Glavna skupština, Zagreb, 10. lipnja 2009.

2

SADRŽAJ

Uvjeti poslovanja

Rezultati postignuti u 2008.

Pravci daljnjeg razvoja INE

3

MOL25%

RH44%

IPO17%

FHB7%

Zaposl.7%

RH100%

I faza privatizacije II faza privatizacije (IPO)

do 2003. 2003. 2005. 2006. 2007.

MOL25%

RH75%

MOL25%

RH68%

FHB7%

RH51%

FHB7%

MOL25%

IPO17%

TIJEK PRIVATIZACIJE

4

MOL Plc.47,16%

Vlada RH44,84%

Privatni i inst.investitori

8,01%

800 910Privatni i institucionalni investitori4 483 552Vlada RH4 715 538MOL Plc.

Dioničarska struktura po broju dionica

FHB 7%

Privatni i inst. investitori

24%

MOL 25% + 1

Vlada RH 44%

MOL-ov a dobrov oljna ponuda za preuzimanje (31% dionica)

VLASNIČKA STRUKTURA

“Uprava zaključuje da je ponuđena cijena viša od propisane minimalne cijene, te da je sukladno sadašnjim uvjetima poslovanja ova cijena prihvatljiva”

Gospodarski događaj godine po izboru Kapital Network TV

5

OPREDJELJENOST MOL-a

“u poslovima istraživanja i proizvodnje MOL podržava iskorištavanje Ininog akumuliranog stručnog znanja na domaćim i međunarodnim projektima istraživanja i proizvodnje”“u plinskom poslovanju MOL podržava povećanje sigurnosti opskrbljenosti RH podržavajući potrebna ulaganja koja doprinose povećanju vrijednosti””nastavlja podržavati tekuće projekte unaprjeđenja obje rafinerije”“podržava razvoj Inine maloprodajne mreže”“namjerava dalje unaprjeđivati poslovanje prema transparentnom, učinkovitom društvu usmjerenom na dioničare”

“MOL smatra da su radnici trenutno zaposleni u INI znatno pridonijeli do sada ostvarenim rezultatima Društva. Stoga bi se INA u budućnosti trebala oslanjati na njihovo stručno znanje i osigurati im stručni razvoj”“MOL namjerava razvijati politiku zapošljavanja i pravni status radnika”“MOL preferira lokalno zapošljavanje radnika na sve funkcije i organizacijske razine”“MOL ne očekuje promjene ni u vlastitoj politici zapošljavanja niti u radno pravnom statusu zaposlenika MOL-a i INE, kao rezultat ove Ponude.”

6

SPOT Med

NOVO POZICIONIRANJE NAFTNIH KOMPANIJA U REGIJI

7

SlovenijaVelika Britanija

Njemačka Mađarska BiH Bjelorusija

Angola

Egipat

MakedonijaAlbanija

Sirija

Iran

Turska

UAE

Indonezija

AzerbejđanKuba

Srbija

Kina

Namibija

Rusija

Jemen

Italija

Mianmar

LibijaTunisAlžirGabon

Jordan

Sjedište:Avenija. V. Holjevca 10ZAGREB

Crna Gora

Katar

Mauritanija

Meksiko

INA U SVIJETU – 1964.-2008.

8

Okolnosti poslovanja u 2008.

9

144,22$3.7.2008.

33,66$24.12.2008.

KRETANJE CIJENE NAFTE

68,88$9.6.2009.

10

“Prije više od dvije godine rekao sam da stvarniekonomski elementi ne vrijede za cijene nafte. U pitanju su druge stvari, uglavnom geopolitičke.”

-- ExxonMobil CEO Lee R. RaymondAt US Senate hearing, Nov. 2005.

Nakon 2005. cijena nafte se udvostručila – narasla je na

$70/bbl.Za manje od tri godine ponovno se

udvostručila – narasla je

$145/bbl.

CIJENE NAFTE KAO STRATEŠKO ORUŽJE

11

Rast cijena nafte i derivata Rast cijena nafte i derivata

Rast inflacijeRast inflacijeRast cijena hraneRast cijena hraneRast troRast trošškova u industrijikova u industrijiRast troRast trošškova u domakova u domaććinstvimainstvimaZaZaššto INA nije regionalna kompanijato INA nije regionalna kompanijaKako to da je INA od lovca postala lovinaKako to da je INA od lovca postala lovina

MEDIJI I ENERGETSKA KRIZA

12

MEDIJI I ENERGETSKA KRIZA MEDIJI I ENERGETSKA KRIZA –– DRUGO POLUGODIDRUGO POLUGODIŠŠTE 2008.TE 2008.

