Gajski HAZU Sukob interesa u medicini

7/27/2019 Gajski HAZU Sukob interesa u medicini

1/13

Lidija Gajski, dr. med.Dom zdravlja Zagreb Centar, Zagreb

FARMACEUTSKA INDUSTRA I SUKOB INTERESA UMEDICINI

Saetak

Tijekom zadnjih nekoliko desetljea, zbog rasta biomedicinskih istraivanja inovih zakona, poveana je suradnja medicine i industrije. Financiranje koje pro-vode privatna poduzea stvara podvojenu lojalnost glavnih aktera u medicini i

zdravstvenoj skrbi. To je vidljivo u razliitim podrujima znanosti, obrazovanju,klinikoj praksi i upravljanju.

Pojedinci i institucije zadueni da brane javni interes, tj. zdravlje stanovnitva,postaju zastupnici proizvoaa medicinskih proizvoda. Znanstvenici koje plaa-

ju komercijalni subjekti priskrbljuju znanstvene nalaze koji odgovaraju sponzoru.Nastavnici slue kao produena ruka industrijskog marketinga. Kliniari na plat-nom spisku tvrtki koje proizvode lijekove i medicinsku opremu uvode skupe po-stupke. Politiari stjeu i uvaju svoje pozicije uz pomo medicinske industrije.

Zahvaljujui nancijskim vezama kljunih protagonista medicinskog sustava,nove tehnologije uvode se bez primjerene evaluacije djelotvornosti i sigurnosti.

Suvremena farmakoterapija dobar je primjer. Lijekovi se propisuju pretjerano usluaju kad su beskorisni ili im je uinak vrlo skroman te proizvode sve veutetu. Umjesto za izljeenje bolesti namjenjuju se za doivotnu primjenu. U tenjida se povea trite lijekova, ire se granice bolesti i pronalaze novi klinikientiteti. Na djelu je rastua tendencija potrage za rizinim pojedincima (probir)kako bi ih se pretvorilo u potroae farmaceutskih pripravaka.

Uz pomo medicinskih strunjaka u sukobu interesa moderna medicina svevie lijei zdrave ljude uskraujui ograniene resurse onima kojima je doista po-trebna zdravstvena skrb.

Kljune rijei: sukob interesa u medicini; farmaceutska industrija; industrijski

marketing.

1. UVOD

U zadnjih nekoliko desetljea trino je poslovanje i poduzetnitvo prodrlo upodruje medicine i zdravstva i vrlo je brzo njime zavladalo. Financiranje iz pri-vatnih izvora stvara podvojenu lojalnost glavnih aktera u tom sustavu. U lankuse analiziraju tetne posljedice i kljuni protagonisti sukoba interesa u medicini.Fenomen e se analizirati na primjeru farmakoterape, velikom i vanom podrujumedicinske znanosti i prakse.

87


2/13

88

Okrugli stol Zdravstvo u Hrvatskoj

2. SUVREMENA FARMAKOTERAPA

Lekovi su, bez sumnje, pridoneli poboljanju ljudskog zdravlja i produljenjuivota. Meutim, zadnjih desetljea u farmakoterapi nema iskoraka usporedivog sotkriem penicilina ili inzulina. Objektivna analiza pokazuje da odavno ne nae-na stvarno nova klasa antibiotika. Zadnji bitan napredak u leenju raka dogodiose pre vie od trideset godina. Nema dokaza da su novi antidabetici bolji od onihkoji su bili u uporabi u osamdesetima. Novi antihipertenzivi i antidepresivi ekviva-lentni su onima od pre pedeset godina.

Stope bolesti to potvruju. Kad je re o kardiovaskularnim bolestima, sma-njenje pobola i smrtnosti skromno je i samo su delom za to zasluni lekovi. Mor -

biditet od malignih bolesti stagnira; napredak u preivljenju postignut je veinomzahvaljujui ranoj detekci. Medicini ne uspjelo izleiti kronine bolesti poput di-jabetesa, astme, alerga, reumatizma te Parkinsonove i Alzheimerove bolesti. I daljenema odgovor na virusne bolesti od gripe do AIDS-a. Ivan Illich pre etrdesetakje godina napisao: Medicini ne polazi za rukom izleiti sranoilne bolesti, veinukarcinoma, artritis, uznapredovalu cirozu, ak ni obinu prehladu. [1] ini se dase od tada malo toga promenilo. Ono to se od suvremene farmakoterape moeoekivati uglavnom je ublaavanje simptoma i odgaanje komplikaca bolesti, toneretko zahteva doivotno leenje.

