Glava 5 Sinhronizacija Vo SDH-1
Click here to load reader
-
Upload
dusko-panov -
Category
Documents
-
view
28 -
download
5
description
Transcript of Glava 5 Sinhronizacija Vo SDH-1
Prof. d-r Toni Janevski, Multipleksni sistemi, skripta
Glava 5
Sinhronizacija vo digitalni mre`i
5.1 Voved
Samiot poim Sinhrona Digitalna Hierarhija asocira na toa deka sinhro-
nizmot me|u elementite na SDH mre`ata e edna od nejzinite glavni karakteri-
stiki. Me|utoa, samiot poim za sinhronizacija ne se pojavuva so SDH tehnikata,
tuku postoel i prethodno, i toa od samata pojava na digitalnite telekomunika-
cii (komutacija i prenos na signali digitalizirani so Pulse Code Modulation).
Problemot na sinhronizacija na izvorite na primarni signali vo digi-
talnata mre`a postoel i vo PDH mre`ite. Nepostoeweto na sinhronizam me|u
generatorite na takt na predavatelnata i na priemnata strana za primarniot
multipleksen signal od 2 Mbit/s doveduva do pojava na slipovi. Pod poimot
“slip” (slip) se podrazbira preskoknuvawe (ispu{tawe) na ramka zaradi
otstapuvawe vo taktovite na predavatelnata i priemnata strana. Fakt e deka
govorniot telefonski signal ne e tolku ~uvstvitelen na pojavata na slipovi
koi se manifestiraat so povremeni klikovi koi, ako ne se premnogu ~esti, ne
vlijaat bitno na kvalitetot na govorniot signal na priem. No, koga e vo
pra{awe prenos na podatoci, pojavata na slipovi e dosta kriti~na.
Nepostoeweto na sinhronizam me|u elementite vo SDH mre`ata doveduva
do fazna nestabilnost na signalot koj se prenesuva, {to mo`e da dovede do zgo-
lemuvawe na brojot na slipovi vo centralite.
Pod elementi na sinhronata mre`a }e gi podrazbirame site uredi vo di-
gitalnata mre`a koi baraat me|useben sinhronizam zaradi obezbeduvawe na vi-
sok kvalitet na telekomunikaciskite uslugi. Vo princip, cel na sinhronizaci-
jata e da se smali brojot na slipovi vo digitalnata mre`a. Spored toa, sinhroni-
Glava 5 - 1
Prof. d-r Toni Janevski, Multipleksni sistemi, skripta
zaciskata karakteristika na mre`ata e eden od glavnite parametri koi vlijaat
na kvalitetot na vrskata "od kraj do kraj".
Glavniot sinhronizaciski problem vo digitalnite mre`i so PDH sistem
na prenos e sinhronizacija na digitalnite centrali, odnosno sinhronizacija na
komutaciskite jazli. Signalot za sinhronizacija na ramkata na primarniot di-
gitalen multipleksen signal se prenesuva vo negoviot nulti kanalen vremenski
interval. Ostanatite kanalski vremenski intervali vo ramkata se identifiku-
vaat so soodvetno relativno fazno pomestuvawe vo odnos na ovoj bajt. Za da mo-
`e na mestoto na priem da se izvr{i identifikacija na sekoj kanal vo
multipleksniot signal za fazno izramnuvawe neophodno e da se izvr{i
sinhronizacija na dojdovniot signal so interniot takt na uredot. Toa se vr{i na
toj na~in {to dojdovnata primarna ramka se zadocnuva se dodeka ne se poklopi
so internata ramka koja e generirana od interniot takt na uredot (Slika 5.1).
Zadocnuvaweto se izveduva so pomo{ na t.n. elasti~nata memorija (bafer), koja
e relativno golema i e sposobna da apsorbira pomali fazni pomestuvawa na
dojdovniot signal. Me|utoa, koga elasti~nata memorija }e po~ne da se
prepolnuva, se vr{i kontroliran slip taka {to se bri{e cela edna ramka.
O~igledno e deka koga e pogolemo otstapuvaweto na interniot takt od taktot na
dojdovniot signal, doa|a do pogolemo naru{uvawe na integritetot na priemniot
signal zaradi zgolemeniot broj na slipovi. Ovoj problem mo`e da se re{i samo
so zgolemuvawe na sinhronizmot me|u predavatelniot i priemniot generator na
takt.
..........................
..........................
Interna ramka
Primena ramka
Vreme
Slika 5.1 Rabota na koloto za fazno izramnuvawe
Kako {to znaeme, faznoto pomestuvawe na sekoj od virtuelnite kontejne-
ri koi se prenesuvaat vo STM-N ramkata odredeno e so vrednosta na pointerot
vo odnos na nadredenata ramka. Koga se vr{i sinhronizacija na dojdovniot vir-
Glava 5 - 2
Prof. d-r Toni Janevski, Multipleksni sistemi, skripta
tuelen kontejner so STM-N ramkata koja e generirana od interniot takt na ure-
dot, pointer-procesorot vr{i dodeluvawe na nova vrednost vo sklad so faznata
razlika me|u internata i dojdovnata ramka (Slika 5.2). Ovaa tehnika ovozmo`u-
va resinhronizacija na virtuelnite kontejneri na novata ramka so ednostavno
dodeluvawe na nova vrednost na pointerot.