13

UTJECAJ HRANE I GORIVA NA INFLACIJU (%)

14

OKOLNOSTI POSLOVANJA

5,3

4,3 4,34,8

5,9

2,4

0

3

6

2003 2004 2005 2006 2007 2008

%

1,8 2,1

3,3 3,2 2,9

6,1

0

4

8

2003 2004 2005 2006 2007 2008

%

Rast BDP-a (%) Inflacija (%) IPC

TečajHRK/USD 2007/2008 (mjesečno prosjek)

4,00

5,00

6,00

2007 2008 2009

HRK USD

15

50

100

150

200

250

2005 2006 2007 2008

Bezolovni superEurodizel

Brent FOB Med (USD/bbl) Stope gospodarskog rasta ( % )

Marža za bezolovni super i eurodizel (USD/t )

2,4

0

4

8

2003 2004 2005 2006 2007 2008

Svijet Europa Sred. i ist. Europa Hrvatska

USD

30,00

70,00

110,00

150,0020072008

OKOLNOSTI POSLOVANJA

I XIIIIIII IV V VI VII VIII IX X XI

16

INA-GRUPA: GLAVNI FINANCIJSKI PODACI

INA Grupa - financijski rezultati(IFRS)NEPREKINUTO POSLOVANJENeto prihod od prodajeEBITDADobit iz osnovne djelatnostiNeto financijska dobit (gubitak)Dobit financijske godine od neprekinutog poslovanja

Gubitak financijske godine od prekinutog poslovanja

Neto dobit/gubitak*

Neto novac iz poslovnih aktivnosti

2007. 2008.mil kn mil kn

24.095 27.1443.305 3.5641.537 1.310

105 (780)

1.278 352

(409) (1.450)

869 (1.099)

2.416 2.629

17

CAPEX

1.559

985

212 140

2.562

1.571

143 105

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

Istraž ivanje iproizvodnja

Rafinerije imarketing

Trgovina namalo

Korporativno iOstalo

mil.

kn 2007 2008

Kapitalni izdaci su u 2008. porasli na HRK 4,37 milijarde, a uglavnom se odnose na program modernizacije rafinerija i razradnu fazu projekata u sjevernom Jadranu i Siriji

18

ISTRAISTRAŽŽIVANJE IIVANJE IPROIZVODNJA PROIZVODNJA NAFTE I PLINA NAFTE I PLINA

19

• 6. komercijalno otkriće na blohu Hayanbušotina Mazrur-1ST

• II. Istraživ ačka f aza na bloku Aphamia• Proizv odnja nafte na poljima Jihar i Jazal• Proizv odnja plina na poljima Palmy ra i

Mustadira

Egipat

South EastEurope

Middle East

North Africa• U Sjev ernom Jadranu otkrivena su dva

plinaska polja IKA SW i Božica (JV INA-ENI)• Potv rđeno plinsko-kondenzatno otkriće

Zalata-Dravica u Panonu (JV INA-MOL)• Projekti EOR (povećanje iscrpka nafte) i

Međimurje

Hrvatska

Sirija

• Ugov or o uslugama istraživ anja i razrade na bloku Moghan 2

• Otv orena PJ u Teheranu

Iran

• Izgradnja II. Istraživ ačke bušotine Rizk-1 na polju East Yidma

• II. Istraživ ačka f aza na bloku EastKalabsha

• Proizv odnja nafte na 4 polja

Namibia

• 2D seizmika, naftno geološka studija bloka Zaris

Angola

• Kontinuirana proizv odnja nafte• Obrada 3D seizmike na bloku 3/05A

PROCJENA REZERVI NA DAN 31. 12. 2008.

ISTRAŽIVANJE I PROIZVODNJA NAFTE I PLINA

20

17,1 16,4

8,1 8,1

40,134,3

0

15

30

45

60

2007 2008Nafta Kondenzat Plin

Prosječna proizvodnja ugljikovodika (Mboe/dan)

• Proizvodnja ugljikovodika manja za 9,8%

• Proizvodnja plina manja za 14,4%

• Prosječni trošak proizvodnje 12.3 USD/boe

• Veći trošak proizvodnje odraz je manje proizvodnje, jače kune i veće amortizacije zbog aktiviranja novih investicija

• Nova polja u sjev. Jadranu povećala su trošak proizvodnje

Trošak proizvodnje (USD/bbl)