Sve to unato injenici da se lekovi sve vie propisuju i da ih uzima sve veibroj ljudi. U Hrvatskoj je potronja lekova izmeu 2004. i 2010. porasla za gotovo30% [2]. U Europskoj uni etvrtina odrasle populace i gotovo polovina starih od55 godina lei se od kroninih bolesti [3]. Pripravci na koje odlazi najvie novcajesu antihipertenzivi i hipolipemici. Blizu vrha liste su antidabetici, antidepresivi,lekovi protiv raka i oni za osteoporozu [2]. Kolika je uinkovitost tih pripravaka?

Istraivanja pokazuju da u skupini starih ljudi i kardiovaskularnih bolesnikaantihipertenzivi i hipolipemici smanjuju vjerojatnost sranoilnih dogaaja kakvisu srani infarkt ili modani udar s otprilike 4% na oko 2,5 3% godinje, to znai

da se na svakih 80 leenih ljudi sprjeava jedan nepoeljan kliniki dogaaj. Umlaoj i zdravoj populaci redukca nepoeljnih dogaaja uz terapu iznosi s oko0,8% na 0,5% godinje, tj. treba leiti nekoliko stotina ljudi godinje za prevencuinfarkta ili kapi [4]. Kad je re o antidabeticima, stroga farmakoloka regulacaglikeme utedjet e jednu komplikacu dabetesa (uglavnom laki operativni za-hvat na oku) na svakih 200 leenih godinje [5]. Antidepresivi su, osim u tekim sli-kama deprese, po uinkovitosti jednaki placebu [6]. Kemoterapa djeluje u sluajunekih razmjerno retkih vrsta tumora, poput hematolokih (leukeme, limfomi), tekod karcinoma jajnika i testisa. Postoji odreeni uinak u leenju karcinoma dojke.


3/13

89

Lidija Gajski: Farmaceutska industrija i sukob interesa u medicini: x-x

Meutim, najee vrste raka poput karcinoma creva, eluca, plua, prostate iliguterae praktiki ne reagiraju na citostatike [7]. Efekt lekova za osteoporozu na

jedini stvarno relevantan kotani prelom prelom kuka u klinikim je studa-

ma bio ispod razine statistikog znaaja [8].Koliko su sigurni suvremeni farmaceutski preparati? Ovo su neki u nove vri-

jeme povueni s trita zbog tekih nuspojava terfenadin (antialergik), troglita-zon (antidabetik), fenuramin (preparat za mravljenje), astemizol (antialergik),grepaoksacin (antibiotik), bromfenak (antireumatik), mibefradil (antihipertenziv),alosetron (antidaroik), cisaprid (regulator eluane i crevne pokretljivosti), ceriva-statin (hipokolesterolemik), refekoksib (antireumatik), sibutramin (preparat za mr-avljenje), rosiglitazon (antidabetik), cjepivo protiv rota virusa. Razmjerno malen

rizik nuspojava, odnosno povoljan omjer koristi i tete u primjeni lekova, prihvat-ljiv je, no tekoa je u tome to realan uvid u tetnost lekova ne postoji. Zdravstvenestatistike ne odraavaju stvarno stanje jer se samo dio nuspojava pravljuje. Znan -stvenici koji su aktivno istraivali tu problematiku doli su do zakljuka da zbogtoksinosti farmaka u SAD-u umire godinje 106.000 ljudi, to ih ini jednim odvodeih uzroka smrti u Americi [9].

Uzevi sve navedeno u obzir, teko je ne sloiti se s postavkom da su suvremenilekovi karakterizirani slabom uinkovitou, neretko i toksinou. Zato, unatotome, posjeduju imid vrlo kvalitetne robe? U emu je tajna njihova uspjeha na tri-

tu? Kako to da nemamo bolje farmaceutske proizvode? One kojima bismo mogli nesamo regulirati i kontrolirati bolesti ve ih stvarno i izleiti?

Odgovor lei u sukobu interesa.

3. SUKOB INTERESA I NJEGOVI KLJUNI PROTAGONISTI

Sukob interesa denira se kao konikt izmeu slubene odgovornosti i vlastitoginteresa osobe na pozici povjerenja. To je sklop okolnosti u kojem se konfrontirajudve dunosti, odnosno vrednosti primarna, profesionalna dunost (u medicini

ona prema pacentu i drutvu dobrobit bolesnika, valjanost istraivanja i eduka-ce) i sekundarni, osobni interes (najee ekonomski, ali i profesionalni strunopriznanje, potpora za znanstveni projekt, podrka akademskom napredovanju). Utakvim okolnostima subjekt moe odluivati i djelovati u skladu s osobnim, a ne sjavnim, interesom.

