1.GEOSAOBRACAJNI ELEMENTI I

NJIHOVA PODJELA?

Na pojavu, razvoj i svakodnevno

odvijanje saobraćaja u prostoru djeluju

mnogobrojni elementi.

Geosaobraćajni elementi su sve one

pojave, procesi i obilježja u prostoru

koji utječu na saobraćaj u svakom

njegovom obliku.  Elementi u

saobraćaju su pojave, činioci i procesi

prostora koji djeluju na pojavu, razvoj i

svakodnevno odvijanje saobraćaja. 

Opšti geografski elementi su oni koje je

teško po prirodi njihovog postojanja i

djelovanja svrstati u prirodne ili

društvene elemente, a bitno su

geografskog karaktera. Vrlo često su

temelj razumijevanja saobraćaja u

prostoru. Prirodni elementi su brojni i

oni daju određenu predispoziciju,

odnosno javljaju se kao moguća

prirodna osnova za razvoj saobraćaja

2.VREMENSKE ZONE: Vremenske

zone su pojam koji označava 24 regije

Zemlje. Svaka od njih ima jedinstveno

vrijeme, koje je različito od ostalih

vremenskih zona. Vremenske zone se

određuju prema geografskoj dužini, a

svaka se prostire kroz 15 Ipak, od tih

15 stupnjeva se često odstupa, s

obzirom da granice vremenskih zona

prolaze kroz države, pa su mnoge od

njih prilagodile svoje zone političkim

granicama. To je razlog zašto su

granice vremenskih zona 'krivudave',

iako bi idealno trebale biti

ravne.stupnjeva geografske dužine. 

Središnji meridijan (meridijan je

osnovna mjera geografske dužine) u

odnosu na koji se određuju ostale zone

prolazi kroz Greenwich u

Engleskoj.Tako određeno vrijeme

naziva se Greenwich Mean Time

(GMT) (1884.). Kada se krećemo

prema istoku, svakoj

vremenskMeridijan (drugi naziv je

podnevnik) je u zemljopisu odnosno

fizičkoj geografiji naziv za liniju koja

spaja zemljine zemljopisne polove te je

okomita na paralele ili usporednice. oj

zoni dodajemo jedan sat, a kretanjem

prema zapadu oduzimamo jedan

sat.Određeni meridijani su granice

vremenskih zona na koje je Zemlja

podijeljena. Jedan puni okret Zemlje za

360° traje jedan dan, dakle 1.440

minuta. Prema tome, vremenski razmak

između dva meridijana (na međusobnoj

udaljenosti od 1°) je točno 4 minute

(1.440 : 360).

3.ZEMLJOPISNE KORDINATE:

Zemljopisna koordinatna mreža se

sastoji od: 

- meridijana (podnevnika) i 

- paralela (usporednika).Ekvator dijeli

zemlju na sjevernu i južnu polutku i on

je nulta paralela. 

Prema sjeveru i jugu ima 89 paralela po

1°, a 90-tu čini sjeverni odnosno južni

po.

Zemljopisne ili geografske koordinate

su veličine koje određuju položaj neke

točke na Zemljinoj površini, tj. 

- zemljopisna dužina (λ) i 

- zemljopisna širina (φ). 

Izražavaju se u stupnjevima (˚), lučnim

minutama (') i lučnim sekundama (").

Zemljopisna širina (λ -lambda) je u

stupnjevima mjeren kut između neke

točke na zemljinoj površini i ekvatora,

mjeren u pravcu meridijana. 

Zemljopisna dužina (φ - fi) je u

stupnjevima mjeren kut između neke

točke na zemljinoj površini i početnog

meridijana, mjeren u pravcu paralela.

4. Koji su ratovi prouzročili

najmnogobrojnije migracije u bivšoj

Jugoslaviji i koliko je ljudi izbjeglo od

tih ratova s naših prostora.

Najmnogobrojnije migracije

prouzročili su ratovi u bivšoj

Jugoslaviji. Broj prognanika i

izbjeglica s područja bivše Jugoslavije

povećao se sa 2,6 na 4,6 milijuna

između listopada 1992. i travnja

1993.Od početka rata (1991.) do 1998.

više od mi lijun ljudi s područja bivše

Jugoslavije izbjeglo je u Zapadnu

Europu: 600.000 iz Bosne i

Hercegovine i 400.000 iz Hrvatske i

ostalih zemalja bivše

Jugoslavije.Najveći broj izbjeglica

(200.000 iz Bosne i Hercegovine,

35.000 iz Hrvatske) prihvatila je

Njemačka (IOM, 2000: 175). Godine

1998. dolazi do masovnog emigriranja

s Kosova. Od 400.000 raseljenih ljudi,

90.000 zatražilo je azil u Zapadnoj i

Srednjoj Europi, dok su se ostali na

preporuku UNHCR-a do kraja 2000.

godine vratili (IOM, 2000: 174;

SOPEMI, 2001: 22).