AU-4 pointer
AU-4 pointer
Primena ramka
STM-N
Interna ramka
STM-N
Vreme
Slika 5.2 Rabota na pointer - procesorot
5.2 Sinhronizacija na komutaciski jazli
Problemot so zgolemeniot broj na slipovi mo`e da se re{i samo so zgole-
muvawe na sinhronizmot me|u generatorot na takt na predavatelnata i na priem-
nata strana. Idealno bi bilo vo sekoja digitalna integrirana mre`a da se obez-
bedi sinhronizirana rabota na generatorite na takt vo site digitalni centra-
li. Me|utoa, retki pojavi na slipovi mo`e da se postignat i koga generatorite
na takt vo poedini digitalni centrali rabotat nezavisno, no so strogo defini-
rani to~nosti na generiraniot takt. Vakov pristap se primenuva na me|unarod-
nite vrski kade e usvoeno deka do pojava na slip vo bilo koj kanal koj e 64 Kbit/s
ne smee da dojde vo period pomal od 70 dena po centrala. Za da se obezbedi toa,
potrebno e to~nosta na frekvencijata na generatorot na takt da iznesuva naj-
malku 10-11 {to se postignuva so upotreba na ceziumski primarni etaloni na
frekvencija. Vo nacionalnite mre`i se formiraat eden ili pove}e centri za
generirawe na referentni frekvencii so visoka to~nost. Vakviot izvor na
Glava 5 - 3
Prof. d-r Toni Janevski, Multipleksni sistemi, skripta
takt se narekuva primaren izvor na referenten takt (PRC - Primary Reference
Clock).
Spomenatiot centar za generirawe na referentni frekvencii treba da
pokriva podra~je na nacionalna mre`a ili najmalku edna me|unarodna centrala.
Site digitalni centrali na podra~jeto na eden centar, dokolku se povrzani so
digitalnite sistemi za prenos, bi trebalo da rabotat sinhrono so spomenatiot
centar. Za da se postigne toa, se koristi metodot na sinhronizacija od nadrede-
niot kon podredeniot generator na takt (master-slave), kaj koj frekvencijata od
generatorot na takt od povisok red se koristi kako referentna za kontrola na
generatorot na takt vo digitalnite centrali od ponizok red. Najvisok rang ima
PRC.
Za da se obezbedi doverlivost na navedeniot metod na sinhronizacija, po-
trebno e referentnata frekvencija, dokolku toa go dozvoluvaat mo`nostite, da
se dovede do podredenata centrala najmalku po dve razli~ni pateki (Slika 5.3).
So toa se obezbeduva barem eden rezerven sinhronizaciski pat vo slu~aj da dojde
do prekin na osnovniot sinhronizaciski pat.
PRC
PRC
Digitalna centrala
Primary Reference Clock
Rezerven sinhronizacionen patOsnoven sinhronizacionen pat
Slika 5.3 Master - slave sinhronizacija
Vo princip, dozvoleno e referentniot takt da se dovede i od centrala od
ist rang, no vo toj slu~aj posebno treba da se obrne vnimanie da ne dojde do di-
rektno ili indirektno vra}awe na referentniot takt od upravuvanata vo upra-
vuva~kata centrala {to bi predizvikalo pojava na sinhronizaciski jamki.
Glava 5 - 4
Prof. d-r Toni Janevski, Multipleksni sistemi, skripta
Vo slu~aj da dojde do prekin na site sinhronizaciski pati{ta do podrede-
niot generator na takt, toj preo|a vo t.n. holdover re`im na rabota. Kvalitetot
na generatorot na takt koj raboti vo ovoj re`im na rabota e odreden so dva glav-
ni parametri:
• po~etno otstapuvawe na generiranata frekvencija (neposredno po pre-
kinot) od referentnata frekvencija pred prekinot
• stabilnost na generatorot na takt
Dokolku i po podolgo vreme ne se obnovi nekoj od sinhronizaciskite pa-
ti{ta, takt generatorot preo|a vo sloboden re`im na rabota (free-run). Vo ovoj
re`im na rabota se nao|a sekoj generator na takt koj se nao|a nadvor od sinhro-
nizaciskite pati{ta vo digitalnata mre`a.