Sukob interesa u medicini stvoren je zbog ulaska medicinskih profesionalaca iinstituca u javnom sektoru u interakcu, odnosno partnerstvo, s privatnim podu-zeima. To se dogodilo u zadnjih nekoliko desetljea, poevi u SAD-u u Reaganovovreme, kad je tamo donesen set zakona koji su omoguili ulazak i irenje privatnog


4/13

90


sektora u vitalne segmente medicine i zdravstveni sustav. U konikt interesa au-tomatski su dovedeni brojni akteri u zdravstvu, svi koji surauju s proizvoaima

raznih medicinskih proizvoda. Proizvoai lekova i druge dagnostike i terap-

ske opreme i aparata naime kroz znanstvene projekte i edukacu plaaju lenike iznanstvenike i nude im osobne poklone, povlastice i druge pogodnosti. Svojim nov-cem ulaze i u instituce sveuilita, fakultete, znanstvene institute, profesionalnadrutva, pa i udruge pacenata. Tako stvoreni konikt onda se preesto rjeava nanain da pobjeuje osobni, a ne javni interes. A time akteri poinju raditi za ciljeveprivatnog biznisa, koji su neretko u suprotnosti s potrebama drutva. Kako je feno-men masovan i sveprisutan, celi zdravstveni sustavi i medicina openito prestajusluiti svojoj svrsi leenju ljudi i unaprjeivanju zdravlja a cilj im postaje zarada

medicinske industre.Sukob interesa provlai se itavim sustavom medicine i zdravstva. Analizu tre-ba zapoeti s pokretaem fenomena. To je industra lekova.

3.1. Farmaceutska industra

Interes, odnosno ulog, farmaceutske industre u poslu s lekovima enorman je.Prihod deset najuspjenih kompana kree se oko 300 milarda USD [10]. Vodeasvjetska tvrtka, Pzer, nancski je mona od vedske, a GlaxoSmithKline moe seusporediti s Hrvatskom. Najuspjeni farmaceutski proizvodi, blockbusteri, donose

godinji prihod od vie milarda USD.Iako se zadnjih godina rast prota poneto usporio, od poetka prolog stoljea

do danas investiranje u farmaceutski sektor stalno se poveava. Kao i vrednost dio-nica i plae menadera. Primanja izvrnih direktora velikih kompana pribliavajuse brojci od 100 miluna USD godinje [11]. Kako bi zadrali visoke plae i pozici -je, lanovi uprava moraju odgovoriti zahtjevima ulagaa. To podrazumeva stalnoplasiranje novih proizvoda i pronalaenje novih trita. Kvalitetna roba prodaje sesama od sebe. Da bi se prodao proizvod s pre opisanim karakteristikama, potreb -no je puno vie napora. Proizvoa se mora angairati u znanstvenom istraivanju,

medicinskoj edukaci, zdravstvenoj politici, medima i udrugama bolesnika.U zadnjih nekoliko desetljea farmaceutska industra preuzela je veinu primi-

jenjene medicinske znanosti. Danas korporacski odjeli za istraivanje i razvoj teoni za marketing sami kreiraju nalaze o djelotvornosti i sigurnosti svojih lekova.Brojni dokazi i afere pokazuju da manipuliraju rezultatima klinikih studa kakobi svoje proizvode prikazali boljima nego to ustvari jesu. Iz istraivanja u kojimase analizirao odnos izmeu nalaza studa i njihova nanciranja proizilo je da onato ih plaaju farmaceutske kompane etiri do pet puta ee proizvode rezultate uprilog sponzoru nego istraivanja koja se nanciraju iz drugih izvora [12-14]. U vezi


5/13

91


s preparatima koji su povueni s trita pokazalo se da su tvrtke skrivale i zataka -vale podatke o tetnosti. Postoje svjedoenja lenika kojima su farmaceutske kom-

pane nudile mito u zamjenu za neobjavljivanje istraivanja s neeljenim nalazimaili su pokuavale promeniti rezultate.Manipulacama u klinikim pokusima te u opservacskim i temeljnim istra-

ivanjima industra lekova iri indikace za svoje proizvode, ali i granice bolestiprema blagim ili prolaznim poremeajima. Na isti nain kreira nove klinike enti-tete koji zahtevaju terapu; primjeri osteoporoza i menopauza (15). Uz pomokoncepta imbenika rizika koji je u velikom delu poduprt industrskom kvazizna-nou, primjerice u vezi s kolesterolom, miluni zdravih ljudi uinjeni su podloni-ma doivotnoj farmakoterapi [4].

