GEOGRAFSKI POLOŽAJ I SMJEŠTAJ REPUBLIKE HRVATSKECentar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra, Split,...
Transcript of GEOGRAFSKI POLOŽAJ I SMJEŠTAJ REPUBLIKE HRVATSKECentar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra, Split,...
Zanimanje:
KOMERCIJALIST
Nastavni predmet:
ZEMLJOPIS
Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra, Split, Bihaćka 2 A, 021 321-521 2
GEOGRAFSKI POLOŽAJ I SMJEŠTAJ REPUBLIKE HRVATSKE
S površinom od 56 594 km² RH zauzima 25. mjesto među europskim zemljama1.
Republiku Hrvatsku ubrajamo u skupinu zemalja srednje veličine. Republici Hrvatskoj kao
primorskoj zemlji pripada i 31 067 km² površine Jadranskog mora.
Prema rezultatima popisa stanovništva u RH 2001. godine živjelo je 4 437 600
stanovnika (24. mjesto među europskim državama).
Geografski položaj poistovjećuje se s prirodnim okruženjem ili obilježjima pojedinih
naselja ili cijelih država. Što se tiče geografskog smještaja RH, posebno je značajno što ona
zahvaća tri različite prirodno-geografske cjeline.
Prirodno-geografske cjeline:
1. Srednjoeuropska –obuhvaća središnju (peripanonsku) i istočnu (panonsku)
Hrvatsku. Obuhvaća 54,4% površine RH i tu živi oko 65% stanovništva RH.
Glavno je poljoprivredno područje RH, tu se nalazi najveća koncentracija
stanovništva, prometnica, gradova i industrijske proizvodnje.
2. Južnoeuropska (sredozemna) – obuhvaća sjeverno hrvatsko primorje (Istra
i Kvarner) i južno hrvatsko primorje (Dalmacija –južna, srednja i sjeverna).
Obuhvaća 31, 6% površine RH i tu živi 33% stanovništva RH2. Centar je
razvoja turizma, ribolova, brodogradnje, solana, mediteranskih kultura.
3. Gorska (planinska) – obuhvaća dinarski planinski masiv3. Obuhvaća Liku u
Gorski kotar. Zauzima 14% površine RH i tu živi samo 2% stanovništva RH.
Karakterizira je bogatstvo šumskih površina i izvori kvalitetne vode i velika
mogućnost turističkog iskorištavanja.
Hrvatska se nalazi na dodiru različitih civilizacijskih utjecaja.4 Civilizacijski krug
obuhvaća područje na istoj civilizacijskoj razini.
- sredozemni civilizacijski krug – primorski dijelovi RH su bili pod utjecajem
romana (katoličanstvo, kultura, jezik, način života);
- srednjoeuropski civilizacijski krug – panonski i peripanonski dijelovi RH
su dugo bili pod utjecajem Germana (Austrija, Njemačka) i Mađarske (800
godina) (protestantizam, judeizam, kultura, jezik)
- istočno-europski pravoslavni civilizacijski krug
1 Europa ima 44 države (ubrajajući Rusku Federaciju i Tursku) 2 Litoralizacija – preseljenje stanovništva i gospodarstva na obalu mora 3 Dinarski planinski masiv se proteže od Alpa do Drima 4 Civilizacija –naziv za određen stupanj duhovnog, moralnog, kulturnog i materijalnog razvitka ljudskog društva
obilježenog napretkom znanosti i umjetnosti te složenih političkih i društvenih ustanova.
Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra, Split, Bihaćka 2 A, 021 321-521 3
- osmanlijsko – islamski civilizacijski krug – od 15. – 18. stoljeća
Za istočno-europski i osmanlijsko-islamski civilizacijski krug često se koristi zajednički naziv
Balkan5 .
GEOPROMETNI POLOŽAJ REPUBLIKE HRVATSKE
Republika Hrvatska je tranzitna država, što znači da kroz nju prolaze važni prometni
pravci. Izlaz na Jadransko more povećava prometnu važnost RH.
Kopneni prometni pravci su:
1. Longitudinalni (uzdužni) prometni pravci: - savsko-moravsko-vardarski
- jadransko- jonski
- podravski
2. Transverzalni (poprečni) prometni pravci: - jantarski put - srednja i južna Europa
je gusto naseljen i gospodarski razvijen prostor. Taj razvijeni prostor je dio važnog
transeuropskog pravca između Baltičkog mora i Sredozemnog mora – tradicionalnog
«jantarskog puta». Transverzalni prometni pravci prolaze preko hrvatskog gorskog
praga6.
Na križanju longitudinalnih i transverzalnih pravaca nastala su značajna prometna
križišta: Zagreb, Sisak, Vinkovci, Karlovac, Knin…
Riječni prometni pravci:
- veliko prometno značenje ima rijeka Dunav (2 857 km ukupne duljine,
kroz RH teče u duljini od 142,6 km) uključujući RH u međunarodni riječni
promet.
