GlasCrkve37 2011 Web

Broj 37, lipanj 2011.

SLUBENO GLASILO SAVEZA BAPTISTIKIH CRKAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

20. godinjicom u Strategiju 2020.Poetkom posljednjeg desetljea prologa stoljea tadanji baptistiki savez negdanje junoslavenske politike zajednice proivljavao je duboku krizu, a drutveno-politike prilike u zemlji samo su produbljvale i ubrzavale njegovo razdruivanje. Baptisti u Hrvatskoj nali su se u jednom trenutku u zrakopraznom prostoru, i to ba u trenutku kada su se poele otvarati nesluene mogunosti iskoraka u dotad zabranjeno javno podruje. Premda su, dodue, neke crkve ve zapaeno djelovale u javnome ivotu, s posebnom zauzetou za potrebe svojih blinjih u ve nastupajuim ratnim strahotama, sve to nije bilo dovoljno za jasniju percepciju i recepciju injenice aktivnog postojanja baptistikih crkava u Hrvatskoj: kako u dravno-institucionalnoj tako i u najiroj vjersko-politikoj javnosti, a posebice to se tie zastupljenosti u medijima. Pojavila se ak u veinskoj crkvi i teza o baptistima koji se u Hrvatskoj doslovno raspadaju. Potreba za organizacijskim povezivanjem baptistikih crkava u Hrvatskoj bila je dakle nuna i neodgodiva. Dana 13. travnja 1991. osnovan je Savez baptistikih crkava u Republici Hrvatskoj (SBC u RH) koji, eto, ve dvadeset godina aktivno djeluje, ivi i razvija se, pogleda stalno uprta u budunost Kraljevstva Bojeg koje je ve tu, a jo nije. U biblijskoj pak, uvjetno reeno numerolokoj metaforici, brojka 20 ponegdje oznaava korak do nekog ispunjenja, konanog zahvata, do savrenstva koji se prikazuje brojem 21 (3x7). Kao da upozorava: jo uvijek nedostaje taj jedan korak da bi se postiglo vie, kako bismo se vie primakli cilju prema kojemu asimptotski teimo, sve dok jednom konano ne budemo licem u lice. Kao jedan od svojih bitnih dugoronih ciljeva SBC u RH postavio je stvaranje mree ivih crkava ujedinjenih poslanjem i sluenjem svojim drutvenim zajednicama. Naglasak je na poslanju/ misiji, na nasljedovanju Krista i uenitvu te odzivu na Veliko poslanje (Mt 28,18-20). U tome se i ogleda izvorni baptistiki identitet. Za ostvarenje ovoga cilja godinama je promiljana i pripremana Strategija 2020. s prepoznatljivim sloganom Umreeni s Kristom. Strategija je predstavljena na godinjim skuptinama Saveza 2009. i 2010. godine, a njezinih su pet kljunih segmenata sljedei: PRVO (Program razvoja vodstva), NEVA (Nova evangelizacija), Integracijski drutveni projekti, Novi model davanja i Komunikacija. S dvadesetgodinjim iskustvom SBC u RH kree dakle u ostvarenje Strategije 2020. Strateke odrednice, planovi, programi djelovanja ne postoje, meutim, s namjerom strogog kanaliziranja svjeine crkvenoga ivota. Oni vie trebaju usmjeravati prema zajednikome, onome to je na izgradnju vjernika, crkve i drutvene zajednice ali u neposrednom kontekstu konkretne ive vjernike zajednice. Ili, drugim rijeima na nain kako to dobro ocrtava saetak dijela programa Nove evanglizacije: Ondje gdje jesam i to to radim, jest evangelizacija ... Nova evangelizacija eli uti pitanja koja mue ljude u dananjem drutvu. Ako je ovaj naum ili to djelo od ljudi, propast e; ali, ako je od Boga, neete ga moi razoriti, jer biste se mogli nai u borbi protiv Boga rekao je mudri Gamaliel (Dj 5,38-39). Uz svijest o znaajnim obljetnicama o kojima piemo u ovom broju (120. godinjica prvoga osnivanja Baptistike crkvene opine u Zagrebu, 90. godinjica osnivanja prvoga organizacijskog oblika povezivanja baptista u Hrvatskoj i 20. godinjica osnivanja SBC u RH) baptisti u Hrvatskoj doista mogu biti uvjereni u opravdanost i potrebu svoga dugoronog poslanja u zemlji i regiji. Ruben Kneevi

Bog upotrebljava ljude ... str. 2

Godinja skuptina SBC u RH str. 5

Vijesti iz Sarajeva str. 18

Tri obljetnice str. 20

2

Glas Crkve broj 37 lipanj 2011.

RIJE

BOG UPOTREBLJAVA LJUDE KOJI MU SE STAVLJAJU NA RASPOLAGANJEDarko Mikuli, pastor BC Slavonski BrodBogu trebamo doi sa stavom: Kriste, ja sam ne mogu nita, ali ti u meni i kroz mene moe uiniti sve ono to ti eli za svoju slavu. Tu sam Kriste potpuno tvoj. Djeluj kroz mene onako kako ti eli, i upotrijebi me na svoju slavu na tvoj nain i u tvoje vrijeme. Naa je jedina odgovornost prebivati u Kristu i njemu doputati djelovati kroz nas. Bog nas ne poziva na aktivnost ili na pasivnost, nego na prebivanje u Kristu. To je hod u Duhu. To znai: staviti se njemu na raspolaganje, neka upravlja naim ivotom. Zapravo na je ivot Kristov ivot i on s njime moe uiniti to god eli. Samo mu se treba staviti na raspolaganje. Tada emo biti slobodni od dokazivanja pred drugima, ali i optuivanja samih sebe da nismo uinili dovoljno. Ono jedino ono to ostaje za vjenost jest ono to Isus ini kroz nas. A da bi Isus mogao uiniti ita kroz nas, moramo se nauiti opustiti u njegovim rukama i njemu dopustiti da kroz nas djeluje. Krist eli da se stalno preputamo u njegove ruke. Pogledat emo biblijski primjer iz Djela Apostolskih 8. poglavlja; ondje emo vidjeti kako Bog djeluje u nama i kroz nas. Bog djeluje u ljudima koje eli privui k sebi. Isus je rekao: Nitko ne moe doi k meni ako mu nije dano od Oca ... Nitko ne moe doi k meni ako ga ne povue Otac koji me posla (Iv 6,44-65). Takoer je rekao: Svi koje mi daje Otac doi e k meni, i onoga tko doe k meni neu izbaciti (Iv 6,37). Sve je meni predao Otac moj i nitko ne pozna Sina doli Otac niti tko pozna Oca doli Sin i onaj kome Sin hoe objaviti (Mt 11,27). Bog po svojoj suverenoj milosti djeluje u ljudima nastojei ih privui k sebi, Bog je taj koji ih susree i k sebi privlai Spasenje je od poetka do kraja Boja milost. On kao suvereni Bog djeluje u cijelom svijetu i eli ljude dovesti k sebi. Znate li kojim se alatom Bog slui da bi ovjeka doveo k sebi? On upotrebljava tebe i mene! Isus to ini svojim Tijelom, svojom Crkvom. On svojim nogama eli ii i nai izgubljene, svojim rukama eli prigrliti odbaene, svojim ustima eli tjeiti oaloene, svojim uima sluati potrebite, svojim oima voditi zalutale, svojim srcem voljeti i moliti da izgubljeni sinovi i keri nau put kui, iz smrti u ivot; iz tame u svjetlo. Bog upotrebljava svoju djecu kako bi izgubljene sinove i keri doveo natrag u svoju obitelj. Isus je danas prisutan u nama. On je u svijetu vidljivo prisutan u svome

Bog eli upotrijebiti svoju djecu kako bi izgubljene sinove i keri vratio u svoju obitelj. On ne eli nau slubu, nae sposobnosti, na novac on eli nas. Bog eli imati tebe i mene za sebe. On eli boanski djelovati kroz nas obine, malene, ali njegove ljude. Bog nas eli upotrijebiti na svoju slavu i radi spasenja izgubljenih, no preduvjet je predati se njemu na raspolaganje. Ponekad e to izgledati nelogino, ak i ludo u naim oima. No ako nas Gospodin poziva da uinimo neto za njega, tada se u vjeri trebamo odazvati te u poslunosti staviti njemu na raspolaganje da s nama i kroz nas uini to god on eli. On je Gospodar etve i eli poslati svoje radnike u svoju etvu. No etva je velika, a radnika malo. Zato Isus kae: Molite Gospodara etve da poalje radnike u etvu svoju. Stoga molimo Gospodara etve da ih poalje. to vie budemo molili, shvatit emo da smo upravo mi t koje Gospodin poziva i alje. Mnogi od nas ispovijedaju da su krani, ali je malo uenika koji su spremni slijediti Isusa Krista i sve radi njega

rtvovati. Isus nas poziva na avanturu: da postanemo njegovi uenici koji e stvarati nove uenike. Biti njegov uenik znai jednostavno slijediti Isusa, odrei se svega radi njega, uzeti svoj kri i izgubiti svoj ivot da bi Krist postao naim ivotom. Velika je radost u ivotu kranina znati da u Kristu prebiva i njemu pripada. Krist eli izraziti svoj ivot kroz nas po Duhu Svetome koji nam je dan. Djelo koje je zapoeo, on e i dovriti. Rekao je: Primit ete silu poto Duh Sveti sie na vas i biti ete mi svjedoci! Duha Svetoga smo dobili da budemo svjedoci za Isusa: svjedoiti drugima to je Isus za nas uinio! Jedna je od velikih sotonskih prijevara pomisao da nas Bog ne moe upotrijebiti. Moda mislimo da nismo dovoljno sposobni, obrazovani, moda nismo dovoljno zreli da bi nas Bog upotrijebio. Ali vidjet emo da Bog moe i eli upotrijebiti na svoju slavu svakoga koji mu se preda na raspolaganje.

Dopustiti Bogu da kroz nas djeluje

RIJETijelu Crkvi kroz koju danas djeluje. Mi smo Isusove ruke, noge, usta, a meusobno udovi jedni drugima. I kada je svaki ud savreno povezan u poslunosti Glavi tada Tijelo funkcionira i raste. U Djelima Apostolskim promatramo kako Duh Sveti gradi Kristovu Crkvu, upotrebljavajui Isusove uenike. Filip tako sie u grad samarijski i stade im propovijedati Krista. Mnotvo je jednoduno prihvaalo to je Filip govorio sluajui ga i gledajui znamenja koja je inio. Doista, iz mnogih su opsjednutih izlazili neisti duhovi viui iza glasa, a ozdravljali su i mnogi uzeti i hromi. Nasta tako velika radost u onome gradu (Dj 8,5-8). Filip je navjeivao Krista. Postoji samo jedno ime pod nebom dano ljudima po kojemu se mogu spasiti. Isus je Krist, Gospodin i jedini Spasitelj. Moemo upasti u zamku da ljudima govorimo o kranskom moralu, etici i vrijednostima kao da one mogu promijeniti ivot. Ali nam nita od toga ne moe pomoi. Bog nije namijenio popravljati na ivot, On ga je odluio zamijeniti. Isus nije doao popravljati, krpati, lijepiti i ispirati nae srce. On je doao dati nam novo srce. Ondje gdje smo bili mi, tu Bog postavlja Isusa. Mi se ne spaavamo onim to smo mi uinili za Isusa, nego onime to je Isus za nas uinio. A on je uinio sve! Kranski je ivot zamijenjeni ivot, to je I s u s o v ivot u nama i kroz nas. Duh Sveti stvara nam novo srce puno ljubavi. Filip je bio uspjean evangelizator. udesa su se dogaala, hromi i uzeti dizali su se, a opsjednuti bivali osloboeni: Ali kad povjerovae Filipu koji navjeivae evanelje o kraljevstvu Bojemu i o imenu Isusa Krista, krtavahu se muevi i ene (Dj 8,12). Svi elimo vidjeti velike stvari, Boja udesa i probuenje. A probuenje poinje prvim korakom poslunosti. Najprije se dogaa u crkvi koja se budi iz uspavane zaokupljenosti sobom kako bi ispunila svoje poslanje: ivljenje i navijetanje Evanelja. No da bi nam Bog povjerio velike stvari, moramo biti vjerni u malom. Filip nije bio samo posluan kad su ga svi promatrali, on je bio vjeran Bogu u nezapaenom malom, na pustoj cesti. samo njemu; time to se neemo pouzdati u svoju snagu nego u silu Duha Svetoga! Filip je bio posluan Bojemu glasu kada ga je pozvao u pustinju, voljan ostaviti sve i otii ondje gdje ga nitko ne vidi. Napustiti tisue i otii u pustinju radi samo jednoga ovjeka. Za Boga nema nebitnih ljudi. Ba ti koji ovo ita Bogu si izuzetno bitan. Ljudi koje svakodnevno susreemo


