Tiranija sataGeorge Woodcockoujak 1944.Nijedna karakteristika zapadnog drutva ne diferencira ga jasnije od ranijih drutava, bilo Euro-pe ili Istoka, no njegovo poimanje vremena. Antiki Grk ili Kinez, arapski pastir ili meksiki teakdananjice vrijeme predoavaju pomou ciklikih prirodnih procesa, izmjena dana i noi, tijeka go-dinjih doba. Nomadi i poljodjelci mjerili su i mjere svoj dan od izlaska do zalaska sunca, a godinuprema sjetvi i etvi, padanju lia i topljenju leda u jezerima i rijekama. Poljodjelac je radio ovisno ouvjetima okolia, a zanatlija onoliko koliko misli da je potrebno da dovri svoj proizvod. Vrijeme jepercipirano kroz prirodne promjene i ljudi se nisu trudili precizno ga mjeriti. Stoga je civilizacija kojaje u drugim aspektima visoko razvijena imala najprimitivnije naine mjerenja vremena: pjeani ilivodeni sat, sunani sat koji je beskoristan za tmurnih dana i svijeu ili lampu iji je neizgoreni ostatakulja ili voska pokazivao vrijeme. Sve te naprave bile su neprecizne i esto, zbog vremenskih uvjetaili nemara kontrolora, nepouzdane. U antici i srednjem vijeku samo je zanemariva manjina ljudi bilazainteresirana za matematiki precizno odreivanje vremena.No, moderni, zapadni ovjek ivi u svijetu organiziranom prema mehanikim i matematikim sim-bolima satom defniranog vremena. Sat upravlja njegovim kretanjima i diktira mu aktivnosti. Satvrijeme iz prirodnog procesa pretvara u robu koja se moe mjeriti, kupiti i prodavati poput sapuna iligroica. Budui da se bez nekog naina preciznog raunanja vremena industrijski kapitalizam nikadne bi mogao razviti i ne bi mogao nastavljati izrabljivati radnike, sat je simbol tiranije mehanikognad ivotom modernog ovjeka, snanije od svakog pojedinog izrabljivaa i ostalih strojeva. Korisnoje istraiti kako je sat kroz povijest utjecao na razvoj moderne europske civilizacije.esto se u povijesti dogaa da kultura ili civilizacija razvije sredstvo koje e kasnije biti upotrijeb-ljeno za njeno unitenje. Stara Kina je primjerice izumila barut, koji su unaprijedili vojni strunjaciZapada, a kasnije su samu kinesku civilizaciju unitili snani eksplozivi koriteni u modernom rato-vanju. Slino tome, najvee postignue vjetine zanatlija srednjovjekovnih europskih gradova bio jeizum mehanikog sata, koji je, zahvaljujui revolucionarnoj promjeni u poimanju vremena, materijal-no pomogao usponu izrabljujueg kapitalizma i unitenju srednjovjekovne kulture.Prema predaji sat se pojavio u jedanaestom stoljeu, kao naprava za zvonjenje u pravilnim interva-lima u samostanima koji su, zbog discipline kojoj su podvrgavani redovnici, u srednjem vijeku najviesliili dananjoj tvornici. Meutim, prvi autentian sat pojavio se u trinaestom stoljeu, a tek u etr-naestom stoljeu satovi su postali raireni dodaci na javnim zgradama njemakih gradova.Ti rani satovi, koji su radili pomou utega, nisu bili naroito toni, a velika pouzdanost nije postignu-ta sve do esnaestog stoljea. Smatra se da je sat u engleskoj palai Hampton, izraen 1540. godine, prviprecizan sat u zemlji. Relativna je ak i tonost satova iz esnaestog stoljea, jer su opremljeni samokazaljkom za puni sat. Jo u etrnaestom stoljeu matematiari su dobili ideju za odreivanje vremenau satovima i minutama, ali