FUNKCIJA KONTROLINGA I INTERNE REVIZIJE NA …oliver.efri.hr/zavrsni/129.B.pdf · sveuĈiliŠte u...
Transcript of FUNKCIJA KONTROLINGA I INTERNE REVIZIJE NA …oliver.efri.hr/zavrsni/129.B.pdf · sveuĈiliŠte u...
SVEUĈILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
FUNKCIJA KONTROLINGA I INTERNE REVIZIJE NA PRIMJERU
PRIVREDNE BANKE ZAGREB
DIPLOMSKI RAD
Kolegij: Kontroling
Mentor: dr. sc. Neda Vitezić
Student: Tomislav Gerić
Smjer: Menadžment
Lipanj 2013.
SADRŽAJ
1.UVOD .......................................................................................................................... 1
1.1. Problem, objekt i predmet istraţivanja ................................................................. 1
1.2. Svrha i ciljevi rada ................................................................................................ 1
1.3. Znanstvene metode ............................................................................................... 2
1.4 Struktura rada ........................................................................................................ 2
2. KONTROLING KAO PODSUSTAV UPRAVLJANJA ....................................... 3
2.1 Pojam i znaĉaj kontrolinga za upravljanje ............................................................ 5
2.2 Podruĉja i funkcije kontrolinga ............................................................................. 6
2.3 Strategijski i operativni kontroling ........................................................................ 8
2.4. Instrumenti kontrolinga ...................................................................................... 11
3. INTERNA REVIZIJA KAO FUNKCIJA NADZORA ....................................... 13
3.1 Pojam i uloga interne revizije .............................................................................. 13
3.2 Znaĉaj i osnovni zadaci interne revizije ............................................................. 15
3.3 Povezanost kontrolinga i interne revizije ............................................................ 18
3.4 Usporedba obiljeţja interne revizije i kontrolinga .............................................. 19
3.5. Kontroling i interna revizija u konceptu društveno odgovornog poslovanja ..... 21
3.5.1 Pojam i aspekti društvene odgovornosti ....................................................... 22
3.5.2 Mjerenje aspekata društvene odgovornosti .................................................. 24
3.5.3 Društvena interna revizija ............................................................................. 25
3.5.4 Utjecaji na poduzeće ..................................................................................... 26
4.FUNKCIJE KONTROLINGA I INTERNE REVIZIJE NA PRIMJERU
PRIVREDNA BANKA ZAGREB ............................................................................. 29
4.1 Uloga i funkcije sluţbe kontrolinga PBZ ............................................................ 31
4.2 Zadaci interne revizije u banci ............................................................................ 37
4.3 Aspekti društveno odgovornog poslovanja ......................................................... 49
4.3.1 Donacije ........................................................................................................ 52
4.3.2 Sponzorstva .................................................................................................. 55
5.ZAKLJUČAK .......................................................................................................... 58
LITERATURA: ........................................................................................................... 61
1
1.UVOD
U današnje vrijeme poslovanja moţe se reći da poduzeće posluje u vrlo nestabilnoj okolini što
znatno oteţava poslovanje. Kako bi poslovni subjekt opstao i uspješno poslovao na trţištu,
presudan moţe biti i najmanji detalj. Obzirom da instrumenti i funkcije mogu pomoći u
ostvarivanju ciljeva sluţi nam unutarnja kontrola. Pod unutarnjom kontrolom spadaju
kontroling i interna revizija te se pomoću njih uspješno prati poslovanje. Nadalje, otklanjaju
se nedostaci ili poboljšavaju poslovni rezultati promatranog subjekta. Neizostavan dio u
današnjem poslovnom vokabularu je i društvena odgovornost koja predstavlja bitan segment.
1.1. Problem, objekt i predmet istraživanja
Kontroling u današnje vrijeme gospodarske krize dobiva sve više na vaţnosti kako bi se
njegovi alati iskoristili u svrhu dobivanja najboljih poslovnih rezultata. Ovaj rad bavit će se
bankarskim poslovanjem, obzirom da kontroling i interna revizija ĉine dio tog poslovanja,
kako navedene funkcije pridonose i utjeĉu na rad banke, koja je uloga interne revizije u banci,
kontrolinga kao jedne od upravljaĉkih funkcije. Dotaknut će se vrlo popularan pojam u zadnje
vrijeme, društvene odgovornosti i vidjeti kako se ona provodi u bankarskom poslovanju i
vidjeti kakav je utjecaj kontrolinga i interne revizije na društveno odgovorno poslovanje
banke.