5 Balkan – pojam je turskog podrijetla, a znači gorovit prostor. Danas je to pojam koji se koristi za prostore
nerazvijenosti, netrpeljivosti, nacionalne mržnje, opće zaostalosti (kulturne, društvene, gospodarske) 6 Hrvatski gorski prag je suženi prostor u gorskoj Hrvatskoj (prijevoji)
Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra, Split, Bihaćka 2 A, 021 321-521 4
OBLIK, VELIČINA I GRANICE REPUBLIKE HRVATSKE
Sve granice RH prema susjednim državama definirane su odredbama AVNOJ –a iz
1943. godine7. Granice RH sa susjednim državama dijelom su prirodne, a dijelom sporazumne
(uvažavajući granice etničkih i političkih prostora).
٠SLOVENIJA (5٠1 km) – rijeke: Mura, Drava, Sutla, Bregana, Kupa, Čabranka, Dragonja
gorja: Macelj i Žumberak
٠ MAĐARSKA (329 km) – rijeke: Drava i Mura
٠ SRBIJA (241 km) - rijeka Dunav
٠ CRNA GORA (25 km) –
٠ BOSNA I HERCEHOVINA (932 km) – rijeke: Sava, Una, Korana, Glina
planine: Dinara i Kamešnica
٠ morsku granicu RH ima s ITALIJOM
Granice na moru:
Obalno more (31 067 km²) se sastoji od dva dijela:
1. unutarnjih morskih voda, od obale kopna do linije najizbočenijih točaka otoka (osim
Jabuke, Sveca, Sušca, Visa, Biševa i palagruške skupine otoka)
2. teritorijalnog mora koje se proteže od granice obalnog mora 12 NM8 prema pučini.
Središnji dio Jadranskog mora čini epikontinentalni pojas, koji je «crtom sredine» podijeljen
između susjednih obalnih zemalja (uglavnom Italije i RH).
Slika 1. Dužina granica RH
7 AVNOJ – Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije 8 1 NM = 1852 m
Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra, Split, Bihaćka 2 A, 021 321-521 5
POVIJESNO-TERITORIJALNI RAZVOJ HRVATSKE
Prema nekim izvorima prve županije spominju se već u 10. stoljeću. Povijesna
zbivanja, ratovi i političke odluke utjecali su na upravno-teritorijalni ustroj RH.
Hrvatska je parlamentarna republika organizirana po županijama, općinama i
gradovima. Pri teritorijalnom razgraničenju vodi se računa o povijesnim, gospodarskim i
prometnim čimbenicima. 22. prosinca 1990. godine Sabor je donio odluku o povratku na
županijski teritorijalni ustroj. Danas se RH dijeli na 20 županija i Grad Zagreb. U sustavu
županija su 124 grada i 426 općina.
Hrvatski je sabor 8. listopada 1991. godine proglasio nezavisnost Republike Hrvatske.
Većina zemalja je 15. siječnja 1992. godine priznala RH.
RH je 1992. godine (svibanj) primljena u Organizaciju ujedinjenih naroda9, 1996.
godine (studeni) postaje članica Vijeća Europe10, 2005. godine počinju pregovori za
ulazak u EU11.
Slika 2. Granice županija i njihova središta
9 Organizacija ujedinjenih naroda – najveća i najvažnija međunarodna organizacija u svijetu, utemeljena nakon
2. svjetskog rata. Cilj joj je štititi mir i sigurnost u svijetu te pomagati suradnju među državama. Sjedište UN-a
je u New Yorku, a u Europi i Genevi. U sklopu UN-a djeluju manje specijalizirane organizacije. 10 Vijeće Europe – međunarodna organizacija s ciljem jačanja demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države
u Europi. Osnovana je 1949. godine. Sjedište je u Strasbourg. 11 EU – gospodarska i politička organizacija 27 država u Europi.
Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra, Split, Bihaćka 2 A, 021 321-521 6
PRIRODNO-GEOGRAFSKE ZNAČAJKE HRVATSKE
GEOMORFOLOŠKA OBILJEŽJA HRVATSKE
Stvaranje europskog kopna započelo je u najstarijoj geološkoj eri pretkambriju. Tada
su nastala najstarija kopna u Europi: Baltički štit i Ruska ploča. Svi ostali dijelovi bili su pod
morem nazvanim Tetis. Pretkambrij traje više od 4 mlrd godina, a sastoji se od dva perioda
Arhaik i Proterozoik.
Druga era se naziva paleozoik, dijeli se na 6 perioda: Kambrij, Ordovicij, Silur,
Devon, Karbon i Perm. Traje oko 340 milijuna godina. Događa se kaledonska orogeneza12
(čiji ostaci su danas: sjeverna Irska, Škotska, sjeverna Engleska i rub Skandinavskog
poluotoka) i hercinska orogeneza (tim gibanjima nastaju jezgre otočnih planina u panonskom
prostoru – Psunj, Papuk, Dilj).