U industrski sponzoriranim istraivanjima znanstvenici su samo tehniari kojiimaju djelomian pristup podacima, angairani tek da bi dali legitimitet znanstve-nom proizvodu [12]. Mjerodavni su marketinki eksperti i eksperti za PR. Oni odlu-uju ne samo o tome kako e studa biti izvedena i prezentirana ve i o tome to ese uope istraivati. A kad marketing odreuje predmet istraivanja, on nema punoveze s javnim interesom i dobrobiti. U prvom je planu novac [11]. Stoga se radepronalazi jo jedan beskoristan hipolipemik ili antidabetik nego to se provodedugotrajna i nepredvidljiva istraivanja uzroka bolesti, prirodnih lekova, nefar-makolokih postupaka ili doista djelotvornih farmaka, ukljuujui one za bolesti

Treeg sveta.S obzirom na to da su lenici njeni glavni kupci, da bi prodavala lekove, far -

maceutska je industra morala preuzeti i medicinsku edukacu. Kroz trajnu medi-cinsku izobrazbu i strune asopise lenicima se nude razliiti sadraji, no najviese konzumira ono to dolazi od farmaceutskih tvrtki. To je stoga to su te obra-zovne aktivnosti i literatura besplatni; tovie, popraeni su rukom, poklonom iliprivlanim putovanjem [10]. Kad se profesionalna izobrazba odva bez deniranogplana i programa koji nude raznoliku i uravnoteenu ponudu tema relevantnih zakliniku praksu, kao to je danas sluaj, prevagnut e najenergini i najagresivni

distributer medicinskih informaca. Rezultat lenici opskrbljeni veinom korpo-racskim informacama, bez uvida u to da su pristrane i mnogo blie marketingunego edukaci.

Isto se dogaa s medicinskim prosvjeivanjem bolesnika i javnosti. Uz pomoPR-a (public relations) i meda, farmaceutska industra, kao glavni dostavlja medi-cinskih informaca, agresivno promie lekove i bolesti [16].

Na razini politike ureuje se mnogo toga to odreuje sudbinu lekova. Stogafarmaceutska industra ima mone lobe pri zakonodavnoj vlasti. Neki od njezinihuspjeha jesu zakon koji doputa izravno reklamiranje lekova koji se izdaju na re-


6/13


7/13

93


formaca, nisu svjesni da propisuju bezvredne ili precenjene pripravke i nemajuuvida u injenicu da ine tetu troei na skupe lekove za nepostojee bolesti,

stvarno bolesnima uskrauju nunu medicinsku skrb.

3.3. Medicinski strunjaci i politiari

Kad je re o medicinskim ekspertima, ne radi se o nedostatku uvida i svesti.Akademski kliniari i farmakolozi tono znaju, ili bi trebali znati, kakve proizvodepreporuuju.

Vodei medicinski specalist glavni je autoritet i arbitar u svim pitanjima kojase tiu lekova. On je nositelj razliitih uloga na elu je istraivakog projekta, re -cenzent je znanstvenog rada, lan urednikog odbora strunog glasila, edukator udodiplomskoj i poslediplomskoj nastavi, autor smjernica za kliniku praksu, pred-sjednik strune udruge, sudionik u upravljanju zdravstvenom ustanovom (npr. na-bava lekova), autor ekspertnog izvjea za regulacsku agencu ili osiguravatelja,savjetnik u dravnim telima koja ureuju politiku lekova i zdravstvenu politi-ku, vjetak na sudu te izvor medicinskih informaca za mede. Kao stavotvorite-lji, vodei su profesionalci iznimno zanimljivi i vani farmaceutskoj industri. Nasvim nabrojenim razinama ona s njima uspostavlja vie ili manje vidljive, izravnei neizravne veze. A za eksperte je to doista isplativo. Honorari iznose oko 200.000