Pokraj primarniot izvor na referenten takt (PRC), definirani se u{te
dva podredeni generatori na takt vo odnos na PRC. Prviot, koj e definiran za
tranzitni jazli (onie jazli koi imaat interfejsi kon drugi jazli, no nemaat di-
rektni interfejsi kon pretplatni~kite uredi), ima povisok rang od vtoriot, koj
e definiran za lokalnite jazli od sinhronata mre`a (onie jazli koi imaat di-
rektni interfejsi kon pretplatni~kite uredi). Po~etnoto otstapuvawe na fre-
kvencijata na generatorot na takt vo tranzitniot jazol vo holdover re`im na
rabota ne treba da e pogolema od 5×10-10, a stabilnosta treba da mu bide podobra
od 10-9 na den. Istite ovie parametri za generator na takt vo lokalnite jazli iz-
nesuvaat 10-8 odnosno 2×10-8 na den. Vo sloboden re`im na rabota, to~nosta na
frekvencijata na generatorot na takt vo tranziten jazol treba da e podobra od
5×10-9.
Generatorite na takt, zaradi zgolemuvawe na raspolo`ivosta, voobi~aeno
se udvojuvaat. [to se odnesuva na PRC, toj ne samo {to se udvojuva, tuku poneko-
ga{ i se utrostru~uva. Ovie generatori na takt treba da bidat geografski
razdvoeni zaradi prevencija od po`ar ili nekoja druga nepogoda. Vo normalna
sostojba eden od niv e nadreden, a ostanatite se podredeni. Koga nadredeniot }e
otka`e, eden od podredenite ja prevzema negovata funkcija. Mo`e da vidime
deka vo sekoj slu~aj postoi eden PRC koj diktira edinstven takt za celata mre`a.
Vo centralite (komutaciskite jazli), generatorite na takt mo`at da bi-
dat posebni edinici (uredi) ili da bidat integrirani vo centralata (ova vtoro-
to e po~est slu~aj).
Glava 5 - 5
Prof. d-r Toni Janevski, Multipleksni sistemi, skripta
Koga povrzuvaweto na centralite se vr{elo so PDH sistemi za prenos,
prenesuvaweto na referentnata frekvencija se izveduvalo preku 2 Mbit/s digi-
talni signali, koi imaat karakteristiki da ja ~uvaat stabilnosta na frekvenci-
jata dolgoro~no (long-term frequency stability) i da ja ~uvaat stabilnosta na fazata
kratkoro~no (short-term phase stability).
5.3 Sinhronizacija vo SDH mre`i
So voveduvawe na SDH sistemite vo delot na transportnata mre`a, se
te`nee kon nivna maksimalna integracija so postoe~kata sinhronizaciska arhi-
tektura na digitalnata mre`a. Zna~i, SDH ne ja vovela sinhronizacijata vo di-
gitalnite mre`i, taa si postoela i prethodno, no bila ograni~ena na komutaci-
skite jazli. SDH voveduva sinhronizacija i vo transportnite tehniki, {to ne
postoela vo taa forma prethodno kaj PDH (iako treba da se spomne deka i kaj
PDH imavme izramnuvawa pri otstapuvawa na protocite na signalite vo preda-
vatelot i priemnikot). Taka, od SDH elementite (multiplekseri) se bara ne sa-
mo da go sproveduvaat referentniot takt do generatorite na takt vo centralite,
tuku i samite da bidat sinhronizirani. Pritoa, i za ovaa cel, se koristi meto-
dot za sinhronizacija master-slave, koj se primenuva kaj digitalnite centrali.
Vo digitalnite mre`i so SDH sistemi za prenos postojat istite tri tipa
na generatori na takt, t.e. PRC (Primary Refence Clock); takt generatorot za tran-
zitni jazli koj vo SDH terminologijata se narekuva Synchronization Supply Unit -
transit node (SSUt); i takt generatorot za lokalnite jazli vo mre`ata koj vo SDH
se narekuva Synchronization Supply Unit -local node (SSUl). Pokraj prethodno spomna-
tite generatori na takt (PRC, SSUt i SSUl), postoi u{te eden generator na takt
koj isklu~ivo se vgraduva vo elementite od SDH mre`ata. Spored ETSI, negovoto
ime e SEC (Synchronous Equipment Timing Source). Vo holdover re`im na rabota,
po~etnoto otstapuvawe na frekvencijata na ovoj generator na takt ne treba da
bide pogolema od 5×10-8, dodeka stabilnosta na generatorot treba da bide podo-
bra od 5×10-7 na den.
