nominirana za upis na UNESCO-vu reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva.

U gradu djeluje nekoliko sportskih društava. Među njima su posebno uspješni rukometni, malonogometni i tae-kwon-do klub. Masovnošću, bogatom sportskom tradicijom i odličnim rezultatima ističe se Korčulanski plivački klub (KPK) čiji su plivači i vaterpolisti ponos Korčule.

Neposredno uz stari dio grada nalazi se i marina sa 159 vezova u moru i 16 suhih.


1.4.2. Račišće - mirno malo mjesto za savršen odmor Račišće je smješteno u uvali 12 km zapadno od Korčule. Ovo malo mjesto savršeno je za odmor svima koji žele pobjeći od kaotične svakodnevice. Račišće je popularno i među nautičarima jer je zahvaljujući svom velikom lukobranu sigurna luka po svakom vremenu. Smještaj se može naći u privatnim apartmanima i kućama za odmor.

U mjestu se nalazi prirodna plaža kao i zapadno od Račišća u uvalama Vaja i Samograd. Plaže su nastale od ostataka bijelog kamena koji se nekad vadio i obrađivao u obližnjim kamenolomima.

Samograd je poseban po špilji u koju se ulazi kroz uski tunel. Veliku dvoranu špilje krase stalaktiti, stalagmiti i ostali karakteristični špiljski nakit.

Istočno od Račišća, na putu prema gradu Korčuli, nalazi se lijepa i mirna uvala Kneže u kojoj se smještaj može pronaći u udobno namještenim apartmanima.

Račišće je najmlađe mjesto na otoku Korčuli. Nastalo je naseljavanjem stanovništva iz Makarske i Hercegovine tijekom 17. stoljeća te je stoga jedino naselje na otoku u kojem se govori štokavicom (ostatak otoka govori varijacijom čakavskog narječja). Račišćani su vrsni pomorci, a mjesto je nekada posjedovalo i veliku flotu. Iz tog je razloga izgrađen veliki lukobran za koji se danas većinom vežu jahte.

1.4.3. Žrnovo - mjesto kamenoklesara i folklora Žrnovo je smješteno u unutrašnjosti otoka Korčule, 4 km jugozapadno od grada Korčule. Čine ga manje starije cjeline Prvo selo, Brdo, Kampuš i Postrana. S njegove sjeverne strane nalaze se uvale Žrnovska banja i Tri žala, modernija naselja u kojima se smještaj posjetiteljima pruža u apartmanima i kućama za odmor.

Predjel ''Kočje'' (Kočina) na o. Korčuli udaljen je oko 4 km od sela Žrnovo, nalazi se nedaleko lokaliteta Brdo, a iznad uvale Vrbovica (oko 1 km zračne linije). Državni zavod za zaštitu prirode ga je Rješenjem br. 91/5-1962 proglasio posebnim rezervatom prirode. Taj osebujan objekt predstavlja gromadu, sastavljenu od čitavog niza najrazličitijih geomorfoloških oblika. Tu se na vrlo ograničenom prostoru niže impozantan skup klisura, klanaca, ponora i polupećina. Masivne stijene obrasle su brojnim papratnjačama (crna slezenica - Asplenium Adiantum nigrum, zlatinjak - Ceterach officinarum, mirisavi vodjerak - Cheilanthes fragrans, vodjerak - Ch. Szovitsii, oslad Polypodium vulgare ssp. serratum), gustim mahovinama i sitnim lišajevima (ovi posljednji daju sivkastu boju površini stijena). S kamenih hridina vise razgranjeni grmovi golosjemenjače kositernice (Ephedra campylopada). Između raznolikih stijena raste oko 100 starih stabala crnike (Quercus ilex), čiji prsni promjer iznosi 20-40 cm, a visina 8-12 m. Prema tome najstariji primjerci u toj sastojini dostižu znatnu visinu i debljinu, te starost oko 100 godina, što je danas rijetkost s obzirom da su kod nas (osobito na Korčuli) visoke i stare česvine stradale zbog upotrebe njihovog drva u brodogradnji. Najviše stabala crnike ima na kat. čest. 8762. Podstojna vegetacija sastoji se od tipičnih predstavnika zimzelenih biljaka: planika (Arbutus unedo), mrča (Myrtus communis), veliki vrijes (Erica arborea) i dr. Naokolo ovih stijena i crnika, a unutar zaštićenog područja nalaze se masline, starosti od preko 100 godina. Predjel ''Kočje'', koji je zadržao izgled netaknute prirode, ima geološku, botaničku i estetsku vrijednost.


Ovaj objekt ima i značaj memorijalnog prirodnog spomenika, jer je za vrijeme I i II svjetskog rata predstavljao zaklonište stanovnika od Talijana.

Arheološko nalazište Jakasova špilja se nalazi na istočnom dijelu otoka Korčule, nekoliko kilometara južno od žrnovskog zaseoka Postrana. Špilja je smještena stotinjak metara iznad mora, pri vrhu padine brda iznad uvale Rasohatice. Špilja je duga 94 m, sastoji se od ulaznog dijela i dviju velikih dvorana. Arheološki sedimenti nalaze se na prostoru neposredno iza ulaza. Debljina istraženih arheoloških sedimenata iznosi oko 1 m. Dosadašnja istraživanja pokazuju da je špilja bila naseljena od srednjeg neolitika do brončanog doba. Špilja je zbog erozije približno od sredine brončanog doba pa do 1916. g. bila potpuno zatvorena. Jakasova špilja nije sustavno istražena niti prezentirana.

Istočni dio otoka Korčule bogat je kvalitetnim vapnencem, tako da u Žrnovu postoji duga tradicija kamenoklesarstva. Kao i ostala stara mjesta na otoku Korčuli i Žrnovo je zadržalo tradiciju izvođenja plesa s mačevima. Taj se ples u Žrnovu naziva Moštra i izvodi se u ljetnim mjesecima.

Žrnovska banja smještena je u uvali 4 km zapadno od grada Korčule i 2 km sjeverno od Žrnova. U uvali je nekoliko šljunčanih plaža, restorana i prodavaonica. Žrnovska banja omiljeno je odredište jedriličara na dasci koji iskorištavaju povoljne vjetrove u kanalu između Korčule i Pelješca. Žrnovska banja savršeni je odabir onih koji žele smještaj u mirnoj uvali nadomak grada Korčule.

1.4.4. Pupnat – najstarije mjesto trajne naseljenosti na otoku Pupnat je najmanje naselje na otoku Korčuli, a od grada Korčule udaljeno je 12 km. S Velom Lukom i Korčulom povezan je lokalnim autobusnim linijama. Pupnat nema značajnih smještajnih kapaciteta u samom mjestu. Turisti ga rado posjećuju zbog prekrasne plaže u uvali Pupnatska luka koja se nalazi jugoistočno od Pupnata, na južnoj obali otoka Korčule.

Pupnatska luka je duboka uvala okružena bujnom mediteranskom vegetacijom. Do uvale se dolazi uskom asfaltiranom cestom. Šljunčana plaža u dnu uvale redovito se uvrštava u najljepše plaže Jadrana.

Uz glavnu cestu u Pupnatu nalaze se restorani poznati po odličnoj domaćoj hrani.

1.4.5. Čara - dom ponajboljih Pošipa Mjesto Čara smješteno je na padinama iznad prostranog Čarskog polja. Udaljeno je 24 km od Korčule i ima 616 stanovnika. Kao jedno od pet starih korčulanskih mjesta (uz Blato, Smokvicu, Pupnat i Žrnovo) Čara se spominje u Statutu Grada i otoka Korčule iz 1214. godine. Statutom se preporuča i naređuje uređenje straže i obrane u mjestu. U središtu Čare nalazi se župna crkva sv. Petra iz 15. stoljeća. Na njenom glavnom oltaru je slika istaknutog venecijanskog umjetnika Jacopa Bassana s kraja 16. stoljeća. Na malom trgu ispred crkve raste zaštićeno stoljetno stablo čempresa.


U Čarskom polju, između vinograda, nalazi se i crkva Gospe od Čarskog polja. U njoj se čuvaju gotički reljefi od alabastera izrađeni u Engleskoj koje je, prema starim pričama, na obalu Korčule naplavilo more. Crkva je hodočasničko svetište otoka Korčule, a glavna svečanost je 25. srpnja, na blagdan sv. Jakova.

Na plodnom Čarskom polju uzgajaju se vinogradi autohtone otočke sorte pošip. Pošip je prvo hrvatsko bijelo vino sa zaštićenim geografskim podrijetlom, a najbolje uspijeva upravo na položajima Čare i Smokvice. Pošip je jako vino blistave, zlatno-žute boje s jedinstvenom aromom suhih marelica i smokava.

Zavalatica je smještena 2 km južno od mjesta Čara. Do nje vodi asfaltirana cesta koja prolazi kroz vinograde znamenitog pošipa. Posjetiteljima se nudi smještaj u apartmanima u privatnim kućama. Zavalatica ima trgovine, caffe-bar i restorane. Zavalatica je od davnina bila omiljeno mjesto za odmor i u njoj su svoje ljetnikovce gradili korčulanski plemići od kojih je najpoznatiji pjesnik Kanavelić iz 17. stoljeća.

Susjedna uvala Žitna, udaljena samo 300 m od središta Zavalatice, krije prekrasnu šljunčanu plažu, a jugoistočno od Zavalatice nalaze se još dvije šljunčane plaže.

2. Podloge projekta u strateškim dokumentima Projektom „Ljudi koji vole ugostiti“ nastoji se valorizirati kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu Grada Korčule te definirati daljnji strateški razvoj turizma. Poseban se naglasak stavlja na razvoj ruralnog turizma te obnovu tradicionalnih kuća. Time bi se nastojalo produžiti turističku sezonu i obogatiti turističku ponudu. Poseban dio projekta je „Albergo diffuso“ – koncept difuznog hotela.

Prema Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine "hoteli" (NN 33/2014), difuzni hotel je funkcionalna cjelina na području jednog naselja koju čine tri i više rasprostranjenih i funkcionalno povezanih građevina, uklopljenih u lokalnu sredinu i način života. Građevine hotela mogu biti rasprostranjene po cijelom naselju između objekata drugih namjena. Ugostiteljski sadržaji u kojima se pružaju ugostiteljske usluge mogu biti odvojeni javnom ili zajedničkom površinom. U ugostiteljske sadržaje (recepcija, smještajne jedinice, sadržaji za pripremu i usluživanje hrane, pića i napitaka i drugo) može se ulaziti neposredno iz vanjskog prostora.

Koncept funkcionira na način da turistički subjekti zajednički izlaze na tržište i koriste raspoložive resurse te tako podižu kvalitetu ponude i optimiziraju troškove.

U nastavku je pregled dijelova strateških dokumenata Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Korčule koji pokazuju usklađenost projekta s usvojenom strategijom razvoja.


2.1. Regionalni operativni program Dubrovačko-neretvanske županije 2007. – 2013. Glavni ciljevi Regionalnog operativnog programa Dubrovačko-neretvanske županije su:

1. uravnotežen i održiv razvoj obale, otoka i zaleđa 2. očuvanje i zaštita prirodne i kulturne baštine uz poboljšanje kvalitete življenja 3. unaprjeđenje kvalitete odgoja i obrazovanja.

U nastavku su dani prioriteti primjenjivi na projekt „Ljudi koji vole ugostiti“.

Prioritet 1.3. Produžiti turističku sezonu kvalitetnim sadržajima

Naglašava se potreba ulaganja u smještajne kapacitete i animacijske sadržaje. Za postizanje ovog prioriteta potrebno je: � podržati projekte prilagođene standardima EU i zahtjevima tržišta u selektivnim oblicima turističke ponude. � uskladiti turističke potencijale i potrebe za sportskim, kulturnim i ostalim sadržajima, kroz kampove, centre i manifestacije.

Prioritet 1.4. Planski razvijati infrastrukturu

Naglašava se potreba ulaganja u komunalnu, prometnu i institucionalnu infrastrukturu. Za postizanje ovog prioriteta potrebno je: � osigurati potpunu komunalnu infrastrukturu � organizirati kontinuirani razvoj institucionalne infrastrukture sukladno potrebama i standardima EU � omogućiti trajnu i kvalitetnu prometnu komunikaciju.

Prioritet 2.2. Valorizacija kulturnih i prirodnih vrijednosti

Naglašava se potreba podizanja društvene svijesti o kulturnim i prirodnim vrijednostima. Nekontroliranom eksploatacijom i neprikladnim gospodarenjem može se doći do neželjenoga efekta nestanka pojedine vrijednosti. Jedna od potrebnih mjera je identificiranje i održivo korištenje postojećih resursa te iniciranje novih kulturnih i prirodnih vrijednosti uz kvalitetnu promociju i zaštitu.

Prioritet 3.3. Inicirati sportsko obrazovnu korelaciju u svim smjerovima Ovaj se prioritet prvenstveno odnosi na ogromne neiskorištene resurse za organiziranje kampova, odnosno priprema za razne klubove i reprezentacije u određenim sportovima.

Izradom Plana razvoja ruralnog turizma Grada Korčule skrenut će se pažnja lokalne zajednice na valorizaciju kulturnih i prirodnih vrijednosti. Implementacijom plana razvoja produžit će se turistička sezona i obogatiti ponuda. Paralelno će se razvijati i potrebna infrastruktura.

2.2. Strategija razvoja turizma Dubrovačko-neretvanske županije 2012. – 2022.

Prema Strategiji razvoja turizma Dubrovačko-neretvanske županije 2012. – 2022. županija se turistički organizira u 6 klastera, a jedan od njih je Korčula. U klaster Korčula spadaju Grad Korčula, Općine Smokvica, Lumbarda, Blato i Vela Luka.


Na razini županije definirani su ključni projekti konkurentnosti u koje spadaju projekti upravljanja, projekti infrastrukture, projekti poboljšavanja javnih usluga i projekti edukacije.

Projekt „Ljudi koji vole ugostiti“ u potpunosti se uklapa u županijski projekt upravljanja. Njegovi su dijelovi: Sustav kvalitete, Projekt kvalitete privatnog smještaja, Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu, Sustav turističkog informiranja i Sustav označavanja. Sve će ove komponente biti uključene u Planu razvoja ruralnog turizma Grada Korčule.

U Planu će se definirati i određeni projekti infrastrukture, kao što su biciklističke i pješačke staze, vidikovci, piknik punktovi i obiteljski parkovi te tematiziranje i uređenje plaža.

Plan obuhvaća i županijski projekt poboljšanja javnih usluga kroz projekt uređenja javnih prostora te donošenje općinskih planova koji se odnose na okoliš, estetiku, kulturno i prirodno nasljeđe. Zahvaljujući projektu „Ljudi koji vole ugostiti“ ostvarivat će se i projekt edukacije kroz aktivno sudjelovanje lokalnog stanovništva u definiranju vizije razvoja i njenoj implementaciji. Konkretni cilj za klaster Korčula je uspostava jedinstvenog mehanizma upravljanja turizmom klastera u roku godine dana od početka provedbe Strategije sa prioritetnim zadacima:

� vizije gradova i općina, iskustveno zoniranje i prilagodba prostornih planova � upravljanje imovinom (aktivacija) i projektima konkurentnosti.

Upravo Plan razvoja ruralnog turizma Grada Korčule, koji je rezultat ovog projekta, definirat će viziju budućeg razvoja ruralnog i održivog turizma Grada Korčule. Prema Strategiji razvoja turizma DNŽ, stupovi razvoja su:

� Izgradnja kompletnog turističkog lanca vrijednosti, te razvoj i oblikovanje turističkih proizvoda temeljenih na kulturi, povijesti i prirodnoj baštini.

� Revitalizacija unutrašnjosti otoka i jačanje agrikulturne proizvodnje i s time povezane turističke aktivnosti inteligentnim i intenzivnijim razvojem poljoprivrede i vinogradarstva.

� Ustrajanje na inovativnim projektima sa fokusom na ključne turističke proizvode klastera (Nautika, Sunce i More, Ruralni turizam).

Koncept „Albergo diffuso“ doprinosi suradnji ključnih subjekata u turizmu, te standardizaciji i višoj kvaliteti usluga.

U Strategiji razvoja turizma DNŽ definira se sustav označavanja koji bi trebao uključivati ne samo naselja nego i resurse, atrakcije, usluge, tematske ture i itinerare, oglašavanje privatnih i javnih tvrtki, lokalne informativne urede i sve ostale elemente koji se mogu uključiti kao dio turističke aktivnosti. Predviđa se transformacija sustava turističkih zajednica u svojevrsne destinacijske menadžment organizacije. Destinacijski menadžment bi trebao funkcionirati kao koalicija brojnih organizacija i tvrtki koje rade prema zajedničkom cilju i strateškim pravcima. Strategija razvoja turizma predviđa realizaciju nekoliko projekata uključenih u Plan razvoja ruralnog turizma Grada Korčule, a to su:


1) Projekt „Ture Korčule“ kao prioritetni zadatak. Rezultat ovog projekta je katalog sa turama i programima u klasteru. Katalog može sadržavati ture otoka kopnenim ali i morskim putem i mogao bi imati sljedeći sadržaj:

� Ekologija i botaničke staze � Gastronomski putovi � Kulturni putovi i arheološke staze � Arhipelag Korčule � Tura sela.