Treća era je mezozoik, dijeli se na tri perioda: Trijas, Jura i Kreda. Traje oko 165
milijuna godina. Relativno mirna faza, razdoblje u kojem se na dnu mora Tetisa na dnu mora
talože vapnenački organizmi i ljušture koje su kasnijim gibanjima izdignuti pa prevladavaju u
građi dinarskog, obalnog i otočnog prostora RH.
Četvrta era je kenozoik, dijeli se na Tercijar i Kvartar. Traje oko 65 milijuna godina.
Karakterizira je alpska orogeneza, koja je započela već krajem mezozoika. Dolazi do
izdizanja mladih planina: Alpa, Dinarida, Himalaja, Šarsko-pindskog gorja, Anda..sve to je
praćeno snažnim vulkanizmom i gibanjima Zemlje. Njome su stvoreni osnovni oblici reljefa
južne Europe, pa tako i RH: - Panonska potolina, gorski masiv Dinarida i Jadransko-jonska
potolina. Kvartar se dijeli na Pleistocen i Holocen. Pleistocen je doba u kojem se izmjenjuju
hladna i topla razdoblja. Nakon zadnje odledbe, prije 10 000 godina, morska razina izdignuta
je za 96 metara, čime su nastali otoci RH te je povećana zavala Jadranskog mora. Holocen je
nalmlađa epoha, traje oko 10 000 godina, sve što je stvoreno tektonskim gibanjima
(uglavnom alpskom orogenezom) izloženo je djelovanjima egzogenim (vanjskim) silama:
radu tekućica, leda, Sunca, vjetra, mora.
HIPSOMETRIJSKA OBILJEŽJA I TIPOVI RELJEFA U HRVATSKOJ
Hrvatska ima povoljne hipsometrijske odnose. 53,4% teritorija RH je ispod 200 m
nadmorske visine (ravnice, lesne zaravni, krške zaravni, flišna priobalna područja). Područja
od 200-500 m n.v. zauzimaju 25,6% površine RH (brežuljci i pobrđa peripanonskog prostora).
12 orogeneza – nastajanje, izdizanje planina
Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra, Split, Bihaćka 2 A, 021 321-521 7
Oko 80% prostora RH je gospodarski i demografski iskoristiv prostor. Oko 21% teritorija je
iznad 500 m n. v., od toga samo 3,86% prelazi visinu od 1000m n. v.
Slika 3. Reljefna karta RH
RELJEFNI OBLICI U HRVATSKOJ
Tipovi reljefa u RH su:
1. Poloji – ravna područja s naslagama glina i pijeska, ima ih u nizinskom prostoru uz
rijeke. Uglavnom zasićena vodom, rjeđe naseljena (Lonjsko polje, Kopački rit,
Turopolje, Crna mlaka).
2. Terasni ravnjaci – ostaci nekadašnjih poloja, ali na višoj nadmorskoj visini, nastali uz
rijeke. Nisu izloženi poplavama, gušće su naseljena, poljoprivredno iskorištavana.
3. Zaravni – postoje lesne i krške zaravni. Lesne zaravni su zaravnjeni dijelovi reljefa
građeni od lesa (Vukovarska, Erdutska). Krške zaravni su nastale na vapnenačkoj
Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra, Split, Bihaćka 2 A, 021 321-521 8
podlozi, često su ispresijecane kanjonima rijeka (Srednjodalmatinska zaravan,
Zadvarska zaravan, Unsko-koranska zaravan).
4. Dolinski reljef – postoji dolinski reljef peripanonskog humlja i gorica koja su pretežno
pod šumom, a ponegdje voćnjacima ili vinogradima (Hrvatsko zagorje, Vukomeričke
gorice, Medvednica, Papuk) i niža krška (nastala na vapnenačkim i dolomitnim
stijenama jadranskog područja, tu su nastala i krška polja – Imotsko, Sinjsko) i flišna
pobrđa (imaju veće gospodarsko značenje, plodni prostori –Vinodol, Konavle, siva
Istra).
5. Gorski reljef – gromadna gorja panonskog i peripanonskog prostora (Medvednica,
Psunj, Papuk, Žumberačko gorje…) i dinarsko-sredogorski tip (Svilaja, Moseć,
Mosor, Kozjak).
6. Planinski reljef – Biokovo, Rilić, Dinara, Kamešnica, Velebit, Velika Kapela, Mala
Kapela, Plješevica, Risnjak.
7. Reljef jadranskog podmorja i priobalja – sjeverni dio Jadranske zavale je plići od
južnog (dijeli ih Palagruški prag).
8. Obalni reljef – dalmatinski tip obale –otoci se pružaju usporedno s smjerom pružanja
planina (SZ – JI).