65,3 58,9

ISTRAŽIVANJE I PROIZVODNJA

10,412,7

7,710,6

19,8

28,6

7,5

12,7

5,5 7,1

0

10

20

30

2007 2008Hrvatska - kopneni dio Hrvatska - odobalni dio Angola Egipat Sirija

21

1.206 1.128

1.149906

8299

0

600

1.200

1.800

2.400

2007 2008Kopneni dio Odobalni dio Sirija

Proizvodnja prirodnog plina (mil m3)

-716

-1.084

-609

-1.234

-669

-1.147

-1500

-1000

-500

02007 2008

Povlašteni Tarifni Ukupno

Razlika uvozne cijene

2.4372.133

Manja proizvodnja prirodnog plina na kopnu i na plinskim poljima u sjev. Jadranu (prema Ugovoru o podjeli proizvodnje)

Prosječna uvozna cijena prirodnog plina porasla je u 2008. za 37,2%, na 2,3010 HRK/Mcm/33,34 MJ (uz 8,0% jaču kunu u odnosu naUS dolar).

ISTRAŽIVANJE I PROIZVODNJA NAFTE I PLINA

22

POSLOVANJE S PRIRODNIM PLINOM

Istraživanje i proizvodnjaDugoročni sporazum o prodaji plina na hrvatskom tržištuProdajna cijena Ininog plina postupno će do 2010-14. dostići tržišnu

Istraživanjei

proizvodnja

Magistralni transportnije u INI

Skladištenje Trgovina

Prirodni plin

I II III

I SkladištenjePosao skladištenja izlazi im INE, posao preuzima Plinacro, cijena 514 mil. kuna prema nezavisnoj procjeni

II Trgovina plinomINA izlazi iz posla trgovanjem plinom

Povećanje profitabilnosti Ustreama-a

INA napušta one poslove s prirodnim plinom koji su pod utjecajem državne regulative i na kojima je samo u 2008.

zabilježila gubitak od 345 mil USD

III

23

RAFINERIJE I RAFINERIJE I MARKETING MARKETING

24

Rafinerijska prerada (000 t)

RAFINERIJE I MARKETING

599 570

41983567

168163

308

387

0

1.500

3.000

4.500

6.000

2007 2008

Domaća nafta Uvozna nafta Kondenzat Ostala sirov ina

2.923 2.825

730 701

1.238 892

0

2.000

4.000

6.000

2007 2008Hrvatska BiH Ostala tržištqa

5.3474.614

Prodaja po tržištima (000 t)

1.254 1.050

2.681 2.564

957803

0

2.000

4.000

6.000

2007 2008

M otorni benzin Plinska i lož ulja Ostali proizvodi

Prodaja po proizvodima (000 t)

13,7% manja rafinerijska prerada zbog planiranih i neplaniranih zastoja, ali i smanjene prerade u uvjetima visoke cijene nafte na svjetskom tržištu

25

TRGOVINA TRGOVINA NA MALO NA MALO

26

Prodaja (000 t)

TRGOVINA NA MALO

457 477

677777

5826

0

500

1.000

1.500

2007 2008

Motorni benzini Plinska i lož ulja UNP

Ukupna prodaja porasla je za 13,1% (153.000t). Međutim, isključi li se prodaja na malo u 2008. u ovisnim društvima, i prodaja i prosječni promet po postaji porasli su 2,0%, tj. 1,5% godina-za godinom.

Broj benzinskih postaja

433 435

43 4466

300

400

500

2007 2008Hrvatska BiH Slovenija

1.3161.163

482 485

27

OČEKIVANJA

28

NA SVJETSKOM NAFTNOM I PLINSKOM TRŽIŠTU

29

PROIZVODNJA NAFTE - BROJ STANOVNIKAKRETANJE RASTA SVJETSKE PROIZVODNJE NAFTE I RAST BROJA STANOVNIKA NA ZEMLJI 1900-2005.

30

BUSINESSBUSINESS--ASAS--USUAL ENERGY USE BY SECTORUSUAL ENERGY USE BY SECTOR

Teška industrijaUslugeKućanstva

Poljoprivreda i industrijaTransportNeenergetska potrošnja

Source: Shell International BV and Energy Balances of OECD and Non-OECD Countries©OECD/IEA 2006

0

200

400

600

800

1975 2000 2025 2050

exaj

oule

per

year

POTRAŽNJA ZA ENERGIJOM UDVOSTRUČUJE SE DO 2050.BUSINESS-AS-USUAL

31

Source: IEA, “Resources to Reserves”