2) Koncept pješačkih i biciklističkih staza Razvoj koncepta pješačkih i biciklističkih staza temelji se na poboljšanju postojećih staza, kao i razvoju novih koji se međusobno spajaju i povezuju. Ovaj koncept također podrazumijeva rute sa punktovima na ključnim točkama interesa na različitim lokacijama klastera Korčula, koji u blizini nude lokalne gastronomske specijalitete i mjesto za kratki predah, a sve u prirodnom okruženju. 3) Vinske ceste Vinske ceste Korčule trebaju se razviti u prepoznatljiv i profesionalno oblikovan turistički proizvod, a podrazumijevaju zaokruženo vinsko područje koje u sklopu vinske ceste ima vinske itinerare odnosno punktove. Kroz vinske itinerare se vrši promocija vina i njegova turistička prezentacija. Vinske ceste čine punktovi ponajboljih vinara i OPG-a Korčule, a turisti mogu kušati vina. Ovaj program konkurentnosti u vezi je i sa programom Kušaonica vina. 4) Cesta maslinovog ulja otoka Korčule Otok Korčula broji 250.000 stabala maslina. Na otoku trenutno ima 10 uljara raznih pogona za preradu ploda u kojima se godišnje preradi oko 2.500.000 tona ploda. Ideja projekta koji je pokrenula „Udruga maslinara Vela Luka” je da se postojeći proizvođači i područja proizvodnje maslina na otoku prometno povežu, označe, katalogiziraju i zajednički promoviraju. Namjera je pokretača projekta da se u kasnijim fazama zajednički radi na razradi dalje turističke infrastrukture povezane uz maslinarstvo. 5) Program opremanja i tematizacije plaža Opremanje plaža potrebno je vršiti prema njihovoj tematizaciji, pa je tako moguće diversificirati plaže za obitelji s djecom, skrivene plaže, avanturističke plaže, plaže za aktivnost, plaže za šetnje uz more, glavne kupališne (mjesne) plaže, tajne plaže. Svaka od tih plaža prema svojoj temi oprema se sadržajima, objektima, uslugama i sl. 6) Ruralna kuća za odmor Na otoku Korčuli danas postoje napuštene kuće, koje svojom revitalizacijom mogu doprinijeti razvoju lokalnog blagostanja, i to tako da se stave u funkciju turizma, što dodatno može utjecati na povratak iseljenog stanovništva. Kao i kod razvoja ostalih smještajnih objekata ruralnog turizma, za ovu kategoriju postoje jasna pravila i uvjeti razvoja. Dakle, ruralna kuća za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu kuću kod koje se poštuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje.


2.3. Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (2010.) Prema Prostornom planu Dubrovačko-neretvanske županije, aktivnostima očuvanja i obnove (rekonstrukcija, sanacija) postojećeg stambenog fonda treba davati isto značenje kao i novim stambenim gradnjama (osobito u povijesnim urbanim cjelinama) i treba ih razvijati kao kontinuiranu i programiranu djelatnost. Prijedlozi za unaprjeđenje postupaka izrade i donošenja prostornih planova su:

� Obvezno sagledati šire područje, resurse i kapacitete obalnoga, ali i zaobalnoga prostora (zaleđa) u obuhvatu od nekoliko jedinica lokalne samouprave koje pripadaju jedinstvenoj prostorno-funkcionalnoj cjelini, a po potrebi i na razini dvije ili više županija i preko graničnih prostora ako je prostor sličnih značajki.

� Provesti podrobnije vrednovanje prostora s gledišta zaštite prostora i krajolika te utvrditi mogućnosti za razvoj turizma.

� Sagledati kapacitete komunalne infrastrukture, posebno u odnosu planiranih novih predjela i postojećih naselja.

� U programskom dijelu utvrditi opterećenost prostora postojećim kapacitetima te simulirati učinke planiranoga broja, razmještaja i veličine novih planiranih predjela za izgradnju.

� Utvrditi uvjete za provedbu i predložiti prioritetne predjele uz potrebnu provjeru opravdanosti i izvedivosti.

U obrazloženju Prostornog plana DNŽ, naglašava se potreba za snažnim aktivnostima na planiranju ukupnog razvoja određenoga područja te praćenje procesa i uvid u stanje - ne samo u sklopu izrade prostornoga plana nego kao trajni posao nadležnih tijela uz angažiranje struke i uz prijeko potrebnu političku odgovornost lokalne zajednice. Da bi se postigao taj cilj, potrebna je dobra suradnja lokalnih tijela sa županijskim zavodima i stručno-znanstvenim institucijama. Prema Prostornom planu DNŽ, gospodarstvo Grada Korčule razvijat će se u pravcu razvitka turističko-ugostiteljske djelatnosti i to razvitka stacionarnog turizma visoke kvalitetne razine, razvitku nautičkog turizma, izletničkog turizma, kulturno-edukativnog turizma, restrukturiranja postojećih industrijskih pogona i otvaranja novih i ekološki prihvatljivih manjih pogona u utvrđenim servisno-industrijskim zonama, u očuvanju i aktiviranju tradicionalnih zanata (kamenoklesari, drveni brodograditelji i sl.), razvitka brodarstva sukladno postignutom ugledu i tradiciji i kretanju na međunarodnom tržištu brodskog prostora i razvitka ostalih pratećih djelatnosti. Na osnovi dostupnih ključnih pokazatelja za županiju utvrđene su najznačajnije postojeće vrste turizma i one koje je potrebno u budućnosti razvijati. A. POSTOJEĆE VRSTE TURIZMA A1. Ljetni odmorišni turizam A2 Nautički turizam (blizak ljetnom odmorišnom turizmu) A3. Veliki kulturni turizam A4 „Cruising“ turizam (blizak velikom kulturnom turizmu) A5 Kongresni turizam A6 Tranzitni turizam.


B. POTENCIJALNE VRSTE TURIZMA B1. Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizam (komplementaran ljetnom odmorišnom turizmu) B2. Ruralni turizam B3. Zdravstveni turizam B4. Odabrani oblici elitnog turizma Na osnovi odabira i vrednovanja ključnih turističkih atrakcija te utvrđivanja glavnih vrsta turizma u klasteru Korčula, procijenjena je važnost pojedine vrste turizma za razvoj klastera i na taj način utvrđena hijerarhija pojedinih vrsta turizma: 1) Ljetni odmorišni turizam - natpolovični 2) Ruralni turizam 3) Nautički turizam 4) Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizam 5) Zdravstveni turizam. Projekt „Ljudi koji vole ugostiti“ posebno promovira ruralni turizam.

3. Značajke kulturne i prirodne baštine

Priča o Korčuli počinje još u dalekoj prapovijesti, u doba neolita, kada su ljudi obitavali u špiljama otoka od Vele Luke do Badije. Prvi poznati stanovnici su Iliri. Grčki kolonisti stižu u dva vala, u 6. i 3. stoljeću pr. Krista. Rimljani osvajaju otok 35. godine pr. Krista. Tragovi romanizacije rasuti su po cijelom otoku. Hrvati na otok stižu kroz 8. stoljeće. Turbulentni srednji vijek obilježila je venecijanska dominacija. Nakon Napoleonskih ratova Korčulom kratko vladaju Francuzi te Britanci, a ona u novoj karti Europe postaje dijelom Austro-Ugarske. Svi oni ostavili su traga u kamenu otoka, no ponajviše u duhu njegovih žitelja, mahom kamenoklesara, brodograditelja i pomoraca.

Svako mjesto na otoku uspjelo je sačuvati i održati karakterističan folklor. Tako se na otoku i danas njeguju viteški plesovi kumpanije, kumpanjije, moštre, te nadaleko poznate moreške. Tu su također i razni pokladni plesovi, stari bali te drugi tradicionalni plesovi dok je klapska pjesma svakodnevnica otočana.

Zanimljive su mnogobrojne legende vezane uz Korčulu, kao mit o Kadmu i Harmoniji, mit o nimfi Kerkiri, kćeri boga rijeke Azopa, a na zapadnom ulazu u Grad Korčulu nalazi se i tekst na latinskom jeziku na kamenoj ploči iz XVI. stoljeća koji spominje da je upravo Antenor, nakon bijega iz Troje, osnovao Korčulu. Najznačajnija ličnost korčulanske povijesti je Marko Polo, veliki otkrivač svijeta i putopisac iz 13. stoljeća koji se vezuje uz grad Korčulu.

3.1. Kulturna baština Administrativna jedinica Grada Korčule obuhvaća 5 naselja - Korčula, Žrnovo, Račišće, Čara i Pupnat. S obzirom da se većina naselja nalazi u unutrašnjosti otoka, turistička naselja su se razvila u uvalama.

Stare jezgre, djelomično očuvane od nadogradnji i neprikladnih adaptacija uslijed iseljavanja stanovništva i gradnje naselja na obali, smatraju se kulturnim dobrima. Urbana cjelina grada Korčule je kao takva zaštićena već 1970. godine, a 2007. godine upisana je na tentativnu listu UNESCO-a.


Preventivno zaštićene cjeline poput otoka Vrnika, te evidentirane poluurbane cjeline Račišća i ruralne cjeline naselja Žrnovo, Čara i Pupnat upućuju na visoki stupanj očuvanosti starih naselja.

Osim povijesnih naselja, na području je zaštićeno ili evidentirano i mnoštvo pojedinačnih povijesnih građevina i sklopova, te područja arheološke i memorijalne baštine. Značajan je i Marmontov (Napoleonov) put, koji nije ni pod kakvom zaštitom, već je predložen za zaštitu prostornim planom, a gotovo u cijelosti povezuje Korčulu, Žrnovo, Pupnat i Čaru, te se nastavlja duž otoka. Danas je prohodan samo do Pupnata, a ostatak je zarastao.

3.1.1. Mjere zaštite kulturno-povijesne baštine

Ministarstvo kulture je 25. veljače 2014. godine donijelo Rješenje kojim su Povijesna cjelina grada Korčule i njezina neposredna okolina imaju svojstvo kulturnog dobra. Prethodno je navedena cjelina zaštićena kao spomenik kulture i upisana Rješenjem regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu, broj: 24/368-70, od 28. prosinca 1970. godine te upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture u Splitu, pod registarskim brojem RST 541.

Povijesna cjelina grada Korčule i njezine neposredne okoline podijeljene su na tri zone:

Zona A je zona potpune zaštite povijesnih struktura. Odnosi se na kulturno-povijesnu cjelinu ili njezine dijelove koji sadrže dobro očuvane osobito vrijedne povijesne strukture. Sustavom mjera zaštite u ovoj zoni uvjetovat će se cjelovita zaštita i očuvanje svih kulturno-povijesnih vrijednosti uz najveće moguće poštovanje tradicije i funkcija prostora i sadržaja.

Zona B je zona djelomične zaštite povijesnih struktura. U njoj se uvjetuje zaštita osnovnih elemenata povijesne planske matrice i karakterističnih skupina građevina, pojedinih pojedinačno zaštićenih građevina i drugih važnih vrijednosti za ukupnost kulturno-povijesne cjeline. Na području ove zone uvjetuju se intervencije u smislu prilagođavanja funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez bitnih fizičkih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura. Prihvatljive su metode konzervacije, rekonstrukcije, rekompozicije i integracije u cilju povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadržajima koji proizlaze iz suvremenih potreba.

Zona C je zona ambijentalne zaštite u kojoj su prihvatljive intervencije uz pridržavanje osnovnih načela zaštite kulturno-povijesne cjeline. Unutar zaštićenog područja uvjetuje se cjelovita zaštita i očuvanje matrice povijesne izgradnje, stilsko-morfoloških karakteristika povijesnog i prostornog okoliša cjeline. Pri radovima na uređenju prostora prihvatljive su metode obnove postojećih struktura i izgradnja novih uz uvjet očuvanja ambijentalnih karakteristika kulturno-povijesne cjeline, posebno tradicijskih oblika, krajobraznih karaktera i harmoničnog sklada cjeline.

Izmjenama i dopunama Prostornog plana Grada Korčule iz 2011 godine definira se i zona djelomične zaštite povijesnih struktura (zona zaštite "B") koja se primjenjuje do donošenja formalne zaštite od strane nadležnog Konzervatorskog odjela. Zaštita se provodi se u dijelovima kulturno-povijesne cjeline koji sadrže vrijedne elemente povijesnih struktura različitog stupnja očuvanosti. Uvjetuje se zaštita i očuvanje osnovnih elemenata povijesne planske matrice i karakterističnih skupina građevina, pojedinih građevina i drugih građevina važnih za ukupnost vrijednosti određene kulturno-povijesne cjeline, a prije svega oblika građevina i sklopova, gabarita i povijesnih sadržaja. Na području ove zone omogućuju se intervencije u smislu prilagođavanja funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez bitnih fizičkih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura. Prihvatljive su metode konzervacije, rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i integracije u cilju povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadržajima, koji proizlaze iz suvremenih potreba; primjenjuje se na pojedinačna kulturna dobra,


sklopove i zaštićene cjeline visoke vrijednosti, arheološke lokalitete te zaštićene kultivirane i/ili kulturne krajobraze.

Na temelju Zakona o zaštiti kulturnih dobara registriranim i preventivno zaštićenim kulturnim dobrima i cjelinama zahvati su mogući samo uz posebne uvjete, odnosno suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.

Slijedi popis registriranih kulturnih dobara prema Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture na dan 17. prosinca 2015. godine.

Popis kulturnih dobara za naselje Korčula: (prema Registru Ministarstva kulture na dan 17. prosinca 2015. godine) Oznaka dobra Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra

Z-3235 Korčula "Moreška" bojni mačevni ples Nematerijalno kulturno dobro

Z-5568 Korčula Arheološki ostaci crkve sv. Luke (otok Lučnjak) Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-5662 Korčula Arheološko nalazište na otoku Gubavac Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4967 Korčula Arheološko nalazište na otoku Majsan Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-3121 Korčula Brevijar iz franjevačkog samostana na Badiji Pokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4861 Korčula Crkva Gospojine Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4859 Korčula Crkva i bratovština Svih svetih Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4919 Korčula Crkva Navještenja Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4854 Korčula Crkva sv. Antuna Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4866 Korčula Crkva sv. Mihovila s kućom bratovštine Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4860 Korčula Crkva sv. Petra Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

P-5104 Korčula Dva rukopisa, iz 16. – 17. stoljeća iz opatske riznice sv. Marka u Korčuli

Pokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4600 Korčula Gradski muzej Korčula - muzejska građa Pokretno kulturno dobro - muzejska građa

RST-443 Korčula Inventar crkve Svih Svetih Pokretno kulturno dobro - zbirka

Z-4920 Korčula Katedrala sv. Marka Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-5455 Korčula Kip sv. Roka iz Zbirke bratovštine Svih Svetih Pokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-3120 Korčula Korske klupe iz franjevačke crkve na Badiji Pokretno kulturno dobro - pojedinačno

RST-0852-1975. Korčula Kuća Palčok Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

RST-0249-1964. Korčula Ljetnikovac Španić - Cviličević Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

R-313 Korčula Namještaj ljekarne Pokretno kulturno dobro - zbirka

Z-1482 Korčula Oltarna pala Navještanje iz Katedrale u Korčuli Pokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-1483 Korčula Oltarna pala Presvetog Trojstva iz katedrale u Korčuli Pokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-1484 Korčula Oltarna pala sv. Marko, sv. Jeronim i sv. Bartolomej Pokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-6627 Korčula Opatski dvor Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4585 Korčula Palača Ismaeli - Gabrielis Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

P-4240 Korčula Podmorsko arheološko nalazište plič Lučnjak Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-5444 Korčula Poliptih Oplakivanje Krista sa svecima iz crkve Svih Svetih


Z-6216 Korčula Povijesna cjelina grada Korčule i njezina neposredna okolina

Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelina

Z-5446 Korčula Raspelo Pokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-5517 Korčula Ruševine crkve sv. Barbare na otoku Sutvara Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

RST-0049-1962. Korčula Samostan i crkva Gospe od Milosrđa na Badiji Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno


Oznaka dobra Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra

Z-4918 Korčula Samostan s crkvom sv. Nikole Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-6372 Korčula Skulptura Pieta iz crkve Svih Svetih u Korčuli Pokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4678 Korčula Slika Gospe od Otoka (Gospa Badijska) iz Opatijske riznice sv. Marka


RST-454 Korčula Slika Sv. Nikola Pokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-6467 Korčula Spomenik palim vojnicima u I. svjetskom ratu Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-6374 Korčula Strop crkve Svih Svetih Pokretno kulturno dobro - zbirka

RST-1429-1996. Korčula Svjetionik Sestrice Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-3119 Korčula Šest oltara crkve Gospe od Milosrđa na Badiji Pokretno kulturno dobro - zbirka

P-4831 Korčula Tri dobra iz Opatske riznice sv. Marka Pokretno kulturno dobro - zbirka

Z-6621 Korčula Utvrda i arheološko nalazište Forteca-Sv. Vlaho Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4588 Korčula Velika i Mala kneževa kula Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Popis kulturnih dobara za naselje Žrnovo (prema Registru Ministarstva kulture na dan 17. prosinca 2015. godine) Oznaka dobra Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra

Z-6614 Žrnovo Arheološko nalazište Jakasova špilja Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

P-4934 Žrnovo Crkva Male Gospe Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4921 Žrnovo Crkva sv. Filipa i Jakova Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4922 Žrnovo Crkva sv. Mihovila Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4865 Žrnovo Crkva sv. Vida Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

P-5213 Žrnovo Ostaci rimske cisterne Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Popis kulturnih dobara za naselje Pupnat (prema Registru Ministarstva kulture na dan 17. prosinca 2015. godine) Oznaka dobra Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra

Z-4924 Pupnat Crkva sv. Jurja Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Popis kulturnih dobara za naselje Čara (prema Registru Ministarstva kulture na dan 17. prosinca 2015. godine) Oznaka dobra Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra

Z-5169 Čara Crkva Gospe od Polja Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4923 Čara Crkva sv. Petra Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-2318 Čara Kaštel Španić Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

RST-0589-1971. Čara Ostatci crkve sv. Stjepana Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno


Popis kulturnih dobara za naselje Račišće (prema Registru Ministarstva kulture na dan 17. prosinca 2015. godine) Oznaka dobra Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra

Z-6484 Račišće Arheološko nalazište špilja Žukovica Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

RST-0611-1971. Račišće Crkva Pomoćnice Kršćanske Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-5170 Račišće Crkva sv. Nikole Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

U nastavku slijedi tabelarni prikaz Korištenje resursa kulturne i prirodne baštine na području Grada Korčule:

R. br. Naziv resursa kulturne baštine

Vrste korištenja (turizam,

ugostiteljstvo, edukacija, sport)

Oblici korištenja (najam,

koncesija)

Tko koristi? Ime i sjedište

Prihod gradu /općini u kn

Broj zaposlenih

Broj posjetitelja

1 KULA REVELIN Turizam Vlasništvo Grada Grad Korčula, trg A. i S. Radića 1 121.935,00 15 (učenici i

studenti) 8.219

2 KULA MARKO POLO Turizam Vlasništvo Grada Grad Korčula,

trg A. i S. Radića 1 351.969,00

HRK 15 (učenici i

studenti) 18.774

3 PALAČA ISMAELI- GABRIELIS Gradski

muzej Korčula Kulturni turizam Vlasništvo Grada Gradski muzej

Korčula 572.989,46 3 11 179

4 KULA Ugostiteljstvo Najam U.O. "Millenium" vl. S. Kapor

5 KULA MORSKA VRATA Galerija Najam Korčula wind d.o.o.

Tablica2. Korištenje resursa kulturne i prirodne baštine na području Grada Korčule

3.2. Prirodna baština Temeljni propis koji regulira zaštitu prirode je Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13).

Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 81/99 i NN 143/08) je temeljni strateški dokument zaštite prirode, koji određuje dugoročne ciljeve i smjernice očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštićenih prirodnih vrijednosti, te načine njezina provođenja, u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem Republike Hrvatske.

Danas se mogu vidjeti veliki pomaci s obzirom na ciljeve koje je Strategija postavila, osobito u području zaštite biološke raznolikosti, pa čak i georaznolikosti, dok su krajobrazi ostali zanemareni. Kao problem navodi se rascjepkanost nadležnosti te nedostatna koordinacija između tri glavna resora: prostornog planiranja, zaštite prirode i kulturne baštine. Strategijom je propisana jedina konkretna aktivnost i to izrada i implementacija "Krajobrazne osnove Hrvatske", kojom će se identificirati obilježja i stanje krajobraza, utvrditi njegove karakteristične osobine, te provesti klasifikacija, kao osnova za utemeljenje instrumenta za njegovu zaštitu, upravljanje i planiranje.

Zaštićenim područjima upravljaju Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode. Osnovni cilj njihova djelovanja je upravljanje zaštićenim područjima u smislu zaštite, održavanja


i promicanja, osiguranja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivo korištenje prirodnih dobara. Javne ustanove nacionalnih parkova i parkova prirode osnivaju se uredbom Vlade Republike Hrvatske. Javne ustanove za upravljanje ostalim zaštićenim područjima osnivaju jedinice područne (regionalne) samouprave ili Grada Zagreba odlukom županijske skupštine ili Gradske skupštine Grada Zagreba. Županija može prepustiti upravljanje zaštićenim područjem lokalnoj samoupravi, tj. javnoj ustanovi koju osniva općina ili grad.

Županijska skupština Dubrovačko-neretvanske županije je na sjednici održanoj 10. prosinca 2004. godine, donijela odluku o osnivanju Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije. Sjedište Ustanove je u Dubrovniku, na adresi Branitelja Dubrovnika 41. Djelatnost Javne ustanove je zaštita, održavanje i promicanje zaštićenih dijelova prirode u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, te nadzor nad provođenjem uvjeta i mjera zaštite prirode za područje kojim upravlja.

Državni zavod za zaštitu prirode, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, izrađuje stručne podloge (studije) za utvrđivanje mjera i uvjeta zaštite prirode za planove gospodarenja prirodnim dobrima (ponajprije osnove/programi gospodarenja šumama, lovno-gospodarske osnove/programi uzgoja divljači/programi zaštite divljači, ribolovne osnove i dr.) i dokumente prostornog uređenja (prostorni planovi županija, gradova, općina, urbanistički planovi uređenja, detaljni planovi uređenja, prostorni planovi područja posebnih obilježja i dr.). Na područjima gdje je obavezno donošenje planova gospodarenja prirodnim dobrima dolazi do preklapanja nadležnosti.

Zakonom o zaštiti prirode, između 1960. i 1970. zaštićeno je sedam lokaliteta, a dva su evidentirana za zaštitu. U Izmjenama i dopunama Prostornog plana Grada Korčule iz 2011. godine definirane su krajobrazne i prirodne vrijednosti Grada Korčule koje ovdje prenosimo:

(a) Prirodne vrijednosti zaštićene temeljem Zakona o Zaštiti prirode (u Upisniku zaštićenih prirodnih vrijednosti Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture):

-poseban rezervat šumske vegetacije: Kočje kod naselja Žrnovo,

Posebni rezervat je područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti, ili je stanište ugrožene divlje svojte, a osobitog je znanstvenog značenja i namjene. U posebnom rezervatu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom (branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, uvođenje novih bioloških svojti, melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog i ostalog korištenja i slično). U posebnom rezervatu dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom. Posjećivanje i razgledavanje posebnog rezervata može se zabraniti ili ograničiti mjerama zaštite.

-značajni krajobraz: otok Badija,

Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i rekreaciji ili osobito vrijedni krajobraz utvrđen sukladno Zakonu o zaštiti prirode. U značajnom krajobrazu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.


-spomenik prirode: stablo crnike u naselju Žrnovo – Klokolina,

Spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode, koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost. Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini koja čini sastavni dio zaštićenog područja nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.

-spomenici parkovne arhitekture:

� park Foretić u naselju Korčula, � drvored čempresa sv. Antun u naselju Korčula, � stablo čempresa u naselju Čara.

Spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani prostor (perivoj, botanički vrt, arboretum, gradski park, drvored, kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja), odnosno pojedinačno stablo ili skupina stabala, koji ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu, ekološku ili znanstvenu vrijednost. Na spomeniku parkovne arhitekture i prostoru u njegovoj neposrednoj blizini koji čini sastavni dio zaštićenog područja nisu dopušteni zahvati ni radnje kojima bi se mogle promijeniti ili narušiti vrijednosti zbog kojih je zaštićen.

-park šuma: Hober,

Park-šuma je prirodna ili sađena šuma, veće krajobrazne vrijednosti, namijenjena odmoru i rekreaciji. U park-šumi su dopušteni samo oni zahvati i radnje čija je svrha njezino održavanje ili uređenje.

- Prirodne vrijednosti evidentirane za zaštitu temeljem Zakona o Zaštiti prirode su:

-spomenik prirode: špilja Samograd u Račišće

-značajni krajobraz: uvala Pupnatska Luka.

2007. godine proglašena je Nacionalna ekološka mreža kojom je obuhvaćeno nekoliko špiljskih lokaliteta, te jedno veće šumsko stanište, dok se ostatak odnosi na uvale, arhipelag i okolni morski dio.

Svaki plan, program ili zahvat koji sam ili s drugim zahvatima može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti plana programa i zahvata za ekološku mrežu, treba ocijeniti u smislu njegove prihvatljivosti za ekološku mrežu.

U Izmjenama i dopunama Prostornog plana Grada Korčule iz 2011. godine navedena su područja ekološke mreže RH, na temelju Uredbe o proglašenju ekološke mreže NN 109/07 (u zagradi su dane šifre smjernica za mjere zaštite područja prema tablici u članku 88. Prostornog plana):

� područja značajna za divlje svojte i staništa: o HR2000042 Jakasova špilja (6000), o HR2000101 Pišurka špilja (6000), o HR2000116 Samograd špilja (6000),


o HR2000228 Pupnat – otok Korčula (26), o HR2000808 Otok Korčula-travnjaci (18; 26; 30; 116; 120), o HR2000939 Klupca (124; 126; 127; 129), o HR2000940 Poluotok Ražnjić (23: 26; Ostalo: zabrana gradnje), o HR2000996 Kočje kod Žrnova na Korčuli (29; 121; 124; 126; 128), o HR2001136 Koridor za morske kornjače, o HR2001137 Koridor Palagruža-Lastovo-Pelješac, o HR3000154 Pupnatska luka (22; 23; 132; 133; 135), o HR3000155 Uvala Orlanduša (22; 23; 29; 132; 133), o HR3000156 Pavja luka (22; 23; 29; 132; 133), o HR3000157 Uvala Rasohatica (22; 23; 29; 132; 133), o HR3000196 Jama na Badiji (11; Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjete), o HR3000426 Lastovski i Mljetski kanal (28; 132; 133), o HR3000431 Akvatorij južno od uvale Pržina i sjeverno od uvale Bilin žal uz

poluotok Ražnjić (22; 25; 31; 32; 132; 133), o HR4000007 Badija i otoci oko Korčule (23; 25; 29; 132; 133; Ostalo: zabrana

gradnje izvan već postojećih naselja); � međunarodno važno područje za ptice:

o HR1000036 srednjodalmatinski otoci i Pelješac (7; 9; 11; 27; 28).

Ugrožena i rijetka staništa (utvrđena Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 07/06, 119/09)), iskazana prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa (NKS):

� kopnena staništa: o E82 stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike, o C36 Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu - i stenomediterana, o D34 Bušici;

� točkasta kopnena staništa:

o B1423 Zajednica piramidalnog zvončića i modrog lasinja, o E815 Mješovita šuma i makija oštrike i crnoga jasena;

� stijene i točila: o B142 Dalmatinske vapnenačke stijene, o B22 Ilirsko-jadranska, primorska točila;

� morska staništa: o G41 Cirkalitoralni muljevi, o G42 Cirkalitoralni pijesci, o G43 Cirkalitoralna čvrsta dna i stijene, o G36 Infralitoralna čvrsta dna i stijene, o G35 Naselja posidonije.

Divlje svojte: Vrste i podvrste biljaka, životinja i gljiva, koje nastanjuju ili obitavaju na području obuhvata Plana štite se prema Zakonu o zaštiti prirode, a utvrđene su Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 07/06) i/ili Crvenim popisom ugroženih biljaka i životinja Hrvatske.


Geobaština:

Krški ekološki sustavi predstavljaju prirodne vrijednosti od međunarodnog značaja u smislu Zakona o zaštiti prirode. Zakonom o zaštiti prirode zaštićeni su svi minerali, sigovine i fosili. Svi speleološki objekti su u vlasništvu RH, a čine sastavni dio ekološke mreže, uključujući i speleološke objekte u podmorju.

Krajobrazi:

Krajobrazi se štite Zakonom o zaštiti prirode. Krajobrazne tipove i osobito vrijedne krajobraze kao zaštićene prirodne vrijednosti utvrđuje Ministarstvo kulture na prijedlog Državnog zavoda za zaštitu prirode. Međutim, kako Krajobrazna osnova Republike Hrvatske još nije donesena, osobito vrijednim predjelima, prirodnim i kulturnim krajobrazima, smatraju se oni određeni Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije i PPUG Korčula. Zaštićeni su:

� u kategoriji osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz: o južna pučinska obala, o krajolik u Pupnatu, o Korčulansko - pelješki arhipelag, o šumica u naselju Račišće uz crkvu sv. Nikole, o šuma Fortezza, o šuma Carevića glava uz uvalu Uš i hotel Bon Repos, o šuma na poluotočiću Banja na istočnom rubu uvale Banja, o šuma Bori, o Paganettijeva pećina na Korčuli, o Špilja Pišurka na Korčuli, o Špilja Zaglav na Korčuli, o sjeverna obala prema Pelješkom kanalu (od naselja Račišće prema zapadu), o uvala Samograd.

� u kategoriji osobito vrijedan predjel – kultivirani krajobraz:

o Žrnovsko polje, o Pupnatsko polje, o Čarsko polje, o dolac u središtu naselja Račišće, o vinogradi na strmim terenima u Žrnovu, Račišću i Knežama, o poluotok Turanj dio sjeverno od ceste Ž-6224, o područje sjevernih i južnih obala otoka Korčule.

NATURA 2000 je ekološka mreža Europske unije koja obuhvaća područja važna za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova. Ovaj program koji čini osnovu zaštite prirode u EU proizlazi iz Direktive o pticama i Direktive o staništima. Svaka zemlja članica EU doprinosi stvaranju mreže NATURA2000 određivanjem Područja posebne zaštite (Special Protection Areas – SPA) za ptice i Posebnih područja zaštite (Special Areas of Conservation) za ostale divlje svojte i stanišne tipove. Područja moraju biti odabrana na način da osiguravaju opstanak određenih divljih svojti i stanišnih tipova navedenih u dodacima direktiva. U područjima NATURA 2000 potrebno je definirati i provoditi mjere upravljanja koje će osigurati tzv. dobro stanje vrsta i stanišnih tipova radi kojih je zaštićeno.


Slika 2. NATURA 2000 područje otoka Korčule (Izvor:Bioportal.hr/gis)

Natura 2000 područje: Legenda

Zaštićeno obalno područje mora (ZOP)

Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/2013) utvrđeno je zaštićeno obalno područja mora obalnih jedinica lokalne samouprave. Planiranje i korištenje prostora ZOP-a se radi zaštite, ostvarenja ciljeva održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog razvoja provodi uz ograničenja u pojasu kopna i otoka u širini od 1000 m od obalne crte i pojasu mora u širini od 300 m od obalne crte.

Prema Zakonu o prostornom uređenju u ZOP-u se prostornim planiranjem mora:

� očuvati i sanirati ugrožena područja prirodnih, kulturno-povijesnih i tradicijskih vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te poticati prirodnu obnovu šuma i autohtone vegetacije,

� odrediti mjere zaštite okoliša na kopnu i moru te osobito zaštititi resurse pitke vode, � osigurati slobodan pristup obali, prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, osobito

pomorskog dobra, � očuvati nenaseljene otoke i otočiće prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti, rekreaciju,

organizirano posjećivanje, istraživanje i bez građevinskih područja, � uvjetovati razvitak osobito javne infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti

krajolika, � ograničiti međusobno povezivanje i duž-obalno proširenje postojećih građevinskih

područja, odnosno planirati nova građevinska područja izvan površina koje su u naravi šume,

� sanirati napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i proizvodna područja prvenstveno pejzažnom rekultivacijom ili ugostiteljsko-turističkom i sportsko-rekreacijskom namjenom.


4. Korištenje prirodne i kulturne baštine u turističke svrhe – trenutno stanje

4.1 Korčula Korčula je administrativno središte Grada Korčule kojem pripadaju naselja Račišće, Žrnovo, Pupnat i Čara. Gore navedena mjesta imaju veliki potencijal razvoja ruralnog turizma. Pretpostavka razvoja ruralnog turizma je postojanje većeg broja smještajnih jedinica u tradicionalnim kamenim kućama. Velik je broj kamenih tradicionalnih kuća u zapuštenom stanju zbog nesređenih vlasničkih odnosa nad nekretninama. Potrebna je intervencija lokalne samouprave za ubrzanim postupkom utvrđivanja vlasništva nad nekretninama.

Vrhunska gastro ponuda lokalnih ugostiteljskih objekata počiva na ponudi lokalnih i autohtonih proizvoda stoga je potrebno unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju na brojnim poljima na području Grada Korčule. Dio lokalnog stanovništva bavi se poljoprivrednom proizvodnjom za vlastite potrebe ili potrebe agroturizma. Prepreku ekstenzivnijoj poljoprivrednoj proizvodnji predstavlja visoka cijena vode za navodnjavanje.

Korčula je okružena malim nenastanjenim otočićima. Najveći od njih je Badija, a tu su još i Vrnik, Kamenjak, Rogačić, Velike i Male Stupe, Planjak, Majsan, Gubavac, Sutvara, Bisače i Sestrice. Još od vremena antike, s pojedinih se otočića eksploatirao kvalitetan kamen za gradnju grada i zidina Korčule. Ostaci kamenoklesarskih radionica i kamenoloma prisutni su na otočićima, a u pojedinim "kavama" još se i danas „bere“ kamen. Prisutnost kamenoloma povezana je s nastankom plaža s oblutcima. Na otočiću Majsanu nalaze se arheološki lokaliteti, a u podmorju otoka i podmorski lokaliteti koji svjedoče o značaju otoka u prošlosti. U akvatoriju Korčule odvila se i povijesna bitka 1298. godine između Mletačke i Genoveške flote u kojoj je zarobljen poznati istraživač i putnik Marko Polo. Taxi brodovi ljeti voze dnevne linije do otoka Badije i otoka Stupe na kojima se nalaze ugostiteljski objekti.

KUD Moreška i Hrvatsko glazbeno društvo Sv. Cecilija čuvaju više stoljeća staru tradiciju viteške igre moreška, koja je nekada bila rasprostranjena na Mediteranu a danas se „bati“ samo u gradu Korčuli. Jedna od značajnijih vjerskih tradicija su i tri bratovštine (bratovština Svih Svetih, bratovština Sv. Roka i i bratovština Sv. Mihovila) čiji se članovi i danas ponose brižno čuvanom tradicijom svojih predaka. Sale korčulanskih bratovština su poput muzeja i čuvaju vrijedna umjetnička djela. Za posjetitelje je otvorena samo sala bratovštine Svih Svetih.

Udruga Korčulanski karnevalski klub „Bonkulovići“ njeguju tradiciju maškaranja i karnevalskih običaja koji su tradicionalno prisutni u veljači. Redovito organiziranju zabavnu manifestaciju "Maškarani doček pola Nove godine" koji se održava 30.06. u Korčuli.

Park šuma Hober prostire se na 25 ha površine pod gustom šumom alepskog bora (Pinuscf. halepensis) sa šetnicama i stazama. Potrebno je revitalizirati park šumu i staviti je u funkciju čovjeka bez narušavanje njene prirodne ravnoteže. Potrebno je bolje održavati prohodnost staza kroz šumu, postaviti informativne ploče te obnoviti postojeće klupe. Naplov (čistina koja je služila za sakupljanje kišnice) i Pjaceta (popločani trg) nalaze se u središtu park šume Hober i trenutno nisu turistički valorizirani.