USD po klinikoj studi, 10.000 USD po strunom lanku i nekoliko tisua USD popredavanju [21]. Tko bi odolio takvoj suradnji? Stoga danas gotovo 90% autora kojipubliciraju u velikim medicinskim asopisima nancski surauje s farmaceutskimtvrtkama [22]. Ako je posao obavljen u skladu sa sponzorovim oekivanjima, ekspertse angaira za budue projekte, koji ne samo da donose jo vie novca ve grade iuvruju profesionalnu kareru, presti i mo. U takvim okolnostima inzistiranjena znanstvenoj estitosti i vjerodostojnosti edukace znai ustupiti mjesto nekomprobitanem. Akademski su lenici taoci industre lekova, ne samo zbog tekuihi buduih spona. I njihova ih prolost s njome vrsto vee. U situaci u kojoj drava

oskudeva u novcu za znanost i izobrazbu, a drugih sponzora nema, sudjelovanjeu projektima medicinske industre jedini je put kojim se moe izgraditi karera.U suvremenoj akademskoj medicini jedva da ima neovisnih pojedinaca koji moguistraivati, pouavati i govoriti o bolestima i leenju na nepristran i objektivan na-in. Ne samo da industra plaa dananje klinike profesore ona ih je i stvorila. Akao takvi ne mogu biti nita drugo do njezine sluge [4].

Ipak, iznad struke svemogua je politika, koja konano ureuje sva podruja iaspekte ivota. Kad je re o sukobu interesa, politika je njegovo rodno mjesto. Far-maceutska industra jedan je od glavnih sponzora politikih stranaka irom sveta.


8/13

94


Korporace omoguuju politiarima osvajanje i zadravanje vlasti, a oni onda njiho-ve zahtjeve stavljaju ispred potreba i interesa ljudi.

3.4. Primarni i sekundarni interes

Glavna je ideja i lozoja privatnog poduzetnitva zaraivanje novca. Tvrtka euiniti sve da bi ostvarila prot, ak i ako to ukljuuje manipulacu i korupcu, kojesu danas sasvim uobiajene u svetu biznisa. Pre pedesetak godina bilo je mogu-e istovremeno leiti i zaraivati. U meuvremenu, zahvaljujui pohlepi vlasnikai pasivnosti javnih instituca, farmaceutska je industra narasla do fenomenalnihrazmjera. Na dananjem stupnju ekspanze nema vie dovoljno bolesnih ljudi kojebi leila. Kako bi dalje zaraivala, ne samo da ne sme leiti bolesti, ve ih mora

odravati i stvarati nove [4]. I to je logino i oekivano, jer leenje ne primarnadunost industre lekova. Njena je osnovna obveza ona prema dioniarima. Pri-marni je interes privatnog poduzea zarada, to je sinonim njegova odranja. U pro -cjepu izmeu leenja ljudi i vlastitog opstanka ono ustvari nema izbora.

Zbog agresivnih i koruptivnih metoda, mnogi su danas skloni optuivati far-maceutsku industru kao jednu od najsebinih i kao nemoralnu interesnu grupu;najveim kompanama nadjenut je kolektivni naziv Big Pharma, koji je postao sino-nim za pohlepu i beskrupuloznost. Meutim, praksa industre lekova gotovo jelegitimna; u krajnjoj bi je se lini ak moglo amnestirati. Optuivati je kao glavnog

krivca za ono to se dogaa s medicinom i zdravstvom pogreno je i neproduktiv-no. Najlake je rei: odgovorna je farmaceutska industra. Time se uzrok problemastavlja izvan naeg dosega, u sferu privatnog poduzetnitva koja je i graanima idravi teko dohvatljiva.

ravi su krivci oni bez kojih farmaceutska industra ne bi mogla djelovati njenipomagai u medicinskoj struci i politici. A njihova je odgovornost i dunost sasvimrazliita od one farmaceutskih tvrtki. Re je o dravnim slubenicima plaenimjavnim novcem, oko eg primarnog interesa dobrobiti bolesnika i drutva nemanikakvih dvojbi. Dovedeni u sukob interesa oni se meutim opredjeljuju za onaj

sekundarni, svoj osobni probitak. Doputaju da ih privatni kapital kupi i instru-mentalizira za svoje potrebe. Ovdje je re o svjesnom odricanju od povjerene dru-tvene uloge i svrstavanju na stranu onih koji plaaju vie.