KLIMATSKE ZNAČAJKE HRVATSKE
Na klimatska obilježja RH utječe: smještaj u sjevernom umjerenom pojasu te zračne
mase koje se formiraju nad kopnom i morem, zapadni vjetrovi, reljef i Jadransko more.
Klimatska regionalizacija RH:
1. Sredozemna klima – vruća i suha ljeta, blage i kišovite zime, raste dalmatinski
crni bor, čempres, hrast crnika, sječom nastaje makija – zimzelena šikara, a
daljim uništavanjem garig. Prevladava u primorskoj Hrvatskoj. Tlo koje tu
nalazimo je crvenica.
2. Snježno-šumska klima – padalina ima tijekom cijele godine, ljeta su kratka i
svježa, a zime su hladne. Raširene su šume jele i smreke te bukve. Prevladava u
najvišim dijelovima planina gorske Hrvatske. Kao vrstu tla tu nalazimo podzol
(isprano tlo).
Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra, Split, Bihaćka 2 A, 021 321-521 9
3. Umjereno topla vlažna klima s toplim ljetima – padaline su neravnomjerno
raspoređene tijekom godine, rastu zajednice hrasta lužnjaka, hrast kitnjak, obični
grab. Prevladava u nizinskoj Hrvatskoj. Tu nalazimo smeđa tla, crnicu
(najplodnije tlo).
VJETROVI – u RH pušu, osim stalnih zapadnih vjetrova, periodični vjetrovi.
- jugo – vlažan i topao vjetar koji puše s mora, izaziva velike valove.
- bura – hladan i suh vjetar koji puše s kopna
- maestral – puše ljeti kada donosi osvježenje.
HIDROGRAFSKE ZNAČAJKE HRVATSKE
Jadransko more je zaljev Sredozemnog mora i pruža se između Dinarida i Apenina od
sjeverozapada prema jugoistoku. Površina Jadranskog mora je 138 595 km², a duljina mu
je 870 km. Prosječna širina mu je 160 km, a najveća je između Stobreča do Vasta – 217
km. Jadran je plitko more, najveća dubina mu je 1233 m (100 km južno od Dubrovnika).
Sjeverni dio Jadrana je plići od južnog. Koeficijent razvedenosti je 11. Ukupni broj otoka
u RH je 1 185 (od ukupnih 1 233 otoka u Jadranu)
Svojstva Jadranskog mora:
- slanost- prosječna slanost mu je visoka- 38 ‰, slanije je na jugu nego na
sjeveru
- temperatura – toplo more
- boja – ovisi o dubini, boji okoliša, ali Jadran je poznat po intenzivnoj
modroj boji
- prozirnost – prozirnost je veća što je more čišće, najveća izmjerena
prozirnost je 56m
Gibanja Jadranskog mora:
- morske struje – morske struje ulaze kroz Otranska vrata, idu obalom RH i
vraćaju se natrag uz talijansku obalu. Ovakav smjer bitan je za održavanje
čistoće u Jadranu.
- Morske mijene – plima i oseka iznose od 25 cm (Otranska vrata) – 80 cm
(Tršćanski zaljev)
- Valovi – najveće valove izaziva jugo, rijetki su iznad 4m.
Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra, Split, Bihaćka 2 A, 021 321-521 10
Gospodarsko značenje Jadrana proizlazi iz njegove prometne važnosti, također je
podloga za razvoj turizma, ribarenje je tradicionalna djelatnost stanovništva te je izvor
zemnog plina.
VODE NA KOPNU
Rijeke
Hrvatska se ističe gustom mrežom tekućica. Pripadaju crnomorskom (58%- Sava,
Drava, Dunav, Kupa, Mura, Sutla, Lonja, Glina, Dobra…) i jadranskom slijevu (38% -
Cetina, Zrmanja, Krka, Neretva, Mirna, Raša, Rječina, Čikola….). Preostalih 4%
završavaju u ponorima (Lika, Gacka..).
Značenje rijeka je višestruko: služe vodoopskrbi, izgradnji hidroelektrana, natapanju
poljoprivrednih površina.
Naša najduža rijeka je Sava (ukupno 945 km, u RH 562 km), plovna je od Siska do
ušća u Dunav.
Najkvalitetnija voda je u izvorišnim dijelovima gorske Hrvatske, a najlošija u blizini
gradova.
Jezera
Prema površini najveće je Vransko jezero kod Biograda (30,2km²), kriptodepresija (-4
m) je i zaštićeno je područje (park prirode). Najdublje jezero i kriptodepresija je Vransko
jezero na otoku Cresu (- 68m). Poznata su Baćinska jezera (- 30m). Najpoznatija su
Plitvička jezera (NP od 1949. godine, 17 jezera na rijeci Korani). Kod Imotskog se nalaze
Crveno i Modro jezero. U kontinentalnoj Hrvatskoj jezera su pretvorena u ribnjake,
manjih su površina.