3

Filip i Etiopljanin

uspne i sjedne uza nj. A itao je ovaj odlomak Pisma: Ko ovcu na klanje odvedoe ga, ko janje nijemo pred onim to ga strie on ne otvara svojih usta. U ponienju sud mu je uskraen. Narataj njegov tko da opie? Da, uklonjen je sa zemlje ivot njegov. Dvoranin se obrati Filipu pa e mu: Molim te, o kome to prorok govori? O sebi ili o kome drugom? Filip prozbori te mu, poavi od toga Pisma, navijesti evanelje: Isus. (Dj 8,29-35). S jedne strane vidimo kako Bog priprema Etiopljanina; s druge strane Duh Sveti vodi kranina da svjedoi tome istom ovjeku. Bog je taj koji svojom milou vodi ovjeka prema obraenju. Prepoznajemo li kako nam Bog postavlja na put ljude u ijim ivotima on ve djeluje? Trebamo zato biti potpuno raspoloivi Kristu. Dopustiti Duhu Svetom da nas vodi kako on eli i kamo on eli, ak da to i nema puno veze sa naom ljudskom pameti i logikom. Duh nas vodi ne kada sjedimo i samo ekamo nekakav osjeaj da zaponemo svjedoiti, nego kada, posluni Rijei, krenemo. On nas usmjerava prema ljudima i upravlja nae korake. Da je Filip stao analizirati o tome gdje je potrebniji, gdje se vie ljudi obraa Bogu, on bi i dalje ostao na uspjenoj evangelizaciji, ali ne bi iao na put koji je pust. Ali upravo na tom pustom mjestu Bog ima jednog ovjeka koji treba uti Radosnu vijest o Isusu. Na tom pustom mjestu nema nikoga tko bi tom jednom ovjeku mogao rei Evanelje, osim ovjeka poslunog vodstvu Duha. Moemo se pitati zato smo okrueni ba tim susjedima, ili ba tim ljudima na svome radnom mjestu, a da ne vidimo da su ba oni nae misijsko polje. Filip se dao voditi i zato ga je Isus upotrijebio. Bog nas nekad poziva da iskoraimo izvan svoje sigurnosti, izvan poznatog prostora u kojemu se osjeamo dobro, u ovaj svijet koji je poput pustinje. U tom svijetu postoje pojedinci koji su edni vode ivota. Mi imamo to dati takvim ljudima, ali ne svoju tradiciju i obiaje, nego Isusa koji ivi u nama i koji je korjenito promijenio na vlastiti ivot. Na na e ivotni put Bog dovesti ljude u ijim je ivotima on ve zapoeo svoje djelovanje. Zato je potrebno oslukivati koristei oba uha: glas Duha Svetoga koji kae: Prii tom i tom ovjeku, ali i ovjeka gdje se on sada nalazi na svome duhovnom putovanju i tada ga povesti jedan korak blie Kristu. To je evangelizacija: dovesti ovjeka jedan korak blie Kristu. elimo li vidjeti kako nas Bog upotrebljava? Stavimo mu se na raspolaganje. Budimo posluni njegovu Duhu da nas vodi kamo on hoe i kada on to hoe te da opunomoeni njegovom silom svjedoimo jednu Radosnu vijest: Isusa.

Kada se Isusu stavimo na raspolaganje, on e kroz nas initi i mala i velika djela. Ali, u Bojem kraljevstvu nema malih djela! Sve to Isus kroz nas ini velika su djela, jer ih ini Onaj koji je velik. Kako emo znati da je neko djelo ono Kristovo djelo koje on ini po nama? Time to neemo u tome traiti svoju slavu, nego emo slavu pripisati

U Bojem kraljevstvu nema malih djela

na svojim ivotnim putovima Bogu su bitni. Krist je i za njih prolio svoju krv. Tko je taj Bogu bitan i od Boga voljen, a da ga mi svakodnevno susreemo na svojoj ivotnoj cesti? Tu vidimo drugu ruku Bojega djelovanja: u pripremanju ovjeka na obraenje. Jednom rukom Bog priprema kranina za slubu, a drugom rukom priprema ovjeka kojemu e kranin posluiti. Stoga trebamo moliti da nas Bog dovede ljudima u ijim je ivotima on ve zapoeo svoje djelovanje. Ovaj etiopski dostojanstvenik nije pronaao ispunjenje u novcu i onim to se novcem moe kupiti. On je traio duhovnu stvarnost. Trai li i ti duhovnu stvarnost, neto to e uistinu ispuniti tvoje srce te dati smisao, mir, sigurnost, nadu? Etiopljanin je proputovao pola svijeta kako bi doao u Jeruzalem, budui da je uo kako se ondje tuje jedan Bog Stvoritelj neba i zemlje koji nije daleko od onih koji ga svim srcem trae. Krenuo je na duhovno putovanje i sada se vraao kui sa Svetim pismom u rukama. To je bio ovjek koji trai, itao je Pismo, ali ga nije razumio. I u ba u tom kljunom trenutku Duh potakne Filipa da prie kolima. Duh ree Filipu: Poi i pridrui se tim kolima! Filip pritra i u gdje onaj ita Izaiju proroka pa e mu: Razumije li to ita? On odvrati: Kako bih mogao ako me tko ne uputi? Onda zamoli Filipa da se

4


Umreeni s Kristom STRATEGIJA 2020

ODRAN PRVI SUSRET SURADNIKA BUDUEGA RADIJAU Pastoralnom centru u akovcu odran je 19. veljae prvi orijentacijski sastanak dvanaestoro potencijalnih suradnika medijske slube. Nakon kratkog upoznavanja svih sudionika Mario asni i Tihomir Veki poblie su iznijeli ideju o buduoj radio-postaji kao i programski koncept. U raspravi koja je uslijedila komentirala su se pojedina pitanja, a Dean antal govorio je o tome kako je on doao na Radio 105, gdje radi ve 11 godina kao voditelj jutarnjeg programa. Uslijedilo je razgledavanje jo uvijek nedovrenog studija budue radio-postaje u Pastoralnom centru. Razgovor je nastavljen o podrujima u kojima je potrebna pomo suradnika volontera. Nekolicina se okuala u probnom snimanju najave emisije koristei se pri tom obinim raunalom, mikrofonom iz komunikacijskog seta i to izvan studijskog prostora to je praktino pokazalo da se danas radijske emisije mogu proizvoditi gotovo bilo gdje te da je mogue da mrea suradnika volontera prui svoj doprinos u ostvarenju programa budue radio-postaje. Sudionici sastanka ispunili su upitnik koji treba pomoi voditeljima projekta da bolje upoznaju potencijalne suradnike, njihovo dosadanje obrazovanje i iskustvo, sklonosti i podruja interesa kao i navike u koritenju medija. Nakon dodatnih razgovora pokuat e se definirati podruje suradnje. Narednih mjeseci uslijedit e obuka za sve budue suradnike. (T. Veki/IBA/GC)

ZASJEDANJE IO SBC U RHIzvrni odbor SBC u RH odrao je 21. veljae u Karlovcu pretposljednje zasjedanje u ovom sastavu prije Izborne skuptine Saveza koja e se odrati u Crikvenici od 24. do 26. oujka. Uvodnu rije prije zajednike molitve imao je Ivan Vueti, rizniar Saveza, navevi Isusove rijei da e svijet koji okruuje zajednicu vjernika istu prepoznati po ljubavi koju njezini pripadnici gaje jedni prema drugima. Razmotrene su pripreme za Godinju skuptinu i predvieni dnevni red, program cjelokupnog dogaanja kao i izvjea koja e biti podnesena izaslanicima crkava u pisanom obliku. Raspravljalo se i o kadrovskim i unutarcrkvenim pitanjima u nekoliko mjesta u Hrvatskoj te je zauzet zajedniki stav oko rjeavanja odreenih potekoa. Izvrni je odbor upoznat s nekoliko projekata: Ueniki dom Svjetionik i Srednja kola u akovcu te pokretanje projekta kranskog radija (opremanje studija u Pastoralnom centru u akovcu blii se kraju, a zapoeo je i program obuke suradnika po regijama). Takoer je dogovoreno da se povodom nadolazeeg popisa stanovnitva u RH uputi pismo lanicama s naputcima o vjerskom izjanjavanju lanova baptistikih crkava. Tijekom oujka u Hrvatsku dolaze Daniel Trusiewicz iz Europske baptistike federacije i Johan Lukasse, osniva brojnih crkava u Belgiji. S njima e se susresti lanovi tima za evangelizaciju (NEVA) Strategije 2020 SBC u RH. Evangelizacijski su napori visoko na listi prioriteta Saveza pa e i susreti s Danielom i Johanom pridonijeti osnaenju te vizije. Nakon Godinje skuptine, planira se u travnju susret lanova Izvrnog odbora SBC u RH s lanovima prezbiterija Evaneosko pentekostne crkve kao bi se razina meusobne suradnje jo vie podignula. (IBA/GC)

OMV SEMINAR: VJERA I MORAL U MLADENAKOJ DOBIU Fuinarskoj kui (ex Hope Center) u Fuinama odran je od 25. do 27. veljae peti po redu seminar iz programa Obuka Mladih Voa s temom Vjera i moral u mladenakoj dobi. Tridesetak sudionika iz deset razliitih crkava i ovaj je put pokazalo izuzetnu kroz koje prolaze ljudi u razliitim ivotnim dobima. U malim skupinama promiljalo se o tome koja su glavna obiljeja konkretnih omladinskih grupa iz kojih sudionici dolaze i kako im ta spoznaja moe pomoi u buduem radu. Dio vremena bio je posveen tome da svaki pojedinac ispria manjoj skupini svoju ivotnu priu, naglaavajui ljude i dogaaje koji su posebno utjecali na to da postane osoba kakva je danas. Sudionici su izjavili: Svaki je seminar sve bolji. Ba uivam biti ovdje! Izbor teme odlian za dananju situaciju. Nain govora o temi odlian izravan, korisne informacije s osobnim primjerima. Bilo je odlino i vrlo korisno. Seminar mi je pomogao da bolje razumijem sebe i svoje vrnjake, ali isto e mi tako puno koristiti u radu s tinejderima. Super je to je vie ljudi bilo ukljueno u neke dijelove programa. Cijeli je seminar bio aroban i puno e mi pomoi u praksi. Pored vrlo ispunjenoga radnog dijela seminara, tijekom vikenda bilo je i dovoljno prigoda za zajednitvo, razmjenu iskustava i meusobno ohrabrivanje. Seminar je zavrio bogoslujem u nedjelju gdje je, uz nadahnuto proslavljenje i simbolino poslanje, motivirajuu poruku iz Boje rijei uputio pastor Toma Magda. Dr. Jeff Carter rekao je na kraju: Za mene je privilegija biti dio OMV programa u Hrvatskoj. Prekrasno je vidjeti koliko su svi ovi mladi ljudi motivirani za uenje i rad na sebi. Nadam se da emo moi nastaviti suraivati ukoliko Bog ponovno otvori vrata. (OMV tim/IBA/GC)

zainteresiranost za obuku i spremnost na suradnju. Ponovno je predava bio Dr. Jeff Carter, strunjak na podruju rada s mladima, koji je osmislio sustavan nain obuke volontera u radu s mladima za potrebe lanica Europske baptistike federacije. Tijekom dvodnevnoga seminara sudionici su na veoma struan i zanimljiv nain dobili jasniju sliku o glavnim obiljejima suvremene mlade generacije te o povezanosti cjelokupnog ljudskog razvoja s razvojem vjere kao i o stupnjevima moralnog razvoja



5

GODINJA SKUPTINA SBC U RHNakon trodnevnoga rada, od 24. do 26. oujka, u WBB kui (ex Life centru) u Crikvenici zavrila je godinja skuptina Saveza baptistikih crkava. Okupili su se izaslanici lanica Saveza, mjesnih crkava i institucija, kako bi razmotrili rad Saveza u protekloj godini, ali i ocijenili rad dosadanjeg vodstva Saveza u proteklom etverogodinjem mandatu. Rad skuptine protezao se tijekom sva tri dana, isprepleten izlaganjem izvjea lanica i dunosnika, molitvama jednih za druge i slubom Rijei da bi sve doivjelo svoj vrhunac u zavrnom bogosluju i slavlju Veere Gospodnje. Izbori saveznih dunosnika za naredno etverogodinje razdoblje Nakon toga je predsjedanje Skuptinom preuzela Vesna Brezovi kao predsjednica Izbornoga povjerenstva koje je provelo postupak izbora. Nakon obavljenog glasanja izvijestila je o rezultatima po kojima je Skuptina iskazala povjerenje dosadanjim obnaateljima slubi u Savezu. Za naredno etverogodinje razdoblje predsjednik SBC u RH ostaje dakle Toma Magda, dopredsjednik Ladislav Ruika, glavni tajnik eljko Mraz, predsjednik Skuptine Giorgio Grlj, rizniar Ivan Vueti te lanovi Izvrnog odbora Darko Mikuli, Milo Komanovi, Nenad Kovaevi, Teofil Mri i Timothy-Ivan piak. Izvjea zagrebakih i meimurskih crkava te ostala izvjea Drugi dio poslijepodnevnog programa bio je posveen crkvama u Makovcu, Murskom Srediu, akovcu i Belici te evangelizacijskoj inicijativi Ima nade. Enoh eba, tajnik Teolokog fakulteta Matija Vlai Ilirik izvijestio je o odvijanju teolokog obrazovanja na Fakultetu. Nakon viegodinjih napora, na sjednici Senata Sveuilita u Zagrebu odranoj 16. studenoga 2010., Fakultet je dobio Dopusnicu za izvoenje sveuilinoga preddiplomskog i diplomskog programa Protestantska teologija. Na veernjem djelu zasjedanja Skuptine o svome su radu i planovima govorili predstavnici crkava iz Zagreba (Radieva, Malenica i Dubrava) i Varadina, a o radu s mladima govorila je Svjetlana Mraz, koordinatorica rada s mladima. Potom je gost dr. Herb Klem iz SAD-a nadahnuto govorio o Kraljevstvu Bojemu i njegovoj zajedniarskoj komponenti na koju pripadnici tzv. slobodnih crkava preesto zaboravljaju, zadovoljavajui se samo osobnom dimenzijom spasenja. U svim je izvjeima dolo do izraaja sve bogatstvo ivota koji se oituje u zajednicama vjernika koji ozbiljno raunaju na Boju pomo u onome to ine. Ondje gdje se nastojalo renovirati postojee bogomolje, koje su graene u nekim drugim vremenima, dogodio se i preporod vjernikoga ivota. Na mnogim se mjestima potreba za adekvatnim prostorom pokazuje kao jedno od vrlo vanih pitanja. Nije uvijek lako nositi se s tim izazovima, posebice ne u zemlji gdje vlast na lokalnoj i nacionalnoj razini pokazuje daleko manji interes za one svoje graane koji su pripadnici tzv. manjinskih vjerskih zajednica. Sve je vei broj crkava koje shvaaju vanost transformacije iz obiteljskih crkava u urbane crkve koje na relevantan nain nose poruku Evanelja svijetu u koji ih je Bog postavio. Puno se truda, nadalje, ulae u obrazovanje i ukljuivanje mlaih voa u slubu. Izvjea slavonskih crkava i zavrno bogosluje Posljednji dan Skuptine zavrio je predstavljanjem rada i potreba crkava iz Andrijaevaca, Osijeka, Iloka, Slavonskoga Broda, Nove Gradike i Poege, dok je Vesna Brezovi govorila o enskome radu, organiziranom pri SBC u RH. U drugom je dijelu programa predsjednik SBC u RH Toma Magda propovijedao i predvodio Veeru Gospodnju. U propovijedi je istaknuo iznenaenje koje e se pojaviti kod mnogih kada jednoga dana svi stanu pred pravednoga Suca: jedni koji su po novoj naravi inili dijela milosra (ovce iz Isusove prispodobe) bit e uvedeni u Kraljevstvo Boje, dok e drugi, jarci maskirani u ovce koji su nauili religiozni rjenik, a svojim su djelima nijekali vjeru, biti ostavljeni vani. Pjevanje su animirali Ivan piak, Sinia Hamp i Branko Kovaevi. Tijekom svih sastanaka posebno se naglaavala potreba molitve jednih za druge kao i za cjelinu Saveza kako bi u narednom razdoblju svi zajedno kao pojedinci i kao zajednica bolje sluili Bogu, sluei ljudima s kojima i meu kojima ivimo. (IBA/GC)