5 Geografski položaj BiH

Bosna i Hercegovina je zemlja u obliku

srca koja leži u srcu jugoistočne

Evrope.Bosna i Hercegovina je

dugačko ime za zemlju koja se prostire

samo na 50000 km. Sjeverni i centralni

dio zemlje zove se Bosna , a ime

vjerojatno potiče od stare indo-

evropske riječi "bosana" što znaci

voda, a koje Bosni ne nedostaje.Južni

region oko drevnoga Huma, kojim je

vladao Herceg Stjepan Kosača, kasnije

je nazvan Hercegovina kada su to

područje zauzeli Otomanski osvajači.

Bosna i Hercegovina (BiH) je

smještena u srcu jugoistočne Evrope,

na Balkanskom poluotoku. BiH

zauzima ukupnu površinu od 51.129

kvadratnih kilometara, što predstavlja

oko dvije trećine površine koju ima,

naprimjer, Irska. Graniči sa Hrvatskom

na sjeveru i zapadu, i Srbijom i Crnom

Gorom na istoku.Morska obala koja se

pruža duž 20 kilometara na jugu, pruža

zemlji pristup Jadranskom moru. BiH

je većim dijelom planinska zemlja, sa

Dinarskim Alpama koje se pružaju duž

zapadne granice. Na sjeveru se nalazi

plodna ravnica pogodna za

poljoprivredu, uz granicu sa rijekom

Savom. Središnji, istočni i

sjeverozapadni dijelovi zemlje obiluju

šumama. Hercegovina, koja se nalazi

na jugu, više je mediteranska po svom

karakteru i klimi. Bosna i Hercegovina

se sastoji od četiri velike geografske

cjeline. 

1. Srednja Bosna (1249000 stanovnika)

zahvaća planinski srednjobosanski

prostor. To je najrazvijeniji dio države

koji je od najstarijih vremena raskršće i

stjecište različitih utjecaja i interesa

susjednih peripanonskih, krških i sub -

mediteranskih krajeva.

2. Bosansko-hercegovački visoki krš

(325000 stanovnika) obuhvaća

planinsko-krški prostor zapadne Bosne

i Hercegovine. To je najslabije naseljen

i najsiromašniji dio države. Samo 9%

površine je obradivo, a u gradovima

živi manje od 30% stanovnika.

3. 3. Mediteranska regija, tzv. Niska

Hercegovina (296000 stanovnika)

najmanja je geografska cjelina Bosne i

Hercegovine. To je zagorski prostor

srednjeg primorja. Primorski dio u

dužini od oko 21 km obalne linije kod

neuma.

6. Geografski razmještaj i

koncentracija stanovništva: Danas u

svijetu živi više od 7 milijardi

stanovnika (unazad 300-tinjak god. bilo

10 puta manje

stanovnika)Karakteristike svjetske

populacije:a) eksplozivni rast broja

stanovnikab) nejednaki prostorni

raspored stanovništva.

Dvije najnaseljenije države: KINA i

INDIJA• ukupno 2,5 milijardi

stanovnika (1950. god.toliko

stanovnika je imao cijeli svijet) .

• 91% stanovništva živi na sjevernoj

zemljinoj polutki, a 9% na južnoj• cca

60%¸stanovništva živi u sjevernoM

umjerenom pojasu,• u nizinama živi

2/3 stanovništva (iako one čine samo

28% kopna na Zemlji).• kontinentska

primorja 2,5 puta više naseljenija od

kontinentalnih predjela.

7. Vodeća područja razmještaja

stanovništva:

Tri vodeća područja razmještaja

stanovništva su:

- azijsko,- europsko- sjeverno-

američko.

Azija je najveći i najnaseljeniji

kontinent i zauzima 30% Zemljine

površine. Sastoji se od 46 zemalja i

izlazi na tri okeana: Indijski okean na

jugu, Sjeverni ledeni okean na sjeveru i

Tihi okean na istoku.  U Evropi živi

oko 700 miliona stanovnika. Na

naseljenost utiču prirodni i društveni

preduslovi. U prirodne preduslove

ubrajamo reljef, klimu, vegetaciju,

vrstu tla, bogatstvo vodom, rudničke

izvore... Društveni preduslovi su stepen

razvijenosti ekonomije, politička

stabilnost, mogućnost zapošljavanja...

Evropu je sastavljena od 42 teritorijano

cjelovite države i evropskih dijelova

Ruske Federacije i Turske. S obzirom

na površinu koje je otprilike 10,2

miliona km2, Europa je među

najmanjim kontinentima. Europa je

vrlo gusto naseljen kontinent sa

srednjom gustinom naseljenosti od 69

st/km2.Evropa je smještena u

središnjem dijelu sjeverne polulopte. 