Problem istraživanja rada su primjena kontrolinga i interne revizije na primjeni bankarskog
poslovanja, gdje se dolazi do predmeta istraživanja; ustroj i funkcioniranje sluţbe
kontrolinga, sluţbe interne revizije, na primjeru Privredne banke Zagreb kroz procedure
sastavljanja zadanih izvještaja.
Navedeni problem i predmet istraţivanja povezuje se sa realnim objektima, kontroling i
bankarstvo, interna revizija i bankarstvo, te bankarsko poslovanje kao takvo.
1.2. Svrha i ciljevi rada
Svrha istraţivanja je ispitati i prikazati znaĉajke kontrolinga i interne revizije u domeni
bankarskog poslovanja.
2
Cilj rada je istraţiti funkcije i zadatke sluţbe kontrolinga i interne revizije kao elemenata u
uspješnom poslovanju banke u vremenima ekonomske krize.
Iz toga proizlaze i pomoćni podciljevi:
1. Funkcija kontrolinga u poslovanju banke
2. Uloga interne revizije u radu banke
3. Povezanost kontrolinga i interne revizije
4. Ulogu društveno odgovornog poslovanja banke.
1.3. Znanstvene metode
U znanstvenom istraţivanju, formuliranju i prezentiranju teme korištene su u odgovarajućim
kombinacijama brojne znanstvene metode: induktivna i deduktivna metoda, metoda
deskripcije, metoda klasifikacije, komparativna metoda, metoda analize i sinteze te metoda
kompilacije.
1.4 Struktura rada
Struktura znanstvenog rada prikazana je u pet dijelova.
U prvom dijelu, Uvodu, navedeni su problem istraţivanja, predmet i objekt, svrha i ciljevi
istraţivanja, znanstvene metode i struktura rada.
Naslov drugog dijela, KONTROLING KAO PODSUSTAV UPRAVLJANJA, ispitivat će se
pojam i znaĉaj kontrolinga za upravljanje, koja je vaţnost kontrolinga za poslovno
odluĉivanje, koja su podruĉja i funkcije kontrolinga, te kojim se instrumentima kontroling
sluţi u svom djelovanju.
Treći dio, pod naslovom INTERNA REVIZIJA KAO FUNKCIJA NADZORA definirat će se
pojam i uloga interne revizije, utvrditi znaĉaj i osnovni zadaci interne revizije, vidjeti postoji
li povezanost kontrolinga i interne revizije, te u kojem je odnosu društvena odgovornost sa
kontrolingom i internom revizijom, koji su aspekti društvene odgovornosti i kako se oni
mjere.
3
U ĉetvrtom dijelu, KONTROLING I INTERNA REVIZIJA NA PRIMJERU : PRIVREDNA
BANKA ZAGREB istraţivat će se uloga i funkcije sluţbe kontrolinga Privredne banke
Zagreb, koji su zadaci interne revizije u izvještavanju u Privrednoj banci Zagreb te koji su
aspekti društveno odgovornog poslovanja u banci te kako banka pridonosi na tom podruĉju.
Zadnji, peti dio je ZAKLJUĈAK u kojem ćemo sumirati istraţivanje.
4
2. KONTROLING KAO PODSUSTAV UPRAVLJANJA
U razdobljima pogoĊenom ekonomskom krizom poĉinje se javljati potreba za ulaganje
dodatnog napora u rješavanju odreĊenih poteškoća koje su se našle pred poduzećem. Stoga
dolazi do sve veće ekspanzije kontrolinga, jer njegova osnovna funkcija usmjerena je na
postizanje što veće efikasnosti poslovanja. Globalizacija trţišta kroz posljednjih nekoliko
godina dovela je do znaĉajnih zaokreta u poslovanju. Potrošaĉi postaju sve zahtjevniji po
pitanju cijene, ali i kvalitete što takoĊer dovodi do zasićenja trţišta za neograniĉenim
koliĉinama roba i usluga koje se nalaze u ponudi, što izaziva zaokret u naĉinu upravljanja i
donošenja strategija poslovanja poduzeća. U takvim uvjetima dolazi do ponude koja je veća
od potraţnje te do potrebe pronalaţenja novih naĉina privlaĉenja sve izbirljivijeg, a rezultat
promjene uvjeta poslovanja poduzeća je razvoj nove discipline zvane kontroling.