Iako su mjesta Žrnovo, Pupnat i Račišće smještena u radijusu od 5 do 12 km od grada Korčule, ne postoje uređene pješačke niti biciklističke staze koje ih povezuju, a svakodnevno veliki broj gostiju iskazuju interes za takvom turističkom ponudom.

Moguće je organizirati kolonije likovnih umjetnika na širem području grada Korčule u svrhu obogaćivanja kulturne ponude grada i okolice.

U gradu Korčuli nalaze se trgovine s ponudom izvornih otočkih proizvoda poput marmelada, maslinovog ulja, likera, sušenog voća i slično. Uz kvalitetnu gastro ponudu ističemo i korčulansko slatko: lojenice, prikle, cukarine, klašune i rožatu koje se danas nalaze u ponudi biranih ugostiteljskih objekata.

Festival vina "Crni otok-bijela vina" se po prvi se put održao u gradu Korčuli 21.7.2013. g, a okupio je19 proizvođača bijelih vina s otoka Korčule i iz okolice. Sajam se i dalje održava sredinom srpnja svake godine.

4.2 Račišće Račišće je najmlađe mjesto na otoku. Pomorstvo i trgovina najznačajnije su gospodarske grane u njegovoj povijesti. Posebno se ističe uloga žena jer su u višegodišnjoj odsutnosti muškaraca, uz kućne poslove, preuzimale i sve ostale fizički zahtjevne poslove.

Zbog nestašica pitke vode, žene iz Račišća su svakog dana veslajući prelazile Pelješki kanal i nosile vodu s izvora vode na Pelješcu. U okolici mjesta nalaze se udubine u stijenama u kojima se sakuplja kišnica i koje su služile kao pojilišta za stoku. Ograničeni resursi pitke vode i malobrojnih „lokava“ često su u prošlosti uzrokovali sukobe.

Od Račišća do uvala Vaja i Samograd vodi makadamska cesta. U Vaji je nekada bio kamenolom čiji se ostaci i danas vide. U Samogradu se nalazi špilja koja je do danas samo dijelom istražena. Špilju nastanjuje endemski račić latinskog naziva Alpioniscuschristiani. Makadamska cesta nastavlja se sve do Babine, malog mjesta smještenog na sjevernoj obali otoka, oko 5 km udaljenog od Blata. Cesta je u potpunosti prohodna ali je pogodna samo za pješake i terenska vozila. Brojni maslinici pružaju se niz padine gotovo sve do mora.

U Račišću je župna crkva sv. Nikole, zaštitnika pomoraca i putnika. Od nematerijalne baštine ističe se tradicionalni ples „Račiški tanac“ koji se pleše na vjenčanjima.

U posljednje vrijeme izgradio se značajan broj smještajnih kapaciteta u Račišću te u susjednoj uvali Kneže. U Račišću i uvali Kneže djeluje nekoliko ugostiteljskih objekata.

Mornareva noć se tradicionalno održava jednom u turističkoj sezoni, a povremeno se organiziraju i zabavne večeri kada se gostima predstavljaju običaji poput povlačenje konopa. Nekada je klapsko pjevanje bilo popularno u mjestu. Tijekom ljetnih mjeseci, građani udruženi u udrugu Račiško srce, organiziraju klapske i plesne večeri, a u zimskom periodu obogaćuju društveni život različitim događanjima.


Velik problem je neriješen kanalizacijski sustav na području mjesta. Rješenje ovog problema osnova je za daljnji razvoj mjesta.

4.3 Žrnovo Na području mjesta Žrnova, u svim cjelinama (Brdo, Prvo selo, Kampuš i Postrana) velik je broj zapuštenih kamenih kuća. U predjelu Postrana nalazi se crkva Sv. Roka i pjaceta sa ostacima „žbara“ (dvije rupe u kamenu korištene tijekom izvođenja lančanog plesa sa mačevima Moštra) što je ogledni primjer ruralne arhitekture. Kamenoklesarstvo i poljoprivreda, osobito vinogradarstvo i maslinarstvo, najznačajnije su gospodarske djelatnosti u povijesti ovog mjesta.

Na području mjesta Žrnovo brojne su uvale sa šljunčanim plažama koje privlače posjetitelje. Od Postrane, zaseoka mjesta Žrnovo uz makadamski put, pruža se i označena botanička staza do Pavja luke. Osobitost ove staze je raznolikost vrsta flore. Od mjesta Postrana pružaju se makadamske ceste prema uvalama Rasohatica, Pavja luka, Bratinja luka i Orlanduša. Mjesta Žrnovo i Pupnat povezuje Napoleonov put, a pruža se trasom kroz vinograde i maslinike. Arheološko nalazište Jakasova špilja nije otvoreno za posjetitelje. Važno je zaštiti arheološka nalazišta da bi se tek nakon toga prilagodila za obilazak posjetitelja.

Od zaselka Brdo vodi uži makadamski put prema specijalnom šumskom rezervatu Kočje. Zbog male površine i iznimne bioraznolikosti ovo je područje zaštićeno. Osobitost Kočja su kamene dolomitske gromadne stijene i stara šuma primorskog hrasta crnike (QuercusIlex). S botaničkog stajališta to je najvrijednije područje otoka Korčule.

U Žrnovskoj banji, do koje se od Žrnova stiže strmim i uskim asfaltiranim putem nalaze se ostaci antičke cisterne. Na području Žrnovske Banje postoji nekoliko ugostiteljskih objekata.

Od nematerijalne baštine izdvaja se viteška igra Moštra. Moštra se tradicionalno pleše na dan Sv. Roka 16.08. Statut Moštre datira iz 1620.g U Žrnovu se tijekom kolovoza održava „Makarunada“, gastro manifestacija, na kojoj posjetitelji osim kušanja makaruna (domaće tjestenine) s umakom od mesa, mogu sudjelovati u gastro radionicama.

Petar Šegedin, jedno od najznačajnijih imena hrvatske književnosti, rodom je iz Žrnova. U Žrnovu u Postrani, postoji etnografska zbirka u vlasništvu Pavla Šaina otvorena za posjetitelje po dogovoru.

Tradicija maškara i maškaranih bala jedno je od događanja u zimskom periodu koji su motiv dolaska posjetitelja. Trganje naranči, događaj u zimskom periodu može privući organizirane grupe gostiju.

4.4 Pupnat Osobitost mjesta su brojne i vrlo očuvane autohtone kućice koje bi trebale naći prostora u turističkoj ponudi mjesta. Dio kućica bi se mogao prenamijeniti u kušaonice maslinovog ulja. Na području mjesta Pupnat tek je nekolicina smještajnih objekata.


Mještani ističu važnost očuvanja prirodnog okoliša, osobito uvala koje su vrlo posjećene i stoga upravljanje plažama mora biti organizirano i uređeno na način da se razradi plan aktivnosti potrebnih za očuvanje prostora.

Iznad mjesta na uzvisini nalazi se vidikovac s kojeg se pruža pogled na oba kanala (Pelješki i Korčulanski). Do vidikovca vodi uska staza. Na ovom području nalaze se „gradine“ – ostaci nekada utvrđenih naselja Ilira.

Duž ceste Pupnat – Pupnatska luka postoji makadamska staza u dužini 15 km na pravcu “lokva-Smokova-Žrnovica-Pupnatska luka-Pupnat“ (1 km ceste potrebno je prilagoditi biciklistima iako je za pješake prohodno čitavom dužinom) kroz maslinike. U Pupnatskoj luci, do koje vodi asfaltirani put, nalaze se dva ugostiteljska objekta i malobrojan privatan smještaj.

Staza od Pupnata prema Račišću potpuno je zarasla je u makiju. Na pojedinim područjima nalaze se divlji deponiji. Pupnat i uvalu Bačva povezuje makadamska cesta. Važno je nastaviti biciklističke staze koje postoje u dužini od 15 km ( lokva-Smokova-Pupnatska luka-Pupnat) i napraviti adaptaciju postojeće staze kako bi u potpunosti bila upotrebljiva za bicikliste.

U Pupnatu djeluje Kumpanija koja izvodi viteški ples s mačevima te udruga Pampinata. Pampinata promovira kulturu ispijanja vina, a planira i organiziranje tečaja za sommeliere.

4.5 Čara U mjestu Čara prevladavaju tradicionalne kamene kuće, a veći broj kuća trebalo bi potpuno obnoviti. Nerazriješeni vlasnički odnosi doprinose zapuštanju tradicionalnih kuća, no u budućnosti to bogatstvo predstavlja perspektivu razvoja ruralnog turizma.

U mjestu Čara, uz župnu crkvu sv. Petra, nalazi se višestoljetni čempres zaštićen kao Spomenik prirode.

U Čarskom polju splet je staza koje vode kroz maslinike, vinograde i pokraj šest lokava koje su služile lokalnom stanovništvu za napajanje stoke. Pored groblja se nalazi crkva Gospe od čarskoga polja gdje se 25.7. na dan mjesta Čare, slavi najveće hodočasničko proštenje na otoku. Dio staza je asfaltiran dok su pojedine makadamske. Pojedini odvojci staza, koji nisu asfaltirani, pružaju se prema moru i uvalama sa šljunčanim plažama (Čavića luka, Plavina ...)

U Čavića luci, tradicionalno blagoslov baraka 25.7. rano ujutro (priča o pastirici Tasovac kojoj se prikazala Gospa u Gospinoj vali ).

Čara je, uz Smokvicu, nadaleko poznata po proizvodnji vrhunskog bijelog vina pošipa. U suradnji s vinarima Smokvice, krajem srpnja se održavaju Dani Pošipa. Manifestacija traje osam dana. Svečano otvaranje i zatvaranje manifestacije naizmjenično je organizirano u Brni i Zavalatici. Tijekom manifestacije, u večernjim su satima otvoreni podrumi za degustaciju vina i lokalnih proizvoda.


Čari postoje 4 vinarije:

1. Poljoprivredna zadruga POŠIP-Čara http://www.vinarija-posip-cara.hr Upravitelj Luka Marelić Tel : ++00385(0)20 833-146 Janko Jovanov ++00385 (0)91 515 0678 [email protected] 2. Vinarija "ŠAIN-MARELIĆ"-Čara Upravitelj Juraj Šain Tel : ++00385 (0)91/561-7657 3. Vinarija "KRAJANČIĆ"-Čara Upravitelj Luka Krajančić Tel : +385 (0)98/427-873 E-mail: [email protected]

4. Poljoprivredna zadruga "NERICA"-Čara PZ Nerica – Jakša Krajančić ++00385 (0)915 349 880 Upravitelj Branimir Krajančić Tel +385 (0)20 834-055

U vinarijama Šain-Marelić i Luka Krajančić organiziraju se i probe vina za grupe i individualne posjete gostiju.

„Kaštil“ usred mjesta, sada u privatnom vlasništvu podsjeća na prošla vremena iz legende o braći „Črnomirima“ koji su se u 11. stoljeću oduprijeli samovolji korčulanskog kneza.

U Zavalatici, uvali koja pripada mjesnom odboru Čara, nalazi se većina privatnih smještajnih kapaciteta Čare, kao i ugostiteljski objekti. U srpnju i kolovozu organiziraju se fešte i nastup viteške igre Kumpanije.

Na predjelu Dubovo, između mjesta Čare i Pupnata, nalazi se najviša točka otoka Korčule, Klupca (569 m). Na tom, površinom velikom području, brojne su staze (neasfaltirane) kroz raslinje makije i aromatičnog bilja. Staze su pogodne za duge šetnje. Tim područjem slobodno pase stoka. Na Puhovom polju nalaze se korita za stoku (krave i konje). Spomenute staze u polju moguće je prelaziti brdskom biciklom.

Nematerijalna kulturna baština područja Čare uključuje stoljetni mačevalački ples od boja "kumpanija" stare bale (ples), limenu glazbu, klapsko pjevanje, svečane i redovite priredbe, tradiciju narodnog pjesništva.

Gastronomska ponuda uključuje: zelje, rakiju i marmeladu od «maginja» (mekinja) i «lumbliju» (Alberto Fortis: Viaggio in Dalmazia, priča o kumpanijama i biranju kralja).


Ilegalna odlagališta smeća (divlji deponiji) sprječavaju značajniji razvoj tematskih staza iako cjelokupno područje obiluje zanimljivostima koje je jednostavno uključiti u turističku ponudu.

5. Korištenje prirodne i kulturne baštine u turističke svrhe – projekcije

Što se tiče prirodnih datosti, one čine idealnu osnovu za razvoj avanturističkog i rekreativnog turizma. Poznato je da je Pelješki kanal (koji odvaja Korčulu od Pelješca) s obzirom na režim vjetrova, jedna od najatraktivnijih lokacija za jedriličare, ali i za wind-surfere, te kite-surfere. U organizaciji jedriličarskog kluba Oreb Sailing održavaju se brojne škole jedrenja uključujući i obuku za studente Kineziološkog fakulteta iz Zagreba. Također je u 2013. godini održano svjetsko prvenstvo u jedrenju na dasci „Formula 1 Windsurf World Championship“ u Pelješkom kanalu.

Nadalje, otok je većinom izgrađen od vapnenca, te je prepun špilja, što je idealno za razvoj rekreativne speleologije. Na temelju Zakona o zaštiti prirode regulira se izdavanje koncesije, pravnoj ili fizičkoj osobi, za upravljanje speleološkim objektom radi posjećivanja i razgledavanja, ako se speleološki objekt nalazi izvan zaštićenog područja ili ako nije posebno zaštićen.

Na području Grada postoje skupine vertikalnih stijena koje bi se mogle uobličiti u penjališta za sportsko slobodno penjanje, koje je u svijetu već odavno razvijeno, a kod nas tek doživljava procvat. U Gradu Korčuli postoji nekoliko speleologa i penjača koji aktivno promiču penjanje i speleologiju.

Postoji potreba za uređenjem i dodatnim opremanjem sportske infrastrukture na području Grada Korčule. Grad Korčula ima dugu tradiciju bavljenja sportom što nije u dovoljnoj mjeri iskorišteno u turističkom razvoju.

Na području Grada Korčule postoje 3 pješčane plaže u sklopu Hotela Bon Repos te 33 prirodne šljunčane plaže koje sve imaju kopneni prilaz, te se većina masovno eksploatira, budući da predstavljaju srž današnje turističke ponude. Na 8 se plaža nalaze ugostiteljski objekti.

Otočna bioraznolikost je poprilično neistražena, a otok sam po sebi podrazumijeva specifične životne oblike i ekologiju. To znači da bi se neko vrijeme tu mogao razvijati i znanstveno-istraživački turizam. 2010. godine pokrenuta je inicijativa u tom smjeru. Održao se prvi Tjedan prirodoslovlja na kojem su sudjelovali istraživači speleolozi, biospeleolozi, geolozi i mikolozi.

Biološka raznolikost podmorja je vrlo značajna zbog jake razvedenosti obale, gustih naselja Posidonije, te mnoštva podvodnih špilja, što uz činjenicu da su temperature od 5. – 11. mjeseca u rasponu od 17 – 27°C, čini idealne uvjete za razvoj ronilačkog turizma. Podmorje je također bogato mnogim antičkim i drugim povijesnim predmetima, koji nažalost nisu zaštićeni. Na području Grada djeluje jedan ronilački centar, te jedan ronilački klub koji se bavi uglavnom akcijama čišćenja podmorja. Navedeni uvjeti čine i dobru podlogu za popularizaciju rekreativnog ribolova, međutim na području postoji problem nekontroliranog izlova ribe, što od koćara, minera, te podvodnih ribolovaca s puškom, zbog sve većih zahtjeva restorana i drugih ugostiteljskih objekata.


Kako se velik broj stanovnika bavi poljoprivredom, postoji velik broj asfaltiranih i neasfaltiranih staza koje bi se mogle označiti kao biciklističke staze. Korčula posjeduje kartu biciklističkih staza, ali trebalo bi je revidirati. Staze su ucrtane uglavnom po prometnicama od kojih mnoge nisu primjerene za biciklizam.

Postoje i izvrsne staze za pješačenje, no većina staza nije pravilno označena. Ne postoji planinarsko društvo, niti inicijative za nečim takvim, no potreba očito postoji. Mnoge agencije dovode svoje goste na pješačke ture. Neprimjereno obilježavaju staze čak i u zaštićenim prirodnim područjima (šuma Kočje). Potrebno je regulirati takvu vrstu turizma. Naime, Zakonom o zaštiti prirode propisano je izdavanje koncesije i koncesijskog odobrenja za obavljanje gospodarske djelatnosti u posebnom rezervatu, ali i park-šumi, značajnom krajobrazu i spomeniku parkovne arhitekture, međutim problem je uspostave kontrole pa koncesije nitko ne plaća.

U nastavku su dani prijedlozi za obogaćivanje turističke ponude pojedinih mjesta u Gradu Korčuli. Identifikacija mogućih projekata kao preduvjet za porast stope razvoja ruralnog turizma dana je u tabličnom obliku za svako mjesto.

5.1. Korčula R.br. Projekt Opis 1 Tvrđava Forteca –

interpretacijski centar

Engleska tvrđava – Fort Wellington, neiskorišteni potencijal kulturne baštine koji je potrebno valorizirati u svrhu turizma. Pogodna je za interpretaciju razmeđa kultura Mediterana (Venecijanska Republika – Dubrovačka Republika – Napoleonski ratovi).

2.1. 2.2.

Poljski putevi od vidikovca glavica sv. Antuna do Lumbarde – preko područja Donje blato i Gornje blato

Postoji veliki broj poljskim putova koji nisu obilježeni niti ucrtani te se stoga ne koriste u turističke svrhe. Na području općine Lumbarde veliki je broj ugostiteljskih objekata i privatnih vinarija pa se nedostatak uređenih pješačkih i biciklističkih staza jako uočava.

