Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica
Transcript of Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica
STRUKTURNA GEOMORFOLOGIJA
1
Bruno Tomljenović
Geologija podmorjaGeologija podmorjaJadranaJadrana
STRUKTURA PREDAVANJA
� 1. DIO: Zašto depresija ispunjena morembaš na ovom mjestu ?
� 2. DIO: Geološke značajke Jadranskog podmorja na
2
� 2. DIO: Geološke značajke Jadranskog podmorja natemelju geofizičkih i bušotinskih podataka
Strukturna geomorfologijaB. Tomljenović
� Današnja morfologija
� Dužina: 780 km� Širina: 240 km� Površina: 138.597 km� u RH: 54.031 km� Prosječna dubina: 173 m
Max. dubina: 1.233 m
2
2
JADRANSKI BAZEN
3
Prosječna dubina: 173 m� Max. dubina: 1.233 m� Zapremina: 34.977 km� NE obala izrazito
razvedena i krševita� SW obala niska i ne
razvedena
3
B. Tomljenović
Zašto baš ovdje?Strukturna geomorfologija
� Marinski bazen okružen planinskim lancima
4B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
� Predgorski bazen (engl. foreland basin)- rezultat je tektonske aktivnosti (rasjedanja i boranja)
na suprotnim rubovima Jadranske ploče- nakupljanje stijenske materije u planinskim lancima
dovodi do povećanja opterećenja u kori i litosferikoja postupno tone u tom dijelu
5
Pojednostavljeni geološki profil kroz južni dio Jadrana (dopunjeno prema de Alteriis, 2002).
B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
4
Glavne tektonske granice u području Jadrana, reljef površine i dna u Sredozemlju i vektori konvergencije između Afričke (Nubia) i Europske
ploče (iz Bennett et al., 2008)
6B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
(prama Schmid et al., 2008)
Strukturna građa Dinarida na istočnoj
strani Jadrana
7Strukturna geomorfologija
� Boranje i rasjedanje – glavni deformacijski mehanizmi uformiranju planinskih lanaca, odnosno orogenskih pojaseva
SW
SW
8B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
� Vremensko trajanje i smjer napredovanja tektonskeaktivnosti (vergencija struktura) u Dinaridima i Apeninimase bitno razlikuju
VANJSKIDINARIDI:tektonska aktivnost od sredine eocenado kraja oligocena
APENINI:tektonska aktivnost od početka miocena(prije oko 23 Ma) do danas,
smjer napredovanja
9
do kraja oligocena(40-23 Ma), atek lokalno idanas,
smjer napredovanja čela orogena prema SW
smjer napredovanja čela orogena prema NE
B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
� Kao rezultat vremenski i prostorno neujednačene tektonskeaktivnosti na rubovima, u Jadranskom bazenu je tijekomgeološke povijesti postojalo nekoliko manjih pod-bazena ililokalnih taložnih centara
NABNAB- North Adriatic basin
10B. Tomljenović
SAB
CABPP
CAB- Central Adriatic basin
SAB- SouthAdriatic basin
Raspored glavnih taložnih centara u Jadranu tijekom pliocena i kvartara (iz Bertotti et al., 2001)
Strukturna geomorfologija
� Uz tektonsku aktivnost, na morfologiju Jadranskogbazena presudno su utjecale i globalne, eustatskepromjene morske razine
11
Promjena globalne razine mora tijekom zadnjih 140.000 godina (iz Keller & Pinter, 2002).
B. Tomljenović
(prema Lambeck et al., 2004)
Strukturna geomorfologija
� Uz tektonsku aktivnost, na morfologiju Jadranskogbazena presudno su utjecale i globalne, eustatskepromjene morske razine
12B. Tomljenović
Promjena globalne razine mora tijekom zadnjih 140.000 godina (iz Keller & Pinter, 2002).