Umjetna jezera služe kao akumulacije za hidroelektrane. Najveće takvo jezero je
Peručko jezero na rijeci Cetini (13 km²).
Podzemne vode
Obilna je cirkulacija vode u krškom podzemlju. Podzemne vode često izbijaju ispod
morske površine – vrulje ili na kopnu kao vrelo ili izvor.
Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra, Split, Bihaćka 2 A, 021 321-521 11
Slika 4. Slijevna područja
Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra, Split, Bihaćka 2 A, 021 321-521 12
DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA HRVATSKE
RAZVOJ NASELJENOSTI U HRVATSKOJ
Tragovi najstarijih obitavališta ljudi na našim prostorima datiraju u starije kameno
doba (Hušnjakovo kraj Krapine). Prva obitavališta bile su pećine. Slijedi mlađe kameno doba
kada se uvjeti života poboljšavaju pa je povećan i broj ljudi i staništa (Vučedol kod
Vukovara). Zatim u predantičko doba dolaze ilirska plemena, bave se stočarstvom i
poljoprivredom i počinju koristiti željezo. Dolazi antičko razdoblje kada dolaze Grci i
Rimljani. U 7. stoljeću ovaj prostor naseljavaju Hrvati (velika seoba naroda). U 14. stoljeću
(srednji vijek) dolaze osmanlije s istoka. Ratna zbivanja u 20. stoljeću utječu na broj i
razmještaj broja stanovnika u RH.
POPULACIJSKI RAZVOJ HRVATSKE
Prvi točniji podaci o broju stanovnika RH potječu iz 1857. godine (prvi popis
stanovništva). Tada je u RH živjelo 2 181 499 stanovnika. Broj stanovnika od tada konstantno
raste s iznimkama ratova (prvi i drugi svjetski rat te domovinski rat). RH danas ima 4 437 600
stanovnika (78,4 stanovnika/km²). RH je neravnomjerno naseljena zemlja.
OPĆE KRETANJE STANOVNIŠTVA HRVATSKE
Opće kretanje stanovništva rezultat je prirodnog i prostornog kretanja stanovništva
(migracije).
Prirodno kretanje stanovništva je razlika nataliteta i mortaliteta. Natalitet i mortalitet
su bili sve do kraja 19. stoljeća visoki kada počinje opadanje i nataliteta i mortaliteta sve do
danas. Prirodno kretanje stanovništva danas ima negativan predznak što znači da je više
umrlih nego rođenih (2003. godine –2,9‰).
Prvo veliko prostorno kretanje stanovništva započelo je u vrijeme turskih osvajanja
(15. stoljeće), a nakon toga u drugoj polovici 19. stoljeća i nastavilo se do današnjih dana.
Uzroci iseljavanju su u početku (do drugog svjetskog rata) nerazvijenost, siromaštvo,
epidemije bolesti (kolera, španjolska gripa), propast vinogradarstva, politički problemi. Cilj
prvih iseljenika (s otoka, Dalmatinske zagore) su bili drugi kontinenti (Sjeverna i Južna
Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra, Split, Bihaćka 2 A, 021 321-521 13
Amerika, Australija). Nakon drugog svjetskog rata iseljavanja su uzrokovana najviše
političkim stanjem i iseljavalo se u Europu (Njemačka, Austrija, Italija). Posebno velik broj
iseljenih je bio visoko obrazovan – «odljev mozgova». Iseljavanje je dodatno potaknuto
domovinskim ratom.
Pretpostavlja se da danas izvan RH živi oko 2 700 000 Hrvata (hrvatska dijaspora).
Najviše Hrvata živi u SAD-u (1 3000 000), Europa (420 000, od toga 270 000 u Njemačkoj).
DEMOGRAFSKE STRUKTURE HRVATSKE
Spolna struktura – odnosi se na omjer muškog i ženskog stanovništva. Više se rađa
muške djece, ali broj žena u ukupnoj populaciji je veći od muškog (iseljavanje muškaraca,
ranija smrt, ratovi).
Dobna struktura – od 0-19 mlado stanovništvo, od 20 – 59 zrelo stanovništvo, više od
60 staro stanovništvo. RH spada u stare države jer se sve više povećava udio starog
stanovništva, a smanjuje se udio mladog stanovništva.
Narodnosna struktura – RH je homogena država što znači da većinu stanovništva čine
Hrvati (oko 90%). Najveća nacionalna manjina su Srbi (oko 5%).
Vjerska struktura – RH je i vjerski homogena država što znači da većina stanovništva
pripada rimokatoličkoj vjeri (oko 88%). Najveća vjerska manjina su pravoslavci (oko 4,4%).
Obrazovna struktura – Visoko obrazovanog stanovništva ima oko 7,8%, višeg
obrazovanja 4,1%, stanovništva sa srednjom školom 47,1%, s osnovnom školom 21,1%, bez
osnovne škole 15, 8%.