etvrtak: Predstavljanje crkava s jadranske obale Uz izuzetak nekoliko crkava koje nisu predstavljene zbog bolesti pastora ili drugih opravdanih razloga, svaka je lanica SBC u RH imala prigodu predstaviti svoj rad, projekte i planove te molitvene potrebe. Oekujemo da uskoro sve izreeno i predstavljeno slikom na Skuptini uskoro ugleda svjetlo dana i na web-stranici Saveza. Crkve su se predstavljale u skupinama po geografskoj pripadnosti. Prvu su se veer predstavile crkve s jadranske obale: Rijeka, Split, Zadar i Dubrovnik, a rad kampa inta na otoku Ugljanu predstavio je njegov voditelj David Dobutovi. Na tekst iz Djela apostolskih, u kojemu je opisan Pavlov rastanak s efekim starjeinama, govorio je dubrovaki pastor Danijel MacKenzie pokazujui kako je Pavao brino skrbio za crkvu u kojoj je proveo tri godine. Petak: Izvjea crkava iz sredinje Hrvatske i savezna izvjea U petak je jutarnji program zapoeo izvjeima lanica iz Siska, Petrinje, Moenice i Gline. Dosadanji predsjednik Saveza Toma Magda govorio je o svome radu u predstavljanju Saveza u Hrvatskoj i svijetu, posebice tijekom dvogodinjega razdoblja dok je bio i predsjednikom Europske baptistike federacije. Njegovo izvjee, kao i sva ostala izvjea dunosnika predstavljena su u pisanom obliku svim izaslanicima lanica SBC u RH i svi ih zainteresirani u mjesnim crkvama mogu dobiti na uvid obrate li se ovlatenoj osobi koja je predstavljala lanicu na Skuptini. Dopredsjednik SBC u RH Ladislav Ruika takoer je podnio svoje izvjee. U drugom dijelu programa izloena su izvjea iz crkava u Karlovcu, Dugoj Resi i Severinu na Kupi, kao i izvjea udruga Meunarodni centar za ivot i Duhovna stvarnost. Svoje je izvjee potom izloio eljko Mraz, glavni tajnik SBC u RH, koji je zbog sprijeenosti rizniara Saveza Ivana Vuetia govorio i o financijskom izvjeu kao i o proraunu za 2011. godinu. Josip eh, predsjednik Nadzornog odbora, izvijestio je o radu i kontroli poslovnih knjiga, na to nije bio primjedbi. Poslije ruka i kratke stanke, rad je nastavljen izvjeima iz crkava u Daruvaru, Peterancu i Pakracu, a o medijskoj je slubi govorio Tihomir Veki. Predsjednik Skuptine Giorgio Grlj govorio je potom o svome radu.

6



OMV SEMINAR O DUOBRINITVU U RADU S MLADIMAU Zagrebu je 21. svibnja odran esti seminar iz programa Obuka mladih voa. Tema je ovoga jednodnevnog seminara bila Duobrinitvo u radu s mladima. pristupa prema Bogu: da prestanu postavljati pred Boga svoja mala svetita i stavljati ga samo na odreena mjesta, nego mu dopustiti da on zaista bude ukljuen u svaki dio ivota. Duhovnom ozraju pridonio je i slavljeniki tim u sastavu: Mateja Magdaleni, Ivana Mari, Filip Gruji i Tamara Magda. U svome je kratkom izlaganju Toma Magda ukazao na biblijske okvire duobrinitva: od poetka s padom u grijeh, preko biblijskih ciljeva u procesu posveenja do postizanja Boje svrhe za ovjeka. Svjetlana Mraz u svome je izlaganju ponudila odgovore na mnoga pitanja o duobrinitvu s mladima u praksi. U radu u malim grupama to je obiljeje svih OMV seminara sudionici su bili izazvani rjeavati zamiljene, ali lako mogue probleme do kojih moe doi u radu s mladima. Voditelji prema njima trebaju iskazati mudrost i skrb. Na kraju seminara svoja su iskustva u radu s mladima podijelili i pastori Zdenko Horvat, Mihal Kreko i Toma Magda. Kako navodi Speranca Tomin, ovaj joj je seminar u velikoj mjeri bio ohrabrenje i nova snaga. Nevjerojatno je iskusiti takvu atmosferu otvorenosti i elje za radom mladih ljudi iz svih dijelova Hrvatske. Nakon svakog OMV seminara vratim se osnaena i ohrabrena za dalje. Sljedei jednodnevni OMV seminar odrat e se u rujnu, ponovno u Zagrebu, i to e biti predzadnji od osam planiranih seminara prve generacije obuke mladih voa u organizaciji SBC u RH. (S. Tomin/IBA/GC)

Duhovnu je motivaciju, kao uvod u seminar, vodio mladi pastor Sinia Hamp. Nastojao je izazavati sudionike na potrebu promjene

PRVA SJEDNICA IO SBC U NOVOM MANDATUIzvrni odbor SBC u RH pod predsjedanjem predsjednika SBC u RH Tome Magde odrao je 31. svibnja u Karlovcu svoju prvu sjednicu u novom etverogodinjem mandatu. Pastor Magda otvorio je zasjedanje duhovnom meditacijom na tekst iz Psalma 121 podsjetivi na vanost podizanja pogleda ponad stvorenoga poretka (brda), gore prema Stvoritelju. U suoenju s mnogim izazovima i potekoama koje stoje pred svakim ovjekom pa tako i pred Izvrnim odborom u njegovu radu, ne smijemo zaboraviti odakle nam dolazi pomo: od Gospodina, Stvoritelja neba i zemlje. Bio je to poticajan uvod u zajedniku molitvu. U radnom su dijelu sastanka lanovi IO SBC u RH upoznati s prijemom izaslanstva SBC u RH kod predsjednika RH dr. sc. Ive Josipovia, kao i s njegovim posjetom rijekom Pastoralnom centru u izgradnji te s naporima koji se ine na financiranju ustanova pri SBC u RH. Razmotrena su i neka kadrovska pitanja u crkvama. Za Susret baptista koji e se odrati u akovcu 8. i 9. listopada odreena je radna skupina koja e se pobrinuti oko detalja i organizacije. Pozivaju se svi koji imaju doprinos zajednikim bogoslujima u vidu svjedoanstva, glazbenih priloga, moguih seminara i sl. da se jave u ured Saveza. Izvrni je odbor takoer upoznat sa stanjem stvari u nekoliko projekata: Srednja kola akovec, medijska sluba, kamp inta. (IBA/GC)

DODIJELJENA PRIZNANJA UDRUGE ZA VJERSKU SLOBODUNa sveanoj sjednici Udruge za vjersku slobodu odrane 29. sijenja u zagrebakom Hotelu Four Points by Sheraton Panorama dodijeljena su priznanja osobama koje su svojim dugogodinjim djelovanjem pridonijele stvaranju ozraja vjerskih sloboda, pluralizaciji hrvatskoga drutva i meusobne suradnje. Na sveanosti koju su otvorili tajnik Udruge Velimir ubert i predsjednik Skuptine prof. dr. Slobodan Lang nazoili su uglednici veine vjerskih zajednica koje djeluju Hrvatskoj, dravni dunosnici, lanovi Udruge, uzvanici i novinari. Proitano je i pozdravno pismo predsjednika Republike dr. sc. Ive Josipovia s estitkama Udruzi na angairanosti oko vjerskih i drugih sloboda. U programu je nastupila i glazbena skupina Agape koja je a capella izvedenim pjesmama pridonijela sveanom ozraju. Dobitnici priznanja koja je Predsjednica Udruge mr. Liljana Matkovi Vlai uruila, jesu: dr. Mirjana Nazor, Hrvatska kranska koalicija, Okruni zatvor u Osijeku, Ljubomir Mihaljevi, Giorgio Grlj, akademik Mislav Jei, Marija Znidari, Boo Rude, Petra Pajdakovi ebek, prof. dr Predrag Matvejevi i prof. dr. Damir Boras. Svako je priznanje obrazloeno pa su tako prisutni saznali i kako priznanje slobode mogu dobiti zatvor i njegov upravitelj, a i ovjek kalibra Predraga Matvejevia, koji ni u jednom reimu nije bio omiljen ba zbog svoga zauzimanja za slobodu. Pastor rijee Baptistike crkve Giorgio Grlj priznanje je primio za promicanje ekumenske i meureligijske suradnje u ozraju ljubavi i razumijevanja. U svome predavanju Vjerska sloboda u narodu kranskih korijena Kristova mjerila za bolje drutvo dr. Igor Lorencin pozvao je na odluno zauzimanje za Kristove vrijednosti kako bi hrvatsko drutvo koje naglaava svoje kranstvo moglo njima biti proeto. Skupu su se obratili i njih nekoliko meu brojnim uzvanicima koji su u velikom broju pribivali sveanosti, a Drago Pilsel predloio je da se Udruga, posebice uoi ovogodinjega popisa stanovnita, zauzme za promjenu diskriminatorskog pristupa koji je zauzeo Hrvatski zavod za statistiku nezgrapno sroenim pitanjem o vjerskoj pripadnosti pojedinaca. (IBA/GC)

IZ NAIH CRKAVA


7

Baptistika i Evaneosko pentekostna crkva nastavljaju suradnju na polju vjeronaukana naim strunim skupovima za koje smatra da daju pravi omjer strunih i duhovnih sadraja. Dr. sc. Ksenija Magda govorila je o teolokom aspektu suradnje roditelja i vjerouitelja u vjerskom odgoju. Pedagoginja Ivana Grabar izlagala je o vjetini pouavanja s posebnim osvrtom na rad s uenicima u mjeovitim dobnim skupinama. To je svojevrstan nastavak predavanja to ga je odrala na prolome strunom skupu. Prisutne je oduevila svojim idejama i nainom rada. Poslije ruka organizirane su 4 radionice: Grafike tehnike u nastavi vjeronauka otiskivanje peata (voditeljica Matina Gracin, prof.): Glazbom od usvajanja vjeronaunog sadraja do iskustva Boga ivoga (voditelj Timothy Ivan piak, dipl. teolog i vjerouitelj); Poticanje duhovnih vrijednosti u nastavi vjeronauka (voditeljica Ildiko Hornjik, dipl. vjerouiteljica) te Uloga aktivnog sluanja u radu s adolescentima i roditeljima (voditeljica Anica Kerep, prof.). U Crikvenici je od 11. do 13. veljae odran struni skup vjerouitelja baptistikoga i evaneosko pentekostnog vjeronauka u RH kojemu je nazoilo oko 70 vjerouitelja i mladih suradnika. Odlina organizacija, zanimljive teme i vrsni predavai doprinijeli su da se svi ugodno osjeaju. U petak je Svjetlana Mraz, dipl. teolog, svojim predavanjem o vjeri u ivotu adolescenata potaknula prisutne da kao vjerouitelji i kao roditelji promisle kako pomoi adolescentima u njihovu duhovnom uzrastu, budui da se oni nalaze u burnom razdoblju svoga ivota i izloeni su emocionalnom, fizikom, duhovnom i socijalnom vrtlogu. Subota je bila ispunjena predavanjima i kreativnim radionicama. Na skupu je sudjelovao i Tomislav Tomasi, vii savjetnik za vjeronauk iz Agencije za odgoj i obrazovanje, koji je u svome pozdravnom govoru ponovno naglasio kako mu je ugodno sudjelovati Veernje je bogosluje bilo splet pjesama, svjedoanstava, poezije, instrumentalne glazbe, molitve, suza ali i idovskog plesa. U nedjelju je pastor Toma Magda, predsjednik SBC u RH, iznio dojmljivu poruku o Isusovu nainu rjeavanja problema ene uhvaene u preljubu. Oslikao nam je Isusa kao vjerouitelja koji je ovaj neplanirani upad na sat vjeronauka - jer sve se dogaalo dok je pouavao mnotvo iskoristio da pomogne, ali i da poui. Veera Gospodnja u koju je nazone uveo pastor Timothy Ivan piak bila je poseban doivljaj gledati i sluati o znaenju svega to je bilo prostrto na stolu ae s vinom, beskvasni kruh, gorko zelje, umak od slatkog voa, slana voda, masline, kuhano jaje, komad peene janjetine ... Prisutnima je doaran ugoaj Pashalne veere u idovskim obiteljima, ali i smisao i simbolika koju krani dobro razumiju. itanje psalama, pjevanje, razmiljanje u dubokoj tiini ... uvelo je u doivljaj iskustva prisutnosti Duha Bojega u srcima nazonih. (E. Turinski/IBA/GC)