Jedan od najznaĉajnijih problema proširenja i razvoja suvremenog poduzeća je smanjenje
preglednosti nad cjelinom poslovanja te sve manje usklaĊenost posjednih organizacijskih
jedinica. Tako naraslim poduzećem je sve teţe uspješno upravljati. Funkcije kontrolinga u
današnjim uvjetima poslovanja predstavljaju alat bez kojeg nije moguće zamisliti moderno
korporativno upravljanje, te iste pruţaju putokaz rukovodstvu za donošenje poslovnih odluka.
Kako uspješno uvesti, organizirati te odrţavati funkcije kontrolinga u bankama, ali i drugim
financijskim institucijama, pitanja su na koja se neprestano traţi odgovor više. Iako kontroling
u bankama nije obiĉno ustrojen kao zaseban organizacijski dio, funkcije kontrolinga su
najvećim dijelom prisutne u planiranju, upravljaĉkom raĉunovodstvu i izvještavanju, analizi
pokazatelja i profitabilnosti proizvoda i usluga.
Od izuzetne je vaţnosti postaviti sustav temeljem kojeg se procjenjuje uĉinkovitost svakog
pojedinog proizvoda i usluge, svake pojedine investicije, te odrediti rokove u kojima će isti
postati profitabilni. Stoga specijalisti za kontroling moraju biti u mogućnosti prepoznati uska
grla i neiskorištene resurse te dati preporuke za unapreĊenje poslovanja temeljem financijskih
i upravljaĉkih izvještaja, vlastitih znanja i poznavanja bankarskog trţišta, kao i ostalih
raspoloţivih informacija. Cilj ovog rada je istaknuti ulogu funkcija kontrolinga u bankama i
potaknuti na razmišljanje o daljnjem razvoju kontrolinga, te predstaviti naĉine mjerenja
uspješnosti i profitabilnosti bankarskih proizvoda i usluga.
5
2.1 Pojam i značaj kontrolinga za upravljanje
Postoje mnogobrojne formulacije pojma kontrolinga i znaĉenja te rijeĉi. U ovom radu
nabrojane su samo neke od njih.
Kontroling se smatra suvremenom poslovnom funkcijom i struĉnom podrškom menadţmentu
budući da doprinosi transparentnosti te koordinaciji i integraciji poslovanja organizacije.
Postoje brojna istraţivanja o realnosti kontrolinga u organizacijama razvijenih trţišnih
gospodarstava kojima se dokazuju njegova vaţnost i "samorazumljivost" (Osmanagić-
Bednik, 2003, p. 177).
Naziv kontroling proizlazi iz angloameriĉke rijeĉi control, ĉije se podrijetlo moţe slijediti sve
do srednjeg vijeka. Kasnije se to razvilo u counter roll za biljeţenje svih novĉanih i robnih
kretanja. Ovdje i danas pod kontrolingom se podrazumijevaju „upravljanje“ i „utjecanje“, ali i
„drţanje pod kontrolom“, tj. obaviještenost o stanju stvari, ovladavanje postupcima i
dogaĊajima kao i ulozi „partnera vodstva“ davanje preporuka i djelovanje radi ostvarenja
vizija i strategija top menadţmenta (Ziegenbein, 2008, p. 23).
Znaĉenje kontrolinga ne mora nuţno biti istovjetno, ali mora definirati iste stvari situacije,
tako je moguće nekoliko definicija što je to kontrolinga. Kontroling ĉini jednu od
najznaĉajnijih funkcija u rješavanju konkretnih problema unutarnjeg i vanjskog
prilagoĊavanja poduzeća nadolazećim promjenama.
Jedna od najstarijih definicija kontrolinga prema Knoeppelu glasi: „ Kontroling je
upravljaĉka, ispitivaĉka, analitiĉka, sugestivna i savjetodavna funkcija koja na odvojen naĉin i
bez utjecaja vodi brigu o poslovanju poduzeća“. (Vitezić, 2011, autorizirana predavanja)
Jedno od viĊenja kontrolinga u smislu upravljanja moţe biti sljedeće: '' Kontroling predstavlja
funkciju unutar sustava managementa kojom se povećavaju njegova efikasnost i efektivnost, a
time i sposobnost prilagoĊavanja promjenama unutar i izvan poduzeća. Koordinacija i
integracija pojedinih podsustava managementa jest naĉin na koji kontroling realizira svoju
ulogu''. (Osmanagić Bedenik, 2003, p. 177)
U nadzoru kontrolinga nalazi se cjelokupno poslovanje poduzeća, dok su plan i analiza samo
jedan dio. Objekti kontrolinga su zapravo sve funkcije u poduzeću kojima kontroling mjeri
6
uĉinkovitost. Kontroling promatra sve ono što jest ili bi trebalo biti predmetom promatranja
menadţmenta.
