30

Toplo krilo majčice Gee

ObnOvljiva energija

Hrvatska pred većim korištenjem geotermalne energije

Vodeći svjetski energetičari gotovo su jednoglasni u ocjeni kako fosilna goriva još dugo neće

imati adekvatnu alternativu, odnosno kako će obnovljivi izvori energije još godinama biti tek nadopuna, a ne kval-itetna jednakovrijedna zamjena za naftu i plin.

S druge strane, svaki put kad se svijet suoči s posljedicama vrtoglavog rasta cijena nafte, kao što je to bio slučaj lani, aktualiziraju se priče o njihovoj široj primjeni, odnosno snažnijem oslanjanju na energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora. Kad se „cjenovnom pitanju“ pri-dodaju još ograničenost zaliha fosilnih goriva, želja za dostizanjem što višeg stupnja energetske neovisnosti te briga za okoliš, odnosno nastojanja da se smanji emisija stakleničkih plinova u

atmosferu, čini se da se argumenti u prilog obnovljivih izvora sami nižu.

Geotermalna energija jedan je od obnovljivih oblika energije čiji je poten-cijal golem, budući da je, kako navode neki izvori, u svijetu ima 50.000 puta više od sveukupne količine energet-skih izvora temeljenih na nafti, ugljenu i prirodnom plinu. Glavna prepreka njezinu većem korištenju proizlazi iz činjenice da ne postoje mnoga mjesta na svijetu koja ispunjavanju sve nužne preduvjete za njezinu eksploataciju. Najpogodnija su područja na rubovima tektonskih ploča, odnosno područja velike vulkanske i tektonske aktivnos-ti. Njezini izvori se „protežu“ od plitkih površinskih do više kilometara dubokih ležišta vruće vode i pare, a u prirodi se najčešće pojavljuje u obliku vulkana, izvora vruće vode i gejzira.

Nakon što su neke zemlje tisućljećima koristile geotermalne potencijale u

rekreacijsko-lječilišne svrhe, razvo-jem znanosti prišlo se njezinu širem iskorištavanju, odnosno stupnjevitom korištenju za proizvodnju električne en-ergije, grijanje kućanstava i industrijskih postrojenja te različite oblike proizvod-nje (poljoprivredna, proizvodnja papira, pasterizacija mlijeka, drvna industrija i dr.). Najdalje je u tome otišao Island, te je ta nordijska zemlja uvjerljivo najveći „korisnik“ geotermalne energije po glavi stanovništva. Za ilustraciju toga dobro može poslužiti podatak kako se 89 posto svih islandskih kućanstava griju energijom proizvedenom iz geo-termalnih izvora. Ranije spomenuto stupnjevito korištenje geotermalne en-ergije najučinkovitiji je i ekonomski na-jisplativiji način njezina iskorištavanja, pa je to pristup koji se posljednjih godi-na u svijetu najčešće koristi. Naime, primjena geotermalne vode za samo jedan tehnološki proces, zbog visokih

Piše: Branka BelamarićFotografije: Tomislav Lazarić

Počeci suvremena korištenja geotermalne energije u Hrvatskoj izravno su vezani uz Inine aktivnosti, a s Inom nastavlja biti vezano i realiziranje novih domaćih projekata te vrste

inicijalnih ulaganja u istraživanje, izradu i opremanje geotermalnih bušotina, ri-jetko može biti ekonomski opravdana.

Ispod IlI Iznad sToTInu sTupnjeva?

Sva dosad otkrivena ležišta geoter-malne energije mogu se svrstati u dvije skupine. Prvu sačinjavaju ona s temper-aturom geotermalne vode nižom od 100 °C, pa nisu pogodna za proizvodnju električne energije. U tu skupinu, pored Bizovca, spadaju još i ležišta na području Ivanić Grada, Zagreba, Zeline, Ernestino-

va i druga. Za eksploataciju mnogo zani-mljiviju drugu skupinu, s temperaturom vode iznad 120 °C, čine lokaliteti Lun-jkovec-Kutnjak, Velika Ciglena, Slatina, Karlovac, Molve, Ferdinandovac, Babina Greda, Beničanci i drugi.

Pored geotermalnog polja Bizovac, trenutačno je u proizvodnji tek geotermal-no polje Zagreb, otkriveno 1977. Bušotine su izrađene s obje zagrebačke stane Save, a temperatura vode iz njih kreće se oko 80 °C. Tri bušotine na lijevoj obali Save (Mla-1, -2 i -3) služe za zagrijavanje prostorija i bazena ŠRC Mladost u Zagrebu, a „u po-

gon“ su puštene 1987., uoči Univerzijade. Drugi dio tehnološkog sustava ovog geo-termalnog polja, zbog predviđene buduće namjene, ime je ponio po Kliničkoj bol-nici Novi Zagreb, kolokvijalno nazvanoj Sveučilišna bolnica. Njegova namjena bila je opskrba bolnice u izgradnji toplinskom energijom. Upravo potonja lokacija, na desnoj obali Save, kroz izvjesno bi vri-jeme trebala „pružiti domaćinstvo“ sport-sko-rekreacijskoj zoni. Naime, nakon što je 2005. potpisano pismo namjere, 18. lipnja 2008. učinjen je korak više između Ine i Grada Zagreba- potpisan je Društveni

31

Geotermalne energije ima u svijetu 50.000 puta više od sveukupne količine energetskih izvora temeljenih na nafti, ugljenu i prirodnom plinu

Čak se 89 posto svih islandskih kućanstava grije energijom dobivenom iz geotermalnih izvora

32

ugovor o osnivanju trgovačkog društva „Terme Zagreb, d.o.o“.