STRUNI SKUP VJEROUITELJA U CRIKVENICI

NAJAVA

PROTESTANTSKA TEOLOGIJA NA SVEUILITU U ZAGREBUViegodinja nastojanja Teolokog fakulteta Matija Vlai Ilirik za egzistenciju protestantske teologije na podruju Hrvatske kao i ire regije posljedovala su ovih tjedana uspjenim rezultatima. Unato vrlo nepovoljnoj i sloenoj situaciji u kojoj je Fakultet morao egzistirati posljednjih godina, vodstvo i suradnici Fakulteta uspjeli su odrati i bitno unaprijediti nastavu i ostale aktivnosti ove visokokolske ustanove. U tom smislu jedan od znaajnijih dogaaja u novijoj povijesti predstavlja Sporazum izmeu Teolokog fakulteta Matija Vlai Ilirik i Sveuilita u Zagrebu, sklopljen 20. sijenja 2009. U skladu sa Sporazumom dogovoreno je pokretanje dvaju studijskih programa: preddiplomskog i diplomskog sveuilinog studija Protestantska teologija. U pripremi ovih programa za akreditacijski postupak pri Sveuilitu u Zagrebu sudjelovalo je, pored nastavnika Teolokog fakulteta Matija Vlai Ilirik, jo nekoliko profesora sa Sveuilita u Zagrebu s kojima je Teoloki fakultet i otprije suraivao. Unato zastojima zbog kojih je dolo uglavnom zbog promjene Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj, ovaj je proces uspjeno dovren Odlukom Senata Sveuilita u Zagrebu od 17. studenog 2010. Temeljem te Odluke u akademskoj godini 2011/12. stjeu se uvjeti za izvoenje programa Protestantske teologije na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Preddiplomski sveuilini studij Protestantska teologija traje tri godine. Zavretkom preddiplomskog studija stjee se 180 ECTS bodova i akademski naziv baccalaureus (prvostupnik) teologije/ baccalaurea (prvostupnica) teologije. Diplomski studij traje dvije godine, a njegovim dovretkom stjee se 120 ECTS bodova i akademski naziv magistar teologije/magistra teologije. Studentima koji zavre ove programe Sveuilite u Zagrebu dodjeljivat e sveuiline diplome ime e se omoguiti laki nastavak studija i na ravnopravnim sveuilinim fakultetima u Hrvatskoj kao i na inozemnim sveuilitima. Nositelj je studija Sveuiliste u Zagrebu, a izvodi se na Sveuilistu u Zagrebu i Teolokom fakultetu Matija Vlai Ilirik. U dogovoru sa Sveuilitem utvreni su u oujku ove godine kriteriji upisa i upisne kvote za preddiplomski studij, nakon ega je raspisan i natjeaj. Ljetni rok upisa u prvu godinu preddiplomskog studija upravo je u tijeku, a bit e raspisan i natjeaj za jesenski rok. Prijave u prvu godinu preddiplomskog studija vre se putem sustava NISpVU (Nacionalni informacijski sustav prijava na visoka uilita). Pored prijave u elektronski sustav pri Sredinjem prijavnom uredu (SPU) kandidati se prijavljuju i za provjeru posebnih sposobnosti motivacijski razgovor na posebnom obrascu koji alju izravno fakultetu, i to za ljetni rok do 23. lipnja 2011. Uskoro e biti objavljen i natjeaj za upise na diplomski sveuilini studij Protestantska teologija. Detaljnije informacije o upisima mogu se pronai i na internetskoj stranici fakulteta http://www. tfmvi.hr/upisi/upisi-2011-2012.html. (TFMVI/GC)

8


IZ NAIH CRKAVA

KRTENJE U BC SISAKNa sveanom bogosluju u BC Sisak 13. veljae krtena je Dina Puljiz. Sveanosti su nazoili njezini roditelji, rodbina, kolske kolegice i brojni vjernici. Nakon svjedoanstva da eli biti krtena na temelju svoje vjere, Dina je prola sedmotjednu pripremu o temeljnim pitanjima kranskoga nauka te dala svjedoanstvo pred crkvom nedjelju prije krtenja. Poruku na temelju Mk 16,15 Tko uzvjeruje i pokrsti se bit e spaen (Mk 16,15) dao je pastor Milo Komanovi koji je i vodio obred krtenja. Prigodnu propovijed i slubu Veere Gospodnje predvodio je D. Ogrizovi. (IBA/ GC)

GOSPODARI ILI UPRAVITELJI SEMINAR U BC RIJEKAU rijekoj baptistikoj crkvi odran je 19. veljae seminar pod nazivom Put do financijske neovisnosti koji su odrali Biljana i Domagoj Malovi ispred udruge Fokus. Hrvatska udruga Fokus surauje se meunarodnom udrugom CROWN koja svojim djelovanjem eli financijski opismeniti ljude. Da ivimo u potroakom drutvu jasno je i po tome to su shopping-centri postali suvremeni urbani orijentiri. Kriza u kojoj se svijet nalazi posljedica je pohlepe za vie novca i materijalnih dobara. Predavaica Biljana Malovi citirala je Billy Grahama koji je jednom rekao: Pogledajte svoje raune i oni e vam pokazati za to ivite. Istaknuta su etiri vana naela koji bi ljudima upalim u duniko-kreditno ropstvo mogla pomoi da se iz njega izvuku. 1. Prihvatiti ulogu upravitelja dobrima koja su nam povjerena. Nismo njihovi vlasnici, nego samo upravitelji. 2. Biti zadovoljan s onim to se ima. 3. Zatvoriti financijski krug koji ine: obveze (krediti, reije...), potrebe (hrana, odjea, lijekovi) i elje. Obveze, potrebe i elje moraju, zbrojeni, biti manji ili jednaki prihodima. Trokove treba planirati i jasno definirati koliko e biti dovoljno. Tako primjerice, poznati pastor Rick Warren, autor mnogih knjiga, ivi s 10% svojih prihoda, a 90% dijeli s drugima. 4. Davanje. Boja nas ekonomija ui da ne zadrimo za sebe sve to zaradimo. Ona poznaje i davanje kao integralni dio ekonomiziranja imetkom. Zato: 10% prihoda dati (potrebitima, Crkvi...), 10% utedjeti, a od preostalih 80% ivjeti, planirajui trokove. Nakon izlaganja, odgovarajui na nekoliko praktinih pitanja, Domagoj i Biljana Malovi otvorili su mogunost da se i u Rijeci u dogledno vrijeme formira manja skupina ljudi koji su kroz 11-tjedni program spremni uiti o gospodarenju novcem. Cijelo predavanje moe se posluati na: www.teodereta.com/download/predavanje.mp3

KRTENJE VJERNIKA IZ EPC U RIJEKOJ BAPTISTIKOJ CRKVIRijeka baptistika crkva i rijeka Evaneosko pentekostna crkva Krista Kralja nastavljaju s dobrom dugogodinjom suradnjom, ovaj put krtenjem vjernika iz Evaneosko pentekostne crkve koje je odrano 27. veljae u Baptistikoj crkvi. Krteno je troje vjernika koji su, obrativi se Isusu, posvjedoile tu svoju odluku srca javnim inom krtenja. Brat Slavko, jedan od krtenika, posvjedoio je kako je plovei na brodu uo svjedoanstvo od svoga kolege. Uz Rije koju mu je kolega navijestio, posebice ga je privuklo njegovo svjedoanstvo ivota. Predavi svoj ivot Bogu u ruke, brinulo ga je kako e njegova supruga Tatjana reagirati kad se vrati kui. Naputak je bio: Klekni i moli za to i Bog e sve voditi! Tako je i bilo pa je i Slavkova supruga radosno prihvatila Radosnu vijest i zajedno sa Slavkom posvjedoila svoju odluku krtenjem. Uz njih je krtena i sestra Dijana. Na bogosluju je propovijedao pastor Giorgio Grlj, pozvavi ne samo krtenike nego i cijelu vjerniku zajednicu da prema naputku iz Poslanice Hebrejima ostave poetniki nauk u Kristu i daju se na ono to spada na zrele. Taj put duhovnoga sazrijevanja nema kraja i za nj valja izmeu ostaloga posvetiti svoje vrijeme razmatranju Pisma (a ne samo itanju), molitvi (ne samo moljakanju) i svjedoanstvu (ali nipoto samo brbljanju, nego ivljenju Evanelja). Na tome je putu neizostavno vana vjernika zajednica koju nikad ne valja zanemarivati. Vjernike je krstio pastor EPC Krista Kralja Milan poljari, nakon ega se molilo za krtenike, a cijela okupljena vjernika zajednica sudjelovala je u Veeri Gospodnjoj. (IBA/GC)

IZ NAIH CRKAVA


9

SEDMI MEURELIGIJSKI SUSRET U ZAGREBUNa Sedmom meureligijskom susretu visokih predstavnika vjerskih zajednica u Hrvatskoj, odranom u ponedjeljak 28. veljae 2011. / 25. rebiul-ewela 1432. u prostorijama zagrebakog Islamskog centra Zagreb (Gavellina 40), sudjelovali su: predsjednik Vijea HBK za ekumenizam i dijalog sisaki biskup msgr. Vlado Koi, tajnik istoga Vijea prof. dr. sc. Jure Zeevi, protojerej stavrofor Srpske pravoslavne Crkve o. Marinko Jureti, ikonom Bugarske pravoslavne Crkve o. Emil Cenov Angelov, protojerej Makedonske pravoslavne Crkve Ohridske arhiepiskopije o. Kirko Velinski, generalni vikar Evangelike crkve u RH Branko Beri, biskup (Dostupna je i na: http://www.baptist.hr/images/stories/Dokumenti/zajednicka%20izjava%20o%20obitelji.pdf) Polazei od iskustva da je suvremena obitelj ugroena u brojnim segmentima svoga postojanja i osvjedoeni o njenom nezamjenjivu znaaju za drutvo i ljudski rod uope, visoki predstavnici triju monoteistikih religija u Hrvatskoj, idovske, kranske i islamske, zalau se u Izjavi za iru javnu i drutvenu potporu ouvanju i ozdravljenju obitelji u Hrvatskoj, za proimanje odgoja u obitelji istinskim vrjednotama i vrlinama, za obitelj kao zajednicu u kojoj se ne ivi samo radi sebe ve i radi drugoga, jer dre da samo tako obitelj moe postati jamac kvalitetnijih meuljudskih odnosa i bolje budunosti drutva i ovjeanstva. Na susretu se raspravljalo i o drugim aktualnim temama u Hrvatskoj i svijetu. S obzirom na prosvjede koji su se ovih dana dogaali u Hrvatskoj, visoki vjerski predstavnici istiu pravo graana na demokratsko izraavanje putem prosvjeda, ali osuuju svaki oblik nasilja. S obzirom na aktualna dogaanja u arapskom svijetu na susretu je izraeno miljenje da ih treba sagledavati prvenstveno u kontekstu zahtjeva za demokratskim promjenama ne stavljajui u prvi plan islam kao religiju, to se esto prezentira u medijima. Visoki predstavnici suosjeaju sa svim rtvama koje su pogoene ovim nemirima i izraavaju elju i oekivanje da nakon ovih promjena doe do stabilnog mira na tome podruju. S obzirom na prisutnost vjerskih zajednica u javnim medijima, visoki predstavnici vjerskih zajednica u Hrvatskoj apeliraju da se potuje sporazum sa HRT-om iz 2005. godine, kako bi ti mediji mogli biti u veoj mjeri i servis graana vjernika. Visoki predstavnici posjetili su Islamsku gimnaziju i bili prisutni kod podnevne molitve, nakon ega su na poziv domaina zajedno objedovali. (IBA/GC)

Reformirane kranske (kalvinske) Crkve u Republici Hrvatskoj Endre Langh, predsjednik Saveza baptistikih crkava u RH Toma Magda, glavni tajnik Evaneoske pentekostne crkve u RH mr. sc. Vedran ulabi, Predsjednik Hrvatske konferencije Kranskih Adventistikih crkava pastor Stania Margari, rabin Koopine Zagreb Luciano Moe Prelevi, rabin idovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj Kotel Da Don i predsjednik Meihata Islamske zajednice u RH muftija evko ef. Omerbai. Glavna je tema susreta bila Obitelj u hrvatskom i globalnom kontekstu. Nakon rasprave usvojena je i opsena Zajednika izjava o obitelji koja sadri zajedniki nauk i stavove pripadnika svih okupljenih vjerskih zajednica i koja je dostupna cjelokupnoj vjernikoj i drutvenoj javnosti.