Kontroling je neminovnost modernog poslovanja te koncept bez kojeg je teško zamisliti
suvremeno upravljanje, bez kojeg je teško razumijeti funkcioniranje poduzeća u cjelini.
Kontroling se primarno temelji na raĉunovodstvu, ali ne samo na raĉunovodstvu. On ulazi u
sve dijelove poduzeća te promatra sve funkcije poduzeća. Promatra viziju i strategiju, sustav
kontroliranja, informiranja, organiziranja i upravljanja ljudskim resursima.
U ameriĉkoj teoriji i praksi ĉesto se umjesto pojma kontroling koristi i pojam „upravljaĉka
kontrolna funkcija“ (The management control function) kao proces kojim menadţment utjeĉe
na ostale ĉlanice organizacije kako bi se ostvarila izabrana strategija poduzeća. Koncepcija
kontrolinga, zapravo, ukljuĉuje sve funkcije menadţmenta, posebice planiranje i kontrolu,
odnosno, usmjeravanje i uskladjivanje poslovnih procesa, informiranje, analiziranje i
savjetovanje.
2.2 Područja i funkcije kontrolinga
Primarna uloga kontrolinga je spajanje razliĉitih dijelova poduzeća u jednu cjelinu radi
stvaranja sveobuhvatnog pogleda na njegovo cjelokupno poslovanje. Povezuje parcijalne
organizacijske funkcije u jednu jedinstvenu cjelinu radi maksimizacije efikasnosti i
efektivnosti poduzeća.
Prema Vitezić (autorizirana predavanja), kontroling se smatra neizostavnom funkcijom unutar
sustava upravljanja, ĉija je osnovna zadaća usmjeravati poslovanje poduzeća ka ostvarenju
ciljeva. To znaĉi prikupljati i objedinjavati podatke i informacije na svim razinama,
analizirati, ocjenjivati, informirati i savjetovati menadţment i upravu u svrhu donošenja
pravovaljanih strateških i operativnih odluka.
Upravo je kontroling, kao sastavni dio upravljaĉke funkcije u poduzeću zaduţen za analitiĉku
obradu informacija objedinjujući sve menadţerske funkcije tj. planiranje, organiziranje,
upravljanje kadrovima, voĊenje i kontrolu. Rijeĉ je o upravljaĉki usmjerenoj koncepciji
kontrolinga jer dinamiĉna okolina i rizici nameću potrebu za ''koordinacijom izmeĊu sustava
ciljeva, planiranje, kontroliranje, analiziranje, organiziranje, upravljanje ljudskim resursima“
(Vitezić, 2008, p. 37).
7
Osnovna zadaća kontrolinga je usmjeravati poslovanje poduzeća prema ostvarenju
sveobuhvatnih ciljeva. To istovremeno znaĉi prikupljati i objedinjavati podatke i informacije
na svim razinama, analizirati, ocjenjivati, informirati i savjetovati menadţment i upravu u
svrhu donošenja pravovaljanih strateških i operativnih odluka ( Popović i Vitezić, 2009, p.
120).
Cilj kontrolinga je usmjeravanjem tj. analitiĉkom obradom informacija pruţiti pomoć pri
donošenju poslovnih odluka kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi. Ciljevi su uglavnom
strateški i odnose se na dugoroĉnu odrţivost i postizanje što bolje uĉinkovitosti ili efektivnosti
i kratkoroĉni, koji se odnose na postizanje što većih uĉinaka u postojeća ulaganja tj. na
postizanje uspješnosti ili efikasnosti. Normalno je da u realizaciji tako postavljenih ciljeva
krilatica ''prava informacija na pravom mjestu i u pravo vrijeme'' ima puni smisao i znaĉaj.
