GLAGOLI(glagolski vid i prelaznost)

Student: Mentor: Vedran Marković viši asistent mr. sc. Nermin Sušić

Travnik, decembar, 2012.

Razredna nastava i B/H/S jezik i književnost

Što su glagoli?

Promjenjiva vrsta riječi kojom izričemo radnju, stanje i zbivanje.

Promjena glagola po Promjena glagola po osobama/licima naziva se osobama/licima naziva se SPREZANJE ili KONJUGACIJA.SPREZANJE ili KONJUGACIJA.

Koja su gramatička obilježja glagola?

OSOBA/LICE (1., 2., 3.) BROJ (jednina i množina) GLAGOLSKI VID (svršeni i

nesvršeni) GLAGOLSKA PRIJELAZNOST

(prijelazni, neprijelazni i povratni)

GLAGOLSKI OBLIK

GLAGOLI PO VIDU:

Svojstvo glagola da iskazuju trajanje radnje nazivamo GLAGOLSKI VID.

NESVRŠENI GLAGOLI NESVRŠENI GLAGOLI SVRŠENI GLAGOLISVRŠENI GLAGOLI

Glagoli koji izriču radnju u vršenju zovu se

nesvršeni(imperfektni) ili glagoli nesvršenoga(imperfektivnog) vida.

Takvi su npr.:bacati,dolaziti,donijeti,dovršavati,plesti,micati,spavati,učiti,počinjati

Radnja nesvršenog glagola može se odnositi na sva tri vremena:-prošlo-sadašnje -buduće

Glagoli koji izriču izvršenost radnje zovu se

svršeni (perfektivni) ili glagoli svršenog(perfektivnoga) vida.

Takvi su npr.:baciti,doći,donijeti,dovršiti,isplesti, maknuti,naspavati se,naučiti,početi, progovoriti,viknuti,početi...

Radnja svršenog glagola odnosi se na:-prošlost-budućnost

Glagolski vid Prošlost Sadašnjost Budućnost

Nesvršeni Majka je prala rublje. Majka pere rublje. Majka će prati rublje.

Marko je pisao zadaću. Marko piše zadaću. Marko će pisati zadaću.

Svršeni Majka je oprala rublje. Majka će oprati rublje.

Marko je napisao zadaću. Marko će napisati zadaću.

Za sadašnjost se ne može upotrijebiti svršeni glagol jer se za sadašnjost ne može izreći izvršenost,odnosno svršenost radnje. Radnja koja je već završena pripada-prošlosti,a ona koja će se tek izvesti –budućnosti. Dakle,ne možemo za sadšnjost reći Majka sada opere rublje ili Mirko sada napiše zadaću.Te se rečenice mogu odnositi na prošlost u relativnoj upotrebi vremena, a prezent svršenih glagola upotrebljava se i za izricanje budućnosti u zavisnim rečenicama.

Prelaznost

Osobina glagola da mu radnja prelazi ili ne prelazi na objekt naziva se prelaznost.

Glagoli koji otvaraju mjesto objektu nazivaju se objektivnim glagolima,a oni koji nemaju tu osobinu apsolutnim glagolima.

Prelaznost se očituje kao reakcija glagola koja je dio glagolske valentnosti.

GLAGOLI PO PRIJELAZNOSTI:

PRIJELAZNI koji uz sebe mogu imati imensku riječ u akuzativu, npr. On traži ključ.

NEPRIJELAZNI koji uz sebe ne mogu imati imensku riječ u akuzativu, npr. Stanuje na trećemu katu.

POVRATNI koji uz sebe imaju povratnu zamjenicu se, npr. Počešljala se, obukla (se) i uputila (se) prema izlazu.