OPSKRBA ĆE TRAŽITI PRONALAŽENJE NOVIH IZVORANOVI IZVORI BIT ĆE SKUPLJI I TEHNIČKI ZAHTJEVNIJI

32

Većina goriva, osim električne i nuklearne energije poznata je već stoljećima

Razvoj složenih tehnologije upotrebe mijenja odnos zastupljenosti pojedinog goriva kao i udjela energije dobivenog iz energenta

Većina goriva, osim električne i nuklearne energije poznata je već stoljećima

Razvoj složenih tehnologije upotrebe mijenja odnos zastupljenosti pojedinog goriva kao i udjela energije dobivenog iz energenta

Uvođenje obnovljivih izvora energije je nužnost, ali uzsvjesnost njihovih dosegaUz stalni rast energetske potrošnje teško da OIE mogu zadovoljiti više od 10-15% ukupnih energetskih potreba

Uvođenje obnovljivih izvora energije je nužnost, ali uzsvjesnost njihovih dosegaUz stalni rast energetske potrošnje teško da OIE mogu zadovoljiti više od 10-15% ukupnih energetskih potreba

Prikaz svjetske supstitucije primarnih energijaPrikaz svjetske supstitucije primarnih energija

Svjetski trend promjena u izvorima energije može se sagledavati i kroz pravilnost dekarbonizacije energije

Svjetski trend promjena u izvorima energije može se sagledavati i kroz pravilnost dekarbonizacije energije

Izvor: Nakićenović

Logičan slijed je čisti vodik…Logičan slijed je čisti vodik…

DEKARBONIZACIJA ENERGIJE

33

PUTEVI RAZVOJA

Do dostizanja tzv. ekonomije vodika, motorna industrija i naftno gospodarstvo posljednjih 20 godina su na putu koji karakterizira usavršavanje motornih goriva i trošila – motora s unutrašnjim izgaranjem

Dok su proizvođači motora išli putem razvoja motora koji bolje koriste gorivo i smanjuju plinove izgaranja, proizvođači goriva su smanjivali štetne sastojke, olovo i sumpor

ENERGETIKA JE NA RAZMEĐU TROŠENJA PROCESA PROIZVODNJE ČISTIH GORIVA I ČISTIH TEHNOLOGIJA

34

TRENDOVI U KONSTRUKCIJI MOTORA

Motorna industrija ide putem uvođenja hibridnih motora, kako benzinskih tako i dizel motora, a gorivi članci su vjerojatno budućnostMotorna industrija ide putem uvođenja hibridnih motora, kako benzinskih tako i dizel motora, a gorivi članci su vjerojatno budućnost

35

Biodizel i bioetanol su alternativna goriva u vidokrugu INE, kao komponente za namješavanje u dizel i benzine

Pripremamo se provoditi zakonske obveze iz područja biogoriva

Navedene komponente ćemo kupovati

Biodizel i bioetanol su alternativna goriva u vidokrugu INE, kao komponente za namješavanje u dizel i benzine

Pripremamo se provoditi zakonske obveze iz područja biogoriva

Navedene komponente ćemo kupovati

ALTERNATIVNA GORIVA

PROJEKCIJE POTROŠNJE RAZLIČITIH IZVORA ENERGIJE

Izvor: IAEA (International Atomic Energy Agency

36

U HRVATSKOJ

37

Prihod od prodaje podzemnog skladišta plina 514 mil. KnOd sredine godine prestaje gomilanje gubitaka na uvozu plinaPriznavanje cijena domaće proizvodnje plina po načelu ACS (netroškovno načelo) - prihod od prodaje plina stabilizira se na 2,40 USD/m3. Važeća stopa naknade za eksploataciju mineralnih sirovina od 2,6%Pokretanje druge faze modernizacije rafinerijaMjere štednje i povećanje učinkovitosti poslovanja Donošenje izmjena i dopuna Zakona o plinu,Donošenje potrebnih mjera za snižavanje troškova u opskrbi otoka,Donošenje potrebnih mjera za rasterećenje troškova vezanih za plavi dizel – uvođenje pametne kartice

2009.

Cijena Ininog prirodnog plina postupno dostiže tržišnu cijenu

Postupno povećanje stope naknade za eksploataciju mineralnih sirovina do 10%

Dovršetak programa modernizacije rafinerija

Razmatranje akata o kvotama emisija CO2 (jer sadašnje stanje prijeti novim troškovima do razine od 63,6 mil €)

Sveobuhvatni program mjera za povećanje učinkovitosti

2010-2014.

MJERE ZA POVEĆANJE PROFITABILNOSTI