Referentnata frekvencija od 2048 kHz, SEC mo`e da ja dobie:
• so izdvojuvawe od dojdovniot STM-N signal
Glava 5 - 6
Prof. d-r Toni Janevski, Multipleksni sistemi, skripta
• so izdvojuvawe od prito~niot primaren signal so 2 Mbit/s
• direktno preku nadvore{en sinhronizaciski 2048 kHz interfejs
Od site SDH uredi, edinstveno vo regeneratorite ne se vgraduva SEC. Vo
normalen re`im na rabota na regeneratorot, za sekoja od nasokite na prenos se
vr{i ekstrakcija na taktot od dojdovniot STM-N signal za vrz osnova na toj
takt da se generira takt za izlezniot STM-N signal (Slika 5.4). Vo slu~aj na
prekin na nekoj od dojdovnite STM-N signali, interniot generator na takt za
soodvetnata nasoka na prenos direktno preo|a vo sloboden re`im na rabota
(free-run mode). To~nosta na frekvencijata na generatorot na takt vo regenera-
torot vo sloboden re`im na rabota treba da e podobra od 2×10-5 {to e dovolno
za emitirawe na AIS (Alarm Indication Signal) signal na izleznata strana.
CLK STM-NSTM-N CLK
Slika 5.4 Sinhronizacija na regenerator
5.3.1 Sinhronizaciski re`imi na rabota vo SDH mre`i
Razlikuvame ~etiri sinhronizaciski re`imi na rabota na digitalnata
mre`a so SDH sistem za prenos:
• sinhron re`im na rabota
• psevdo-sinhron re`im na rabota
• pleziohron re`im na rabota
• asinhron re`im na rabota
Vo sinhron re`im na rabota site generatori na takt vo razgleduvanata
mre`a se povrzani so sinhronizaciski pati{ta so edinstveniot primaren izvor
Glava 5 - 7
Prof. d-r Toni Janevski, Multipleksni sistemi, skripta
na referenten takt (Slika 5.5a). Pointerskite izramnuvawa }e se slu~uvaat
dosta retko, kako posledica na slu~ajniot fazen {um. Ova e normalen re`im na
rabota za mre`ata koja se nao|a vo domenot na eden operator na mre`a.
Na slikata 5.5b prika`ana e mre`a vo koja ne se site generatori na takt
sinhronizaciski povrzani so eden PRC. Takvata mre`a se sostoi od pove}e pod-
mre`i vo sinhron re`im na rabota. Sekoja od tie podmre`i, vo odnos na drugite,
se nao|a vo psevdo-sinhron re`im na rabota. Pointerskite izramnuvawa }e se ja-
vuvaat na vrskite koi gi preminuvaat granicite na podmre`ite i toa samo vo
elementite na SDH mre`ata na granicite od razgleduvanite podmre`i. Imaj}i
predvid deka sekoj PRC zadovoluva isklu~itelno visoki barawa vo pogled na
to~nosta na generiraniot takt pointerskite izramnuvawa }e se javuvaat mo{ne
retko. Ovoj re`im na rabota e normalen re`im za me|uoperatorski, odnosno me-
|unarodni mre`i.
Dokolku se vo prekin site sinhronizaciski pati{ta do nekoj podreden ge-
nerator na takt, toga{ toj se nao|a ili vo holdover ili vo sloboden re`im na
rabota. Mo`no e toj istovremeno da e nadreden generator na takt za odreden broj
na generatori na takt koi zaradi nastanatiot problem, isto taka ja izgubile
sinhronizaciskata vrska do PRC. Toga{, vo sinhronizaciskata mre`a se
pojavuva sinhronizaciski ostrov vo koj site podredeni generatori na takt
rabotat sinhrono so spomnatiot nadreden generator na takt koj se nao|a vo
holdover ili sloboden re`im na rabota (slika 5.5v). Takviot sinhronizaciski
ostrov se nao|a vo pleziohron re`im na rabota vo odnos na ostatokot od
mre`ata. Na site vrski koi ja preminuvaat granicata na sinhronizaciskiot
ostrov doa|a do pojava na pointersko izramnuvawe.
Vo asinhron re`im na rabota se nao|aat onie elementi na mre`ata vo koi
se generira takt so golemo frekvencisko otstapuvawe. Dokolku to~nosta na ge-
neratorot na takt padne pod vrednosta koja e specificirana, od razgleduvaniot
element na mre`ata ve}e ne se bara da go odr`uva soobra}ajot. No dokolku to~-
nosta mu e seu{te podobra od 2 10–5, od nego se bara da ispra}a alarmni signali
(Alarm Indication Signal – AIS) signali na site izlezi na koi postoel soobra}aj.
Glava 5 - 8
Prof. d-r Toni Janevski, Multipleksni sistemi, skripta
PRC
PRC
PRC
a) b)
v)
Slika 5.5 Sinhronizaciski re`imi na rabota na mre`ata : a) Sinhron b) Psevdo - sinhron v) Pleziohron
5.3.2 Arhitektura na SDH sinhronizaciska mre`a
Za da se obezbedi sinhrona rabota na site elementi na sinhronata mre`a,
neophodno e da se formira takva sinhronizaciska arhitektura so koja se postig-
nuva doveduvawe na referentniot takt od primarniot izvor na referenten takt
(PRC) do site elementi na sinhronata mre`a. Problemot na distribucija na re-
ferentniot takt vo SDH mre`ata mo`e da go razgleduvame kako dva problema. I
toa kako problem na distribucija na taktot vnatre vo jazolot i kako problem na
distribucija na taktot me|u jazlite.