Sjeverna Amerika je po veličini treći, a

po broju stanovnika četvrti kontinent

na Zemlji. Na sjeveru joj se nalazi

Arktički okean, na istoku Atlantski

okean, na jugu Karipsko more i na

zapadu Tihi okean. Ukupna površina

Sjeverne Amerike je 24 miliona

kvadratnih km i 2001. godine 455

miliona stanovnika.

Najveća država u Sjevernaj Americi je

Kanada sa 10 miliona kvadratnih

kilometara (druga država po veličini u

svijetu), a najmanja je Grenada koja

pripada Karipskim ostrvima.

Sjeverna Amerika obuhvata sjeverni

dio zemljane mase poznate po

nazivima Novi Svijet, Zapadna

Hemisfera ili Amerike.

Današnji razmještaj stanovništva i slika

svijeta posljedica su migracija nakon

velikih geografskih otkrića, potaknutih

raznim uzrocima: - ekonomskim-

političkim- vjerskim, itd.

8. Litoralizacija svjetskog života:

Obalni prostori postaju pozornica

globalne suradnje i najvećih ostvarenja

savremenog svijeta – fenomen

litoralizacijeLITORALIZACIJA je

proces intenzivnog okupljanja i

razvijanja privrednih djelatnosti na

morskim obalama koje se koriste

prednostima mora i pomorskog

saobraćaja.

Pomorski saobraćaj je svijet učinio

jedinstvenim tržištem:• Razvitak :

bazične ( metalurgija) i prerađivačko-

potrošačke proizvodnje•

Najpropulzivnija industrija seli na

obale. Brojni su primjeri: od Japana i J.

Azije do obala Europe i J.

AmerikePomorski je saobraćaj

najjeftinija grana saobraćaja, a često i

jedini način transporta roba među

kontinentima te između kopna i otoka.

9.PODJELA IMIGRACIJA: Migracija

- seoba velikih grupa stanovništva s

jednog područja na drugo ili iz jedne

zemlje u drugu Imigracija -

dugotrajnije, privremeno ili stalno

naseljavanje u drugoj zemlji, u kojoj

osoba nije rođenaEmigracija - prisilno

ili dobrovoljno iseljenje zbog

političkih, gospodarskih, vjerskih ili

drugih razloga u stranu državu .

10 Saobraćaj: definicija, oblasti,

zadatak, svrha i vidovi:

• Saobraćaj je (u saobraćajno-

geografskom smislu) ukupnost

komunikacije pojedinca i društvenih

grupa međusobno u prostoru. Svaki

oblik kretanja ljudi ili prevoza i

prenosa potreba ljudi, u kojem se

savladava prostor, možemo smatrati

saobraćajem.

• Saobraćaj je (u saobraćajno-

geografskom smislu) ukupnost

komunikacije pojedinca i društvenih

grupa međusobno u prostoru. Svaki

oblik kretanja ljudi ili prevoza i

prenosa potreba ljudi, u kojem se

savladava prostor, možemo smatrati

saobraćajem. Pod saobraćajem

podrazumijevamo njegove dvije oblasti

djelovanja: Oblast prevoza obuhvaća

prenošenje ljudi i dobara s jednog

mjesta na drugo u prostoru, najčešće

drumskim, željezničkim, vazdušnim,

vodenim (pomorski, riječni, jezerski i

kanalski) i cjevovodnim putem. Oblast

komuniciranja, najčešće se u užem

saobraćajnom smislu, odnosi na

poštansko telekomunikacijski saobraćaj

(pošta, telefon, mobitel, internet)

• Saobraćaj ima primarno društvenu

funkciju i nezamjenjivi je način

razmjene iskustava između ljudi, a ta

razmjena ja glavni pokretač napretka

čovječanstva. Saobraćajna geografija

ima zadatak proučavati saobraćaj koji

na različite načine, a za potrebe ljudi,

savladava prostorne dimenzije u što

kraćem roku.

• Svrha saobraćaja je nadići prostor

koji je oblikovan ljudskim i fizičkim

ograničenjima poput udaljenosti,

političkim granicama, vremenom i

topografijom.

• Specifična svrha saobraćaja je

ispunjavanje potražnje za mobilnošću,

jer saobraćaj može postojati samo ako

se nešto kreće, bili to ljudi ili dobra.

• Saobraćajni vidovi čine bitnu

sastavnicu saobraćajnih sistema, jer

predstavljaju sredstva koja omogućuju

pokretljivost.

• Geografi promatraju širok raspon

vidova saobraćaja, koji se mogu

grupirati u tri velike kategorije

temeljene na sredstvima kojima se

koriste: - kopno - voda i – vazduh.