4. RJEAVANJE SUKOBA INTERESA

Zbog negativne percepce javnosti i dokaza o utjecaju industre na znanstvenirad i stavove lenika, u nove vreme sveuilita, profesionalna lenika drutva,struni asopisi, regulacska tela, civilne udruge, a i sama farmaceutska industri-


9/13

95


ja osmiljaju mjere za nadzor i rjeavanje konikta interesa [23]. Aktualno prevla-dava stajalite da je sudjelovanje privatnog novca u medicinskim istraivanjima i

edukaci prihvatljivo, tovie vrlo korisno. Umjesto zabrane veza izmeu lenika iindustre, poeljno je utvrditi smjernice za te odnose; re je o upravljanju sukobominteresa [24,25]. Pritom je zauzet stav da se ne radi o obvezi ve se odluka o regulacipreputa samim ustanovama. Stoga mnoge instituce nemaju nikakvu antikonik-tnu politiku. One koje imaju meusobno se uvelike razlikuju, a smjernice su neodre-ene, otvorene razliitim interpretacama i teko primjenjive.

Kao temeljni standard regulace uzeta je transparentnost, tj. deklariranje su-koba interesa. To znai da treba eksplicitno objelodaniti veze s komercalnim su-bjektima. Meutim, to je povezano s velikim tekoama. One poinju ve na razini

deniranja suradnje i prepoznavanja sukoba interesa. Potom izjava o nancskimvezama s tvrtkama ne mora biti istinita i potpuna; uglavnom se dalje ne istrauje.Ako se i utvrdi konikt interesa, teko je formulirati mjere za njegovo rjeavanje injihovu provedbu, pa se one najee i ne spominju. Postavlja se i pitanje svrhe tran-sparentnosti. Postojanje sukoba interesa upuuje na moguu pristranost, no injeni-ca je da zbog velike rairenosti konikta interesa na tu izjavu vie nitko ne obraapozornost i, jo vane, njome se nismo pribliili istinitoj znanstvenoj informaci iobjektivnoj prezentaci znanja.

U pitanju sponzoriranja istraivanja i izobrazbe, smjernice o sukobu interesa

preporuuju vie sponzora i uplatu preko sredinjih fondova, a ne izravno plaanjepojedincima. Smjetaj i popratne aktivnosti u sklopu edukacskih aktivnosti trebalibi biti skromni. Kad je re o osobnim poklonima, doputaju se oni male vrednosti,no u pravilu se ne precizira to se pod tim podrazumeva.

U svim je smjernicama naglaen zahtjev za osiguranjem neovisnosti istraiva-nja i edukace. Nedopustiv je pritisak na istraivae, nepubliciranje radova, utjecajkompana na sadraj, prezentacu i izbor predavaa na strunim skupovima. Noiskustvo pokazuje da je to u uvjetima privatnog nanciranja neostvarivo.

Aktualni model rjeavanja sukoba interesa pati od kljunih slabosti nemogue

ga je implementirati i nema kapacitet da zatiti interes bolesnika i vjerodostojnostmedicinske znanosti i izobrazbe. injenica da je prihvaen takav pristup rezultat jeaktivnosti farmaceutske industre. Na mjesta gdje se odluuje o regulaci koniktainteresa proizvoai lekova postavili su svoje zastupnike, koji se opiru mjeramaza ogranienje njezina utjecaja. Integritet medicine moe se odrati samo tako dase utjecaj industre svede na najmanju moguu mjeru. Re je o eliminaci sukobainteresa.

Eliminaca sukoba interesa podrazumeva raskid nancske veze izmeu zna-nosti, edukace i zdravstvenih sustava, s jedne, i poslovnog sveta, s druge strane.


10/13

96


Kad je re o medicinskoj izobrazbi, to pretpostavlja iskljuivanje poklona i plaanjatrokova lenicima, povlaenje industre iz izravnog nanciranja profesionalne

edukace i zabranu posjeta farmaceutskih predstavnika lenicima. Znanstveni jerad meutim legitimno pravo razliitih subjekata, pa i proizvoaa lekova. No toje isto tako i obveza, u prvom redu drave, koja se ne sme povlaiti i preputati gaprivatnom sektoru, kao to se to ini s istraivanjem lekova. Preteno javno nan-ciranje znanstvenoistraivakih instituta, uilita i zdravstvenih ustanova, tj. stalnii dostatni dravni prihodi, najbolja su brana od instrumentalizace i zloporabe toih provodi medicinska industra i najbolji nain za odravanje kredibiliteta i auto-nome medicinskih instituca i djelatnika.

