SADRAJ

SADRAJ

Uvod.......................................................................................................................................21. Pojam globalizacije...........................................................................................................32. Povijest globalizacije........................................................................................................3

3. Utjecaj globalizacije u svijetu..........................................................................................44. Globalizacija i okoli.......................................................................................................55. Zakljuak.........................................................................................................................66. Literatura.........................................................................................................................7UVOD

Globalizacija oznaava ekonomski, politiki i kulturni p roces koji je omoguen brzim razvojem na poljima transporta i komunikacija, a koji je esto voen eljom velikih korporacija za osvajanjem novih trita. To je proces kojim dolazi do postupnog ukidanja ogranienog protoka roba, usluga, ljudi i ideja izmeu razliitih drava i dijelova svijeta.

Svakim je danom utjecaj globalizacije sve vie prisutan u naoj svakodnevnoj okolini. Ljudi je prepoznaju i razliito reagiraju na taj uvod u neto novo, vee i bolje. Proteklih dvadesetak godina svjedoci smo sve slobodnijeg kretanja roba, usluga i ljudi na svjetskom tritu. Trite se brzo nacionalizira, na ruku mu ide informatika revolucija i tehniki napredak uz upotrebu.

Globalizacija s ekarakterizira kroz intenzitet drutvenih veza irom svijeta, i to tako da jako udaljena mjesta budu povezana u toj mjeri da dogaaji u jednom mjestu mogu biti uzrokom ili posljedicom dogaaja u nekom drugom mjestu koje je stotinama kilometara udaljeno, i obrnuto.

O njenim uincima, prednostima i rizicima vode se brojne rasprave i napisane su mnoge knjige. Obradit emo samo dio tema vezanih za proces globalizacije i to: kakav utjecaj ima na nau svakodnevnicu, nau budunost i nau okolinu, te kako ju prepoznati u naoj maloj tranzicijskoj zemlji i u svijetu uope. Globalizaciju ljudi shvaaju na razliite naine, to emo u nastavku ovog eseja i navesti.

1. POJAM GLOBALIZACIJE

Kad kaemo globalizacija, mnogi e se sloiti da se tu radi o ubrzanoj povezanosti kulture, politike, gospodarstva, ali i socijalnih i ekolokih pitanja. Mogunost putovanja, nove komunikacijske tehnologije svakodnevno ubrzavaj taj globalni proces. Mnogi upozoravaju da se iza svih unosnih poslova koji potiu globalizaciju kriju iskljuivo interesi velikih svjetskih kompanija i monih drava. S globalizacijom moemo povezati i rezultate terorizma, irenje zaraznih bolesti, trgovinu drogom i jo mnoge druge nepovoljne rezultate koje emo spomenuti kasnije.

U dananje vrijeme gotovo da nema osobe koja nije ula, barem na planu teoretskih diskusija, za pojam globalizacije, tojest za proces politikih, gospodarskih, kulturnih i socijalnih djelovanja na nad nacionalnoj razini.

Zadnjih se godina u novinama sve vie objavljuju lanci o raznim organizacijama koje podravaju globalizam kao koncept koji inzistira na promjenama ili brisanju nacionalnih granica.

Projekt globalizacije povezan je s ostvarivanjem ciljeva najmonijih drava u svijetu i ve se usporeuje s gradnjom kule babilonske. Sve je manji broj drava u svijetu i ljudi koji odluuju o budunosti svijeta. Krug bogatih se suava, sve se vie iri krug siromanih, a nejednakosti meu dravama sve su izraenije.2. POVIJEST GLOBALIZACIJEGlobalizacija se javlja jos za vrijeme slobodne trgovine u 19. stoljeu iji je glavni zagovornik bio Britansko Carstvo, i nestao za vrijeme prvog svjestkog rata i uvoenjem protekcionizma meu ratom osiromaenim velikim silama.

Nakon drugog svjetskog rata zapoinju pokuaji globalizacije, taj s eproces tek intenzivira zavretkom hladnog rata te uspostavljanjem SAD-a kao jedine globalne sile u kojoj je kao dominantna ideologija vladao ekonosmki liberalizam te se tako globalizacija promovirala kao rjeenje veine problema u suvremenom svijetu.