3 Valorizacija korčulanskog arhipelaga

Arhipelag se sastoji od dvadesetak otočića od kojih je jedino Vrnik stalno naseljen. Potencijalne tematske rute: a) Obilazak otočića Vrnika ( postoji 29 kamenoloma, ali pristup do njih je otežan, potrebno je dogovoriti korištenje s privatnim vlasnicima; potrebno je odrediti mjesto održavanja radionica kamenoklesarstva – eventualno u staroj školi na Vrniku), b) Badija (franjevački samostan s crkvom i klaustrom okružen gotičkim triforama te crkva-tvrđava sv. Katarine; razmeđe kultura – morski kanal između poluotoka Pelješca i Korčule razdvajao je Mletačku i Dubrovačku Republiku),


c) otočić Majsan –arheološki lokalitet i značaj, d) otočići Planjak, Kamenjak, Sutvara (Sv. Barbara). Potrebne investicije: Radionica kamenoklesarstva; Studija o zaštiti prirodnog bogatstva i brendiranju;

4 Muzej brodogradnje i replika "škvera" u gradu Korčuli

Grad Korčula bi trebao odrediti lokaciju za Muzej brodogradnje i organizirati edukacijske radionice o značaju brodogradnje.

5 Korčulansko slatko Radionice za pripremu slatkog u slastičarnici tradicionalnih kolača (lojenice, prikle, cukarini, klašuni, … )

6 Kuća Moreške Kuća Moreške uz interaktivnu edukacijsku radionicu.

7 Vjerske tradicije u gradu Korčuli

Obilazak sali bratovština uz prikaz vjerskih svetkovina kroz godinu.

8 Kula Kanavelić Zbirka posvećena Petru Kanaveliću.

9 Palača Arneri Zbirka posvećena obitelji Arneri, stalne i povremene izložbe.

10

Palača Ismaeli – Gabrielis

Rekonstrukcija palače i uvođenje modernog multimedijalnog načina interpretacije muzejske baštine.

11 Kuća Marka Pola Potrebno je obnoviti kuću Marka Pola te osmisliti stalni postav.

12 Park šuma Hober 12 ha površine pod gustom šumom alepskog bora (Pinus cf. halepensis) sa postojećim šetnicama i stazom kroz šumsko područje. Potrebna je revitalizacija park šume i valorizacija spomenika poginulima u 1. Svjetskom ratu.

13 Naplov i Pjaceta Potrebno je osmisliti turistički sadržaj. Primjeri: Otvorena ljetna pozornica s ugostiteljskim objektom; Uređenje vidikovca na prilazu Naplovu s pogledom na grad Korčulu; Tematska staza od Fortece do Engleske pjacete.

14 Osmišljavanje i izrada autohtonih suvenira

Na području otoka Korčule i poluotoka Pelješca ne postoji dovoljan broj autohtonih suvenira.

15 Adrenalinski park Potrebno je pronaći lokaciju, osmisliti i realizirati sadržaj.

16 Obnova zidina grada Korčule, posebno južnog zida

Potrebno je obnoviti zidine grada Korčule i staviti ih u funkciju. Najočuvanije su južne zidine koje je potrebno pretvoriti u šetnicu s bogatim kulturno-povijesnim sadržajem.

Tablica 5. Projekti Korčula


5.2. Račišće

R.br. Projekt Opis 1 Legende i povijest

mjesta Legende - sukobi oko lokava i povijesne crtice vezane za tradiciju pomorstva i trgovine. Potreban je poseban osvrt na ulogu žene u Račišću.

2 Tematska staza Račišće - Vaja preko uvale Samograd

Staza kroz maslinike uz osvrt na floru i faunu područja (endemski račić Alpioniscus christiani). Posjet crkvi i konobi uz sudjelovanje u tradicionalnom plesu - Račiški tanac.

3 Etno ribarska kuća u Račišću

Interpretacijski centar o povijesti Račišća, posebno o ulozi žena.

4 Brodarstvo u Račišću

Postoji duga tradicija brodarstva u Račišću. To je bila jedna od većih flota na Jadranu.

5 Cesta Račišće-Babina

Bitna investicija zbog povezanosti područja.

6 Quercus Illex

Najveće stablo na otoku Korčuli – potrebno je njegovo brendiranje i korištenje u turističke svrhe.

7 Kamenolom u Vaji Kamenom iz ovog kamenoloma gradio se New York. Predstavlja izvrsnu lokaciju za edukacijski centar.

Tablica 6. Projekti Račišće

5.3. Žrnovo R.br. Projekt Opis 1 Tematska staza

Postrana Tematska staza počinje kraj Gospe od Lurda, preko Grdice (dvije prirodne lokve), Lokvica (pogled na cijelo Žrnovo i pelješki kanal) prolazi duž mjesta Postrana, obilazak crvke Sv. Roka, ogledni primjer ruralne arhitekture, Pjaceta Sv. Roka (rodna kuća Jakova Baničevića, osvrt na život i djela Petra Šegedina, etnografska zbirka Pavla Šaina, žbare), preko polja do Sv. Martina i Državnog arhiva – predlažemo naziv: Put Sv. Martina.

2 Tematska staza Rasohatica

Tematska pješačka i biciklistička staza prema uvalama - Bratinja luka - Pavja Luka, Jakasova špilja (arheološki lokalitet).

3 Tematska staza Brdo – Kočje – Napoleonov put - Žrnovo

Tematska staza prolazi prema Brdu do Kočja uz tumače s planovima i obilazak konoba ili agroturizama uz osvrt na floru i faunu.


4 Tematska staza Žrnovo – Brdo - Vrbovica - Žrnovska Banja

Kružna tematska staza od Žrnova prema Žrnovskoj Banji.

5 Etno selo u Žrnovu, „donkey safari“

Veći naglasak na malu farmu tovara (magaraca) sa turistički turama, „donkey safari“.

6 Kamenoklesarska radionica

Bitna gospodarska djelatnost kroz povijest. Potrebno je odrediti lokaciju za održavanje radionica i osmisliti sadržaj.

7 Radionica makaruna

Tradicionalno jelo u Žrnovu. Redovito se održava manifestacija Makarunada.

8

Uređenje sportsko-rekreativnih zona

Grad Korčula ima dugu tradiciju aktivnog bavljenja sportom. Navedeno nije u dovoljnoj mjeri iskorišteno u turističkoj promociji. Potrebno je dodatno urediti i opremiti sportsku infrastrukturu te brendirati Grad Korčulu kao mjesto aktivnog i zdravog življenja.

Tablica 7. Projekti Žrnovo

5.4.Pupnat R.br. Projekt Opis 1 Tematska staza

Pupnatska luka Tematska staza (biciklističko-pješačka) kroz maslinike uz obilazak Gradina i najstarijeg dijela mjesta, crkve te lokalnih konoba i agroturizama. Za pješačke ture prijedlog je tematska staza "samoniklo jestivo bilje" ili staza "aromaterapije".

2 Free climbing Stijene iznad Pupnatske luke se mogu valorizirati kroz free climbing.

3 Kuća Kumpanjije Vezana uz tradicionalni ples s mačevima.

4 Tematska staza Pupnat - Račišće

Tematska staza prema Račišću, prolazak pokraj Dočića i lokava, spuštanje do Račišća, nastavak staze prema Samogradu i spiljama - edukacijska radionica o krškim oblicima reljefa.

5 Tematska staza Napoleonov put

Staza duž trase Napoleonovog puta kroz vinograde do Žrnova uz obilazak lokalnih konoba i agroturizama.

6 Tematska staza Bačva

Staza od Pupnata prema Bačvi uz tumače i planove o flori i fauni (morski svijet) i otoku Lastovu na obzoru, uz posjet konobi u uvali.

Tablica 8. Projekti Pupnat


5.6.Čara R.br. Projekt Opis 1 Tematska staza

kroz Čarsko polje Staza prolazi pokraj lokava kroz vinograde pošipa i maslinike izvrsnog čarskog maslinova ulja. Staza prolazi pokraj crkvice Gospe od čarskoga polja, zaštićenog višestoljetnog čempresa uz župnu crkvu sv. Petra i «kaštil» Španića (legenda o braći Črnomirima, lokve kroz prošlost itd.). Svetište Gospe od čarskog polja priznato i nema razloga da se taj potencijal turistički ne eksploatira.

2 Tematska staza – vidikovac Križ

Tematska staza prolazi pokraj lokava u pravcu Križa (vidikovac) iznad Čare. Strmi uspon oko 50 minuta hoda u jednom smjeru. U povratku obilazak vinarije i crkve Gospe od čarskog polja i alabastrenim reljefima na gospinom oltaru (priča o vrijednosti spomeničkog dobra, podrijetlu reljefa, pučke predaje, najveće hodočasničko proštenje na otoku 25. VII.).

3 Tematska staza -Čavića luka i Žitna

Kružna tematska staza, kroz vinograde i maslinike, pored lokava do Čavića luke i Žitne. Uređenje okoliša oko svetišta na kojem se pastirici Tasovac prikazala Gospa u Gospinoj vali – Čavića luci (blagoslov baraka 25. VII.), Tematska staza na povratku u Zavalaticu prolazi pored privatnih vinarija gdje se pruža mogućnost kušanja vina i maslinovog ulja.

4 Tematska staza – Čara - Smokvica

Tematska staza, kroz vinograde i maslinike od Čare do Smokvice i obilazak privatnih vinarija (koliko i koje vinarije) uz kušanje vina i maslinova ulja u Smokvici i Čari (vinarija Toreta, torete obitelji Baničević), posebno Dani pošipa u Čari i Smokvici u vrijeme turističke sezone.

5 Tematska staza Dubovo

Staza od Dubova prema najvišem vrhu na otoku Klupca, stazom «aroma» i korita za stoku (krave i konje na Puhovom polju (ljekovito bilje: vrste, uporaba u gastronomiji i liječenju).

6 Muzej vina Ova je investicija uvrštena u Strategiju razvoja turizma Dubrovačko-neretvanske županije 2012.-2022. Vrhunsko bijelo vino sorte pošip ima zaštićeno porijeklo od 1967. godine.

Tablica 9. Projekti Čara


6. Koncept „Albergo diffuso“ kao jedan od temelja razvoja održivog turizma

6.1 Uvod Koncept „Albergo Diffuso“ kao inovativni koncept gostoprimstva pokrenut je u regiji Friuli u Italiji u ranim 1980-im godinama sa ciljem da doprinese revitalizaciji središta malih, povijesnih gradića i sela, a koja se nalaze van uobičajenih turističkih ruta. Glavni motiv pokretanja Koncepta bio je pokušaj revitalizacije i obnove starih gradskih jezgri brojnih planinskih gradića koji su se nakon potresa i depopulacije našli pred izumiranjem. Hrvatski naziv „Raspršeni hotel“ dobro oslikava samu ideju po kojoj se hotel ne nalazi samo u jednoj, povezanoj zgradi već je raspršen u brojnim kućama u centru mjesta pri čemu mora zadovoljiti sljedeće uvjete;

1. Hotel pruža normalne hotelske usluge 2. Sobe su raspršene u obnovljenim i tradicionalnim kućama u povijesnoj jezgri grada ili

sela 3. Centralna recepcija nudi i ograničene usluge hrane i pića 4. Cijeli koncept je dio lokalnog okruženja sa ciljem da se gostu pruži osjećaj pripadnosti

lokalnoj zajednici

Danas u Italiji ima preko 40 Raspršenih hotela koji su organizirani kroz nacionalnu zajednicu te koji su podupirani od strane talijanskih regija sa zakonskom regulativom koja potiče takvu vrstu organizacije. Hrvatska je jedna od prvih zemalja koja je prihvatila takav koncept te ga nastoji poticati i kroz zakonsku regulativu.

Slika 3. Ideja i cilj koncepta Albergodiffuso

6.2 Ideja i cilj koncepta

Osnovna ideja hotela čini stavljanje u funkciju već postojećih građevina unutar povijesne jezgre kojima se daje nova vrijednost kroz turističke usluge, te povezivanje već postojeće ponude smještaja (privatnog smještaja), a u isto vrijeme i onemogućava, štoviše i sprječava građenje novih objekata koji bi mogli narušiti autentično okruženje. Cilj je popularizirati povijesne jezgre kroz turističke usluge, odnosno potaknuti razvoj autentičnih turističkih usluga, a u isto vrijeme očuvati i popularizirati tradicijsku kulturu i generirati prihod u cijeloj zajednici. Za koncept je izuzetno važno i promicanje lokalne kulture sa ciljem da se gostima pruži autentični doživljaj u lokalnom okruženju ali i promicanje koncepta „support local companies“ tj. razvijanja svijest


kod posjetitelja o važnosti korištenja usluga lokalnih obrtnika i poduzetnika sa ciljem promicanja lokalne ekonomije. Koncept razvija brojne usluge koje pružaju lokalne kompanije i obrti (razne vrste uslužnih djelatnosti prije svega). Ekološki utjecaj je minimalan jer nema nove gradnje već se bolje iskorištavaju postojeći kapaciteti.

Slika 4. Organizacija koncepta Albergo diffuso

Koncept Raspršenog hotela baziran je na nekoliko osnovnih postavki sa ciljem kreiranja jedinstvenog doživljaja za goste, bolju prodaju, zajednički marketing i booking:

� Zajedničko dogovaranje cijena � Samostalno postavljanje cijena svakog vlasnika/iznajmljivača – iznajmljivači ne gube

svoju autonomnost � Vođenje i organiziranje ove vrste hotela moguće je kroz zajedničko udruživanje vlasnika

pojedinih objekata (potencijalnih smještajnih jedinica), koji stvaraju zajedničku upravljačku strukturu (“labavu” ili “čvrstu” strukturu)

� upravljačku strukturu može organizirati lokalna zajednica (uprava) kroz posebnu organizaciju koja će okupiti vlasnike smještajnih jedinica kao raspršeni hotel.


Organizacijski je podijeljen u dvije cjeline;

� Centralna recepcija – poseban prostor za primanje gostiju koji nije udaljen više od 200-500 m od svih smještajnih jedinica – recepcija ima zaposlenike. Uloga recepcije je ključna jer predstavlja bazu za dogovaranje aktivnosti te brigu o slobodnom vremenu gosta.

� Centralni restoran – ili više njih ali s različitom ponudom – uključiti već postojeći – također nije udaljen više od 200 m od svih smještajnih jedinica. Ovaj dio koncepta moguće je organizirati i kroz suradnju sa lokalnim restoranima što predstavlja još jednu atrakciju jer omogućava gostu različiti doživljaj i ambijent svaki dan.

� Razvijeniji oblici Raspršenog hotela imaju već zajedničke dodatne sadržaje kao što su welnessi, teretane, zajedničke prostore za animaciju i sl.

� smještaj je organiziran u više različitih međusobno nepovezanih objekata s cjelokupnim komforom i ujednačenom kvalitetom.

� gosti su u mogućnosti boraviti u zasebnim smještajnim jedinicama (sobe, apartmani ili cijele kuće) koje su raspršene po povijesnoj jezgri.

� svaka smještajna jedinica drugačije je uređena čime se razlikuje od ostalih ili su tematski određene (npr. renesansnog stila). Moguća je i koncepcija standardiziranog uređenja ovisno o strategiji koja se primjenjuje.

� minimum 7 smještajnih jedinica – maximum nije određen.

Osim spomenutog karakteristike koncepta su sljedeće;

� zajedničko ime hotela


� zajednički logo � unificirano označavanje � unificirani promotivni materijali i posjetnice � unificirana internet stranica i svaka individualna stranica iznajmljivača � zajednički nastup na tržištima.

6.3 Mogućnosti razvoja koncepta na Korčuli

Korčula ima izvrsne mogućnosti za razvoj Koncepta i to posebno u samom starom gradu Korčuli kao i u svim mjestima u sastavu grada, a posebno u Žrnovu i to u svim dijelovima.

Kao prvi izazov biti će zainteresirati postojeći privatni smještaj za Koncept te uspostaviti odgovarajući organizacijski oblik zajedničkog nastupa (udruga, poduzeće ili zadruga) kao i definirati odnose, a prvenstveno razinu samostalnosti u odlukama pojedinih iznajmljivača. Potrebno je definirati ovlasti i zaduženja između pojedinog vlasnika objekta te zajedničke tvrtke/udruge koja upravlja samim raspršenim hotelom. Početni model bi mogao krenuti sa manjim ovlastima zajedničke tvrtke/udruge dok bi vlasnici i dalje zadržali značajnu autonomnost iako bi cilj trebao biti prebacivanje upravljanja na zajedničku tvrtku/udrugu. Mogući raspored ovlasti bi mogao izgledati na sljedeći način;

Vlasnici objekata: Zajednička tvrtka/udruga: - cjenovna politika - marketing - odnosi sa gostima - prodaja - održavanje - dodatni sadržaji - čišćenje - branding i smjernice unutarnjeg uređenja

U sljedećem koraku trebalo bi održavanje i čišćenje prebaciti na zajedničku tvrtku/udrugu.

Također je bitno odrediti ulogu same lokalne uprave i organizacija (lokalnih, regionalnih i državnih) u razvoju Koncepta kao i u prijedlogu mjera za poticanje privatnih iznajmljivača da se pridruže Konceptu;

AlbergoDiffusoSauris

Raspršeni hotel


Temeljem ~lanka 18. Pravilnika o provedbimjere 07 "Temeljne usluge i obnova sela ururalnim podru~jima" iz Programa ruralnog razvojaRepublike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020.(«Narodne novine», broj 22/15), Gradsko vije}eGrada Kor~ule je na 8. sjednici odr‘anoj dana 22.prosinca 2015. godine dalo

S U G L A S N O S Tza provedbu projekta "Rekonstrukcija [etali{ta

Tina Ujevi}a"

Naziv projekta: Rekonstrukcija [etali{ta Tina Ujevi}a

Naziv korisnika: Grad Kor~ula

Kratki opis projekta: [etali{te Tina Ujevi}a spada u nerazvrstane

ceste Grada Kor~ule (k.~. 951/1 K.O. Kor~ula).Nalazi se na podru~ju naselja Kor~ula koje premaPopisu stanovni{tva iz 2011. godine ima 2.856stanovnika. Naselje Kor~ula se nalazi na podru~juGrada Kor~ule (5.663 stanovnika) na otoku Kor~uli(s ukupno 15.522 stanovnika)

Nerazvrstana cesta k.~. 951/1 K.O. Kor~ulaprote‘e se na podru~ju od centra grada Kor~uledo naselja Lumbarda. [etali{te Tina Ujevi}a ~inijedan dio navedene nerazvrstane ceste (951/1 K.O.Kor~ula).