NASELJA
NASELJA I OBLICI NASELJENOSTI
Naselja su dominantni pokazatelj nazočnosti ljudi na nekom prostoru. Razlikuju se
prema veličini, izgledu i funkciji u prostoru. U RH razlikujemo seoska, gradska i mješovita
(prijelazna) naselja.
U seoskim naseljima stanovništvo se uglavnom bavi primarnim djelatnostima, pa
svako takvo naselje mora imati prostor koji će eksploatirati (polja, pašnjake). Nizinska
Hrvatska ima većinom sela pravilnog izgleda (izdužena, «ušorena»). Brežuljkasti prostor
(Hrvatsko zagorje) ima osamljena gospodarstva. Brdska područja gorske Hrvatske imaju
Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra, Split, Bihaćka 2 A, 021 321-521 14
raštrkana naselja. U krškim predjelima sela su uglavnom nastala na rubovima polja. Na obali
su naselja uglavnom nastala u zaštićenim uvalama.
Mješovita naselja su prijelazni oblik između seoskih i gradskih naselja. Obično nastaju
u blizini velikih gradova. U RH 2001. godine je bilo 6 759 naselja.
Gradska naselja nastaju još u vrijeme grčke kolonizacije, a za vrijeme Rimskog
carstva razvija se mreža gradova (Solin, Sisak, Osijek, Vinkovci). U novom vijeku nastaje
mnogo novih gradova uglavnom s obrambenom funkcijom. Neki su se održali (Zagreb,
Virovitica), a neki ne. U 16. stoljeću, u vrijeme napada Osmanlija nastaju gradovi na
granicama (Karlovac, Tounj, Ogulin). Tijekom 19. stoljeća kroz RH se grade mnoge
prometnice koje potiču razvoj gradova na obali (Rijeka, Senj) ili gradove na prometnim
križištima (Zagreb, Karlovac, Knin..).
STUPANJ URBANIZACIJE I URBANI SUSTAV U HRVATSKOJ
Hrvatska nema pravilan urbani sustav. Brojčano prevladavaju mali gradovi, a izrazit je
nedostatak gradova srednje veličine. Četiri su makroregionalna središta u RH: Zagreb, Split,
Rijeka i Osijek.
Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra, Split, Bihaćka 2 A, 021 321-521 15
GOSPODARSTVO HRVATSKE
RAZVOJ GOSPODARSTVA HRVATSKE
Prirodno-geografska obilježja RH pozitivno utječu na razvoj gospodarstva u RH, ali
povijesni, politički čimbenici su oduvijek otežavali gospodarski razvoj. Gospodarstvo RH
prolazilo je kroz nekoliko razvojnih faza:
1. Predmanufakturno razdoblje do sredine 18. stoljeća. Proizvodilo se
uglavnom za vlastite potrebe.
2. Manufaktura je karakteristična sve do sedamdesetih godina 19. stoljeća.
Pojavljuju se manufakturne radionice po gradovima, proizvodi se za tržište.
3. Rano industrijsko razdoblje počinje u drugoj polovici 19. stoljeća do drugog
svjetskog rata. Dolazi do ind. revolucije, ukidanja kmetstva, širenja
željeznice.
4. Između 2 svjetska rata slijedi nastavak razvoja industrije, dolazi i strani
kapital (siemens – danas Končar).
5. Razdoblje od 1945. do 1990. godine –dolazi do nacionalizacije imovine,
planskog gospodarstva, zaduživanja u inozemstvu, otvaranja političkih
tvornica.
6. Od 1990. godine – dolazi do tržišnog gospodarstva, privatizacije.
Gospodarstvo RH se ne razvija dovoljno brzo, neravnomjeran je raspored
gospodarskih jedinica po regijama.
POLJOPRIVREDA
Hrvatska ima prirodne uvjete za razvoj poljoprivrede, ali društveni uvjeti nisu
pogodni za uspješan razvoj poljoprivredne proizvodnje. Poljoprivreda je u bruto
domaćem proizvodu RH 2002. godine sudjelovala sa 7%. Poljoprivredne površine
zauzimaju oko 55% teritorija, a koriste se kao oranice i vrtovi (46,5%), pašnjaci
(36,9%), livade (12,6%), vinogradi (1,8%), voćnjaci (1,7%) i maslinici (0,5%). Na
zasijanim površinama najviše se uzgajaju žitarice, povrće, krmno bilje, krumpir,
uljarice i mahunasto povrće. Četiri su poljoprivredne regije u RH:
1. Nizinska poljoprivredna regija – najvrednije poljoprivredno područje.
2. Brežuljkasta regija – polikulturna proizvodnja, usitnjeni posjedi.
3. Planinsko-kotlinska regija – nema većeg značenja u ukupnoj
poljoprivrednoj proizvodnji, pogodna je za uzgoj ekološke hrane.
Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra, Split, Bihaćka 2 A, 021 321-521 16
4. Jadranska regija – pretežno krško područje, osim flišnih zona. Klimatski
dobro.
Ribarstvo je značajno uz zapadne obale Istre, oko zadarskih otoka te oko
udaljenih otoka. U unutrašnjosti značajniji je uzgoj pastrva i šarana.
Šume pokrivaju 36% teritorija. Uglavnom su to šume bukve, jele i smreke.
PROIZVODNJA I POTROŠNJA ENERGIJE U HRVATSKOJ
Potrošnja energije u RH veća je od one koju proizvodimo. Posebno se to odnosi na
neobnovljive izvore, naftu i plin. Proizvodnjom nafte RH namiruje 20-30% svojih potreba,
plinom 70% svojih potreba.
Hidroenergija u RH daje 28% proizvedene energije. RH je iskoristila tek polovicu
hidroenergetskih potencijala. Mogućnost korištenja hidroenergije ima Drava (Varaždin),
Cetina (1/4 - Zakučac), Zrmanja (Obrovac), Lika i Gacka (Senj).
Hrvatska se koristi i energijom dobivenom iz nuklearne elektrane Krško.
INDUSTRIJA HRVATSKE
Stanje industrije RH pogoršalo se domovinskim ratom. Glavnina postrojenje industrije
bila je u ratom pogođenim područjima. Od 1995. godine industrijska proizvodnja ponovno
raste, ali broj zaposlenih opada.
Prerađivačka industrija sudjeluje s 80% ukupne industrijske proizvodnje (proizvodnja
hrane, pića, tekstila).
Drvna industrija je tradicionalna ind. grana koja mora nadoknaditi tehnološko
zaostajanje.
Brodogradnja je izrazito izvozna grana.
Građevinarstvo je djelatnost koja bilježi porast (prometna infrastruktura).
PROMET HRVATSKE
Promet je značajna grana gospodarstva.
Cestovni promet ima najveće značenje zbog dužine cestovnih pravaca i zbog udjela u
prijevozu putnika (58,1%) i robe (46,8%). Ukupna dužina cesta 2002. godine iznosila je
28 344 km. Autoceste je tada bilo 455 km. Završena je autocesta Zagreb –Split u dužini
od 376 km.
Željeznički promet odvija se na ukupno 2 726 km željezničkih pruga. Kvaliteta
izgrađenih pruga ne zadovoljava standarde modernog prometa. Neke trase su izgrađene
Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra, Split, Bihaćka 2 A, 021 321-521 17
još u 19. stoljeću. U novije vrijeme dijelovi su preuređeni za brze nagibne vlakove. U
prijevozu putnika željeznice sudjeluju sa 32,1%, a u prijevozu robe 12,2%.
Pomorski promet ima izvanredne uvjete za razvoj zbog blizine naše obale Jadrana
srednjoeuropskim zemljama i brojnih prirodno zaštićenih luka. Velike luke su Rijeka
(najveća), Split, Šibenik, Zadar, Pula, Ploče, Dubrovnik. Pomorski promet sudjeluje u
prijevozu robe s 31,2%, a putnika sa 8,6%.
Riječni promet može se obavljati Savom od Siska do ušća u Dunav, Dravom od
Donjeg Miholjca do Osijeka, Dunavom i Kupom. Plovni put rijekama ukupno je dug 918
km, ali većim brodovima samo 151,5 km i to najviše na Dunavu, 137,5 km. Zbog
domovinskog rata riječni promet je skroz zamro. U prijevozu robe sudjeluje samo sa
0,8%.
Zračni promet ima sve veće značenje, posebno u prijevozu putnika. Postoji 20 zračnih
luka, a 7 ih je međunarodnih: Split, Zagreb, Pula, Osijek, Zadar, Dubrovnik, Rijeka.
Cjevovodi služe za prijevoz nafte i plina. RH je 2003. godine imala 601 km naftovoda
i 2 560 plinovoda. Glavni naftovod ide od terminala INA-e u Omišlju na Krku do Siska.
Plinovodi povezuju plinska polja u Podravini i Moslavini s potrošačima.
Poštanske usluge obavljaju se preko 1 172 pošte, a telekomunikacijske preko
Hrvatskih telekomunikacija, Optima-telecoma i H1, HT–T coma, VIP i TELE 2.