Sama informacija ne znaĉi ništa ako nije upotrebljena u prave svrhe tj. s namjerom
ostvarivanja odreĊenog uĉinka. Ako je rijeĉ o financijskim informacijama, raĉunovodstveni
informacijski sustav ima veliko znaĉenje i predstavlja ''sirovinu koju treba obraditi analitiĉkim
metodama i tehnikama i dati im oblik koji će osigurati kvalitetan finalni proizvod, a to je
poslovna odluka'' (Avellini-Holjevac, 2006, p. 137).
Zadatak kontrolinga je da utvrdi postojanje planova, koordinira pojedinaĉne planove i osigura
realizaciju sveobuhvatnog plana poslovanja sukladno s kratkoroĉnim i dugoroĉnim ciljevima
poduzeća te da uz pomoć postavljenog informacijskog sustava i postupaka analizira i korigira
te komunicira na svim razinama menadţmenta (Vitezić, 2008, p. 31).
Kontroling se opisuje kao savjetovna i upravljaĉka funkcija koja koordinira i integrira
menadţerske funkcije. Dakle, kontroling i menadţment, osim zajedniĉkih ciljeva, povezuje i
usmjerenost na ista podruĉja. Polazeći od upravljaĉki orijentirane koncepcije kontrolinga,
funkcije menadţmenta istovremeno predstavljaju podruĉja kontrolinga. Razliĉiti autori
navode razliĉite funkcije menadţmenta. Prema Fayolu, funkcije menadţmenta su planiranje,
organiziranje, nareĊivanje, koordiniranje i kontroliranje, dok su prema Druckeru funkcije
postavljanje ciljeva, organiziranje, motiviranje i komuniciranje, razvoj kadrova te mjerenje i
ocjenjivanje postignutih rezultata. Menadţment je profesija koja razvija tehnologiju efikasnog
i efektivnog upravljanja ljudskim sustavima, ciljno povezujući funkcije planiranja,
organiziranja, upravljanja ljudskim potencijalima i kontroliranja u zaokruţeni proces voĊenja
8
organizacija. Temeljne funkcije suvremenog menadţmenta, sukladno navedenom, bile bi:
planiranje, organiziranje, upravljanje ljudskim potencijalima i kontroliranje ( Zekić, 2007).
Osnovna podruĉja kontrolinga su: planiranje, kontrola izvršenja, analiziranje i informiranje.
Zadaća kontrolinga je da se utvrdi postojanje planova, koordinira pojedinaĉne planove i
osigura realizaciju sveobuhvatnog plana poslovanja sukladno kratkoroĉnim i dugoroĉnim
ciljevima poduzeća, te da uz pomoć postavljenog informacijskog sustava i metodoloških
postupaka analizira i korigira, te komunicira na svim razinama menadţmenta. Kontroling se
sluţi analitiĉkim metodama i tehnikama u cilju pruţanja kvalitetnih informacija za poslovno
odluĉivanje. S aspekta zaštite interesa vlasnika - dioniĉara i ostalih ulagaĉa, kao i s aspekta
upravljanja i upravljanja poduzećem od strane strane menadţementa i uprave, traţi se toĉno i
pravodobno objavljivanje svih bitnijih informacija koje se tiĉu poduzeća, ukljućujući
financijsku situaciju, poslovnu uspješnost i uĉinkovitost, rejting, pozicioniranost na trţištu,
odnos prema konkurenciji, odnos prema prosjeku grane, vrijednosti poduzeća itd. (Vitezić,
2008, p. 37).
Uvjetni subjekti procesa kontrolinga su menadţer, odnosno menadţment i kontroler.
Promatrano s aspekta kontrolinga i korištenja metoda i instrumentacija kontrolinga menadţer
je uvjetno pasivan subjekt, a kontroler je uvjetno aktivan subjekt. (Luković i Lebefromm,
2009, p. 5).
Upravljaĉki orijentirana koncepcija kontrolinga predstavlja sustav voĊenja i sustav izvoĊenja
ideja u poduzeću, pa se kontroling smatra parcijalnim sustavom unutar sustava voĊenja.
Prema toj koncepciji izvode se orginalne funkcije kontrolinga, tako da se ona moţe smatrati
sveobuhvatnom i najzrelijom koncepcijom kontrolinga ( Osmanagić- Bedenik, 2007,p. 80).