tek je izumom njihala 1657. godine omoguena dovoljna preciznost da bise dodala kazaljka za minute, a dodatna kazaljka nije se pojavila sve do osamnaestog stoljea. Valjaprimijetiti da je tijekom ova dva stoljea kapitalizam toliko ojaao da je mogao iskoristiti industrijskurevoluciju u tehnologiji kako bi uspostavio svoju dominaciju nad drutvom.Sat je, kao to je Lewis Mumford istaknuo, kljuni stroj Novog svijeta stroja1, zahvaljujui svomutjecaju na tehnologiju i na navike ljudi. Zapravo je sat prvi stvarno automatizirani stroj koji je postaovaan u ivotu ljudi. Prije njegova izuma koristili su se strojevi iji je rad ovisio o nekoj vanjskoj ilinepouzdanoj sili, poput ljudskih ili ivotinjskih miia, vode ili vjetra. Istina je da su Grci izumilibrojne primitivne automatizirane strojeve, ali upotrebljavani su, poput naprimjer Heronovog parnogstroja, za postizanje natprirodnih efekata u hramovima ili za zabavu tiranima levantinskih gradova.Sat je bio prvi automatizirani stroj koji je zadobio iru vanost i imao drutvenu funkciju. Izrada1Nap. prev. Vidi dodatno u: Lewis Mumford, Pentagon moi, pri htp://anarhisticka-biblioteka.net/library/lewis-mumford-pentagon-moci2satova pretvorila se u industriju u kojoj su ljudi nauili osnove izrade strojeva i stekli tehnike vjetinepotrebne za razvoj kompleksne mainerije industrijske revolucije.Sat je na drutvo utjecao radikalnije nego ijedan drugi stroj, kao sredstvo kojimse moe najuspjeni-je postii regularizacija i kontrola ivota nuna za sustav izrabljivanja. Sat je omoguio da se vrijeme kategorija koju jo nijedna flozofja nije uspjela objasniti moe mjeriti preciznije, jasnijim intervali-ma na brojaniku sata. Umjesto o vremenu kao kontinuumu, poelo se govoriti i razmiljati o duinivremena, ba kao to se govori o duini tkanine. A kako se vrijeme sada moglo matematiki mjeriti,postalo je roba koja se moe kupiti i prodati ba kao i svaka druga.Novi kapitalisti postali su osobito fanatini u vezi vremena. Oni su vrijeme, kao simbol za rad rad-nika, gledali gotovo kao glavnu sirovinu industrije. Vrijeme je novac postao je jedan od temeljnihslogana kapitalistike ideologije, a kontrolor radnog vremena najistaknutije novo zanimanje koje jeuveo kapitalizam.U prvim tvornicama poslodavci su ak podeavali satove ili ukljuivali tvornike sirene u krivovrijeme kako bi od radnika ukrali neto te vrijedne robe. Kasnije se to smanjilo, ali sat je u ivote veineljudi uveo reguliranost kakva je ranije postojala jedino u samostanima. Ljudi su zapravo postali poputsatova, a repetitivna pravilnost njihova ponaanja nije imala nikakve slinosti s ritmikim ivotomprirode. Kao to viktorijanska fraza kae, postali su toni kao urica. Samo na selu, gdje su ivotomnastavili upravljati prirodni ritmovi ivotinja i biljaka te uvjeti okolia, veina populacije nije podleglasmrtnim otkucajima monotonije.U poetku su taj novi pogled na vrijeme, novu reguliranost ivota, vlasnici satova nametali siro-manima protiv njihove volje. Tvorniki rob reagirao je provodei svoje slobodno vrijeme u kaotinojneumjerenosti, karakteristinoj za dinom okupane slamove ranog industrijalistikog devetnaestogstoljea. Ljudi su se sklanjali u bezvremenski svijet pia ili metodizma. No, ideja reguliranosti