Kad se zagovara nunost privatnog biznisa u medicini, glavni je argument ne-

staica javnih izvora nanciranja. Meutim, sustav je ostao bez novca upravo zbogulaska i dominace privatnog poduzetnitva, koje stvara mnoge nepotrebne izdatke.Njihovim odbacivanjem oslobaaju se nancska sredstva za vjerodostojnu znanosti izobrazbu, to vodi daljnjim utedama u sustavu. Prihvatljivi su i drugi dodatniizvori nanciranja. Participirati iz svojih sredstava mogu zdravstvena osiguranja,sveuilita, znanstveni instituti, zdravstvene ustanove i struna drutva te sami li-jenici. Cena znanstvenog rada ne mora biti visoka. Veliki kliniki pokusi nisupotrebni (stvarno korisni medicinski postupci mogu se dokazati na malom broju is-pitanika); postoje puno jeina i plodonosna istraivanja. Skromnim planiranjem

strunih sastanaka i predavanja trokovi profesionalne izobrazbe takoer se moguprovoditi uz razmjerno mala sredstva. Struni lanci i asopisi danas se lako i jeinoobjavljuju na internetu i mogu se jednostavno distribuirati lenicima.

Drugi argument kojim se plai javnost jest taj da e iskljuivanjem komercal-nih izvora nanciranja pasti kvaliteta znanosti i edukace. Meutim, postoje brojnidokazi da je vrsnoa znanosti i nastave koju proizvode strunjaci koje angairajufarmaceutske kompane daleko od vrhunske, da je metodoloki i sadrajno slaba ida vodi medicinu na jalovu stranputicu. Bez obzira na njihov ugled, manje je vjero-jatno da e takvi strunjaci biti kritini i nepristrani u usporedbi s onima koji nemaju

nancskih veza s farmaceutskim sektorom.Drava, odnosno drutvo, primjerenim bi propisima trebali ograniiti prisutnost

privatnog kapitala u medicinskoj znanosti i edukaci, tj. na sveuilitu, institutima imedicinskim ustanovama. U svrhu objektivne evaluace i nepristranog odluivanjao uvoenju novih medicinskih postupaka, iz dravnih bi tela (agence, osigurava-jue kue, ministarstvo, parlamentarni odbori) valjalo iskljuiti zastupnike medicin-ske industre, a armirati strunjake bez sukoba interesa.

Eliminaca sukoba interesa, za razliku od upravljanja njime, ima mogunostispraviti slabosti i deformace suvremene medicine. Bitno ograniavanje komerci-


11/13

97


jalnog utjecaja i trinog elementa u medicini put je prema redukci suvine teh-nologe i racionalizaci u sustavu, ali i put povratka etike i odgovornosti u medi-

cinsku znanost, edukacu i praksu. Izlaskom iz zagrljaja kapitala stjeu se uvjeti dase medicina okrene temama i sadrajima koji nude najvee izglede za unaprjeenjezdravlja i da se vrati svojoj iskonskoj humanoj i holistikoj prirodi.

Literatura

[1] Illich I. 1974. Medical Nemesis. London, Calder & Boyars.

[2] Hrvatska agenca za lekove i medicinske proizvode. 2012. Izvjea Potronja lekova.Zagreb, HALMED. Dostupno na: hp://www.almp.hr/?ln=hr&w=publikace&d=potrosnja_lekova.

[3] European Commission. 2007. Health in European Union. Brussels, European Commis-sion. Dostupno na: hp://ec.europa.eu/health/ph_publication/eb_health.en.pdf.

[4] Gajski L. 2009. Lekovi ili pria o obmani. Zagreb, Pergamena.

[5] UK Prospective Diabetes Study (UKPDS) Group. 1998. Intensive blood-glucose controlwith sulphonylureas or insulin compared with conventional treatment and risk of com-plications in patients with type 2 diabetes (UKPDS 33). Lancet, 352, 837-53.

[6] Kirsch I, Deacon BJ, Huedo-Medina TB, et al. 2008. Initial severity and antidepressantbenets: a meta-analysis of data submied to the Food and Drug Administration. PloSMedicine, 5(2), e45. Dostupno na: hp://medicine.plosjournals.org/perlserv/?request=getdocument&doi=10.1371%2Fjournal.pmed.0050045.

[7] Moss RW. 1995. Questioning chemotherapy. New York, Equinox Press.[8] Cranney A, Wells G, Willon A, et al. 2002. II. Meta-analysis of alendronate for the treat-ment of postmenopausal women. Endocrine Reviews, 23, 508-16.

[9] Lazarou J, Pomerantz BH, Corey PN. 1998. Incidence of adverse drug reactions in hospi-talized patients. Journal of the American Medical Association, 279, 1200-5.