[etali{te Tina Ujevi}a povezuje centar naseljaKor~ula sa Domom zdravlja Kor~ula, Domom zastare i nemo}ne Kor~ula te s natkrivenim gradskimbazenom «Gojko Arneri». [etali{te prolazi uz park{umu «Hober» te povezuje centar naselja shotelskim kompleksima.

[etali{te Tina Ujevi}a je danas u vrlo lo{emstanju, asfalt je djelomi~no uni{ten, korijenjestabala je na mnogim segmentima podiglo cestu{to stvara probleme u prometu te kretanju pje{akai biciklista. [etali{te je preusko za mimoila‘enjeautomobila iz suprotnih smjerova, a po samoj secesti ~esto igraju djeca.

Provedbom projekta {etali{te }e serekonstruirati i pro{iriti te }e se izgraditi nogostupkoji }e doprinijeti sigurnosti pje{aka.

Projekt Rekonstrukcija [etali{ta Tina Ujevi}auklju~uje rekonstrukciju nerazvrstane ceste,uvo|enje oborinske odvodnje te obnovu vodovodnecijevi. Rekonstrukcija nerazvrstane ceste uklju~ujegra|evinske radove na samoj prometnici, ure|enjenogostupa, elektroinstalacije (niskonaponsku mre‘ui javnu rasvjetu) te hortikulturno ure|enje {etali{ta.

Procijenjena vrijednost investicije je oko6.700.000,00 kn.

Dru{tvena opravdanost projekta/operacijeuklju~uju}i opis krajnjih korisnikaprojekta/operacije:Projekt doprinosi op}em cilju pobolj{anja

kvalitete ‘ivota lokalnog stanovni{tva i za{titeokoli{a kroz izgradnju komunalne infrastrukture, apodrazumijeva rekonstrukciju nerazvrstane ceste.Provedbom projekta [etali{te }e se rekonstruirati ipro{iriti te }e se izgraditi i nogostup koji }e

doprinijeti sigurnosti pje{aka. Sustav oborinskeodvodnje doprinijet }e kvaliteti komunalneinfrastrukture i pobolj{ati kvalitetu ‘ivota lokalnogstanovni{tva koje ‘ivi u blizini {etali{ta.

Krajnji korisnici projekta su lokalno stanovni{tvoi turisti. [etali{te Tina Ujevi}a je jedno odnajfrekventnijih {etali{ta. Uz samu {etnicu nalazese kulturne znamenitosti park {ume «Hober»:spomenik palim vojnicima koji je podignut 1917.godine i kapelica Gospe Lurdske za koju sepretpostavlja da je izgra|ena po~etkom 19.stolje}a.

[etali{te Tina Ujevi}a povezuje centar naseljaKor~ula s va‘nim javnim objektima kao {to su:Dom zdravlja Kor~ula, Dom za stare i nemo}neKor~ula te natkriveni Gradski bazen «GojkoArneri».

[etali{te Tina Ujevi}a tako|er povezuje centarnaselja Kor~ula s hotelskim kompleksom BonRepos.

[etali{te jednim svojim dijelom grani~i sizgra|enim gra|evinskim podru~jem Grada Kor~ule,a drugim dijelom sa za{ti}enom park {umom«Hober». Park {uma je nekad bila vrlo posje}ena injegovana, ali posljednjih je desetlje}a na‘alostzapu{tena. Grad Kor~ula planira obnovu navedenepark {ume pa }e rekonstrukcija [etali{ta koje snjom grani~i dobiti na jo{ ve}oj va‘nosti. Naime,[etali{te je glavna pristupna to~ka park {umi.

Financijski kapacitet korisnika za provedbuprojekta/operacije:Prihodi poslovanja Grada Kor~ule bez pomo}i

(skupina 63) su za 2014. godinu bili 24.337.034,65HRK. Planirani prihodi poslovanja Grada Kor~uleza 2015 godinu, prema Odluci o izmjenama idopunama Prora~una Grada Kor~ule za 2015.godinu, iznose 22.045.330,00 HRK, a bez pomo}i(skupina 63) 19.316.430,00 HRK.

Iz navedenih se podataka vidi da Grad Kor~ulaima mogu}nost sufinancirati projekt Rekonstrukcije[etali{ta Tina Ujevi}a te odr‘avati navedenunerazvrstanu cestu i njenu popratnu infrastrukturenakon obnove.

Grad Kor~ula }e u svom Prora~unu redovitopredvi|ati iznos potreban za odr‘avanje [etali{taTina Ujevi}a i njegove popratne infrastrukture.

Ljudski kapacitet korisnika za provedbuprojekta/operacije:Grad Kor~ula ima 17 zaposlenih osoba i 5

Upravnih odjela. U provedbi projekta }e bitiklju~ni Upravni odjel za op}e poslove i mjesnusamoupravu (radi provedbe javne nabave) iUpravni odjel za prostorno ure|enje, za{tituokoli{a, gradnju, komunalno gospodarstvo i promet(radi stru~nog pra}enja provedbe projekta).

Grad Kor~ula ima iskustvo u provedbi velikihinfrastrukturnih projekata. Izdvojeni projekti uzadnje 4 godine su:

- Izgradnja natkrivenog bazena «GojkoArneri» (40.000.000,00 kn), uz sufinanciranjeMinistarstva mora, prometa i infrastrukture,

- Izgradnja rotora na ulazu u Grad Kor~ulu(4.330.894,00 kn), uz sufinanciranje@upanijske uprave za ceste,


- Izgradnja trgova~kog centra i javne gara‘e(87.500.000,00 kn), uz sufinanciranje tvrtkeTommy d.o.o.,

- Rekonstrukcija Kor~ulanske katedrale(2.330.000,00 kn), uz sufinanciranje RegijeVeneto, HEP, Adris grupa, Ministarstvokulture,

- Projekt Ljudi koji vole ugostiti (750.000,00kn), uz sufinanciranje Regije Venezija FriuliGiulia - Plan odr‘ivog razvoja ruralnogturizma.

Iz navedenih se podataka vidi da GradKor~ula ima mogu}nosti provesti infrastrukturniprojekt Rekonstrukcija [etali{te Tina Ujevi}a.

Na~in odr‘avanja i upravljanjaprojektom/operacijom pet godina od danakona~ne isplate sredstava: Prema Odluci o nerazvrstanim cestama Grada

Kor~ule, nerazvrstane ceste na njegovom podru~juodr‘ava sam Grad ili osoba kojoj je sukladnoZakonu o komunalnom gospodarstvu povjerenoobavljanje komunalne djelatnosti odr‘avanjenerazvrstanih cesta u skladu s programom Grada oodr‘avanja objekata i ure|aja komunalneinfrastrukture i opsega radova odr‘avanja ure|enoggra|evinskog zemlji{ta Grada i drugih kapitalnihulaganja.

Pored toga, Grad mo‘e organizirati obavljanjeradova odr‘avanja nerazvrstanih cesta na svompodru~ju ugovaranjem s korisnicima nerazvrstanihcesta (izvr{enje radova u naravi, osobni rad,materijal, prijevozni~ke usluge), dobrovoljnim radomgra|ana te na drugi na~in u skladu sa zakonom ipropisima donesenim na temelju Zakona.

Gradsko vije}e Grada Kor~ule svake godinedonosi Program odr‘avanja objekata i ure|ajakomunalne infrastrukture koji izme|u ostalogdefinira projekte odr‘avanja nerazvrstanih cesta,rasvjete i ostale komunalne infrastrukture. Unavedenom }e se Programu redovito predvi|atiaktivnosti usmjere odr‘avanju [etali{ta TinaUjevi}a. [etali{ta spada u podru~je Gradskogkotara Stari grad te }e iz tog razloga on bitiuklju~en u Program odr‘avanja {etali{ta.

Doprinos ulaganja stvaranju novih radnihmjesta:Kroz projekt Rekonstrukcija [etali{ta Tina

Ujevi}a pobolj{at }e se prometna komunikacijaunutar grada Kor~ule kao i javna turisti~kainfrastruktura. Pobolj{anjem javne turisti~keinfrastrukture o~ekuje se porast broja posjetiteljaGrada i otoka Kor~ule {to neizravno doprinosistvaranju novih radnih mjesta u turisti~komsektoru.

Sama provedba projekta stvoriti }e novaprivremena radna mjesta. Tijekom provedbegra|evinskih i obrtni~kih radova postojat }epotreba za ve}im brojem djelatnika iz tog sektora.

Uskla|enost s razvojnom dokumentacijomGrada Kor~ule:Prema Prostornom planu Grada Kor~ule iz

2011. planirano je ure|enje pje{a~kog prometa napodru~ju cijelog Grada Kor~ule, posebno u

lokalnim sredi{tima. Plan sagledava pje{a~ki prometkroz stazu uz more, «lungo mare”, kao najva‘nijukomponentu pje{a~kog prometa. Staza je planiranana potezu od Sv. Nikole na zapadu - obalomstarog naselja Kor~ula - ispred hotela «Liburna” -uvalom U{ - obalom poluotoka Carevi}a glava -hotel «Bon repos”. U planiranu stazu spada[etali{te Tina Ujevi}a. Iz tog je razloga ovajprojekt uskla|en s Prostornim planom GradaKor~ule.

Plan razvoja ruralnog turizma Grada Kor~ule2015. - 2020. nagla{ava va‘nost pobolj{anja javneturisti~ke infrastrukture u koju spadaju {etali{ta ipje{a~ke staze, biciklisti~ke staze, vidikovci, piknikpunktovi i obiteljski parkovi. Rekonstrukcija[etali{ta Tina Ujevi}a uskla|ena je s navedenomstrategijom jer predstavlja jedno od najfrekventnijih{etali{ta na podru~ju grada Kor~ule. Plan razvojaruralnog turizma navodi projekt ure|enja park{ume «Hober» kao jedan od klju~nih Gradskihprojekata. Rekonstrukcija [etali{ta Tina Ujevi}a jebitna komponenta projekta ure|enja park {ume jerpredstavlja kontakt zonu i pristupnu cestu samoj{umi.

Akcijski plan u~inkovitog gospodarenjaenergijom Grada Kor~ule poti~e pje{a~enje,biciklizam i kori{tenje javnog prijevoza u svrhusmanjenja ispu{tanja CO2 u okoli{ i u{tedeenergije. Mjere predvi|aju izgradnju infrastrukturekoja uklju~uje pje{a~ke i biciklisti~ke staze (mjera5.7.3). Rekonstrukcija [etali{ta Tina Ujevi}a izravnodoprinosi ostvarenju navedene mjere Akcijskogplana. Projekt je uskla|en i s mjerom 5.4.3.Akcijskom plana u~inkovitog gospodarenjaenergijom Grada Kor~ule koja predvi|a aktivnostivezane za ugradnje ekolo{ke javne rasvjete.Projektom }e se na [etali{tu Tina Ujevi}amodernizirati javna rasvjeta i instalirati ekolo{ka ienergetski u~inkovita rasvjeta.

Grad Kor~ula je ~lan lokalne akcijske grupeLAG5 koja obuhva}a podru~je otoka Kor~ule,Lastova i Mljeta, poluotoka Pelje{ca i Dubrova~kogprimorja. Projekt je uskla|en s Lokalnomrazvojnom strategijom LAG-a 5 za razdoblje od2013. do 2015. Navedena strategija isti~erekonstrukciju lokalnih cesta i ostalih cesta koje neudovoljavaju tehni~kim standardima kao razvojnupotrebu. Vezano za cestovni promet, na cijelompodru~ju LAG-a 5 prijeko su potrebnerekonstrukcije dr‘avnih i ‘upanijskih, a osobitolokalnih cesta tj. nerazvrstanih cesta koje su u vrlolo{em stanju te bolje odr‘avanje i sanacija poljskihputova.

KLASA: 306-02/15-01/02URBROJ: 2138/01-01-15-2Kor~ula, 22. prosinca 2015.

PREDSJEDNIKGRADKOG VIJE]A

Jo{ko Cebalo, dipl.iur., v.r.


..... o .....


S U G L A S N O S Tza provedbu projekta "Biciklisti~ka staza

Marmontov put"

Naziv projekta: Biciklisti~ka staza Marmontov put

Naziv korisnika: Grad Kor~ula

Kratki opis projekta: Cilj projekta "Marmontov put" je pobolj{anje

lokalnih temeljnih usluga za stanovni{tvo GradaKor~ule kroz razvoj biciklisti~ke infrastrukture.Projekt se provodi na podru~ju naselja @rnovo(1.368 stanovnika) i Pupnat (391 stanovnik).Navedena naselja ~ine dio Grada Kor~ule koji imaukupno 5.663 stanovnika prema Popisu stanovni{tvaiz 2011. godine.

Kroz projekt }e se urediti nova biciklisti~kastaza u du‘ini od 5,53 km na relaciji @rnovo -Pupnat i to }e biti prva ure|ena biciklisti~ka stazana podru~ju Grada Kor~ule. Marmontov putprolazi ~esticama zemlje: k.~. 10324 K.O. @rnovo,k.~. 4903/1 K.O. Pupnat i k.~. 4915 K.O. Pupnatkoje su javno dobro u neotu|ivom vlasni{tvuGrada Kor~ule. Danas je to makadamski put uvrlo lo{em stanju. Uni{ten je zbog odrona kamenjai niskog raslinja koje raste na njegovim rubovima.S obzirom da budu}a biciklisti~ka staza povezujedva naselja u unutra{njosti otoka Kor~ule(@rnovo i Pupnat) projekt doprinosi ujedna~enomrazvoju naselja i ravnomjernijoj prostornojdistribuciji turisti~ke potra‘nje.

Marmontov se put prote‘e du‘ Pelje{ca te senastavlja na otok Kor~ulu. Njegov je tvoracAuguste Frédéric Louis Viesse de Marmont (1774.- 1852.), francuski general i mar{al u slu‘biNapoleonove vojske te vojni zapovjednikDalmacije.

Marmontov put prolazi pitomim krajolikom kojije karakteristi~an za sredi{nji dio otoka Kor~ule.Vijuga bre‘uljcima po kojima raste autohtonoaromati~no bilje, ali i pored kultiviranih predjela smaslinama i vinogradima. Biciklisti~ka staza«Marmontov put» je projektirana tako da svojimvizualnim profilom i ugra|enim materijalima {tomanje zadire u prirodni krajolik. Isto tako,elementi tlocrtne geometrije i niveleta vo|eni su snamjerom {to boljeg pra}enja topografskihkarakteristika terena kako bi se koli~ine iskopa inasipanja materijala svele na najmanju mogu}umjeru. Iz tog razloga trasa biciklisti~ke stazenajve}im dijelom prati postoje}i makadamski put u{irini od 3 metra.

Cijela }e se zona opremiti urbanom opremomkoja uklju~uje klupe za odmaranje od lokalnogkamena, ko{eve za otpad, informacijske plo~e iputokaze izra|ene od drvenih dasaka. Projektom jepredvi|eno ure|enje 7 odmori{ta na atraktivnimlokacijama na raznim dijelovima staze. Nainformacijskim punktovima }e se na sa‘et izanimljiv na~in interpretirati prirodna i kulturnaba{tina.

Projektantska cijena investicije je 1.671.487,10HRK + PDV.

Dru{tvena opravdanost projekta/operacijeuklju~uju}i opis krajnjih korisnikaprojekta/operacije:Projekt doprinosi kvaliteti ‘ivota lokalnog

stanovni{tva, unapre|uje kvalitetu turisti~ke ponudeotoka Kor~ule te pozitivno utje~e na lokalnogospodarstvo. Ure|enjem sportsko-rekreacijskeinfrastrukture stanovni{tvo se poti~e na zdrav ‘ivoti sportske aktivnosti. Biciklisti~ke staze mogu bitiodli~na zamjena za automobilski prijevoz te setime smanjuje ispu{tanje CO2 u atmosferu.

Razvijena biciklisti~ka infrastruktura stvarakvalitetnu turisti~ku ponudu tijekom cijele godine{to potencijalno mo‘e produ‘iti turisti~ku sezonu uGradu Kor~uli i pozitivno utjecati na gospodarstvo.Pove}ano kori{tenje biciklisti~ke staze }e pozitivnoutjecati i na poslovanje OPG-ova s tradicionalnimproizvodima koji se nalaze u neposrednoj bliziniMarmontovog puta.

Broj turisti~kih dolazaka u 2014. godini je bio330.141 u prvih 10 mjeseci 2015. godine 348.834.Vidljiv je porast broja turisti~kih dolazaka kojizahtijeva i konstantno ulaganje u popratnuinfrastrukturu. OPG-ovi i mali obrti u velikoj mjeriovise o prodaji na mjestu proizvodnje. Iz tog jerazloga za razvoj gospodarstva i male proizvodnjebitno produ‘enje turisti~ke sezone i porast brojano}enja.

Projekt doprinosi i suradnji me|u JLS-ovima naotoku Kor~uli. Biciklisti~ka staza Marmontov put}e stvoriti temelj za umre‘avanje svih postoje}ihbiciklisti~kih staza na podru~ju otoka Kor~ule.

Krajnji korisnici projekta su sporta{i, rekreativci,obitelji s djecom, poljoprivredna gospodarstva napodru~ju @rnova i Pupnata, lokalno stanovni{tvo ituristi.