Zadatak tog društva za odmor, relak-saciju i zdravstveni turizam je priprema projekta gradnje sportsko-rekreacijske zone u Zagrebu, odnosno termalnog kupališta s pratećim sadržajima. INA i Grad Zagreb ravnopravni su partneri u tom projektu, te je INA „u miraz“ donijela koncesiju za eksploataciju geotermalne energije i geotermalne bušotine, dok Grad za izgradnju daje zemljište površine 27,8 hektara. Procjene pokazuju da bi se razina godišnje proizvodnje energije mogla kretati oko 400 teradžula (TJ), a stručnjaci razmatraju i mogućnost stup-njevitog korištenja energije, kako bi se ona, osim u baleološke svrhe, iskoristila i u proizvodnji cvijeća, što će povećati ekonomsku isplativost čitavog projekta.

Netom spomenuti slučaj primjer je možebitnog projekta koji nije jedini. U Koprivnici je 11. veljače ove godine pot-

pisan i Društveni ugovor o osnivanju trgovačkog društva „Geopodravina, d.o.o.“, zaduženog za koordinaciju provedbe programa uporabe geotermalne energije na lokaciji Lunjkovec-Kutnjak. Pored Ine, njegovi osnivači su još HEP, Podravka, Hrvatski fond za privatizaciju, Koprivničko-križevačka županija i Općina

Legrad, a sjedište mu je u Koprivnici. Is-pitivanja ležišta Kutnjak-Lunjkovec, koja su davno proveli Naftaplinovi stručnjaci, pokazala su da je geotermalna voda povećane mineralizacije, te je pogodna za uporabu u lječilišne, rehabilitacijske i rekreacijske svrhe. No, što je još važnije, ona je zbog svoje temperature od oko 140

Hrvatska priča - od slučajnog otkrića do proizvodnjeKad je riječ o korištenju geotermalne energije u našoj zemlji, njezina prva

proizvodnja je uslijedila nakon - slučajnog otkrića. Tragajući za naftom i plinom, početkom kolovoza 1970., bušači su u slavonskom selu Bizovcu, bušotinom Bizovac-2 na dubini od 1862 metra pronašli vrelu vodu. To izvorište nekadašnjeg Panonskog mora četiri godine kasnije „proizvelo“ je Bizovačke toplice, odnosno ubrzalo gospodarski razvoj toga kraja, proslavivši dotad nepoznato selo Valpovštine.

To slučajno slavonsko otkriće kasnije će se ponoviti mnogo puta. Većina dosad potvrđenih geotermalnih izvora u Hrvatskoj otkrivena tijekom potrage za naftom ili plinom, te se radi o negativnim naftnim ili plinskim bušotinama.

ObnOvljiva energija

°C pogodna i za čitav niz drugih namjena. Tako je izrađena „Koncepcija i izvodljivost programa gospodarske uporabe geoter-malne energije na lokaciji Lunjkovec-Kut-njak“ za korištenje geotermalne energije kroz šest stupnjeva.

Upravo to je razlogom što je „Geop-odravina“ okupila tako raznoliko društvo osnivača. Njihova namjera je na spomenu-toj lokaciji izgraditi termoelektranu koja bi, nakon posljednje treće faze izgradnje, imala snagu od oko 10 MW. U sljedećem stupnju, geotermalni potencijali koristili bi se za sušionice voća i povrća. Nakon ter-moelektrane i sušionice, temperatura vode bila bi oko 70 °C, što je dovoljno za naredni stupanj iskorištenja, za toplice, staklenike i drugo. U svim bi spomenutim tehnološkim procesima korištenje geotermalne vode bilo indirektno, preko izmjenjivača topline, te bi na kraju njezina temperatura bila oko 30 °C, što je čini pogodnom za izgradnju bazena za ribogojilište.

33

Sve veći interes lokalnih zajednica

U posljednjih nekoliko godina niz lokalnih samouprava iskazalo je interes za projekte ovog tipa. Tako je INA lani potpisala pisma namjere za korištenje geotermal-nih voda na dva lokaliteta – Slatini i Babinoj Gredi. Prvo od njih, pot-pisano je u lipnju 2008., nakon što je Grad Slatina pokazao in-teres za oživljavanjem geotermal-nih bušotina u slatinskom kraju (nekadašnjih istraživačkih bušotina za naftu i plin) za korištenje geot-ermalne energije u turističke i gos-podarske svrhe, te za proizvodnju električne energije.

Pismo namjere za korištenje geotermalnih resursa na lokal-itetu Babina Greda kraj Županje potpisano je s Vukovarsko-sri-jemskom županijom krajem ru-jna prošle godine. Tom je prilikom, kao i u slučaju Slatine, najavljeno kako predstoji izrada potrebnih elaborata o zalihama geotermalnih voda i pronalaženje investitora, te istaknuto kako bi se iz geotermal-nog ležišta Babina Greda moglo dnevno dobivati oko 5000 pros-tornih metara vruće vode.

Takvi projekti zahtijevaju velika investicijska ulaganja.