U VUKOVARU OBILJEEN SVJETSKI MOLITVENI DANU Crkvi Gospe Fatimske u Vukovaru odrana je 4. oujka ekumenska molitva na kojoj su sudjelovale ene iz svih vjerskih zajednica na podruju grada. Svjetski molitveni dan ekumenski je molitveni pokret nastao jo 1887., a proiren je u vie od 170 zemalja. Jednom godinje okuplja krane cijeloga svijeta na molitvu koju pripremaju ene svih kontinenata, rasa i kranskih denominacija. enska djelatna ljubav namijenjena je svima koji ive u odreenom okruenju, a cilj je molitve i humanitarnog djelovanja pridonijeti miru i pravednosti u svijetu. Samo dobro poznavanje donosi i razumijevanje onoga to ove godine elimo postii, upoznajui ile uz moto: Koliko kruha imate? Svjetski molitveni dan obiljeava se u Hrvatskoj od 1998., a odravao se u Zagrebu i Osijeku. Pridruili su se Vukovar i Bjelovar, a postoji interes i u drugim hrvatskim gradovima. Poslije molitve prikupljaju se novana sredstva koja su jednim dijelom namijenjena misijskim projektima ena u ileu, a drugi je dio uvijek usmjeren enama u gradu domainu za njihove potrebe. Ove emo godine posjetiti Sigurnu kuu u Vukovaru i darivati ene povodom 8. oujka. (K. Lenel/IBA/GC) Vie o Svjetskom molitvenom danu na http://www.worlddayofprayer.net/

10


IZ NAIH CRKAVA

DOMJENAK ZA ENE U BC RIJEKAU prostorijama BC Rijeka prireen je 12. oujka kreativni domjenak za ene. U oputenoj atmosferi Edita Turinski podijelila je svoje vienje knjige Revolucija ljubavi, autorice Joyce Meyer. Ona nas iznova podsjea da ljubav nije samo feeling, nego odluka, iskorak. ene svih generacija, okupljene oko stola, izraivale su nakit tehnikom heklanja ili kukianja ukrasnih traka, istovremeno izmjenjujui svoje ivotne prie. Svaka od nas hekla svoju ivotnu nit ponekad ravnomjerno i smireno, ponekad u gru i tjeskobi. Ponekad se nit prekine, pravimo vor koji nam smeta, ali heklamo dalje, najbolje to moemo i umijemo. Dokazano, puno bolje moemo i umijemo kada dozvolimo Bogu da On radi kroz nas. Bio je ovo susret sasvim obinih ena koje su ovo subotnje vee iskoraknule iz svoje svakodnevnice i ohrabrile se. (V. Jeki/IBA/ GC)(Foto. E. Turinski)

BC MAKOVEC: ODRAN SEMINAR O SLUBAMA U CRKVIU Baptistikoj crkvi Makovec odran je 12. oujka seminar na temu "Radost sluenja". Pastor Nenad Kovaevi govorio je, tijekom trosatnoga predavanja, o sljedeim temama: 1. Stvoren sam da sluim 2. Proces otkrivanja slube 3. Mogunosti sluenja Vrijeme koje smo kao zajednica vjernih proveli na seminaru bilo je izuzetno blagoslovljeno jer je nekoliko osoba pronalo slubu u crkvi, gdje e, iz zahvalnosti Gospodinu za spasenje koje su besplatno primile, sluiti svojim talentima zakljuuje svoje izvjee Dejan Peras. Vie o seminaru na www.bcmackovec.com (IBA/GC)

ETVRTO OKUPLJANJE VJERNIKA TRIJU SLAVONSKIH CRKAVAKako nam javlja Zlata Arbanas, Baptistika crkva u Slavonskome Brodu bila je 13. oujka mjesto blagoslova triju crkava koje odravaju bratsku suradnju: BC Poege, BC Nove Gradike i domainske crkve. Ovo je, naime, etvrti u nizu susreta vjernika iz spomenutih crkava. Budui da je BC Nova Gradika mlada i tek novoosnovana crkva ovom su inicijativom pokrenuti mjeseni susreti u svakoj od triju crkava. Prva korizmena nedjelja bila je prigodom Broanima da ponovno ugoste svoju dragu brau i sestre koja su proteklih mjeseci bili njihovi domaini. Susret su svojim dolaskom, na veliko iznenaenje svih prisutnih, uveliali tajnik BC Saveza eljko Mraz u drutvu voditelja EBF-ova projekta osnivanja novih crkava Daniela Trusiewicza, pastor David Dobutovi iz Andrijaevaca te pastori Branko i Nenad Kovaevi iz Makovca. Radost je bila jo vea jer je osjeki pastor Toma Magda propovijedao o vrlo aktualnoj temi: ega se odrei u korizmi? Boja nas rije ui kako se trebamo odrei sebe samih, postati to slinijima Kristu, kako bi se to vie pribliili Bogu i proslavili svojim ivotom njegov Uskrs u nama. (Z. Arbanas/IBA/GC)

IZ NAIH CRKAVA


11

PRVI DORUAK ZA ENE U OSIJEKUU organizaciji enskog odjela pri Protestantsko evaneoskom vijeu (PEV) uprilieno je 19. oujka u hotelu Osijek druenje ena iz crkava i njihovih prijateljica poznato pod nazivom Doruak za ene. Velike sale Hrast i Javor, s predivnim pogledom na rijeku Dravu, bile su pretijesne za dvjestotinjak ena koje su se okupile oko stola naeg zajednitva s Gospodinom i jedna s drugom. Susret, u poetku planiran za stotinjak ena, u posljednji je trenutak narastao na dvostruko vei broj zbog dobro prireenog medijskog pozivanja na dogaaj. Tema je susreta bila: Radost ... unato svemu, a biblijsku je poruku posredovala skupu dr. sc. Ksenija Magda. (K. Lenel/IBA/GC)

POSJET VJERNIKA BC SIRA CRKVI U MURSKOM SREDIUVe niz godina mladi iz Siraa posjeuju brau i sestre u drugim crkvama diljem Hrvatske. U nedjelju 20. oujka posjetili su baptistiku crkvu u Murskom Srediu. Mladi iz Siraa o tome javljaju: Nakon duega puta stigli smo na svoje odredite. Doekala su nas braa i sestre irom rairenih ruku i veselih lica, s toplim kiflicama i napticima koji su nam nakon dugoga puta dobro doli. Bogotovlje je zapoeo pastor crkve Todd Dick rijeima iz stotoga Psalma: Klii Jahvi, zemljo sva! Sluite Jahvi u veselju! Pjesme slavljenja i molitva bili su uvod u slubu u kojoj smo mi mladi iz Siraa mogli posluiti svojim domainima. Doprinosi u pjesmama, recitacije, kratka prezentacija o naoj crkvi bili su uvod u poruku brata Danijela Kovaevia. On je usporedbom s nogometnom ekipom prikazao kakav je na Bog kao trener, mi kao igrai i koja su pravila igre sadrana u Bojoj rijei. Nakon bogotovlja uslijedio je zajedniki ruak i vrijeme provedeno uz kavu i kolae. Ljubaznost i gostoprimstvo ove nam drage zajednice te slika radosne djece i veselih mladih jest ono to smo ponijeli svojim domovima. Lijepo je znati da gore na sjeveru Hrvatske Bog ima svoj narod i svoju crkvu, a mi svoju brau i sestre. Svojim smo se kuama vratili umorni, ali Bogu zahvalni na svim blagoslovima to smo ih primili u Murskom Srediu. (SIBA/IBA/GC)

U PAKRACU ODRAN SASTANAK ODBORA ZA ENSKI RADlanice Odbora za enski rad pri Savezu baptistikih crkava u RH Ksenija Magda, Melanija Ruika, Vesna Brezovi, Ana Slikovi i Kata Lenel provele su radni vikend u Pakracu okupivi se na redovitom radnom sastanku u poslijepodnevnim satima u subotu 19. oujka. Na sastanku su ocijenile enski rad u protekloj godini i donijele neke odluke vane za nadolazee razdoblje. Drugoga dana, u nedjelju 20. oujka, bile su goe na regionalnoj sestrinskoj konferenciji u Pakracu. Konferencija je okupila sestre iz baptistikih crkava u okruju i ponudila sate veselog zajednitva u pjevanju, molitvi, slubi Rijei i zajednikom blagovanju. (O tome vie u izvjeu Ivane piak) Sudionice sastanka zahvaljuju Ivani i Timoteju piak na njihovoj brizi, a zajednici to im je s povjerenjem otvorila prostor za zajedniko upoznavanje i uzajamno sluenje. (K. Lenel/IBA/GC)

REGIONALNA SESTRINSKA KONFERENCIJA U PAKRACUBaptistika crkva Pakrac bila je 20. oujka domain regionalne konferencije za ene na kojoj se okupilo devedesetak sestara. Uz dobrodolicu, svaka se sestra okitila utim nasmijanim licem bedom s temom konferencije: Radost Gospodnja naa je snaga! Susret je otvoren itanjem biblijskih redaka: Ali ja u se radovati u Jahvi i kliktat u u Bogu, svojem Spasitelju. Jahve, moj Gospod, moja je snaga, on mi daje noge poput koutinih, i vodi me na visine (Habakuk 3,18-19). Potom su zajedniko slavljenje i doprinosi sestara iz zajednica u okruju pokazali bogatstvo Kristove slave u njegovoj Crkvi. Sestre iz odbora enskog rada predstavile su svoj rad govorei o angamanu i slubama u crkvi i Savezu. Kratkom lutkarskom predstavom progovorile su o radosti u naoj svakodnevnici. Nadahnutu rije o radosti i snazi koju jedino moemo primiti od Gospodina podijelila je predsjednica enskog rada, sestra dr. sc. Ksenija Magda. Zajednika molitva, molitve u skupinama, podrka i razgovori, suze radosnice i ohrabrenje te bogatstvo rijei Boje sve je to bilo sastavni dio ovog predivnog prijepodneva. Nakon zavrne zajednike fotografije uslijedio je zajedniki ruak i druenje. Po zavretku konferencije, kako navodi Ivana piak, ohrabrila sam se razmiljajui o radosti koju smo doivjele u naem zajednitvu i slavljenju Gospodina. Ohrabrila me i spoznaja da smo kao sestre domaini bile jednodune i tako djelovale. Doista nam je potrebno nalaziti u dananjici razloge za radost u Gospodinu. Ona nije osjeaj, nego plod Onoga koji je u nama. Stoga se izdiemo iz dolina na visinu, jer Gospodin je sva naa radost! (I. piak/IBA/GC)

12


IZ NAIH CRKAVA

BC RIJEKA: IZABRANO NOVO STARJEINSTVO CRKVENakon provedenih izbora na Godinjoj skuptini BC Rijeka odranoj 6. oujka, na nedjeljnom je bogosluju 27. oujka inaugurirano novo Starjeinstvo na mandat od etiri godine. Tom je prigodom obavljena ordinacija za starjeinsku slubu, a rukopoloeni su Edita Turinski i Sinia Klem. Gost je bio eljko Mraz, glavni tajnik SBC u RH. Propovijedao je iz Jouine knjige. Ondje nalazimo opis Izraela koji se nalazi pred izazovom prijelaza preko Jordana u zemlju u kojoj jo nisu bili. I rijeka se crkva nalazi u tranziciji u urbanu crkvu i stoji pred izazovima s kojima se jo nije susretala, ali i za nju vai isti naputak: krenite hrabro naprijed i ne bojte se naglasio je Mraz. Nakon slube Rijei, Slavko Turinski i Stevo Dereta molili su za novoordinirane starjeine, kao i za one ve prije ordinirane (Stevu Vuletia, Andreja Grozdanova, Teofila Seena i Teofila Deretu) te za cijelo crkveno Vijee. (IBA/GC)

OTVORENA VRATA CRKVENOG ODBORA U BC ZAGREBOdbor crkve promilja o viziji i strategiji crkve te donosi odluke. Odbor, svakako, nastoji i uti glas lanstva. Upravo je zato Odbor odluio odrati nekoliko sastanaka tijekom godine koji bi bili otvoreni za sve zainteresirane lanove nae crkve. Takvi su sastanci nazvani Otvorena vrata Odbora. lanovi imaju mogunost predloiti toku dnevnoga reda o kojoj bi raspravljali zajedno sa svojih 5 starjeina i 4 akona ili samo doi i sudjelovati u radu Odbora na sastanku zakazanomu za taj dan. U jesenskom terminu Otvorenih vrata Odbora lanovi nisu iskoristili mogunost dolaska, ali je zato proljetnim Otvorenim vratima nazoilo, uz odbornike, i desetak lanova crkve. Zajedno se raspravljalo o njihovim prijedlozima, ali i o ostalim tokama koje su bile na dnevnome redu sastanka Odbora. Idua Otvorena vrata Odbora odrat e se prije ljeta. Vjerujemo da nas je Bog povezao zajedno u lokalnu zajednicu, da moramo razvijati nae zajednitvo i nalaziti, uz njegovu pomo, naine kako bismo bili svjedoanstvo gradu u kojem ivimo zakljuuje svoje izvjee Blaenka Merhaut Bjelopavlovi, tajnica BC Zagreb. (IBA/GC)

B. Merhaut Bjelopavlovi, tajnica BC Zagreb/

Za nae poimanje, za nau sredinu, za na Savez baptistikih crkava u RH Baptistika crkva Zagreb velika je crkva. Na popisu je lanstva 291 vjernik. Kad se od toga broja oduzmu svi pasivni, nemoni, odsutni te lanovi nae Misijske stanice Zaprei, ostaje nas aktivnih 205 lanova. Nedjeljom se odravaju dva bogosluja na kojima se izlae ista propovijed. Na tim je bogoslujima nazono do 400 osoba. U crkvi se odvija preko 20 raznih slubi.

RIJEI ISKRENE, http://iskreno.hr/, obavjetavaju o izlasku nove knjige Skoro sve o Isusu, autora Rolfa Krugera (97 str., meki uvez, 20,00 kn). Knjiga je itljiv i iznenaujui uvod u Isusov ivot i njegovo znaenje za nas danas. Kroz knjigu ne samo da ete saznati tko je Isus, ve ete osjetiti traak stvarnog okruenja u kojem je Isus djelovao. Izvrsno tivo za sve one koji ele pogrepsti po povrini iluzije i otkriti stvarnog Isusa kakvog ga i Biblija opisuje.