Financijski kapacitet korisnika za provedbuprojekta/operacije:Prihodi poslovanja Grada Kor~ule bez pomo}i

(skupina 63) su za 2014. godinu bili 24.337.034,65HRK. Planirani prihodi poslovanja Grada Kor~uleza 2015 godinu, prema Odluci o izmjenama idopunama Prora~una Grada Kor~ule za 2015.godinu, iznose 22.045.330,00 HRK, a bez pomo}i(skupina 63) 19.316.430,00 HRK. Iz navedenih sepodataka vidi da Grad Kor~ula ima mogu}nostsufinancirati projekt "Biciklisti~ka staza Marmontovput" te je odr‘avati nakon izgradnje.

Grad Kor~ula }e u svom Prora~unu redovitopredvi|ati iznos potreban za odr‘avanje biciklisti~kestaze Marmontov put.


Ljudski kapacitet korisnika za provedbuprojekta/operacije:Grad Kor~ula ima 17 zaposlenih osoba i 5

Upravnih odjela. U provedbi projekta }e bitiklju~ni Upravni odjel za op}e poslove i mjesnusamoupravu (radi provedbe javne nabave) iUpravni odjel za prostorno ure|enje, za{tituokoli{a, gradnju, komunalno gospodarstvo i promet(radi stru~nog pra}enja provedbe projekta).


- Izgradnja natkrivenog bazena Gojko Arneri(40.000.000,00 kn), uz sufinanciranjeMinistarstva mora, prometa i infrastrukture,


- Izgradnja trgova~kog centra i javne gara‘e(87.500.000,00 kn), uz sufinanciranje tvrtkeTommy d.o.o.,


- Projekt Ljudi koji vole ugostiti (750.000,00kn), uz sufinanciranje Regije Venezija FriuliGiulia.

Iz navedenih se podataka vidi da Grad Kor~ulaima mogu}nosti provesti infrastrukturni projekt"Biciklisti~ka staza Marmontov put".

Na~in odr‘avanja i upravljanjaprojektom/operacijom pet godina od danakona~ne isplate sredstava: Tijekom izrade glavnog projekta vodilo se

ra~una o financijskoj odr‘ivosti projekta. NaMarmontovom je putu mnogo uzbrdica i nizbrdica{to ote‘ava njegovo odr‘avanje. Upravo je iz tograzloga on danas u toliko lo{em stanju da njimenije mogu}e prolaziti biciklom. Naime, nakon svakeja~e ki{e makadam se uni{tava i na povr{inu izbijaveliko kamenje. Iz tog je razloga glavnimprojektom predvi|eno postavljanje tvrde podloge nasvim dijelovima staze s nagibom ve}im od 10%.Na taj }e se na~in smanjiti }e se tro{koviodr‘avanja koje je u nadle‘nosti Grada Kor~ule,posebno Mjesnih odbora @rnovo i Pupnat.

Doprinos ulaganja stvaranju novih radnihmjesta: Kroz projekt Biciklisti~ka staza Marmontov put

pobolj{at }e se javna turisti~ka infrastruktura kojabi trebala doprinijeti produljenju turisti~ke sezone ive}em zadovoljstvu posjetitelja. Pobolj{anjem javneturisti~ke infrastrukture o~ekuje se porast brojaposjetitelja Grada i otoka Kor~ule {to neizravnodoprinosi stvaranju novih radnih mjesta uturisti~kom i poljoprivrednom sektoru.

Sama provedba projekta stvoriti }e novaprivremena radna mjesta. Tijekom provedbegra|evinskih radova postojat }e potreba za ve}imbrojem djelatnika iz tog sektora.

Uskla|enost s razvojnom dokumentacijomGrada Kor~ule:Prema Prostornom planu ure|enja Grada

Kor~ule planirano je ure|enje pje{a~kih ibiciklisti~kih staza izvan gra|evinskih podru~ja. Naistaknutim reljefnim pozicijama s atraktivnimpogledom planiraju se pozicije vidikovaca.Preporu~a se izrada minimalno idejnog rje{enjatemeljem kojeg bi se turisti~ko-rekreacijske staze iostale prirodne ili kulturne znamenitosti povezale uosmi{ljenu mre‘u atrakcija.

Plan razvoja ruralnog turizma Grada Kor~ule2015. - 2020. nagla{ava va‘nost pobolj{anja javneturisti~ke infrastrukture u koju spadaju {etali{ta ipje{a~ke staze, biciklisti~ke staze, vidikovci, piknikpunktovi i obiteljski parkovi. Projekt ure|enjaMarmontovog puta naveden je me|u planiranimprojektima za naselja @rnovo i Pupnat.

Akcijski plan u~inkovitog gospodarenjaenergijom Grada Kor~ule (SEAP) poti~epje{a~enje, biciklizam i kori{tenje javnog prijevozau svrhu smanjenja ispu{tanja CO2 u okoli{ iu{tede energije. Mjere predvi|aju izgradnjuinfrastrukture koja uklju~uje biciklisti~ke staze(mjera 5.7.3). Izgradnja biciklisti~ke stazeMarmontov put izravno doprinosi ostvarenjunavedene mjere Akcijskog plana.

Grad Kor~ula je ~lan lokalne akcijske grupeLAG5 koja obuhva}a podru~je otoka Kor~ule,Lastova i Mljeta, poluotoka Pelje{ca i Dubrova~kogprimorja. Projekt je uskla|en s Lokalnomrazvojnom strategijom LAG-a 5 za razdoblje od2013. do 2015. Njen strate{ki cilj 2 je "Ja~anjediversifikacije na podru~ju LAG-a 5 razvojemnepoljoprivrednih, poduzetni~kih djelatnosti".Ure|enje biciklisti~ke staze Marmontov put spadapod mjere 2.2.2. "Razvoj turisti~ke infrastrukture zaselektivne oblike turizma" i 2.2.1. "Razvoj ruralnogturizma povezanog s drugim oblicima selektivnihoblika turizma (gastro-eno, sportski, kulturni,vitality i dr.). Marmontov put osim {to omogu}avasportsku rekreaciju, povezuje PG-ove na tompodru~ju te spaja sportski i gastro-eno oblikturizma.

Strate{kim cilj iste strategije je 4 "Podizanjekvalitete ‘ivljenja". Projekt "Marmontov put" mudoprinosi kroz mjeru 4.1.3. "Pobolj{anje sportsko-rekreacijskih uvjeta i sadr‘aja.


PREDSJEDNIKGRADKOG VIJE]A


..... o .....

Temeljem ~lanka 23. Pravilnika o provedbimjere 07 "Temeljne usluge i obnova sela ururalnim podru~jima" iz Programa ruralnog razvojaRepublike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020.


(«Narodne novine», broj 22/15), Gradsko vije}eGrada Kor~ule je na 8. sjednici odr‘anoj dana 22.prosinca 2015. godine dalo

S U G L A S N O S Tza provedbu projekta "Ure|enje sportskih igrali{ta

Grada Kor~ule"

Naziv projekta: Ure|enje sportskih igrali{ta Grada Kor~ule

Naziv korisnika: Ustanova «[portski objekti Kor~ula»

Kratki opis projekta: Cilj projekta je pobolj{anje i pro{irenje lokalnih

temeljnih usluga za stanovni{tvo Grada Kor~ule, sposebnim naglaskom na slobodno vrijeme isportske aktivnosti.

Projekt se provodi u sportskoj zoni na podru~junaselja @rnovo koje prema Popisu stanovni{tva iz2011. godine ima 1.368 stanovnika. @rnovo senalazi na podru~ju Grada Kor~ule (5.663stanovnika) na otoku Kor~uli (s ukupno 15.522stanovnika)

Projekt "Ure|enje sportskih igrali{ta GradaKor~ule" sastoji se od tri glavna dijela:

1. Izgradnja sportskog - ko{arka{kog igrali{tau sportskoj zoni na k.~. 4596/2 K.O.@rnovo

2. Ugradnja kontejnera (svla~ionica i skladi{taza sportsku opremu) uz igrali{te podbalonom na k.~. 4609 K.O. @rnovo

3. Ugradnja sustava za odvla‘ivanje/grijanje/hla|enje postoje}e dvorane pod balonom

Sportsko - ko{arka{ko igrali{te planira seizgraditi neposredno uz zgradu Gradskog bazena«Gojko Arneri», a koja se zajedno s okolnimparcelama nalazi u sportskoj zoni. Ukupnapovr{ina sportskog igrali{ta }e biti 264 m2. Zasportsko igrali{te prema ~l. 4 Pravilnika ojednostavnim i drugim gra|evinama i radovima(NN 79/14, 41/2015) nije potrebno isho|enjegra|evinske dozvole, a radovi }e se izvoditi uskladu s glavnim projektom na na~in da se po{tujusve odredbe propisane va‘e}im Prostornim planomure|enja Grada Kor~ule. Sportsko igrali{te }e bitiogra|eno betonskom ogradom visine 50 cm nakoju }e se osloniti ograda od pocin~ane ‘ice. Naigrali{te }e se postaviti podna podloga za sportskaigrali{ta za vanjsku upotrebu. Podloga }e biti UVi vodootporna, visoke gusto}e, postavljena napodlogu od betona s propisanim rubnikom.Igrali{te }e biti opremljeno sa dva ko{a zako{arku.

Dvorana pod balonom se nalazi u bliziniGradskog bazena «Gojko Arneri». U dvorani setrenutno kao svla~ionica koristi neadekvatanprostor. Kroz projekt }e se postaviti novikontejneri koji }e se koristiti kao svla~ionice iskladi{ni prostor za opremu. Kontejneri }e sepostaviti uz dvoranu pod balonom i znatnoolak{ati kori{tenje dvorane svim korisnicima.

Sustav odvla‘ivanja/grijanja i mogu}eg hla|enja}e omogu}iti kori{tenje dvorane pod balonom

tijekom cijele godine. Prema sada{njem stanju,velika kondenzacija vlage i hladno}a gotovoonemogu}avaju kori{tenje objekta u zimskimmjesecima.

Procijenjena vrijednost investicije je 1.312.500,00HRK.

Dru{tvena opravdanost projekta/operacijeuklju~uju}i opis krajnjih korisnikaprojekta/operacije:Grad Kor~ula ima dugu tradiciju u bavljenju

sportskim aktivnostima. Plivanje i vaterpolo sudugo bili najzastupljeniji sportovi, ali danas djeca imladi aktivno treniraju rukomet, nogomet,tae-kwon-do, tenis i razne druge sportove. Djeca imladi s podru~ja Grada i otoka Kor~ule redovitoosvajaju nagrade na sportskim natjecanjima. Sportje dio kulture ‘ivota ovog podru~ja i to jepotrebno poticati. Sport doprinosi razvojumotori~kih vje{tina djece, ispunjava njihovoslobodno vrijeme i poti~e njihovu socijalizaciju.Mladim su obiteljima bitni dodatni sadr‘aji zadjecu i doprinijet }e njihovom ostanku u oto~nojruralnoj sredini.

Sportsku zonu u kojoj se planira provedbaovog projekta koriste u~enici Srednje {kole Kor~ulaza odr‘avanje tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Nabazenu se odr‘ava {kola plivanja pa roditeljidovode malu djecu u popodnevnim satima. Glavnikorisnik Gradskog bazena «Gojko Arneri» su~lanovi Kor~ulanskog pliva~kog kluba (KPK) -ukupno 120 ~lanova. U sportskoj se zoni osimgradskog bazena i dvorane pod balonom trenutnonalazi i dje~je igrali{te s igralima za najmla|udjecu.

Ko{arka{ko }e igrali{te upotpuniti ponudusportske zone, pobolj{ati kvalitetu usluge lokalnomstanovni{tvu i privu}i jo{ vi{e ljudi na aktivnobavljenje sportom.

Korisnici budu}eg ko{arka{kog igrali{ta, koje jeotvorenog tipa, }e biti lokalno stanovni{tvo isporta{i, posebno ~lanovi Kor~ulanskog pliva~kogkluba KPK (120), u~enici O.[. Petra Kanaveli}a(500) i u~enici Srednje {kole Petra [egedinaKor~ula (350) .

U korisnike dvorane pod balonom se ubrajajuu~enici O.[. Petra Kanaveli}a (500) i S.[. Petra[egedina (350) te ~lanovi sportskih udruga iklubova s ovog podru~ja (Rukometni klubKor~ula, @enski rukometni klub Lumbarda, @enskirukometni klub @rnovo, Mu{ki nogometni klubKor~ula, Mu{ki nogometni klub Sveti Antun,Mu{ki nogometni klub Lumbarda), njih 200.

Sportsku infrastrukturu u sportskoj zoni u@rnovu osim korisnika s podru~ja Grada Kor~ulekoriste i rekreativci iz susjedne Op}ine Lumbarda.

Financijski kapacitet korisnika za provedbuprojekta/operacije:Ustanova «[portski objekti Kor~ula» se

financira se iz Prora~una Grada Kor~ule i vlastitihprihoda. Iz Prora~una Grada Kor~ule financira cca70% sredstava potrebnih za rad, dok vlastitomdjelatno{}u prikuplja ostatak od cca 30%. Prihodirada ustanove [portski objekti Kor~ula za 2014.


godinu iznosili su ukupno 2.315.582,11 HRK, arashodi 2.801.711,90 HRK. Prihodi iz Prora~unaGrada Kor~ule iznosili su 1.208.677,36 HRK.

Prihodi poslovanja Grada Kor~ule bez pomo}i(skupina 63) su za 2014. godinu bili 24.337.034,65HRK. Planirani prihodi poslovanja Grada Kor~uleza 2015 godinu, prema Odluci o izmjenama idopunama Prora~una Grada Kor~ule za 2015.godinu, iznose 22.045.330,00 HRK, a bez pomo}i(skupina 63) 19.316.430,00 HRK.

Iz navedenih je financijskih podataka razvidnoda }e Ustanova biti u mogu}nosti provesti projekt,sufinancirati udio vlastitih sredstava te odr‘avatirezultate projekta u periodu nakon provedbeprojekta.

Ljudski kapacitet korisnika za provedbuprojekta/operacije:Osnovna djelatnost Ustanove «[portski objekti

Kor~ula» je upravljanje {portskim objektima, aljudski kapaciteti obuhva}aju 8 zaposlenikaobu}enih za provedbu projekta.

Grad Kor~ula, koji je osniva~ Ustanove«[portski objekti Kor~ula», ima 17 zaposlenihosoba i 5 Upravnih odjela. U provedbi projekta }ebiti klju~ni Upravni odjel za op}e poslove imjesnu samoupravu (radi provedbe javne nabave)i Upravni odjel za upravljanje Gradskomimovinom, gospodarstvo i turizam iz razloga {to susportska igrali{ta u vlasni{tvu Grada Kor~ule.Ustanova «[portski objekti Kor~ula» koristi uslugeUpravnih odjela Grada Kor~ule te }e u provedbiovog projekta Grad Kor~ula dati podr{ku uprovedbi javne nabave te u anga‘iranju nadzoraradova.

Ustanova «[portski objekti Kor~ula» provodilaje projekt Izgradnja natkrivenog bazena «GojkoArneri» (40.000.000,00 HRK) uz sufinanciranjeMinistarstva mora, prometa i infrastrukture. GradKor~ula je formalno bio nositelj projekta.

Ustanova je tako|er provodila projekt Izgradnjasolarne elektrane na parkirali{tu pored Gradskogbazena «Gojko Arneri». Projekt je sufinanciraloMinistarstvo regionalnog razvoja i fondovaEuropske unije. Solarna elektrana ima snagu 50kWp. Ukupni prora~un projekta je bio 1.402.992,50HRK.

Ustanova «[portski objekti Kor~ula» je tijekom2014. godine provela projekt izgradnje dje~jegigrali{ta u sportskoj zoni pored natkrivenog bazena«Gojko Arneri». Projekt je sufinanciraloMinistarstvo regionalnog razvoja i fondovaEuropske unije. Ukupni prora~un projekta je bio480.656,25 HRK.



- Izgradnja trgova~kog centra i javne gara‘e(87.500.000,00 kn), uz sufinanciranje Tommyd.o.o.,

- Rekonstrukcija Kor~ulanske katedrale(2.330.000,00 kn), uz sufinanciranje Regije

Veneto, HEP, Adris grupa, Ministarstvokulture,

- Projekt Ljudi koji vole ugostiti (750.000,00kn), uz sufinanciranje Regije Venezia FriuliGiulia - Plan razvoja ruralnog turizmaGrada Kor~ule.

Na~in odr‘avanja i upravljanja projektom/operacijom pet godina od dana kona~neisplate sredstava: Ustanova "[portski objekti Kor~ula" }e upravljati

rezultatima projekta i odr‘avati ih. Grad Kor~ulaje predao na upravljanje Ustanovi «[portski objektiKor~ula» gotovo svu sportsku infrastrukturu napodru~ju Grada Kor~ule.

Sportsko igrali{te i oprema dvorane (svla~ionica,skladi{te i sustav odvla‘ivanja) }e biti uklju~eni uplan i program gospodarenja {portskim objektima,kojeg Ustanova «[portski objekti Kor~ula» izra|ujei provodi od svog osnivanja.

Doprinos ulaganja stvaranju novih radnihmjesta: Aktivno bavljenje sportom doprinosi stvaranju

novih radnih mjesta u sektoru sporta. Pove}anjembroja sudionika na sportskim treninzima stvara sepotreba za ve}im brojem djelatnika u ulozitrenera.

Sama izgradnja sportskog terena i opremanjedvorane pod balonom stvorit }e privremeno ve}upotrebu za radnom snagom na podru~ju GradaKor~ule.

Uskla|enost projekta s razvojnomdokumentacijom Grada Kor~uleProstornim planom ure|enja Grada Kor~ule iz

2011 godine definirana je sportska zona SRCKor~ula koja uklju~uje ~estice zemlje: k.~. 4596/2K.O. @rnovo, k.~. 4609 K.O. @rnovo i k.~. 4610/1K.O. @rnovo. Tip zone sportsko-rekreacijske namje-ne je tip R3 - sportski centar. Prema Prostornomse planu u takvu zonu smje{taju sportske dvorane,zatvoreni bazeni i sli~ne zgrade za zatvorenasportska igrali{ta, pomo}ne zgrade i otvorenasportska igrali{ta. Iz navedenog se vidi da jeprojekt "Ure|enje sportskih igrali{ta GradaKor~ule" uskla|en s razvojnom dokumentacijomGrada Kor~ule.