• Svaki vid saobraćaja ima svoje

zahtjeve i obilježja, te je prilagođen

zadovoljavanju specifičnih zahtjeva

teretnog i putničkog saobraćaja.

11. Civilizacije koje su obilježile razvoj

saobraćaja

Od relativno brojnih civilizacija staroga

vijeka kod njih šest se saobraćaj razvio

u takvom obliku da je ostavio određeni

pečat u saobraćaju svijeta. To su:

Egipatska- Babilonska - Starovjekovna

perzijska Feničanska Grčka civilizacija

i Rimska imperija.

Rimljani su zasigurno najznačajnija

civilizacija starog vijeka. Ona je vrlo

zadužila svijet i razvojem saobraćaja,

posebno drumskog, a zatim pomorskog

i poštanskog.Rimljani su razvijali i

pomorstvo tako da su potiskivali

Feničane preuzimajući njihovu

trgovinu da bi konačno uništili ostatke

feničanske moći razorivši Kartagu. No

relativno brzo sudbinu Kartage

doživljava i Rim. Egipat i danas, a

posebice u istorijskom vremenu starog

vijeka, težište života ima na Nilu i oko

njega. Upravo prvi značajni oblici

saobraćaja nastali su na toj rijeci i uz

nju. Riječni saobraćaj je bio dobro

razvijen, a uz riječni i pomorski bio je

dobro razvijen i drumski saobraćaj. 

Egipatski civilizaciju držimo

zaslužnom za pronalazak točka

(kotača). Drumski saobraćaj se kretao

većinom pustinjskim i polupustinjskim

terenima. On je nesumnjivo postojao,

jer se ne bi moglo objasniti dopremanje

monolitnih kamenih blokova na mjesta

izgradnje piramida u donjem toku Nila.

Babilonska civilizacija egzistirala je u

području Mezopotamije u donjem toku

Eufrata i Tigrisa. Ona je poznata po

pojavi prvih popločenih putova.

Starovjekovna perzijska civilizacija

zaslužna je za razvoj osobito drumskog

saobraćaja, a i prve pojavne oblike

poštanskog prometa. Feničanska

civilizacija se smatra tvorcem svjetskog

pomorstva. Pomorstvo Feničana

zasnovano je na trgovini između istoka

i zapada tadašnjeg svijeta. Vrlo su

vješto izrađivali brodove od cedra.

Trgujući, postupno su otkrivali Europu,

ali ne samo nju nego i Afriku.

12. Panamski i Sueski kanal:

Panamski kanal je umjetni kanal u

najužem dijelu Srednje Amerike koji

spaja Atlantski okean (Karipsko more)

s Tihim okeanom (Panamski zaljev).

Dug je 81,6 km. Na najužem mjestu je

širok 91,5 m, a na najširem 350 m.

Dubina iznosi 13,7 m. 

Uz Sueski kanal predstavlja jednu od

najvažnijih pomorskih arterija svijeta.

Sagrađen je godine 1914., a čitavo je

područje kanala od 1904. do 1999. bilo

pod upravom Sjedinjenih Američkih

Država, nakon čega je prešlo pod

nadzor Paname.

Sueski kanal je umjetni prokop dug 163

kilometara između Sredozemnog i

Crvenog mora, koji razdvaja afrički od

azijskog kontinenta te je najbliža

pomorska veza između zapadne i

istočne Zemljine hemisfere. Kanal je

dobio ime po egipatskom gradu Suezu.

Gradnju kanala izvelo je francusko

trgovačko društvo Compagnie

Universelle du Canal de Suez pod

upravom Ferdinanda Lessepsa. Planove

za gradnju radio je još od 1838.

austrijski pionir željeznica Alois

Negrelli. Sueski kanal pušten je u

promet 16. studenog 1869. godine.Društveni elementi

Dok prirodni elementi mogu pogodovati razvoju saobraćaja ili u krajnjem slučaju onemogućitiodvijanje saobraćaja o određenom dijelu svijeta,društveni elementi javljaju se kao osnovni nosilac saobraćajne djelatnosti.

Društveni elementi direktno utječu na pojavu i razvoj saobraćaja, dok niz drugih elemenata djeluje najčešće na saobraćaj posrednim putem

U njihovoj biti stoji uvijek čovjek, misaono biće, koje je tom svojom sposobnosti glavni pokretačpreobrazbe zemljine sadašnjice.

Značajniji društveni faktori su:

- ekonomski,

- povijesni,-

društveno-politički,

- znanstveni – tehnološko - tehnički,

- vojni,

- demografski i

- naseobeni faktori.

Osnovni prirodni činioci sa stajališta saobraćaja su:- -Vode- r e l j e f  - k l i m a   i vrijeme - t l o   i vegetacija-geološki sistem (rudna bogatstva)