2.3 Strategijski i operativni kontroling
Kontroling se moţe naĉelno podijeliti na operativni i na strateški kontroling. Strateški
kontroling je odgovoran za savjetovanje odgovornih osoba u poslovnom subjektu pri
definiranju strateških ciljeva, analizi odstupanja te predlaganju korektivne akcije. Kod
definiranja cilja kontroling je odgovoran za definiranje ostvarljivosti, mjerljivosti, jasnoće i
vremenske komponente zacrtanog cilja te instrumenata pomoću kojih ce se ostvarenje cilja
pratiti.
9
Strateški kontroling ima za cilj i obvezu podršku u povećanju efektivnosti poslovanja,
znaĉi pruţanja „ pravih stvari (proizvoda i usluga) u pravo vrijeme “ u cilju zadovoljenja
trţišnih potreba. On je usmjeren na poboljšanje mogućnosti uspjeha poslovnog subjekta,
izgradnju njegovih potencijala rasta, te pripremu za brze promjene na trţištu (u okruţenju).
Za razliku od strateškog kontrolinga, operativni kontroling sluţi kao potpora
menadţmentu u svakodnevnom poslovanju, a povezano s time i odluĉivanju. Njegov je
primarni zadatak pomoc u povećanju efikasnosti poslovanja. To znaĉi da je on usmjeren ka
„ pruţanju što većeg outputa sa što manje inputa “. Pri tome operativni kontroling pomaţe pri
podizanju razine korištenja potencijala poslovnog subjekta, tj. povećanju rentabilnosti,
ekonomiĉnosti, oĉuvanju supstance i likvidnosti te pomaţe pri usklaĊenom korištenju
instrumenata operativnog upravljanja (Osmanagić- Bedenik, 2007, p. 43).
Strateški zadaci kontrolinga (Oĉko i Švigir, 2009, p. 39):
permanentan pogled u budućnost te na temelju analiza i trendova trţišta i konkurencije
– izrada strateških prognoza;
na temelju gospodarskih kretanja pomoć menadţmentu pri procjeni smjernica budućeg
poslovanja;
informiranje i savjetovanje menadţmenta na putu ostvarivanja vizije te podizanje
ukupne efikasnosti poduzeća (njegove vrijednosti);
pomoć menadţmentu pri oblikovanju ciljeva i njihova uravnoteţenja s pomoću
Balance Score Carda i to kvalitativno i kvantitativno;
permanentno promatranje okoline (makroekonomska kretanja, kupci, dobavljaĉi,
politiĉko i socijalno okruţenje), primarna usmjerenost prema okolini u kojoj
poduzeće djeluje ili se sprema na djelovanje;
pomoć SWOT analizom menadţmentu u otkrivanju svega dobrog i lošeg u poduzeću,
ali i okolini koja ga okruţuje;
pomoć pri upravljanju ljudskim potencijalima.
10
Operativni kontroling je instrument upravljanja poslovnim funkcijama, a usmjeren je na
ostvarivanje kratkoroĉnih i srednjoroĉnih ciljeva poslovanja poduzeća, dok mu je teţište na
poslovnoj i financijskoj uspješnosti poduzeća. Podruĉja djelovanja operativnog kontrolinga su
sve funkcije poduzeća: financiranje, prodaja, proizvodnja, ljudski potencijali ( ljudski resursi),
nabava, istraţivanje i razvoj, te opće i ostale djelatnosti i sluţbe. ( Vujević i Strahinja, 2009,
p. 339).
Operativni zadaci kontrolinga ( Oĉko i Švigir ,2009, p. 40):
kontinuirana komunikacija kroz cijelo poduzeće;
kontinuirani rad na unapreĊenju informacijskog sustava, s naglaskom na financijsko
raĉunovodstvenu sluţbu
aktivna suradnja na izradi operativnih planova;
utvrĊivanja relativnih veliĉina i pokazatelja nuţnih za razumijevanje stanja i kretanja
poslovnih dogaĊaja u poduzeću; utvrĊivanja standardnih veliĉina s obzirom na
djelatnost;
testiranja razliĉitih alata i instrumenata kontrolinga kao i brojnih ekonomskih
pokazatelja te odabiranje onih koji u dotiĉnom sluĉaju najbolje prikazuju najvaţnije
parametre za ocjenu poslovanja;
posebnu paţnju potrebno je posvetiti korelacijama izmeĊu razliĉitih veliĉina, tj.
postoje li one ili ne;
utvrĊivanje pozitivnih i negativnih trendova te prijedlozi poboljšanja;
izrade poslovnih izvještaja prema potrebama i specifiĉnostima poduzeća na dnevnoj,
tjednoj, mjeseĉnoj, kvartalnoj i godišnjoj razini i prema osnovnim hijerarhijskim
razinama (obiĉno tri razine – visoki, srednji i niţi menadţment);
iniciranje i organiziranje sastanaka na razliĉitim menadţerskim razinama – nakon što
su izvještaji završeni, moraju se prezentirati pred odgovornima. To je najĉešće prigoda
da se razvije konstruktivna rasprava, na kojoj je kontroler moderator, ali jednako tako i
aktivni sudionik diskusije koji apsolutno vlada materijom i svim potrebnim podacima.