Projekt je uskla|en s Planom razvoja ruralnogturizma Grada Kor~ule 2015 - 2020. U Planu senavodi da Grad Kor~ula ima dugu tradicijuaktivnog bavljenja sportom. Navedeno nije udovoljnoj mjeri iskori{teno u turisti~koj promociji.Potrebno je dodatno urediti i opremiti sportskuinfrastrukturu te brendirati Grad Kor~ulu kaomjesto aktivnog i zdravog ‘ivljenja. Provedbomprojekta "Ure|enje sportskih igrali{ta GradaKor~ule" izravno se doprinosi navedenom ciljustrategije i mjeri pod rednim brojem 8 za naselje@rnovo.

Grad Kor~ula je ~lan lokalne akcijske grupeLAG5 koja obuhva}a podru~je otoka Kor~ule,Lastova i Mljeta, poluotoka Pelje{ca i Dubrova~kogprimorja. Projekt je uskla|en s Lokalnomrazvojnom strategijom LAG-a 5 za razdoblje od2013. do 2015. Doprinosi njenom strate{kom cilju


4. "Podizanje kvalitete ‘ivljenja", to~nije mjerama4.1.3. Pobolj{anje sportsko-rekreacijskih uvjeta isadr‘aja te 4.1.4. Potpora aktivnostima za podizanjekvalitete obiteljskog ‘ivota, osobito brige o djeci.


PREDSJEDNIKGRADSKOG VIJE]A


..... o .....


S U G L A S N O S Tza provedbu projekta "Rekonstrukcija dje~jeg

vrti}a âra"

Naziv projekta: Rekonstrukcija dje~jeg vrti}a âra

Naziv korisnika: Dje~ji vrti} Kor~ula

Kratki opis projekta: Cilj projekta je rekonstrukcija i opremanje

dje~jeg vrti}a u naselju âra u Gradu Kor~uli.âra prema popisu stanovni{tva iz 2011. godineima ukupno 616 stanovnika.

Dje~ji se vrti} nalazi u suterenu zgrade koja jeu vlasni{tvu Grada Kor~ule, a njime upravljaustanova Dje~ji vrti} Kor~ula. Povr{ina vrti}a jeoko 217 m2.

Rekonstrukcija vrti}a uklju~uje i pro{irenjeprostora vrti}a na prostoriju koja se do sadakoristila kao spremi{te. Razlog adaptacije prostoraje pove}an broj djece pred{kolske dobi u naseljuâra. Kroz projekt }e se napraviti rekonstrukcijadje~jeg vrti}a ali njegovo opremanje. Nabavit }e senamje{taj i razli~ita odgojno-edukativna pomagala.

Zahvaljuju}i ovom projektu }e se rani ipred{kolski odgoj djece u naselju âra odvijati bezpote{ko}a {to }e doprinijeti pove}anju kvalitete‘ivota u ovoj ruralnoj sredini.

Pri rekonstrukciji dje~jeg vrti}a primjenjivati }ese va‘e}e odredbe Dr‘avnog pedago{kog standardapred{kolskog odgoja i naobrazbe, te ostali va‘e}izakonski propisi regulirani Zakonom o gradnji iZakonom o prostornom ure|enju.

Ukupna vrijednost investicije procijenjena je na2.000.000,00 kuna.

Dru{tvena opravdanost projekta/operacijeuklju~uju}i opis krajnjih korisnikaprojekta/operacije:Projekt doprinosi pobolj{anju lokalnih temeljnih

usluga u naselju âra. Zahvaljuju}i ovom projektuunaprijedit }e se kvaliteta organizirane njege,odgoja, obrazovanja i za{tite djece u dje~jem vrti}uâra. Rekonstrukcijom, adaptacijom i opremanjemvrti}kog prostora stvorit }e se sigurniji i adekvatnijiuvjeti za boravak djece.

Dje~ji vrti} u âri ove godine koristi 23 djecerane i pred{kolske dobi i taj se broj iz godine ugodinu pove}ava {to trenutni prostor dje~jeg vrti}a~ini neadekvatnim i presku~enim.

Ovim projektom se to ‘eli promijeniti te djecii roditeljima omogu}iti bolje uvjete ‘ivota.Kvalitetan dje~ji vrti} doprinosi odluci mladihobitelji da ostanu na otoku i u ruralnoj sredini.

Projektom se tako|er brine o za{titi okoli{akroz izgradnju komunalne infrastrukture (ugradnjabio-pro~i{}iva~a) koja je sukladna uvjetimaHrvatskih voda. Krajnji korisnici su djecapred{kolske dobi te njihovi roditelji/obitelj.

Financijski kapacitet korisnika za provedbuprojekta/operacije:Zgrada u kojoj se nalazi dje~ji vrti} u

vlasni{tvu je Grada Kor~ule 1/1. (k.~.zgr. 441, 82,83 i zem. 3255 K.O. âra). Grad Kor~ula }e usvom Prora~unu redovito predvi|ati iznos potrebanza odr‘avanje i daljnje opremanje dje~jeg vrti}aâra.

Dje~ji vrti} Kor~ula je ustanova u 100%-tnomvlasni{tvu Grada Kor~ule koja se u poslovimajavne nabave i izgradnje oslanja na pomo} GradaKor~ule. Prihodi poslovanja Grada Kor~ule bezpomo}i (skupina 63) su za 2014. godinu bili24.337.034,65 HRK. Planirani prihodi poslovanjaGrada Kor~ule za 2015 godinu, prema Odluci oizmjenama i dopunama Prora~una Grada Kor~uleza 2015. godinu, iznose 22.045.330,00 HRK, a bezpomo}i (skupina 63) 19.316.430,00 HRK.

Ukupni prihodi i primici Dje~jeg vrti}a Kor~ulaza 2014. godinu iznose 2.861.155,00 HRK dokukupni rashodi i izdaci iznose 2.873.379,00 HRK.

Grad Kor~ula je u Prora~unu za 2016. godinupredvidio stavku za sufinanciranja projektarekonstrukcije dje~jeg vrti}a u âri.

Ljudski kapacitet korisnika za provedbuprojekta/operacije:Prema izvje{taju o radu 2014. godine, ustanova

Dje~ji vrti} Kor~ula zapo{ljava 13 odgojitelja i 2medicinska djelatnika. Ukupno 11 djelatnika imavi{u stru~nu spremu dok preostala 4 djelatnikaimaju srednju stru~nu spremu. Ustanova Dje~jivrti} Kor~ula }e biti zadu‘ena za pra}enjeprovedbe projekta i uskla|enost s pedago{kimstandardima. Tako|er }e biti zadu‘ena za nabavunamje{taja i ostale opreme za dje~ji vrti} u âri.

Dje~ji vrti} Kor~ula je tijekom 2014. godinesudjelovao u provedbi projekta "Za djecu svenajbolje" u kojem je sanirano ravno krovi{te te suzamijenjeni otvori na zgradi dje~jeg vrti}a uKor~uli. Vrijednost projekta je bila 802.944,20


HRK, a sufinancirano je sa 69% od straneMinistarstva regionalnog razvoja i fondovaEuropske unije.

Dje~ji vrti} Kor~ula je 2014. godine proveonabavu namje{taja i didakti~ke opreme za dje~jivrti} u @rnovu. Oprema je nabavljena zahvaljuju}idonacijama Dubrova~ko-neretvanske ‘upanije iudruge "@rnovski makaruni". Vrijednost projekta jebila 8.700,00 HRK.

Grad Kor~ula, koji je osniva~ ustanove Dje~jivrti} Kor~ula ima 17 zaposlenih osoba i 5Upravnih odjela. U provedbi projekta }e bitiklju~ni Upravni odjel za op}e poslove i mjesnusamoupravu (radi provedbe javne nabave) iUpravni odjel za prostorno ure|enje, za{tituokoli{a, gradnju, komunalno gospodarstvo i promet(radi stru~nog pra}enja provedbe projekta). Uprojekt }e djelomi~no biti uklju~en i Upravni odjelza upravljanje Gradskom imovinom, gospodarstvo iturizam iz razloga {to je zgrada dje~jeg vrti}a uvlasni{tvu Grada Kor~ule. Ustanova Dje~ji vrti}Kor~ula koristi usluge Upravnih odjela GradaKor~ule te }e u provedbi ovog projekta GradKor~ula dati podr{ku u provedbi javne nabave teu anga‘iranju nadzora radova.


- Izgradnja natkrivenog bazena Gojko Arneri(40.000.000,00 kn), uz sufinanciranjeMinistarstva mora, prometa i infrastrukture,


- Izgradnja trgova~kog centra i javne gara‘e(87.500.000,00 kn), uz sufinanciranje Tommyd.o.o.,


- Projekt Ljudi koji vole ugostiti (750.000,00kn), uz sufinanciranje Regije Venezija FriuliGiulia - Plan odr‘ivog razvoja ruralnogturizma.

Iz navedenih se podataka vidi da Grad Kor~ulaima mogu}nosti odr‘avati dje~ji vrti} âra nakon{to ono jednom bude obnovljeno, ure|eno teadekvatno opremljeno.

Na~in odr‘avanja i upravljanja projektom/operacijom pet godina od dana kona~neisplate sredstava:Grad Kor~ula je vlasnik i osniva~ ustanove

Dje~ji vrti} Kor~ula koja upravlja dje~jim vrti}imana podru~ju Grada Kor~ule. Ustanova se sastoji oddje~jeg vrti}a u Kor~uli, @rnovu, Pupnatu, âri,Ra~i{}u i Lumbardi.

Ustanova Dje~ji vrti} Kor~ula }e odr‘avatidje~ji vrti} u âri nakon njegove obnove. GradKor~ula }e kao i do sada sudjelovati u tro{kovimate redovito predvi|ati sredstva u prora~unu za tunamjenu.

Doprinos ulaganja stvaranju novih radnihmjesta: Kroz projekt Rekonstrukcija dje~jeg vrti}a âra

pove}at }e se kapacitet dje~jeg vrti}a za prihvatdjece pred{kolske dobi. S pove}anjem broja djecese, prema pedago{kim standardima, stvara potrebaza pove}anjem djelatnika dje~jeg vrti}a, tj. stvarase potreba za pove}anjem broja odgajtelja/ica.

Sama provedba projekta stvoriti }e novaprivremena radna mjesta. Tijekom provedbegra|evinskih i obrtni~kih radova postojat }epotreba za ve}im brojem djelatnika iz tog sektora.

Uskla|enost projekta s razvojnomdokumentacijom Grada Kor~uleU Prostornom planu ure|enja Grada Kor~ule iz

2011. godine navodi se va‘nost ciljanog o‘ivljavanjasela i optimalnog kori{tenja postoje}ih izgra|enihpodru~ja. Poznato je da je jedan od najve}ihproblema oto~nih ruralnih krajeva iseljavanjestanovni{tva, posebno mladih obitelji. Iz tog serazloga u Prostornom planu ure|enja GradaKor~ule kao ciljevi navode porast nataliteta iprirodnog prira{taja, naseljavanje lokalnih sredi{ta ipobolj{anje demografske strukture. Ovi se ciljeviposti‘u kroz opstanak postoje}eg stanovni{tva,poticanje obitelji na vi{e djece uz paralelnostvaranje uvjeta njihova odgoja, {kolovanja iostanka u mjestu ro|enja. Projekt rekonstrukcije iure|enja dje~jeg vrti}a u âri doprinosi ostvarenjuciljeva Prostornog plana ure|enja Grada Kor~ulejer stvara uvjete za ostanak mladih obitelji ururalnoj sredini.

Osnovni cilj Prostornog plana ure|enja GradaKor~ule je gospodarski razvoj koji treba bitiusmjeren prema optimalnom iskori{tavanjuraspolo‘ivih prirodnih i kadrovskih potencijala.Kvalitetna javna infrastruktura, posebno dje~ji vrti}i {kola, osnovni su preduvjeti za ‘ivot mladog,radnog aktivnog stanovni{tva u ruralnoj oto~nojsredini. Ostankom mladih obitelji u ruralnoj srediniindirektno se doprinosi gospodarskom razvoju - {toje jedan od glavnih ciljeva Prostornog plana.

Projekt je uskla|en s Akcijskim planomu~inkovitog gospodarenja energijom Grada Kor~ule(SEAP). Akcijski plan u mjeri 5.1.4. predvi|aizolaciju vanjske ovojnice javnih zgrada, a u mjeri5.1.5. zamjenu vanjske stolarije. Provedbomnavedenih mjera o~ekuje se smanjenje ispu{tanjaCO2 u atmosferu i u{teda energije za grijanje ihla|enje prostora. Provedbom ovog projektaizravno }e se doprinijeti navedenom cilju jer }e seprilikom rekonstrukcije vrti}a provesti mjere 5.1.4 i5.1.5. SEAP-a.

Grad Kor~ula je ~lan lokalne akcijske grupeLAG5 koja obuhva}a podru~je otoka Kor~ule,Lastova i Mljeta, poluotoka Pelje{ca i Dubrova~kogprimorja. U Lokalnoj razvojnoj strategiji LAG-a 5za razdoblje od 2013. do 2015. navode se razvojniproblemi poput nedostatnog kapaciteta zapred{kolski odgoj te te{ko}e u organizaciji nastavei provedbe programa u malim udaljenim naseljimaiz ~ega proizlazi potreba za pove}anjem kapacitetaza pred{kolski odgoj i osiguravanje suvremeneopreme za odvijanje pred{kolskog odgoja. Projekt


je uskla|en sa strate{kim ciljem 4 Lokalnerazvojne strategije LAG-a 5: "Podizanje kvalitete‘ivljenja". Rekonstrukcija i ure|enje Dje~jeg vrti}aâra spada pod prioritet 4.1. «Razvoj dru{tveneinfrastrukture i dru{tvenih djelatnosti» te pridonosiprovedbi mjera 4.1.1. «Izgradnja i dogradnjaobjekata za obrazovanje i pobolj{anje uvjeta ikvalitete rada u zdravstvenim djelatnostima» te4.1.4. «Potpora aktivnostima za podizanje kvaliteteobiteljskog ‘ivota, osobito brige o djeci». Ovimmjerama obuhva}aju se projekti rekonstrukcijeobjekata za pred{kolski odgoj i obrazovanje,unapre|enje uvjeta rada te aktivnostima zapodizanje kvalitete obiteljskog ‘ivota.


PREDSJEDNIKGRADSKOG VIJE]A


..... o .....

GRADONAÊLNIK

Na temelju ~lanka 20. Zakona o javnoj nabavi(«Narodne novine», broj 90/11, 83/13, 143/13 i13/14 OUSRH) i ~lanka 74. stavka 1. to~ke 9.Statuta Grada Kor~ule («Slu‘beni glasnik GradaKor~ule», broj 6/09, 3/13, 4/13-pro~i{}eni tekst i5/14), gradona~elnik Grada Kor~ule dana 16.prosinca 2015. godine donio je

IZMJENE I DOPUNEPlana nabave Grada Kor~ule za 2015. godinu

^lanak 1.U Planu nabave Grada Kor~ule za 2015.

godinu u ~lanku 3. Plana dodaju se, iza red. br.10., nove nabave radova, roba i usluga iz ~lanka1. stavka 1. to~ke 2. Plana:

R. br. Predmet nabave Procij. vrijednost nabave (u kn)

9. Poplo~avanje Postranske pijace u Postrani- @rnovo 48.750,00

10. Izrada glavnog projekta rekonstrukcije zgradeDje~jeg vrti}a u Kor~uli 195.000,00

11. Izrada glavnog projekta rekonstrukcije zgradeDje~jeg vrti}a u âri 49.000,00

12. Izrada glavnog projekta rekonstrukcije zgradeDje~jeg vrti}a u Ra~i{}u 69.000,00

13. Sanacija protupo‘arnog puta pored rotorau Kor~uli 32.000,00

14. Nabava javne rasvjete (25 stupova isvjetiljki) 56.000,00

15. Izrada 8 geodetskih projekata 60.000,0016. Odr‘avanje nerazvrstanih cesta na podru~ju

Grada Kor~ule 485.000,0017. Nabava jedne elektromotorne sirene za

uzbunjivanje 21.500,00

18. Izrada glavnog elektrotehni~kog i gra|e-vinskog projekta rekonstrukcije slo‘enegra|evine: Javna rasvjeta u GraduKor~uli 170.000,00

19. Nabava opreme za dje~je igrali{te (uokviru projekta ure|enja gradskog parkau Kor~uli) 137.000,00

20. Rekonstrukcija krova na Gradskommuzeju Kor~ula 499.000,00

21. Nabava opreme (igrala) za dje~je igrali{teu Ra~i{}u 62.092,00

22. Nabava opreme za javnu rasvjete u parku(u okviru projekta ure|enja gradskog parkau Kor~uli) 36.000,00

23. Nabava radova na dje~jem igrali{tu ijavnoj rasvjeti u parku (u okviruprojekta ure|enja gradskog parka uKor~uli) 110.000,00

24. Izrada Glavnog projekta rekonstrukcijeku}e Marka Pola 120.000,00

^lanak 2.Ove Izmjene i dopune Plan stupaju na snagu

danom dono{enja, a objavit }e se u «Slu‘benomglasniku Grada Kor~ule» i na internetskoj straniciGrada Kor~ule.


GRADONAÊLNIKAndrija Fabris, ing., v.r.


GODINA XXII. KOR^ULA, 23. prosinca 2015. BROJ 11ustanove: dječji vrtić, osnovna i srednja škola...

Documents

Transcript of GODINA XXII. KOR^ULA, 23. prosinca 2015. BROJ 11ustanove: dječji vrtić, osnovna i srednja škola...