IZ NAIH CRKAVA


13

SEMINAR U BC SIRADr. Heinz Lycklama iz SAD-a, doktor nuklearne fizike, odrao je od 31. oujka do 1. travnja dvodnevni seminar u BC Sira. Na predavanjima je nazoilo pedesetak vjernika i prijatelja. U etvrtak su sluali predavanje na temu Zato Biblija nije jo samo jedna knjiga? Predava je naveo dvanaest injenica koje su pokazale da je Biblija doista jedinstvena knjiga, jer govori o ispunjenim prorotvima, a odlikuju je povijesna i znanstvena tonost, etika superiornost i njezina nadnaravna mo. Iako su je pisali razliiti autori tijekom vie od 1500 godina, Biblija daje jedinstvenu pripovijest, a uspjela je opstati do u 21. stoljee, pokazavi time svoju neunitivost. U petak popodne supruga predavaa Gerda Lycklama odrala je teaj patchwork ivanja koji je privukao manji broj sestara od oekivanog, ali malobrojne sudionice teaja istinski su mogle uivati u ivanju krpica i zajednikom druenju sa sestrom Gerdom. Tema predavanja u petak naveer bila je: Je li Biblija znanstveno pouzdana? Predava je, navodei retke iz Starog zavjeta, ukazao na znanstvene zakone i otkria koja su postala bjelodana u posljednjim stoljeima ovjeanstva. Primjerice, da je Zemlja okrugla znao je i Job (Job 26,7.10), ali jo su u srednjem vijeku naunici vjerovali u ravnu plou. Uz mnotvo ostalih potvrda sudionici seminara mogli su uvidjeti da je Biblija jedinstvena meu religijskim knjigama po znastvenoj tonosti te kako je Biblija tona kada govori o znanstvenim stvarima, premda se koristi jezikom svoga vremena. Seminar je zavren zajednikim domjenkom svih sudionika. (SIBA/IBA/GC)

SEMINAR U BC PETRINJANakon posjete Krapini, Zaboku, Moenici i Sirau, dr. Heinz Lycklama gostovao je od 2. do 3. travnja i u Baptistikoj crkvi Petrinja. Ovo je njegov trei boravak u Hrvatskoj i Petrinji. Njegovo subotnje izlaganje bilo je o jedinstvenosti Biblije meu svim drugim knjigama, Mjesna je crkva to iskoristila kao evangelizaciju, najavivi njegov posjet i temu izlaganja plakatima po gradu i dijelivi pozivnice prijateljima. Desetak je ljudi prvi puta ulo u prostorije baptistike crkve, a posjetitelja je bilo ukupno stotinjak. Nedjelja je bila posveena redovnom bogosluju, s jutarnjom temom: U obranu nae vjere, dok je naslov veernje slube bio Karakter istinske vjere koja spaava. Dr. Lycklama je nakon 2. svjetskog rata emigrirao s roditeljima iz Nizozemske u Kanadu. Ondje je dovrio kolovanje doktoriravi iz podruja nuklearne eksperimentalne fizike, a nakon toga je imigrirao u SAD gdje je radio na telekomunikacijama i razvoju softvera u Bell Telephone Laboratories, NJ i Interactive Systems Corporation, CA. Potom je bio osnivaem i vlasnikom konzultantske tvrtke Open Systems Technology Associates (OSTA). S 18 je godina javnim krtenjem potvrdio svoju predanost Kristu. U braku je s Gerdom, takoer krankom, te imaju petero djece i brojnu unuad. Svoja predavanja, koja su uglavnom usredotoena na kontroverznu tematiku odnosa izmeu evolucije i stvaranja te kranske apologetike, dr. Lycklama odravao je u Grkoj, Hrvatskoj, Bugarskoj, Tajlandu i Srbiji kao i u Kanadi i SAD. Za vrijeme njegovih predavanja Gerda dri teaj ivanja, koristei se njime kao alatom za evangelizaciju meu enama. (IBA/GC)

14


IZ NAIH CRKAVA

PREDSJEDNIK REPUBLIKE PRIMIO IZASLANSTVO SBC U RHPredsjednik Republike Hrvatske dr. sc. Ivo Josipovi primio je 11. travnja u svom uredu na Pantovaku izaslanstvo SBC u RH u sastavu: predsjednik Toma Magda, glavni tajnik eljko Mraz, dopredsjednik Ladislav Ruika, predsjednik Skuptine Giorgio Grlj i rizniar Ivan Vueti. Uz predsjednika Josipovia sastanku je pribivala i dr. sc. Ankica Marinovi, predsjednikova povjerenica za civilno drutvo i ljudska prava. Toma Magda upoznao je predsjednika o prijeenom putu SBC u RH u samostalnoj Hrvatskoj. U ratnim je godinama dvjestotinjak volontera diljem Hrvatske, prema rijeima predstavnika UN-a, uinilo za pomo unesreenima ono za to bi UN-u trebalo najmanje 1000 zaposlenika i vie milijuna dolara. Maloj zemlji kao to je Hrvatska pripala je i ast da predsjednik SBC u RH bude i predsjednik Europskoga baptistikog saveza tijekom dvije godine. SBC u RH prepoznaje svoju odgovornost i za drutvo pa su tako u akovcu otvoreni Ueniki dom Svjetionik za pedesetak korisnika i Srednja kola akovec. eljko Mraz upoznao je predsjednika i s tekoama s kojima se kola susree zbog neredovitoga financiranja od strane nadlenog ministarstva. Njemaki su donatori spremni uloiti daljnja sredstva za izgradnju same kole, nastava koje se trenutno odvija u Pastoralnom centru, pod uvjetom da se osigura hladni pogon. Gradnja nove kole bila bi viestruko korisna za cijelu Meimursku upaniju. Predsjednik je upoznat s jo nekim pravnim potekoama s kojima se susree SBC u RH, kao i s najavom o promjenama Zakona

(Foto: Tomislav Buljeta, slubeni fotograf Ureda predsjednika RH)

o pravnom poloaju vjerskih zajednica, a interesirao se i o odnosu SBC u RH prema drugim vjerskim zajednicama, napose prema veinskoj Rimokatolikoj crkvi. Istaknuto je nekoliko lijepih primjera suradnje i rastuega razumijevanja. Nakon uruenja prigodnih poklona, predsjednik je pozvan da postane prijateljem Srednje kole akovec kao i da prigodom svoga skoroga dolaska u Rijeku posjeti i Pastoralni centar BC Rijeka u izgradnji, to je Predsjednik sa zadovoljstvom prihvatio.

SEMINAR DANI S BIBLIJOM U CRIKVENICITijekom pet dana, od 11. do 15. travnja, odrani su u WBB kui (negdanji Life Center) u Crikvenici prvi Dani s Biblijom, a u organizaciji prevoditelja i urednika broure Vrijeme s Biblijom Estere Kneevi. Gostujui izlaga bila je Karin Rudies iz Aidlingena u Njemakoj. Kroz predavanje pod naslovom Prapovijest izloila je prvih jedanaest poglavlja Biblije na vrlo jasan i neoptereujui nain. Njezino e predavanje na jesen ove godine biti objavljeno u Zeit mit Gott izvorniku broure Vrijeme s Biblijom koja je na naim prostorima prisutna oko sedam godina. Isti e tekst biti objavljen i kod nas. Sudionika Dana s Bibijom bilo je tridesetak: brae i sestara iz Umaga, Porea, Gline, Krapine, Zagreba, Rijeke, Raba i ostalih mjesta u Hrvatskoj. Bila je to prigoda za bolje upoznavanje i razmjenu svjedoanstava, za meusobno ohrabrenje, utjehu i daljnji poticaj. Jedno takvo iskustvo s Biblijom u uvodnom je govoru sa sudionicima podijelio i Giorgio Grlj, pastor rijeke Baptistike crkve. Uz samo predavanje nae goe, posebno su nadahnjujua bila slavljenja, koja su vodili Malyn tekovi i Jovica uura iz Gline. Slavljenju se nekoliko puta, na zadovoljstvo nazonih, pridruio i Bla Kuhar iz Umaga, svirajui na citri. Znaajan doprinos skupu dali su takoer Estera Kneevi, Vesna Jeki, Tanja Crnkovi i Ferdo Sadak koji su prevodili predavanja. Posljednje je veeri, uz slubu Nikole Kneevia, odrana Veera Gospodnja kao kruna ovoga blagoslovljenog okupljanja. S radou i uz zahvalnost Bogu ve se sada moe najaviti naredno okupljanje na istom mjestu, sljedee godine krajem zime. Svi su pozvani. (A. Stanojevi/IBA/GC)

IZ NAIH CRKAVAPOSJETA UDRUZI OSOBA S INVALIDITETOM U AKOVCU


15

PETA EKSPOZITORSKA KONFERENCIJA TBA ODRANA U CRIKVENICI/Iz ireg izvjea Kristiana Bracketta, prodekana TBA u Krapini/ Mnogi evaneoski krani zabrinuti su zbog opasnosti odlaenja u svojim zajednikim i osobnim ivotima, u svome nauku, ali i u osobnoj svetosti. S ovom neprestanom prijetnjom na umu, okupili smo se od 2. do 4. svibnja na 5. ekspozitorskoj konferenciji u WBB kui (ex Life Centru) u Crikvenici zajedno sa ezdesetak gostiju meu kojima su bili pastori, njihove supruge te drugi trenutni i budui crkveni voe, kako bismo se usredotoili na to kako moemo biti boljim voama u crkvi. Na gost govornik dr. Alex Montoya, pastor First Fundamental Bible Church u Monterey Parku u Kaliforniji, bio je iznimno dobro pripremljen za tematiku koju e izlagati. Sa svojih etrdeset godina u pastorskoj slubi i s iskustvom osnivanja crkava i opremanja voa, dr. Montoya potaknuo je naa srca i usmjeravao nas prema Pismu kako bismo bili voe po Bojoj volji. Teme kojih se dotaknuo ukljuivale su sljedea naela: 1. Poboni voe su, ponajprije, duhovni voe koji su odgovorni voditi ljude prema to veoj slinosti Kristu. 2. Poboni voe moraju znati kamo idu te slijediti biblijski primjer vodstva crkve u tovanju, izgraivanju i evangelizaciji. 3. Poboni voe moraju pokrenuti zajednicu vjernika kako bi svi bili ukljueni u ta tri vida crkvenog ivota 4. Poboni voe moraju biti dobri uzori kako u svojoj osobnoj svetosti tako i u zdravoj nauci. 5. Poboni voe moraju znati kako druge potaknuti oslanjajui se na Boga, kroz brigu za Boji narod i snagu njegova vlastita integriteta i primjera. Sudei prema komentarima polaznika konferencije, svi su bili zahvalni za slubu dr. Montoye, cijenei njegovu jednostavnost, jasnou, dostojanstvo i srdanost: Bio je izvanredan. U svakom sluaju, oduevljen sam propovijedanjem naeg brata. I vie je nego ispunio sva oekivanja. Tema, propovjednik i propovijed ostavili su na mene velik utjecaj, ohrabrili me i bila je to za mene prava poruka u pravo vrijeme. Takoer, zajednitvo i razgovori s braom iz drugih crkava i mjesta bili su velik blagoslov. S druge strane, dr. Montoya bio je vrlo ohrabren posjetom. Propovijedao je na tri mjesta, u Baptistikoj crkvi Betanija u akovcu gdje su 1. svibnja na zajedniko bogotovlje doli i vjernici BC Emanuel iz Krapine. Takoer je, na zajednikoj evangelizacijskoj slubi u Pastoralnom centru u akovcu toga istog poslijepodneva, te ponovno tijekom veeri 4. svibnja u Baptistikoj crkvi u Makovcu gdje je bila nazona i Baptistika crkva Mursko Sredie, Dr. Montoya izjavio: Zadivljen sam duhom ljudi. Kao prvo, crkve su bile pune, odaziv je bio dobar, glazba je bila dobra, ljubav prema Bogu velika. Bilo je ohrabrujue vidjeti ljubav koju ovi ljudi imaju za Gospodina Isusa Krista i odanost pastora i voa prema crkvama. Dr. Montoya zapazio je dva detalja tijekom konferencije. Prvo, bio je iznenaen injenicom da su na konferenciju doli ljudi iz drugih zemalja. Uz one koji su bili iz Hrvatske, imali smo goste iz Njemake, Slovenije, Bosne i Srbije. Iako su gosti doli iz razliitih mjesta, postojalo je jedinstvo i jednost prema Bojoj ljubavi te predanost Bojoj rijei. Dodao je i sljedee: Naroito sam zadivljen injenicom kako je mlada skupina dola na konferenciju. Izuzev nas desetak, veina su mukaraca koji su doli na konferenciju u svojim etrdesetima, a mnogi su ak u svojim dvadesetima. Studenti i diplomanti Teoloke biblijske akademije pokazali su veliku elju i ar za propovijedanjem Krista. Potaklo me njihovo oduevljenje spram Bogu i njihova elja za propovijedanjem Boje rijei. Zaista me ohrabruje budunost crkava ovdje u Hrvatskoj i u okolnim zemljama. Ovi su ljudi iskreno predani. Ovdje je veliki potencijal. Ukoliko elite presluati poruke dr. Montoye, to moete uiniti putem sljedeih poveznica: BC Betanija akovec (http://www.betanija.hr/), BC Makovec (http://tinyurl. com/6j3a3kt) i TBA (www.tba.hr). (K. Brackett/IBA/GC).