Pod poimot jazol vo sinhronizaciskata arhitektura na digitalnata mre-
`a se podrazbira sekoja stanica vo koja se nao|a generatorot na takt SSU.
Pri kreiraweto na sinhronizaciskata arhitektura na mre`ata, po`elno
e sekoj jazol od sinhronizacionata mre`a, odnosno SSU, da mo`e da primi sin-
hronizaciski referenci od najmalku dva sinhronizaciski pata, koi treba da se
taka isplanirani da koristat {to e mo`no pomalku zaedni~ki granki i jazli od
sinhronizaciskata mre`a. Na toj na~in se postignuva mnogu golema raspolo`i-
Glava 5 - 9
Prof. d-r Toni Janevski, Multipleksni sistemi, skripta
vost na sinhronite referenci do sekoj jazol, t.e. se sozdavaat preduslovi za mno-
gu retki premini na poedini generatori na takt vo holdover, odnosno vo slobo-
den re`im na rabota.
Distribucijata na referentniot takt me|u jazlite vo sinhronizaciskata
mre`a treba da ja sledi topologijata na drvo (Slika 5.6).
SSU
SSUSSU SSU SSU
SSU
PRC
Slika 5.6 Princip na distribucija na referentniot takt me|u jazlite na sinhronizaciskata mre`a
Va`no e da se naglasi deka sinhronizaciskata arhitektura na mre`ata
mora da obezbedi sekoj generator na takt na raspolagawe da ima sinhronizaci-
ski referenci od generator na takt od isto ili povisoko hierarhisko nivo,
duri i vo uslovi na prekin na nekoi sinhronizaciski pati{ta. So toa se
sozdavaat preduslovi da se izbegnat pojavite na sinhronizaciski jamki.
O~igledno e deka vo sinhronizaciskata mre`a so SDH sistem za prenos
naj~esti generatori na takt se SSU i SEC. SSU se nao|a vo sekoj jazol od sinhro-
nizaciskata mre`a, no ne mora da bide vo sekoj jazol od SDH mre`ata. Toj ima
takvi karakteristiki da mo`e dobro da go isfiltrira akumuliraniot xiter od
dojdovniot referenten takt i da obezbedi mnogu dobra referentna frekvencija
vo holdover re`im na rabota. Site uredi koi se nao|aat me|u dva jazla od sin-
hronizaciskata mre`a imaat sopstveni SEC generatori na takt. Od niv ne se
bara da go filtriraat xiterot od referentniot takt, a karakteristikite vo
holdover re`im na rabota mu se sredni.
Jasno e deka kvalitetot na referentniot takt }e se vlo{i so porast na
brojot na elementi vo mre`ata niz koi vodi sinhronizaciskiot pat. Zatoa, niv-
niot broj vo sinhronizaciskiot lanec mora da bide ograni~en. Zaradi toa e de-
finiran referenten lanec na sinhronizaciskata mre`a (Slika 5.7).
Glava 5 - 10
Prof. d-r Toni Janevski, Multipleksni sistemi, skripta
PRC
SEC
SEC
SEC
SEC
SEC
SEC
SSU
SSU
Slika 5.7 Referenten lanec na sinhronizaciskata mre`a
Vo ovoj lanec ne smee da ima pove}e od 10 SSU, nitu pove}e od 20 SEC me|u
dva sosedna SSU, so ograni~uvawe deka vkupniot broj na site SEC vo lanecot ne
smee da bide pogolem od 60. Jasno e deka brojot na redno vrzanite SEC mora da
bide ograni~en, zo{to akumuliraniot xiter }e ja nadmine granicata preku koja
ve}e ne bi mo`el da bide isfiltriran vo SSU. Od druga strana, brojot na SSU vo
sinhronizaciskiot lanec e isto taka ograni~en za da se ograni~i vremenskoto
pomestuvawe na krajot od sinhronizaciskiot lanec.
Distribucijata na referentniot takt do generatorite na takt vo SDH
uredite koi se nao|aat vnatre vo jazolot na sinhronizaciskata mre`a treba da ja
sledi topologijata na logi~ka yvezda (Slika 5.8).
Kon generatorite na takt koi se nadvor od jazolot na sinhronizacionata mre`a
SEC
Granica na jazolot na sinhronizacionata mre`a
Sinhronizacioni pati{ta
SEC
SEC
SEC
SEC
SSU
Slika 5.8 Princip na distribucija na referentniot takt vnatre vo jazolot na
sinhronizaciskata mre`a
Su{tinata na distribucijata na taktot vnatre vo jazlite na sinhroniza-
ciskata mre`a e generatorot na takt od najvisoko hierarhisko nivo vo stanica-
ta (SSU) da obezbeduva sinhronizaciski referenci za site drugi generatori na
takt na elementite na sinhronizaciskata mre`a koi se nao|aat vnatre vo jazo-
lot. Taktot vnatre vo jazolot se vodi direktno preku soodvetnite 2048 kHz in-
terfejsi. Isto taka, vo slu~aj na prekin na site sinhronizaciski pati{ta do so-
Glava 5 - 11
Prof. d-r Toni Janevski, Multipleksni sistemi, skripta
odvetniot jazol generatorot na takt so najdobri holdover karakteristiki treba
da gi snabduva so referenten takt site uredi vo jazolot.