Prometni sustav RH ne odgovara suvremenim zahtjevima u nekim svojim
segmentima. Slika 5. Sustav cestovnih prometnica u RH
Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra, Split, Bihaćka 2 A, 021 321-521 18
TURIZAM
Razvoj turizma u RH počinje u drugoj polovici 19. stoljeća poslije uspostavljanja
parobrodske linije od Trsta do Kotora i svršetka željezničke pruge do Rijeke. U
kontinentalnoj Hrvatskoj počinje se razvijati lječilišni turizam uz termalna vrela. Najveći
broj gostiju dolazi iz zemalja bivše Austro–Ugarske Monarhije i Italije. Grade se hoteli na
obali i u unutrašnjosti. 1989. godine zabilježen je najveći prihod od turista, nakon toga
domovinski rat ograničava posjete turista. Stabilne političke prilike, nove izgrađene ceste i
novi smještajni kapaciteti vraćaju RH na vodeće turističke destinacije. Tri su turističke
regije u RH:
1. Primorska Hrvatska je glavno turističko područje (96% svih noćenja).
2. Gorska Hrvatska je još uvijek nedovoljno valorizirana.
3. Prostor panonske i peri panonske Hrvatske
STANJE I ZAŠTITA OKOLIŠA U HRVATSKOJ
Stanje okoliša u RH u cjelini je zadovoljavajuće. Nisu sva područja jednako očuvana,
ni jednako ugrožena.
Do pogoršanja kvalitete vode dolazi zbog ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda.
Najveći je problem onečišćavanje podzemnih voda koje su uključene u vodoopskrbni
sustav.
Jadransko more je vrlo osjetljivo. Naš dio Jadrana ima natprosječnu kvalitetu vode, ali
postoje kritične točke u Jadranu, npr. Kaštelanski zaljev.
Oštećenost šuma je velika zbog kiselih kiša.
Po biološkoj raznolikosti RH je među vodećim zemljama u Europi. Ugroženo je 395 vrsta
od 1 171. Najugroženije su slatkovodne ribe, vodozemci, ptice. Danas je u RH pod
zaštitom 5 605 km³ ili 9,9% kopnene površine. Zaštićeni prostori su nacionalni parkovi
(8), parkovi prirode (8), strogi rezervati (2), kulturna baština i hortikulturni spomenici.
Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra, Split, Bihaćka 2 A, 021 321-521 19
Slika 6. Zakonom zaštićena prirodna područja
Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra, Split, Bihaćka 2 A, 021 321-521 20
PITANJA ZA PONAVLJANJE
1. S obzirom na površinu RH , ona spada u: a) male zemlje
b) zemlje srednje veličine
c) velike zemlje
2. Koliko RH ima stanovnika?
_________________________________________________________
3. Koje su 3 prirodno-geografske cjeline RH?
________________________________________________________________________
4. Koja je prirodno-geografska cjelina najrjeđe naseljena i zašto?
_______________________________________________________________________
5. Što znači da je RH tranzitna država?
_______________________________________________________________________
6. Kakav je geoprometni položaj RH? (zaokruži) Povoljan / Nepovoljan
7. S kojim državama RH ima kopnenu granicu?
______________________________________________________________________
8. Koliko RH ima županija? U kojoj ti živiš? __________________________________
9. Koja vrsta reljefa prevladava u primorskoj i gorskoj Hrvatskoj?__________________
10. Veći dio teritorija RH je iznad 1000 m nadmorske visine! Točno/ Netočno
11. Navedi najmanje 3 primjera planinskog reljefa! _____________________________
12. Koja klima prevladava u primorskoj Hrvatskoj i koja su joj obilježja?
_____________________________________________________________________
13. Koja su obilježja juga, a koja bure? _____________________________________
14. Jadran je plitko/duboko more! (zaokruži točan odgovor!)
15. Mreža tekućica na površini gušća je u: a) primorskoj Hrvatskoj
b) nizinskoj Hrvatskoj
16. Na koji način se iskorištavaju rijeke? ___________________________________
17. Koje je najveće umjetno, a koje prirodno jezero? __________________________
18. Kad kažemo da je RH neravnomjerno naseljena, što to znači?
____________________________________________________________________
19. Što je hrvatska dijaspora? ___________________________________________
20. Broj stanovnika u RH se povećava/smanjuje!
21. Kakva je vjerska struktura stanovništva? ______________________________
22. Koja su 4 makroregionalna središta RH? ______________________________
Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra, Split, Bihaćka 2 A, 021 321-521 21
23. Kada se u RH uvodi tržišno gospodarstvo? _____________________________
24. U kojoj prirodno-geografskoj cjelini su najbolji prirodni uvjeti za razvoj poljoprivrede
u RH? _____________________________________________________________
25. Koje rijeke u RH imaju hidroenergetski potencijal? _________________________
26. Koja vrsta prometa sudjeluje najviše u prijevozu robe i putnika? ______________
27. Koja je najveća Hrvatska luka? ________________________________
28. Turizam kao gospodarska djelatnost ima dobre/loše prirodne uvjete za razvoj!
29. Koje bi turističke destinacije preporučili turistu u vašoj županiji? __________
_________________________________________________________________
30. Koliko ima NP u RH? __________________________________________
Slika 7. Velebitska degenija
(Endem)