[10] Consumers International. 2007. Drugs, doctors and dinners. London, Consumers Inter-national. Dostupno na: hp://www.consumersinternational.org/shared_asp_les/GFSR.asp?NodeID=97128.

[11] Angell M. 2004. The truth about the drug companies: how they deceive us and what todo about it. New York, Random House.

[12] Bekelman JE, Li Y, Gross CP. 2003. Scope and impact of nancial conict of interest inbiomedical research: a systematic review. Journal of the American Medical Association,289, 454-65.

[13] Lexchin J, Bero LA, Djulbegovic B, et al. 2003. Pharmaceutical industry sponsorship andresearch outcome and quality: systematic review. British Medical Journal, 326, 1167-70.

[14] Als-Nielsen B, Chen W, Gluud C, et al. 2003. Association of funding and conclusions inrandomized drug trials. Journal of the American Medical Association, 290, 921-8.

[15] Moynihan R, Heath I, Henry D, et al. 2002. Selling sickness: the pharmaceutical industryand disease mongering. British Medical Journal, 324, 886-91.

[16] Moynihan R, Cassels A. 2005. Selling Sickness. New York, Nation Books.


12/13

98


[17] Levine B. Eli Lilly, Zyprexa, & the Bush family. May 2004. Z Magazine Online. Dostupnona: hp://www.rense.com/general52/exc.htm.

[18] Abraham J. 2002. The pharmaceutical industry as a political player. Lancet, 360, 1498-502.

[19] Herxheimer A. 2003. Relationships between the pharmaceutical industry and patientsorganizations. British Medical Journal, 326, 1208-10.

[20] Gagnon M-A, Lexchin J. 2008. The cost of pushing pills: a new estimate of pharmaceuti-cal promotion expenditures in the United States. Plos Medicine, 5(1), e1. Dostupno na:hp://medicine.plosjournals.org/perlserv/?request=getdocument&doi=10.1371/journal.pmed.0050001.

[21] Elliot C. 24 Sep 2001. Pharma buys a conscience. American Prospect. Dostupno na: hp://www.mindfully.org/GE/GE3/Pharma-Buys-Conscience.htm.

[22] Healy D. 2003. Is academic psychiatry for sale? British Journal of Psychiatry, 182, 388-90.

[23] Korn D. 2000. Conict of interest in biomedical research. Journal of the American Medi-cal Association, 284, 2234-7.

[24] Comite Permanent Des Medecins Europeens, The European Federation of Pharmaceuti-cal Industries and Associations. 2005. Joint Declaration of CPME and EFPIA on the Co-operation between the Medical Profession and the Pharmaceutical Industry. Dostupnona: hp://213.49.133.32:591/database/CPME-EFPIA%20Joint%20Declaration.pdf.

[25] World Medical Association. 2004. The World Medical Association Statement Concerningthe Relationship between Physicians and Commercial Enterprises. Dostupno na: hp://www.wma.net/e/policy/r2.htm.


13/13

99


SUMMARY

Pharmaceutical industry and the conict of interest in medicine

In the last few decades, the growth of biomedical research and new legislati-on has led to intensied collaboration between medicine and industry. Industrialnancing creates divided loyalties within each of the main actors in medicine andhealth care. This is evident in various elds science, education, clinical practiceand management.

Individuals and institutions entrusted with protecting public interest, i.e. thehealth of the population, become advocates of medical products manufacturers.Scientists paid by commercial entities produce scientic evidence in favour ofthe sponsor. Educators act as an extension of the industrial marketing. Clinicians

rewarded by pharmaceutical and medical equipment companies introduce ex-pensive procedures. Politicians achieve and keep their positions by helping themedical industry.

Thanks to the nancial ties of key protagonists in the medical system, newtechnologies are introduced without their efciency and safety being properlyevaluated. Modern pharmacotherapy is a good example thereof. Medication isprescribed excessively in cases where it is useless or has minimal effect, andcauses more and more harm. Instead for being useful in curing a disease, it ispromoted as a lifelong treatment. In search for drug markets, denitions of dise-ase are extended and new clinical entities invented. Looking for individuals at

health risk (screening) is a growing tendency, aimed at making them eligible forpharmacological intervention.

Aided and abetted by medical professionals who experience the conict ofinterest, modern medicine is treating more and more healthy people, divertinglimited resources from those who are in serious need for medical care.

Keywords: conict of interest in medicine; pharmaceutical industry; industri-al marketing.

Gajski HAZU Sukob interesa u medicini

Documents

Transcript of Gajski HAZU Sukob interesa u medicini