Vo mre`ata vo koja se sinhroniziraat samo komutaciskite centri, odnos-
no vo mre`ata isklu~ivo bazirana na PDH sistemite na prenos, izborot na sin-
hronizaciskata referenca se vr{i pasivno. Imeno, generatorot na takt na
sekoja centrala ima lista na prioriteti na sinhronizaciskite pati{ta. Vo
normalna sostojba, generatorot na takt prima referenten takt od
sinhronizaciskiot pat so prv prioritet. Prefrlawe na pat so vtor prioritet
se vr{i otkako }e se vostanovi deka otstapuvaweto na frekvencijata na
priemniot signal go nadminalo soodvetniot prag. Toa zna~i deka mo`no e
razgleduvaniot generator na takt nekoe vreme da bide sinhroniziran so takt na
nadredeniot generator koj se nao|a vo holdover re`im na rabota.
So voveduvawe na SDH sistemot za prenos vo mre`ata, ovoj problem mo`e
da se nadmine. Sekoj STM-N signal vo bitite 5, 6, 7 i 8 od bajtot Z1 smesten vo
MSOH vo STM-N ramkata, ja prenesuva informacijata za sinhronizaciskiot kva-
litet na referentniot takt koj od razgleduvaniot STM-N signal mo`e da se do-
bie so ekstrakcija. Taa informacija se narekuva poraka za sinhronizaciskiot
status (SSM – Synchronization Status Message) ili sinhronizaciski marker. Vredno-
stite koi mo`e da gi imaat bitite 5, 6, 7 i 8 od bajtot Z1 so soodvetnite zna~ewa
dadeni se vo Tabela 5.1.
Tabela 5.1 Kodovi na sinhronizaciskiot marker
Pozicija na bitite
5 6 7 8 Zna~ewe Kvalitet
0 0 0 0 nepoznat kvalitet 0 0 1 0 PRC Quality level 1 (QL1) 0 1 0 0 SSUt Quality level 2 (QL2) 1 0 0 0 SSUl Quality level 3 (QL3) 1 0 1 1 SEC Quality level 4 (QL4) 1 1 1 1 ne se koristi za sinhronizacija
Dokolku razgleduvaniot STM-N e signal generiran vo uredot ~ij genera-
tor na takt primil referenten takt od signalizaciskiot pat koj e prooden do
PRC, toga{ vo bajtot Z1 }e se nao|a kod so koj na priemnata strana se dava do zna-
ewe deka nivoto na kvalitet na razgleduvaniot STM-N signal e najvisoko mo`no
Glava 5 - 12
Prof. d-r Toni Janevski, Multipleksni sistemi, skripta
(QL1). Sli~no, vo zavisnost od kvalitetot na referentniot takt so koj se sin-
hronizira generatorot na takt na uredot na predavatelnata strana, vo bajtot Z1
se prenesuva kodot za soodvetnoto nivo na kvalitet. Dokolku, predavatelot gi
izgubi site sinhronizaciski referenci ili tie stanat so polo{ kvalitet na
sinhronizaciskata referenca od onaa koja {to mo`e da ja generira negoviot
sopstven generator na takt, toga{ predavatelot preo|a vo holdover re`im na ra-
bota, a izlezniot STM-N signal vo bajtot Z1 }e ja sodr`i oznakata za nivo na
kvalitet na generatorot na takt vo predavatelot.
Sekoj SDH ured koj ima pove}e od edna STM-N porta, mo`e od site STM-N
signali na vlezot za ekstrakcija na referenten takt da go izbere onoj signal ~ij
SSM nosi oznaka za najgolem kvalitet (Slika 5.9). Vo slu~aj na ednakvi vredno-
sti za SSM, prednost za ekstrakcija na referentniot takt dobiva patot so povi-
sok prioritet.
Spored toa, so voveduvawe na SDH sistemot za prenos vo digitalnata mre-
`a se sozdavaat uslovi izborot na sinhronizaciskite referenci vo sekoj jazol
od mre`ata da se vr{i aktivno. Toa zna~i deka mo`e da se nadmine problemot
koj postoel vo sinhronizaciskata mre`a so komutaciski jazli.