(prema Lambeck et al., 2004)
Strukturna geomorfologija
JADRANSKO MORE� Epikontinentalno more –
podmorje Jadrana izgrađeno je od stijena kontinentalne kore� Mohorovičićev diskontinuitet na dubini od 14 pa i više od 40 km
13B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
�2. DIO:Geološke značajke Jadranskog podmorja na temelju geofizičkih i bušotinskih podataka
14B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
Primjer refleksijskog seizmičkog profila iz podmorja Jadrana
Strukturni stilovi u hrvatskom dijelu Jadrana
15Strukturna geomorfologijaB. Tomljenović
1. Istarski poluotok & podmorje: ACPS - Rub Jadranske karbonatne platforme – Istarska antiklinala – SW čelo Dinarida
16Strukturna geomorfologijaB. Tomljenović
� SW čelo borano-rasjednog pojasa Vanjskih Dinarida
17B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
km
(prema Tomljenović)
� SW čelo borano-rasjednog pojasa Vanjskih Dinarida i istočno krilo Istarske antiklinale
18
(iz Grandić et al., 2007)
B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
� Zapadni rub Jadranske karbonatne platforme (JKP)
19B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
� Zapadni rub Jadranske karbonatne platforme � Zapadno krilo Istarske antiklinale
20
(prema Veseli, 1999; iz Grandić, 2009)
B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
� Zapadni rub Jadranske karbonatne platforme
� Zapadno krilo Istarske antiklinale
21
(iz Frank et al., 1983)
B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
� Zapadni rub Jadranske karbonatne platforme � Zapadno krilo Istarske antiklinale
22
(iz Grandić et al., 2010)
B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
� Zapadno krilo Istarske antiklinale i plinska polja u krovinskim pliocenskim naslagama (“bright spot” seizmičke anomalije)
23
(iz Assereto et al., 1998)
B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
� Zapadno krilo Istarske antiklinale i plinska polja u krovinskim pliocenskim naslagama (“bright spot” seizmičke anomalije)
24
(iz Đureković et al., 2002)
B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
Profil # 5 iz Fantoni & Franciosi, 2010
Istarska antiklinala
Pazinski flišni bazen (sr.-g. eocen)
SW čelo Dinarida
Zapadni rubJKP
NE čelo Apenina
North Adriatic basin (pliocen-kvartar)
25B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
Jadransko-jonski bazen (d. jura-paleogen)
Jadranska karbonatna platforma (g. trijas-paleogen)
2. Podmorje Kornata: Dugootočki bazen, solni dijapiri i SW čelo Dinarida
26B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
Dugootočki bazen (oligocen)
Profil # 6 iz Fantoni & Franciosi, 2010
SW čelo Dinarida solni dijapir
27B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
Dugootočki bazen (oligocen)
Profil # 6 iz Fantoni & Franciosi, 2010
SW čelo Dinarida
28
(oligocen) Dinarida
B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
Profil # 6 iz Fantoni & Franciosi, 2010
Dugootočki bazen (oligocen)
SW čelo Dinarida
29B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
Profil preko solnog dijapira iz Grandić et al., 2010
30B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
solni dijapir
Profil preko solnog dijapira otoka Jabuke iz Grandić et al., 2010
31B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
solni dijapir
Geološka interpretacija seizmičkog profila preko solnog dijapira otoka Jabuke (iz Grandić et al., 2010)
32B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
Refleksijski seizmički i seizmotektonski profil preko solnog dijapira otoka Jabuke
pliocenpliocen
miocene kreda kreda
solni dijapirpleistocenholocen holocen
33B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
(iz Herak et al., 2005)
3. Podmorje između Brača, Palagruže i Dubrovnika: SW čelo Dinarida, solni dijapiri i SW rub JKP
34B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
� Geološki profil preko otoka Brača i Hvara: fold-propagationtip boranja u krovini reversnih rasjeda (iz Pensa et al., 1984)
35B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
� Geološki profil preko otoka Lastova i refleksijski seizmički profil u podmorju: pozitivna cvjetna struktura (iz Grandić et al., 2007)
36B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
� Seizmički profil preko solnog dijapira kod Palagruže (iz Grandić et al., 2010)
37B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
� Seizmički profil preko SW ruba Jadranske karb. platforme (iz Grandić et al., 2010)
38B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
� Konceptualni model položaja mogućih zamki za nakupljanje ugljikovodika u podmorju Jadrana u zoni SW ruba JKP (iz Grandić et al., 2010)
39B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
� Refleksijski seizmički profil od otoka Mljeta pema SW čelu Dinarida (iz Prtoljan et al., 2007)
40B. Tomljenović Strukturna geomorfologija
4. Podmorje Crne Gore i Albanije: SW čelo Dinarida i solni dijapiri
� Geološki profil kroz obalni pojas i podmorje u južnom Jadranu (iz Picha, 2002)
41Strukturna geomorfologijaB. Tomljenović
IZVORI SLIKA, TABLICA, CRTEŽA i LITERATURNI NAVODI:
• Assereto, C., Cerro, R. & Magni, L. (1998): 3D seismic interpretation of turbiditic reservoirs of the Ivana Gas Field.- Nafta, 49/7-8, 213-230.