Nakon dolaska Georgea W. Busha na vlast u SAD dolazi do razvoja antiglobalizacijskog pokreta kao reakcije na globalizaciju. Taj su naziv skovali mediji nakon velikih demonstracija u Seattleu 1999. godine. Pripadnici antiglobalizacije dre do toga da e globalizacija u svom neogranienom obliku cementirati nejednakost u svijetu, uiniti siromane drave ovisnim o bogatima te ih time sprijeiti u razvitku vlastite ekonomije, tj. smatraju da e svijet staviti pod kontrolu multinacionalnih korporacija kojima je na prvom mjestu profit, a ne briga za dobrobit ovjeanstva.3. UTJECAJ GLOBALIZACIJE U SVIJETUDanas je teko nai mjesto na kuli zemaljskoj na kojemu nisu vidljivi negativni utjecaji globalizacije. Sve je vei broj onih koji ju nazivaju jo i amerikanizacijom. Amerika se vidi kao jedina supersila koja procesima globalizacije iri svoj politiki i gospodarski utjecaj, namee svoju kulturu i spremna je, kao u sluaju Iraka, bezobzirno ostvarivati svoje strateke i gospodarske interese. Amerika kupuje pametne glave u svijetu, koristi njihova znanja i sposobnosti za to bolji uspjeh svojih kompanija.

Pokreti protiv globalizacije sve su prisutniji i sve vie ukazuju na negativne posljedice koje globalizacija ima na okoli i siromaenje sve veeg dijela svjetske populacije. Susreemo se sa svjetskom novanom krizom. Ne smijemo izostaviti burze i njihove meetare koji su sposobni jednom transakcijom zaraditi golemo bogatstvo, ili s druge strane, gurnuti u bankrot cijelu dravu, to je u posljednje vrijeme jako esta pojava.

S globalizacijom se najloije nose uglavnom male drave koje nisu u stanju zatititi svoje interese. Naalost, u ovu skupinu moemo svrstati i nau Republiku Hrvatsku, ije su banke i mnoge druge unosne kompanije, prodane strancima. ak su i trgovine preplavljene stranim proizvodima.

4. GLOBALIZACIJA I OKOLI

Danas je svima jasno da svi planovi moraju krenuti od ouvanja okolia. Nigdje nije poeljan razvitak pod svaku cijenu, koji naposljetku, smanjuje kakvou ivljenja. Nemarno koritenje rudnih bogatstava u nerazvijenim zemljama i to uz sve jeftiniju radnu snagu kojima se ne prua mogunost zaraditi za pristojan ivot.

Globalizacija sa sobom nosi i ubrzano unitenje okolia, poveava siromatvo i destabilizira drutvo te financijski sistem pretvara u kuu od karata i prijeti demokraciji. Svjetski kapital sve bezobzirnije iskoritava prirodu. Zagaeni okoli, umiranje uma, kisele kie, genetski modificirana hrana, klimatske promijene i globalno zatopljenje, ve su ozbiljne prijetnje budunosti cijeloga planeta i opstanka ljudske vrste.

5. ZAKLJUAK

Smatramo da bi pridruivanje Europskoj Uniji i pametno koritenje poticajnih sredstava, Hrvatsku moglo dii na noge i smanjiti dravni dug, ali i poboljati i unaprijediti turizam nae zemlje. Po pitanju globalizacije kao takve, do sada se u naim oima iskazala u vie negativnim nego pozitivnim omjerima. Jasno da e uspjeh ovisiti o ljudima, njihovoj strunosti i spremnosti za stjecanjem novih znanja. Nikako ne raditi na tetu ovjeka i prirode.Kada je u pitanju Hrvatska, moemo rei da smo ve dui niz godina svjedoci raznih parola poput Idemo u Europu! i slino, ime zastupnici slobodnog trita globalizam predstavljaju kao ope dobro, tj. kao nunost povezivanja Hrvatske s europskim i svijetskim institucijama.Nama, kao malim ljudima i naoj maloj dravi naspram vodeih u svijetu, ne preostaje nita drugo osim nadanja da e se taj omjer u budunosti okrenuti na nau stranu i da emo ubudue, kada ujemo rije globalizacija, s osmijehom biti podsjeani na neto to e nam biti od koristi i to e nam donijeti iskljuivo dobro. Pitanje je, moe li Hrvatska kao mala zemlja utjecati na proces globalizacije, bilo ekonomske, tehnoloke ili neke druge, i moe li se oduprijeti irenju i uspostavljanju globalizacijskih procesa. Ima li uope mogunost izbora i jeli potrebna svjetska drava ili je potrebno ostvarenje solidatnosti u pitanjima opeg i globalnog interesa? odgovor ovisi o svima nama.6. LITERATURA

1. Vlade Veseljak: Globalizacija i nova ekonomija

2. Kevin Meethan: Tourism in global society, New York, 2001

3. W.F. Theobald: Global tourism, London, 2005

4. Salah Wahab & Chris Cooper: Tourism in the age of globalisation, London, 2003 PAGE 1