STM-N(pat so vtor izbor)
STM-N(pat so primaren izbor)
SDH I/O
SDH I/O
Selektor
SSMSSM
Ekstrahiran takt
Ekstrahiran takt
SSU SECSDHured
Distribucija na referenten takt do uredite vnatre vo jazlite na sinhronizacionata mre`a
Slika 5.9 Izbor na sinhronizaciska referenca vo jazol na sinhronizaci-
skata mre`a so koristewe na sinhronizaciski marker
Glava 5 - 13
Prof. d-r Toni Janevski, Multipleksni sistemi, skripta
5.4 Izbor i distribucija na referentniot takt vo SDH uredite
Na funkcionalnata blok {ema na Slika 5.10 prika`ano e kako se vr{i
izbor na referentna frekvencija vo SEC. SEC mo`e da ja dobie referentnata
frekvencija od STM-N signalot (T1), od prito~niot 2Mbit/s signal (T2) ili di-
rekno preku sinhronizaciskiot interfejs 2048 kHz (T3). SETG e generator na
takt na SDH uredite vo potesna smisla. Toa vsu{nost e kolo koe vr{i filtrira-
we na vlezniot takt, sodr`i eden kontroliran oscilator zaradi obezbeduvawe
na rabota vo holdover re`im na rabota. Selektorite “A” i “B” biraat sinhroni-
zaciski referenci soglasno so informaciite vo sinhronizaciskite markeri.
Izlezot T4 naj~esto se koristi za direktna sinhronizacija na SSU vo jazolot na
sinhronizaciskata mre`a. Na toj na~in SSU se ufrluva vo sinhronizaciskiot
lanec. Isfiltriraniot takt od SSU se nosi na vlezot T3, dokolku SSU ima sood-
veten izlezen sinhronizaciski interfejs, a ako nema istiot mo`e da se ekstra-
hira od 2 Mbit/s pritoka.
T1
SDH I/O
SETG
SEL. B
T1
SSM
T4
T3
T1
T1
T1
T1
SDH I/O
SDH I/O
SEL. C
SEL. A
T0
T2
P2
P1
SEC
Slika 5.10 Izbor na sinhronizaciska frekvencija vo SEC
Koga signalot od T4 se nosi na SSU i isfiltriran povtorno se vra}a vo SEC, se-
lektorot S ne smee da propu{ti nitu edna druga referenca osven onie koi gi iz-
bral selektorot A (P1 zatvoren, P2 otvoren), bidej}i vo sprotivniot slu~aj mo-
Glava 5 - 14
Prof. d-r Toni Janevski, Multipleksni sistemi, skripta
`e da se pojavi sinhronizaciska jamka. Ako od izlezot T4 signalot ne se vodi na
SSU, toga{ T4 mo`e da se koristi za prosleduvawe na sinhronizaciskata refe-
renca koja ja izbral selektorot B (kopija na T0) do drugite elementi na sinhro-
nata mre`a vo SDH uredot (t.e. jazolot).
5.5 Transport na referentniot takt niz mre`ata
Vo digitalnite mre`i zasnovani na komutacija i prenos na primarniot
digitalen signal, referentnata frekvencija e 2048 kHz. Daden element na sin-
hronata mre`a referentnata frekvencija ja dobiva ili direkno preku sinhro-
nizaciskiot interfejs ili so ekstrakcija od signalot koj {to istovremeno pre-
nesuva i korisni informacii. Signalite od koi se vr{i ekstrakcija na refe-
rentnata frekvencija se primarnite digitalni signali, a so pojava na SDH sis-
temite za prenos toa se i STM-N signalite.
Vo sinhronata digitalna mre`a so SDH sistem na prenos ne se samo digi-
talnite centrali elementi na sinhronata mre`a, tuku tuka pripa|aat i SDH ure-
di. So pojava na SDH uredite se dobi u{te eden sinhron signal od koj mo`e da se
ekstrahira referentnata frekvencija od 2048 kHz, a toa e STM-N signalot.
U{te pove}e, ova e najprepora~liviot na~in na transport na referentnata
frekvencija (takt) niz mre`ata, bidej}i pokraj visokata fazna stabilnost na
ekstrahiranata frekvencija, postoi i mo`nost za aktiven izbor na sinhroniza-
ciskata referenca.
Edna od pri~inite zaradi koja ne se prepora~uva upotreba na primarnite
digitalni signali tranzitirani niz SDH mre`ata za prenos na referentnite
frekvencii e faktot deka arhitekturata na sinhronizaciskata mre`a mora da
bide stabilna struktura koja koristi stati~ni kanali i interfejsi, a ne kanali
koi mo`at da bidat rerutirani po nekoj drug pat niz mre`ata.