postup-no se rairila meu radnicima. Religija i moralnost devetnaestog stoljea pridonijeli su proglaavajuitraenje vremena grijehom. Masovno proizvedeni satovi predstavljeni 1850-ih proirili su brigu ovremenu meu onima koji su prije samo odgovarali na zov budniara2ili tvornike sirene. U crkvi ikoli, u uredu i radioni, tonost je postala najvea vrlina.Iz te ropske ovisnosti o mehanikom vremenu koja se tijekom 19. stoljea tiho proirila svim klasa-ma nastala je demoralizirajua disciplinizacija ivota karakteristina za dananje tvornice. Onaj kojise ne konformira suoit e se s drutvenim neodobravanjem i ekonomskom propau. Radnik e, akozakasni u tvornicu, izgubiti posao ili ak, u trenutnoj situaciji [1944. u vrijeme izvanrednog ratnogstanja], zavriti u zatvoru. Brzi obroci, uobiajeno jutarnje i veernje guranje na vlak ili autobus, na-petost zbog nunosti pridravanja rasporeda dovode do probavnih i psihikih poremeaja, unitavajuzdravlje i skrauju ivot.Ni fnancijska prisila na reguliranost dugorono ne vodi do vee uinkovitosti. Kvaliteta proizvodazapravo je obino mnogo loija jer poslodavac, tretirajui vrijeme kao robu koju mora platiti, radnikaprisiljava na brzi tempo zbog kojega mora sniziti kvalitetu rada. Kriterij postaje kvantiteta a ne kva-liteta, u radu vie nema uitka, a radnik postaje uvar vremena, kojeg zanima jedino kad e moipobjei u oskudnu i monotonu dokolicu industrijskog drutva, gdje ubija vrijeme zatrpavajui sevremenom diktiranim i mehaniziranim uicima koje pruaju kino, radio i novine, koliko mu njegovaplaa i premorenost doputaju. Robovanje satu osoba bez novca moe izbjei jedino ako je spremnaprihvatiti rizike ivota u skladu sa svojim uvjerenjima ili snalaziti se bez zaposlenja.Problem sa satom slian je opem problemu sa strojem. Mehaniko vrijeme korisno je kao sredstvoza koordinaciju aktivnosti u visoko razvijenom drutvu, kao to je i stroj koristan kao sredstvo za2Engl. knocker-up ovjek koji je u Engleskoj i Irskoj tijekom industrijske revolucije, prije no to su izumljene budilice,imao zadatak buditi ljude za posao kucajui im na prozore.3minimalizaciju nepotrebnog rada. Oboje se cijene zbog doprinosa neometanom funkcioniranju dru-tva, i treba ih koristiti u mjeri u kojoj pomau uspjenoj suradnji i uklanjaju monotonih zadataka idrutvenih nesuglasica, ali nijedno od njih ne bi trebalo dominirati ovjekovim ivotom kao to je todanas sluaj.Danas pokreti sata diktiraju ovjekov tempo ivota on je postao sluga konstrukta vremena kojegje sam stvorio, i ivi u stahu, kao i Frankenstein od svog udovita. U zdravom i slobodnom drutvutakva arbitrarna dominacija sata ili stroja nad ovjekom oito ne bi bila mogua. Vladavina ovjekomod strane neega to je sam stvorio jo je apsurdnija od vladavine ovjeka nad ovjekom. Mehani-ko vrijeme treba svesti na njegovu pravu funkciju, sredstva za orijentaciju i koordinaciju, a ovjekavratiti uravnoteenom pogledu na ivot kojim vie ne dominira tovanje sata. Potpuna sloboda znaiosloboenje od tiranije konstrukata, a ne samo vladara.4Anarhistika bibliotekaAnti-CopyrightGeorge WoodcockTiranija sataoujak 1944.www.spunk.org, 22. rujna 2013.Prvi puta objavljeno u War Commentary For Anarchism, u oujku 1944. Prijevod s engleskog: K.anarhistica-biblioteka.net