• Bennett, R.A., Hreinsdottir, S., Buble, G., Bašić, T., Bačić, Ž., Marjanović, M., Casale, G., Gendaszek, A. & Cowan, D. (2008): Eocene to present subduction of southern Adria mentle lithosphere beneath the Dinarides.- Geology, 36/1, 3-6.
• Bertotti, G., Picotti, V., Chilovi, C., Fantoni, R., Merlini, S. & Mosconi, A. (2001): Neogene to Quaternary sedimentary basins in the south Adriatic
42
• Bertotti, G., Picotti, V., Chilovi, C., Fantoni, R., Merlini, S. & Mosconi, A. (2001): Neogene to Quaternary sedimentary basins in the south Adriatic (Central Mediterranean): Foredeeps and lithospheric buckling.- Tectonics, 20/5, 771-787.
• Đureković, M., Jovović, S., Krpan, M. & Jelić-Balta, J. (2002): Ika gas field-reservoir characterization and modeling.- Nafta, 53/8, 273-282.
• de Alteriis, G. (1995): Different foreland basins in Italy: examples from the central and southern Adriatic Sea.- Tectonophysics, 252, 349-373.
• Fantoni, R. & Franciosi, R. (2010): Tectono-sedimentary setting of the Po Plain and Adriatic foreland.- Rend. Fis. Acc. Lincei, 21, 197-209.
Strukturna geomorfologijaB. Tomljenović
IZVORI SLIKA, TABLICA, CRTEŽA i LITERATURNI NAVODI:
• Frank, G., Križ, J. & Vlašić, B. (1983): Results and direction in hydrocarbonexploration of the Adriatic offshore.- Nafta, 34/7-8, 387-396.
• Grandić, S., Kratković, I. & Rusan, I. (2010): Hydrocarbon potential assesmentof the slope deposits along the SW Dinarides carbonatne platform edge.-Nafta, 61/7-8, 325-338.
• Grandić, S., Kratković, I. & Kolbah, S. (2007): Review of the hydrocarbonplays in the Croatian offshore and Periadriatic areas.- Nafta, 58/3, 146-158.
43
plays in the Croatian offshore and Periadriatic areas.- Nafta, 58/3, 146-158. • Herak, D., Herak, M., Prelogović, E., Markušić, S. & Markulin, Ž. (2005):
Jabuka island (Central Adriatic Sea) earthquakes of 2003.- Tectonophysics, 398, 167-180.
• Keller, E.A. & Pinter, N. (2002): Active Tectonics: Earthquake, Uplift, and Landscape.- 2nd ed. Prentice-Hall Inc., New Jersey, 362 str.
• Lambeck, K., Antonioli, F., Purcell, A. & Silenzi, S. (2004): Sea-level change along the Italian coast for the past 10,000 yr.- Quaternary Sci. Reviews, 23, 1567-1598.
Strukturna geomorfologijaB. Tomljenović
IZVORI SLIKA, TABLICA, CRTEŽA i LITERATURNI NAVODI:
• Prtoljan, B., Jamičić, D., Cvetko Tešović, B., Kratković, I. & Markulin, Ž. (2007): The influence of Late Cretaceous synsedimentary deformation on the Cenozoic structuration of the middle Adriatic, Croatia.- Geodinamica Acta, 20/5, 287-300
• Picha, F. (2002): Late orogenic strike-slip faulting and escape tectonics in the frontal Dinarides-Hellenides, Croatia, Yugoslavia, Albania and Greece.- AAPG Bulletin, 86/9, 1659-1671.
44
Bulletin, 86/9, 1659-1671. • Schmid, S.M., Bernoulli, D., Fugenschuuh, B., Matenco, L., Schefer, S.,
Schuster, R., Tischler, M. & Ustaszewski, K. (2008): The Alpine-Carpathian-Dinaridic orogenic system: correlation and evolution of tectonic units.- Swiss Journal of Geosciences, 101, 139-183
• Veseli, V. (1999): Facijesi karbonatnih sedimenata mlađeg mezozoika i paleogena u pučinskim bušotinama Sjevernog Jadrana.- Disertacija, RGN fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 306 str.
Strukturna geomorfologijaB. Tomljenović