Me|utoa, postojat i slu~ai koga referentnata frekvencija ne mo`e da se
prenese na drug na~in do elementot na sinhronata mre`a osven preku primarni-
ot signal koj tranzitira niz SDH mre`ata. Dokolku vo delot od SDH mre`ata,
niz koj minuva VC-12, ne doa|a do pojava na pointersko izramnuvawe, primarniot
signal koj se prenesuva vo VC-12, na izlez od SDH mre`ata mo`e da se koristi za
Glava 5 - 15
Prof. d-r Toni Janevski, Multipleksni sistemi, skripta
sinhronizacija. Toa mo`e da se obezbedi samo ako se obezbedi poklopuvawe na
sinhronizaciskiot pat i patot na primarniot digitalen signal niz SDH mre`a-
ta duri i vo uslovi na prekin (Slika 5.11).
SDHSDHCentrala 2 Mbit/s
2 Mbit/s VC-12
Referenten takt
Referenten takt
Upotreblivo zasinhronizacija
Slika 5.11 Sovpa|awe na sinhronizaciskiot pat i patot na primarniot signal
Takvoto barawe mo`e da se ispolni vo strukturite to~ka-to~ka i vo pr-
stenestite strukturi. Vo prstenestata struktura na Slika 5.12 se nacrtani sin-
hronizaciskite pati{ta i patot na primarniot digitalen signal ~ija fazna sta-
bilnost sakame da ja za~uvame duri i vo uslovi na prekin na nekoj fizi~ki medi-
um.
ADM
ADM
ADM
ADM
ADM
Centrala ADM
ADMADM
ADM
ADM
Takt
Takt
Takt
Takt
Takt
2 Mbit/s
2 Mbit/sTU-12
TU-12
Upotreblivo za sinhronizacija
b)
ADM
ADM
ADM
ADM
ADM
Centrala ADM
ADMADM
ADM
ADM
Takt
Takt
Takt
Takt
2 Mbit/s
2 Mbit/s
TU-12
TU-12
Upotreblivo za sinhronizacija
a)
ADM
ADM
ADM
ADM
ADM
Centrala ADM
ADMADM
ADM
ADM
Takt
Takt
Takt
Takt
Takt
2 Mbit/s
2 Mbit/s
TU-12
TU-12
a)
TU-12
Slika 5.12 Zadr`uvawe na faznata stabilnost na primarniot digitalen signal
pri transport niz SDH prsten : a) Vo normalna sostojba ; b) Vo sostojba na pre-
kin
Ako ne e mo`no da se zadovoli baraweto za poklopuvawe na sinhronizaci-
skiot pat i patot na primarniot signal, a ima potreba da se obezbedi visoka
fazna stabilnost na primarniot signal koj se prenesuva vo VC-12, toga{ na iz-
lezot od SDH mre`ata se vr{i resinhronizacija na izlezniot primaren signal
so referentniot takt na izlezniot SDH ured.
Glava 5 - 16
Prof. d-r Toni Janevski, Multipleksni sistemi, skripta
5.6 Holdover re`im na rabota na element na sinhronizaciska mre`a
Vo normalni uslovi na rabota vo edna digitalna telekomunikaciska mre-
`a (koga funkcioniraat patekite po koi se prenesuva referentniot takt do jaz-
lite na sinhronata mre`a), faznata stabilnost na signalite koi se prenesuvaat
i komutiraat vo nea e dosta golema. No, ako nekoj jazol vo mre`ata (na primer:
digitalna centrala, SDH multiplekser i sl.) gi zagubi site vlezni sinhroniza-
ciski referenci, toga{ toj preminuva vo holdover (holdover) re`im na rabota.
Digitalna centrala vo holdover re`im na rabota
Ako digitalna centrala premine vo holdover re`im na rabota, toga{ taa
}e go koristi sopstveniot generator na takt. Zavisno od kvalitetot na toj inte-
ren generator na takt, }e se pojavuva pomalo ili pogolemo fazno docnewe na iz-
leznite signali vo odnos na vleznite signali vo centralata. Taka, pri sinhroni-
zacijata na dojdovnite (vlezni) signali so interniot takt na centralata }e se
pojavuvaat slipovi, koi }e bidat po~esti kolku {to e polo{ interniot takt ge-
nerator vo holdover re`im na rabota.
SDH jazol vo holdover re`im na rabota
Sli~no, i SDH jazol mo`e da se najde vo holdover re`im na rabota koga }e
bidat prekinati site dojdovni sinhronizaciski referenci do nego. Toga{, isto
kako kaj digitalnite centrali, }e se javi fazno docnewe. No, sega fazata na ko-
risniot signal ne go prati ova fazno docnewe (koe se javuva zaradi izramnuvawe
na signalite na vlezot na uredot so interniot takt), bidej}i korisniot signal
“pliva” vo STM-N ramkata. Zna~i, vo ovoj slu~aj sinhronizacijata na dojdovnite
signali so interniot takt vo uredot (koj e vo holdover re`im na rabota) se vr{i
so pointerski izramnuvawa. Pritoa, promenite na vrednosta na pointerot se
tolku po~esti kolku {to e pogolemo faznoto docnewe, ili so drugi zborovi,
kolku {to e polo{ interniot takt generator vo SDH uredot.
Glava 5 - 17