Baptistike crkve Betanija akovec i Baptistika crkve Belica posjetile su 28. travnja Udrugu za osobe s invaliditetom Ludbreko sunce. Goran Bartoli pie kako je ... Gospodin otvorio naa srca za ovu Udrugu u kojoj se njezini zaposlenici s puno ljubavi i portvovanja brinu o tridesetak osoba s invaliditetom i/ili potekoama u razvoju. Proveli smo s njima nekoliko ugodnih sati u druenju, domjenku, razgovoru i igri. Uivali smo i u prigodnim programima koje su domaini pripremili za nas, a djeca iz nedjeljnih kola naih crkvi za njih. Raspitali smo se o njihovim potrebama, dogovarali mogunosti budue suradnje i hvalili naega Gospoda za veliku ljubav koju ima prema svima nama i koju nam je do vrhunca iskazao u svome Sinu i naem Spasitelju, Isusu Kristu. Samo Njegova ljubav i samo Njegova otkupiteljska rtva grije i potie naa srca da ljubimo svoje blinje, a pogotovo one u nevoljama ... Naa je molitva da im Bog otvori srca da prihvate Gospodina Isusa Krista za svoga osobnog Spasitelja, jer on je jedini Put i Istina i ivot ... (G. Bartoli/IBA/GC)

DR. ALEX MONTOYA

POSJETIO BC MAKOVEC

BC Makovec ugostila je 5. svibnja pastora, propovjednika, profesora i pisca dr. Alexa Montoyu. Dr. Montoya slui kao pastor u First Fundamental Bible Church u Washingtonu. Sam je Gospodin je kroz osobu koja ljubi Gospodina, a druge vie nego sebe (p. Todd Dick) silno progovorio prisutnima iz raznih krajeva Hrvatske i Slovenije. Njegova propovijed uvaj povjereno blago poziva, vraa na temelje, na Bibliju i pomae voama da ne zastrane od dobre nauke. BC Makovec poziva zainteresirane da posluaju propovijed na njihovoj internet (http://tinyurl.com/6j3a3kt). Ukoliko netko eli na kunu adresu primiti audio CD s porukom, neka poalje upit na info@ bcmackovec.com (D. Peras/IBA/GC)

16


IZ NAIH CRKAVA

BC EMANUEL U KRAPINI BLIZU JE KUPNJI VLASTITE ZGRADENakon trinaest godina plaanja najma za zgradu u kojoj se okuplja BC Krapina i djeluje tamonja Teoloka biblijska akademija, Baptistika crkva Emanuel planira do kraja lipnja ove godine otkupiti postojeu zgradu. Portvovno davanje lokalnih vjernika u Zagorju zajedno s velikodunou mnogih prijatelja i crkava iz drugih krajeva svijeta uinili su ovo moguim. Kupuje se takoer i garaa od 70 m2 koju se planira renovirati kako bi sluila kao mjesto sastajanja vjernika, jer je crkva u porastu. U zgradi se nalaze i dvije uionice, knjinica, te ured Teoloke biblijske akademije. Jo je uvijek potrebno prikupiti oko 10 000 eura za dovretak kupnje. Vjernici BC Krapina mole za molitvenu podrku kako bi Bog providio preostali iznos. (K.Brackett/IBA/GC)

PREDSJEDNIK REPUBLIKE POSJETIO PASTORALNI CENTAR U RIJECIU sklopu svoga posjeta Opatiji i Rijeci Predsjednik Republike Hrvatske dr. sc. Ivo Josipovi posjetio je Pastoralni centar Baptistike crkve u Rijeci, iskazavi time svoju potporu projektima i manjih vjerskih zajednica koje uznastoje djelovati na dobrobit ovjeka i drutva. U ugodnom jednosatnom druenju i razgledavanju objekta (koji je jo u izgradnji) predstavnici domaina pastor Giorgio Grlj, predstavnk Graevinskog odbora Stevo Dereta te glavni tajnik SBC u RH eljko Mraz upoznali su predsjednika Josipovia o rijekoj baptistikoj crkvi i njezinu drutvenu angamanu u rijekoj regiji. Naglaena je vanost dovretka izgradnje Pastoralnoga centra koji e, pored svoga znaaja bogoslubenoga prostora, omoguiti i djelotvornije sluenje rijeke baptistike crkve ovjeku i drutvu u cjelini. Predsjednik je upoznat i s projektima proizalim iz rijeke crkve koji su imali i nadregionalni znaaj. Posebice se zainteresirao za rad Teolokoga fakulteta Matija Vlai Ilirik ija je prodekanica dr. sc. Lidija Matoevi takoer lan rijeke baptistike crkve i koja je ukratko predstavila rad Fakulteta. Zajedniko druenje zakljueno je molitvom pastora Grlja za mudrost i razboritost naih voa. Uz predsjednika Josipovia sa suradnicima, skupu je nazoio i rijeki gradonaelnik mr. sc. Vojko Obersnel sa suradnicima, potpredsjednik Skuptine Primorsko-goranske upanije g. Ingo Kamenar, lanovi Starjeinstva i Graevinskog odbora BC Rijeka te arhitekti, izvoai i brojni predstavnici medija. Druenje su uveliali Rahela i Andrej Grozdanov, lanovi grupe Kristina, izvedbom dvije pjesme iz svoga repertoara. Pastor Grlj uruio je na kraju prigodne poklone predsjedniku Josipoviu: izdanje Novoga zavjeta u prijevodu Rubena Kneevia i prigodne CD-e grupe Kristina. (IBA/GC)(Foto: Ured Predsjednika RH)

MLADI(MA)


17

VIKEND MLADIH U BC SIRAPiu: Mladi iz Siraa(Sira, 11. 13. 2.) Kao i svakoga petka naveer, mladi su se okupili na molitvi. Nakon kratkog itanja iz Boje rijei doli smo pred naega Boga u molitvi sa zahvalnou to je bio s nama u prolom tjednu te smo s vjerom i sigurnou stavili sve nae potrebe i probleme u njegove ruke. Molitva je najvaniji pokreta rada mladih u naoj crkvi i stoga nam je elja to vie mladih potaknuti na molitvu dolaskom petkom na molitvene sastanke. Redoviti sastanci mladih subotom upravo su mjesto gdje mladi ljudi mogu nauiti neto novo o Bogu i kao krani rasti u vjeri prouavajui Boju rije. Sastanak subotom naveer vrijeme je kada nam dolaze nai prijatelji koji jo nisu upoznali Isusa kao osobnog Spasitelja. Ove se subote na omladinskom sastanku u BC Sion Sira okupilo petnaestak mladih i njhovih prijatelja, a gost je bio brat Sinia Hamp iz Poege. Mladi su razmiljali koju poruku nosi pripovijest o Noi i potopu (Post 6-9). Promatrajui strukturu pripovijesti te uspostavljajui paralele s Postankom 1, prisutni su shvatili da je pria o Noi poetak jedne predivne ideje koja se protee kroz cijelu Bibliju. Nakon stvaranja svijeta pojavio se grijeh elja za neovisnou ovjeka od Boga na to je Bog odgovorio slobodnom voljom. Tada je dolo do rasula i potopa, ali Bog se sjetio Noe (Post. 8,1). Zakljuili smo da iako grijeh vodi u apsolutno nitavilo, Bog ima plan za neto novo kroz Isusa: novo stvorenje, novu zemlju i novo nebo. Poetkom godine mladi iz BC Sion Sira stavili su pred sebe i cijelu crkvu elju da svaki drugi vikend u mjesecu vode nedjeljno bogotovlje i tako budu na blagoslov i ohrabrenje cijeloj zajednici. Za ovu nedjeljnu slubu mladi su pripremili doprinose u pjesmama i recitacijama, a nae mlade sestre i njihove majke ispekle su kolae za druenje nakon bogosluja. Za gosta govornika pozvan je pastor Danijel Ogrizovi iz Virovitice koji je propovijedao iz Joue 5,1315. Kad se Joua naao pred Jerihonom, on se nije usredotoio na osvajanje grada, nego je podigao pogled prema gore, budui da je imao Boje obeanje da je Bog s njim. Brat je zavrio razmiljanje pitanjima jesmo li se mi spremni posvetiti i otkriti to je na Jerihon u naem razmiljanju i rjeavanju problema. (SIBA/IBA/GC)

DVORANA SLAVNIH OMLADINSKA KONFERENCIJA U BC DARUVARBC Daruvar organizirala je 3. travnja petu po redu omladinsku konferenciju na temu Dvorana slavnih. U posjet su pristigli mladi iz mnogih krajeva diljem Hrvatske: iz Umaga, Osijeka, Pikorevaca, Makovca, Murskog Sredia, Petrinje, Siska, Moenice, Koprivnice, Peteranca, Pakraca, Siraa, Sreana i Golubinjaka. Dola su i dva gosta iz inozemstva: Desimir iz Bosne i John Mark iz Slovenije. U subotu je bilo stotinjak prisutnih, a u nedjelju smo s Abelom i govorom o vjeri koja tuje Boga. Naveer smo se druili s Henokom i vjerom koja hodi s Bogom, a u nedjelju ujutro sluali smo o Noi o vjeri koja je posluna Bogu. Pastor Todd ostao je s nama i na veernjem bogotovlju u nedjelju, a govorio je o Rahabi vjeri koja spaava. Na kraju je pastor Todd istaknuo neophodan uvjet za ulazak u Dvoranu slavnih (Heb. 10,36): Ustrajnost vam je zbilja potrebna da vrenjem volje Boje postignete obeanje Za glazbeni dio pobrinula se nekolicina mladih iz daruvarskoga okruja (Daruvar, Pakrac, Sira). BC Daruvar zahvaljuje na suradnji i pomoi. Bilo je tu i sportskih aktivnosti, druenja uz razgovor i drutvenih igara, upoznavanja novih prijatelja ... U kasnijim veernjim satima uivali smo u raznolikim doprinosima koje su mladi tijekom vikenda pripremili. Isto tako, sluali smo nekoliko izvjea o omladinskom radu u drugim crkvama i bilo nam je drago uti da se mladi sastaju i prouavaju Boju rije. Sve u svemu, zakljuuje u svome izvjeu daruvarski pastor Ivan piak, vrlo smo ohrabreni, a sve vas koji jo niste bili kod nas u Daruvaru pozivamo na estu konferenciju sljedee godine, naravno, ako nam Gospodin bude milostiv. (I. piak/IBA/GC)

neto vie. Po prvi puta na konferenciji je propovijedao govornik kojemu hrvatski nije materinji jezik. Brat Todd Dick pastor je u Murskom Srediu, a u Daruvar je doao sa svojim sinom Sethom. Pastor Todd doista se trudio savladati mnotvo tekih hrvatskih rijei, to mu je prilino uspijevalo. Odrane su tri propovijedi na temelju teksta iz 11. poglavlja poslanice Hebrejima, poznatijeg kao Heroji vjere ili Dvorana slavnih. Pastor Todd nekoliko je puta naglasio da svatko od nas moe biti u Dvorani slavnih te da nitko od navedenih heroja nije poseban, nego je na Bog poseban. Jutarnje bogotovlje zapoeli

18


VIJESTI IZ REGIJE

VIJESTI IZ SARAJEVSKE BAPTISTIKE CRKVEOvoga je proljea izaao prvi broj Molitvenog biltena Kranske baptistike crkve u Sarajevu. Meu najnovijim vijestima i molitvenim potrebama istiemo sljedee: Alpha teaj, koji je BC Sarajevo zapoela u veljai, pribliio se kraju. Pastor Dobutovi navodi: Jako smo sretni da smo imali prijatelje koji su dolazili i s velikom panjom i zanimanjem istraivali istine o Bogu. Posebno smo ohrabreni njihovom otvorenou i ueem u diskusijama u malim grupama. Veliki blagoslov doivjeli smo tokom Alpha dana, kada smo osjetili djelovanje i silu Duha Svetoga medu

Tomislav Dobutovi, pastor BC Sarajevo

nama. Radujemo se narednom teaju i novim prijateljima koje emo imati i molimo se za njihovo obraenje. Od 25. do 26. oujka odrana je i Konferencija GAT Global Alpha Trening. Sudjelovalo je preko 50 uesnika iz raznih gradova iz BiH. U travnju je odran je i trei dio seminara Equip, namijenjenoga za podizanje i obuku voa. Ovaj seminar prua priliku svakoj crkvi da poalje na obuku ljude koji slue kao voe ili se pripremanju za tu slubu. Poetkom godine odrana je godinja skuptina BC Sarajevo. Ohrabreni izvjetajima raznih slubi u crkvi za prolu godinu, potaknuti smo da se kao crkva jo vie angairamo, sluimo na razliite naine i budemo sve vie ukljueni u evangelizacije. Posebno se radujemo primanjem pet novih lanova ... (D. D.) O ulinim evangelizacijama u Sarajevu pastor Dobutovi pie: Uline evangelizacije su nain na koji elimo dosegnuti ljude u Sarajevu za Krista. Jednom mjeseno odlazimo u centar grada, pred katedralu, sa stolom sa literaturom i odreenim programom. Ohrabreni smo vidjeti ljude koji su zainteresirani da stanu i razgovaraju s nama. Grupa koja evangelizira ima molitvenu podrku od brae i sestara koji su se okupili na molitvi u crkvi tokom trajanja evangelizacije. Svjedoci smo toga koliko je molitva djelotvorna i vaan dio evangelizacije. Uline evangelizacije su neto to planiramo redovno odravati i biti ustrajni u tome. Zahvalni smo Gospodu za njegovu snagu, silu Duha Svetoga, njegovo vodstvo i zatitu. Vjerujemo da e On odgovoriti na nae molitve i elje srca da jo mnogi ljudi u Sarajevu pronau spasenje u Kristu. Svake godine protestantsko-evaneoske crkve u Sarajevu organiziraju zajedniko bogosluenje gdje svaka crkva sudjeluje u nekom dijelu bogosluenja. Ove je godine BC Sarajevo bila zaduena za slavljeniki dio bogosluenja. Ovo je vrijeme blagoslova, zajednitva i dijeljenja medu naim crkvama gdje nam Bog pokazuje koliko je

vana, a ujedno i velika naa ira Kristova obitelj u gradu Sarajevu. Molimo vas da nosite u vaim molitvama crkve u Sarajevu, kako bi rasle u kvantiteti i kvaliteti, te kako bi Boje kraljevstvo u Sarajevu napredovalo zakljuuje pastor Dobutovi. Crkvena zgrada BC Sarajevo Kairos Centar objekt je koji moe prihvatiti razne grupe, timove, seminare i konferencije. Raspolae s dvije spavaonice po 8 kreveta, apartmanom za brani par, dvokrevetnom gostinjskom sobom te kuhinjom, blagovaonicom i prostorijom za sastanke. Kako navodi pastor Dobutovi, ondje su ve ugostili mnoge goste, te imali nekoliko seminara i konferencija. Naa je elja i molitva da svako tko nas posjeti bude blagoslovljen i ohrabren kroz vrijeme provedeno s nama. Naa je molitva je da Kairos centar nastavi biti ugodno i osvjeavajue mjesto za mnoge krane koji dolaze i posjeuju nas te da se i dalje koristi na Boju slavu. (GC)

