Glasovne promjene
-
Upload
ivanagolic -
Category
Education
-
view
1.768 -
download
10
description
Transcript of Glasovne promjene
GLASOVNE PROMJENE
glas jenajmanja jezična jedinica
nema samostalno značenje
ima razlikovnu ulogu
FONEM
Fonetika je znanstvena disciplina koja proučava glasove
Fonologija je znanstvena disciplina koja proučava glas kao razlikovnu jedinicu
(pr: boj – poj – loj – moj – joj – toj – roj)
TVORBA GLASOVA
OTVORNICI (VOKALI ili SAMOGLASNICI) nastaju slobodnim prolaskom zračne struje između govornih organa, a glasnice titraju, pa nastaje ton
u hrvatskom jeziku otvornici su: a, e, i, o, u
ZVONAČNICI nastaju kada se prolaz zračnoj struji između govornih organa suzi i djelomično zatvori, a glasnice pri tom titraju
zvonačnici su: j, l, lj, m, n, nj,r, v
ŠUMNICI nastaju tako da govorni organi zračnoj struji potpuno zavore prolaz ili ostave tjesnac
šumnici su: b, c, č, ć, d, dž, đ, f, g, h, k, p, s, š, t, z, ž
glasovi se tvore pomoću govornih organa: usana, zubi, jezika, dušnika, grkljana, pluća, nosne šupljine, glasnica, resice i nepca
po tome je li zračnoj struji prolaz otvoren ili se zatvara, djelomično ili potpuno, glasove dijelimo na otvornike i zatvornike, koje dijelimo na zvonačnike i šumnike
težnja za lakšim i udobnijim izgovorom dovodi do različitih promjena u riječima: neki se
glasovi mijenjaju, neki se gube, između nekih se umeće novi
glas i slično
NEPOSTOJANI a
neke riječi između dva zadnja suglasnika imaju samoglasnik a, koji ne dolazi u svim padežnim oblicima te riječi
takvo a koje ne postoji u svim oblicima zove se nepostojano a
primjeri:
nom. jed. gen. jed. nom. mn. gen. mn.
borac borca borci boraca
nom. jed. nom. mn. gen. mn.
daska daske dasaka
NEPOSTOJANI eu mnogim nazivima naseljenih mjesta na
kajkavskom području umjesto nepostojanog analazi se nepostojano e
isto vrijedi i za hrvatska kajkavska prezimena
primjeri:
Čakovec – Čakovca Vrbovec – Vrbovca
Gubec – Gupca Sremec - Sremca
NAVEZAK
na kraju nekih riječi dolaze samoglasnici bez kojih dotična riječ može biti, a da se ne mijenja njezino značenje – takav samoglasnik zove se navezak ili pokretni samoglasnik
primjeri:
dobrog – dobroga mog – moga
tad – tada s - sa
ZAMJENA l I o
suglasnik l na kraju nekih slogova ili riječi zamjenjuje se s glasom o
primjeri:
donosilac – donosioca
posao - posla
PALATALIZACIJA
ispred e ili i
k č
g ž
h š
umjesto velara dolaze palatali
primjeri:
junak – junače
sluga – služiti
prah - prašina
SIBILARIZACIJA
ispred i
k c
g z
h s
umjesto velara dolaze sibilanti
primjeri:
majka – majci
krčag – krčazi
snaha - snasi
JOTACIJA (od grčkog imena za glas j – jota)
stapanje nenepčanika s glasom j
c+j=č
(micati - mic+jem>micjem>mičem)
d+j=đ (mlad – mlad+ji>mladji>mlađi)
g+j=ž (lagati – lag+jem>lagjem>lažem)
h+j=š (tih – tih+ji>tihji>tiši)
k+j=č (jak – jak+ji>jakji>jači)
l+j=lj (dalek – dal+ji>dalji)
n+j=nj (tanak – tan+ji>tanji)
s+j=š ( pisati – pis+jem>pisjem>pišem)
t+j= ć ( ljut – ljut+ji>ljutji>ljući)
z+j=ž ( brz – brz+ji>brzji>brži)
kada se između usnenih suglasnika b, p, m, v i glasa jumeće glas l, koji se tada s glasom j stapa u glas lj
(epentetsko l)
groblje
(<grob-l-je< grob+je)
gluplji
(<glup-l-ji<glup+ji)
JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO ZVUČNOSTI
kad bi se zajedno našla dva suglasnika različite zvučnosti, radi lakšeg izgovora izjednačuju se tako da oba postanu ili zvučni ili bezvučni
gotovo svi bezvučnici imaju svoje zvučne parove, od kojih se razlikuju po tome jesu li pri prolazu zračne struje glasnice razmaknute i titraju li ili ne
izuzetak su zvonačnici: j, l, lj, m, n, nj, r, v
u ovom jednačenju prvi se šumnik uvijek prilagođava drugom -
ZVUČNICI b d g dž đ ž z - (dz) -
BEZVUČNICI p t k č ć š s f c h
ako se zajedno nađu dva šumnika od kojih je prvi zvučan, a drugi bezvučan, prvi se šumnik zamjenjuje svojim bezvučnim parom
(Z+BZ > BZ+BZ)
b > p ( vrabac – vrabca > vrapca)
d > t ( gladak – gladka > glatka)
g > k ( drugi – drugčiji > drukčiji)
z > s ( nizak – nizka > niska)
ž > š ( težak – težka > teška)
đ > ć ( riđ – riđka > rićka)
ako se zajedno nađu dva šumnika od kojih je prvi bezvučan, a drugi zvučan, prvi se zamjenjuje svojim zvučnim parom
(BZ+Z>Z+Z)
p > b ( top – topdžija >tobdžija)
t > d ( primijetiti – primjetba >primjedba)
k > g ( svaki dan – svakdanji > svagdanji)
s > z ( glas – glasba > glazba)
š > ž ( za dušu – zadušbina >zadužbina)
č > dž ( svjedočiti – svjedočba > svjedodžba)
odstupanja od jednačenja po zvučnosti:
ako je d ispred s, št, c, č i ć
( brodski, srodstvo, kadšto, odčepiti, odšteta)
u nekim složenicama i riječima stranog podrijetla
( gangster, Habsburgovci, Josipdol, podtekst)
JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO MJESTU TVORBE
ako se zajedno nađu dva suglasnika koji se tvore na različitim mjestima (pr. zubnik s i nepčanik ć), onda se prvi suglasnik mijenja,
i to tako da na njegovo mjesto dolazi suglasnik koji je po mjestu tvorbe bliži drugom suglasniku ( pr. nepčanik š)
praktički, ovo se jednačenje odnosi samo na suglasnike s, z, n i h
zubnici s i zpred nepčanicima š, ž, č, ć, dž, đ, lj, nj
mijenjaju se sa š i ž
s > š bijesan – bjesnji > bješnji
misao – mislju > mišlju
z > ž kazniti – kaznjiv > kažnjiv
paziti – paznja > pažnja
to jednačenje često slijedi tek nakon što su se u riječi dogodile neke druge glasovne
promjene
jednačenje po zvučnosti:
izčistiti > isčistiti > iščistiti
bezćutan > besćutan > bešćutan
jotacija:
list + je > listje > lisće > lišće
grozd + je > grozdje > grozđe > grožđe
odstupanja u promjeni s u š i z u ž:
u složenim riječima kao završni suglasnik prefiksa:
sljubiti, razljutiti
kad se nađe pred suglasnicima lj i nj, u kojima je j dobiveno prema jatu:
posljednji, snjegovi
kad se nosni zubnik n nađe pred dvousnenicima b ili p, zamjenjuje se s
nosnim dvousnenikom m (n ispred b ili p m)
obrana – obranbeni > obrambeni
stan – stanbeni > stambeni
prehrana – prehranbeni > prehrambeni
odstupanje: kada je n na kraju prvog dijela složenice u kojoj su oba dijela jasna
jedanput, izbanbračni, vodenbuba
jedrenik h zamjenjuje se s nepčanikom, š ispred č i ć
(h ispred č ili ć š)
dahtati – dahćem > dašćem
drhtati – drhćem > dršćem
orah – orahčić - oraščić
GUBLJENJE SUGLASNIKA
kad se nađu dva ista jedan do drugog, piše se i izgovara samo jedan
preddvorje >predvorje
bezzvučan > bezvučan
izuzetak: superlativi pridjeva (najjači)
i neke složenice (poddijalekt)