IZ BAPTISTIKOGA SVIJETA


19

INITI VIE ZA LJUDSKA PRAVA I RELIGIJSKE SLOBODEBAPTISTI E IMATI PREDSTAVNIKA U UN-OVU ODBORU ZA LJUDSKA PRAVABelfast (EBF Press, 22. travanj 2011.) - Baptisti irom svijeta intenziviraju svoju potporu vjerskim slobodama i ljudskim pravima. vedski baptistiki voa Christer Daelander, predstavnik EBF-a za vjerske slobode, odsad e sluiti i kao promatra u UN-ovu Odboru za ljudska prava u enevi. Na tu ga je slubu imenovao Svjetski savez baptista (BWA) koji je kod UN-a slubeno registriran kao nevladina udruga. Na svom nedavnom zasjedanju u Belfastu (Sjeverna Irska) Izvrni odbor Europske baptistike federacije (EBF) pozdravio je to imenovanje. Tony Peck, glavni tajnik EBF-a, pojasnio je da e Daelander dva puta na godinu prisustvovati jednotjednim zasjedanjima odbora. Daelander je za press slubu EBF-a izjavio da mu imenovanje daje pravo govora na zasjedanjima i komentiranje izvjea koje dosta-vljaju pojedine zemlje. Daelander slui kao misijski tajnik vedskog saveza baptista od godine 2000. Prije toga, taj je 57-godinji pastor misijski sluio u Kongu, kao uitelj u biblijskoj koli i kao uitelj u srednjoj koli. Oenjen je i otac je troje djece. Izvrni se odbor EBF-a po prvi put sastao u Sjevernoj Irskoj 2011. kako bi uvrstio svoje veze s Mreom irskih baptista (IBN), nastaloj 2010. Mrea se sastoji se od nekoliko zajednica i pojedinanih lanova, a njezin je cilj ojaati veze s globalnom baptistikom obitelji, a posebice promovirati suradnju s BWA i EBF-om. Udruenje baptistikih crkava u Irskoj (ABCI) sastoji se od 94 baptistike crkve u Sjevernoj Irskoj kao i 21 crkve u Republici Irskoj. Broji oko 8500 lanova, a oko 20 000 osoba prisustvuje tjedno bogoslujima. ABCI nije dio BWA. Na sastancima su lanovi Izvrnoga odbora jednoglasno izglasali proraun od 467 000 Eura za 2011. te zapoeli s pripremama za zasjedanje Skuptine koja e se odrati sljedee godine od 21. do 25. rujna u Nazaretu, Izrael. (K. Rsler/EBF/IBA/GC)

VIE OD MILIJUN GLEDATELJA PRATILO PRIJENOS BOGOSLUJABarem se na jedan dan u maloj baptistikoj crkvi u Berlinu nalazila najvea europska propovjedaonica. ZDF, druga po veliini njemaka TV postaja, prenosila je 23. sijenja bogosluje iz Crkve mira (Friedenskirche), zajednice u Berlin-Charlottenburgu koja broji 130 vjernika. Preko milijun gledatelja pratilo je propovijed pastora Hendrika Kissela, naslovljenu Mir i snaga novog poetka. Vie od 600 odgovora zabiljeeno je u uredima ZDF-a. Kissel je izjavio za EBF Press slubu da e-mailovi i telefonski pozivi iz cijeloga svijeta jo uvijek, danima nakon prijenosa, u zajednicu: Ljudi su plakali i putem telefona primali duobriniku pomo. Nikad nisam oekivao ovakvu reakciju. Izgleda da se gledatelja najvie dojmio suvremeni dizajn crkve, ivotna propovijed i velika zidna slika iza propovjedaonice. Ona prikazuje Isusa kako na magarcu ulazi u Berlin kroz Brandenburka vrata. U uvodu u bogosluje, ZDF je Isusov ulazak na slici opisao kao ruenje berlinskoga zida, dok boica pobjede vie ne moe pod kontrolom drati svoj etveropreg. Slika prikladno prikazuje nastojanje zajednice u njemakom glavnome gradu: poruku koja i danas nastavlja izazivati promjenu i uenje. U svojoj je propovijedi Kissel govorio o neshvatljivoj lakoi kojom je Isus dovodio u pitanje tradiciju svoga vremena, omoguujui time odlune promjene. Naglasio je da Boji Duh ponekad ljude dovodi u stanje zdravog nemira. Oni tada odbijaju pomiriti se s neljudskim uvjetima i zapoinju s traenjima alternativa: Bog je s onima koji su u pokretu, ali je i s onima koji su se umorili. Moderatorica prijenosa bila je Julia Grundman, lanica zajednice, a ujedno i glasnogovornica Njemake federacije Evangelikih slobodnih crkava. (K. Rsler/EBF/IBA)

ANTONIA LUI GONZALEZ ORDINIRANA ZA PASTORICUPrva baptistika crkva u Pasadeni ordinirala je 17. travnja dr. sc. Antoniu Lui Gonzalez za pastoricu. Antonia je rodom iz Siska, gdje je u teenagerskoj dobi upoznala Krista i krstila se. Svoj dodiplomski studij zavrila je na Evaneoskom teolokom fakultetu u Osijeku, a specijalizirala se na podruju Baptist i Anabaptist Studies na IBTS-u u Pragu. Godine 2008. Antonia je promovirana u doktora teologije na Fuller Theological Seminaryu u Pasadeni, gdje je uz studij i radila u slubi studentima u Prvoj baptistikoj crkvi u Pasadeni. Antonia je udana za Jonathana Gonzaleza. Hrvatski baptisti znaju Antoniu kao kreativnog radnika s djecom i mladima na mnogobrojnim kampovima. U novije vrijeme Antonia redovito dolazi u Hrvatsku kako bi studentima na Teolokom fakultetu Matija Vlai Ilirik predavala predmete iz podruja reformacije. Novoj pastorici od srca elimo Boji blagoslov u ivotu i u slubi. (IBA/GC)

20


POGLEDI I OSVRTIGodina 7(2011), Broj 2(12).

POGLEDI I OSVRTI

U ovoj se rubrici obrauju biblijsko-teoloke, crkvenopovijesne i razne vjersko-kulturne teme s aspekta protestantske misli i prakse te u kontekstu promiljanja baptistikoga vjerskog i drutvenog identiteta. Priloge slati na adresu urednitva: Zagreb, Radieva 30, ili mailom na [email protected]

OBLJETNICE NOVIH POETAKAPie: Ruben Kneevi

1891. 2011. 120. godinjica prvoga osnivanja Baptistike crkve u Zagrebu 1921. 2011. 90. godinjica Daruvarske konferencije 1991. 2011. 20. godinjica osnivanja Saveza baptistikih crkava u Republici Hrvatskoj

Ove se godine navravaju tri obljetnice, izuzetno znaajne za povijest baptizma na hrvatskom prostoru, budui da sve tri upuuju na tadanji poetak nove etape u razvoju baptistike crkvenosti i formiranju denominacijske prepoznatljivosti.

120. godinjica prvoga osnivanja Baptistike crkve u ZagrebuNakon prvih baptistikih okupljanja u Zagrebu koje je 1872./3. vodio biblijski kolporter Britanskoga i inozemnog biblijskog drutva Heinrich Meyer (1842. 1919.) nije formalno ustrojena tamonja baptistika crkva niti ima jasnih naznaka o tome da su se vjerski skupovi nastavili odvijati u kontinuitetu. Premda je dokumentiran

Otisak peata okrugla je oblika; na unutranjem je obodu upisano: *I. HRV. PRAVOKR. BOGOTOVNA OPINA* U ZAGREBU*, a u sredini je nastavljeno: BAPTISTA UTEMELJENO 1891. U sredini, iznad rijei BAPTISTA, otisnut je monogram Kristov: IHS s kriem ponad slova H. Sama injenica da je na Bedekovievoj pjesmarici iz 1907. otisnut peat iz 1891. znakovita je indikacija da ova vjernika Otisak peata Baptistike opine u Zagrebu iz 1891. zajednica djeluje od 1891. u kontinuitetu. Tadanji zakonski propisi nisu, meutim, uope predviali mogunost registriranja baptistike crkvene opine u Hrvatskoj. Dodue, oko 1890. djelovalo je ve 13 baptistikih zajednica na podruju Vojvodine i Bosne, s ukupno oko 75 lanova, kao i jedna manja vjernika zajednica u Daruvaru, okupljena oko obitelji Lotz. Sve su ove zajednice bile sastavljene uglavnom od pripadnika njemake narodnosti i organizacijski su bile podvrgnute Baptistikoj crkvi u Budimpeti, ali u zemlji nisu bile zakonski priznate. U skladu sa Zakonom o javnom sastajanju iz 1875. (Zakon o pravu sakupljati se) javna okupljanja u Hrvatskoj i Slavoniji bila bi doputena ukoliko bi poglavarstvu bila najavljena tri dana prije, s naznaenom svrhom, vremenom i mjestom. Prvi pak zakonski propis koji e se izravno odnositi na baptiste objavljen je tek 1893. i dopunjen 1895. (Naredba ... kojom se odreuje jednolian postupak sa sektom Nazarena i Baptista u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji ...), ali ni on nije predviao mogunost osnivanja baptistikih crkvenih opina. Ograniio je ak javna (baptistika) okupljanja samo na ona koja se obavljaju u kui nekog od baptistikih sljedbenika, sa sluateljima koje on poznaje i koje on naroito pozove. Tako je zagrebaka baptistika opina osnovana 1891. djelovala mimo zakona, a crkvenoorganizacijski bila je podvrgnuta Baptistikoj crkvi u Beu, a potom budimpetanskoj. Veze s bekom baptistikom crkvom bile su, meutim, vrlo labave, kao i one s Budimpetom. Znakovito se o tome godine 1922. prisjeao Ivan Zrinak: ... poto smo bili svi siromani; te nam je manjkalo na sredstvu i na pravim radnicima, te nismo mogli samostalno raditi, tako smo pripali pod tutorstvo Beke Baptiske opine, koja se za nas nita nije brinula, osim to je propovjednik doao da krsti i dijeli Veeru Gospodnju. K tomu su nam jo prilike sa Beom bile vrlo nezgodne te smo bili upueni prvoj Budimpetanskoj opini. Ali smo i tamo bili isto tako zaboravljeni ... Od 1890-ih do kraja 1. svjetskog rata moe se djelomino pratiti razvoj ove vjernike zajednice. Voditelj je bio biblijski kolporter

Vojvoanski baptistiki voe 1902. u Novom Sadu. Trei slijeva (sjedi) je Heinrich Meyer koji je 1872./3. vodio prva baptistika okupljanja u Zagrebu.

spomen o krtenju jedne vjernice godine 1883., danas raspoloiva graa ukazuje na to da je ova zajednica vjernika oivjela tek obraenjem i krtenjem Stjepana Bedekovia (1862. 1941.) godine 1890. On je, s jo etvoricom, osnovao godine 1891. Prvu hrvatsku pravokransku bogotovnu opinu baptista u Zagrebu. Imena ostale etvorice nisu izrijekom poznata, ali je iz raspoloive grae mogue s velikom vjerojatnou pretpostaviti da su to bili Karl iger, Josip Bolf, jedan od Peuta ili obojica (Rade i Bude) i moda biblijski kolporter Franz Horak. Ova baptistika opina imala je i svoj peat. Sauvan je otisak peata na koricama tadanje evangelike pjesmarice iz 1907. kojom su se baptisti sluili (Pjesme za kraljevstvo Boje kao za pobudu i unapredjenje kranskog ivota. Izdao u vlastitoj nakladi Pastor J. Zmaila zagrebaki evangeliki upni vikar. Tisak J. Kurzmanna u Zagrebu, 1907.). Bedekovi je 1907. ili poslije nabavio ovu pjesmaricu i na njoj utisnuo peat iz 1891.

POGLEDI I OSVRTIFranz Horak, ali je znaajnu ulogu jedno vrijeme imao i Stjepan Bedekovi, dok vodstvo naposljetku nije preuzeo Ivan Zrinak (1853. 1928.) u ijem su s

GlasCrkve37 2011 Web

Documents

Transcript of GlasCrkve37 2011 Web