11
2.4. Instrumenti kontrolinga
Za razliku od instrumenata koji se koriste u prirodnim znanostima i inţenjerstvu, u ekonomiji
i poslovanju se sa razvojem instrumenata zapoĉelo tek prije stotinjak godina. Teorija
kontrolinga danas raspolaţe relativno velikim brojem instrumenata, a lista raspoloţivih
instrumenata se sve više proširuje. Za većinu postojećih instrumenata kontrolinga je
karakteristiĉno da se u teoriji daje njihov relativno detaljan prikaz, ali da, recimo, ne nalaze
praktiĉnu primjenu zbog velike kompleksnosti ili je primjena oteţana zbog nedostatka resursa
potrebnih za njihovu implementaciju i primjenu.
Zbog svega navedenoga kontroler treba imati širok raspon multidisciplinarnih znanja, i to
prije svega iz podruĉja (Oĉko i Švigir, 2009, p. 37)
financija i raĉunovodstva,
matematike, statistike,
informacijske tehnologije,
klasiĉne ekonomske teorije,
organizacije poduzeća,
strateškog i operativnog menadţmenta,
komunikacije,
upravljanja ljudskim resursima.
Kontroling ima zadatak uskladiti viziju, misiju i ciljeve poslovnog subjekta na svim
menadţerskim razinama kako bi se sve osobe u poslovnom subjektu bile svjesne ĉemu subjekt
teţi te formira korake za njihovo ostvarenje. Pri tome se sluţi raznim instrumentima, koji su
navedeni u tablici prema podjeli na instrumente strategijskog i operativnog kontrolinga i
prema podruĉju na koje se odnose.
12
Tablica 1.: Instrumenti strategijskog i operativnog kontrolinga
Područja kontrolinga Strategijski kontroling Operativni kontroling
PLANIRANJE Strategijski ĉinitelji
uspjeha
Koncepcija krivulje
iskustva
Ţivotni vijek proizvoda
SWOT analiza
Strategijska bilanca
Portfolio matrica trţišni
rast / trţišni udjel
Portfolio analiza
tehnologije
Matrica industrijske
privlaĉnosti / poslovne
snage
Raĉun usporedbe
troškova
Raĉun doprinosa
pokriću
Scoring- modeli
Proraĉun
Obraĉunske cijene
Analiza toĉke
pokrića
KONTROLA Benchmarking
Kontrola kvalitete
Analiza uzorka
Analiza odstupanja
INFORMIRANJE Uravnoteţena matrica
uspješnosti (Balanced
scorecard)
Sustavi ranog
upozorenja
Sustavi obraĉuna
troškova i uĉinka
ABC analiza
Pokazatelji
Sustavi pokazatelja
ORGANIZIRANJE Podjela rada
Organizacija procesa
Organizacijski priruĉnici
Upute, planovi,
programi,
smjernice
UPRAVLJANJE
LJUDSKIM
POTENCIJALIMA
Strukturiranje rada
Sustavi razvoja suradnika
Oblikovanje karijere
Sustavi
nagraĊivanja
Stilovi upravljanja
Izvor: Osmanagić Bedenik, 2004, p. 250
13
3. INTERNA REVIZIJA KAO FUNKCIJA NADZORA
Interna revizija kao dio nadzora ima vaţnu funkciju u poslovanju svakog poduzeća, pa tako i
banke, te je kod banaka je ona posebna izraţena i predviĊena zakonom. U sljedećem
poglavlju obradit će se pojam interne revizije, kako ona djeluje kao funkcija nadzora, koje su
njene osnovne funkcije i zadaće, koja je povezanost kontrolinga i interne revizije. Osvrnut će
se i na povezanost korporativnog upravljanja sa kontrolingom i revizijom te samim time i sve
popularnijim terminom društvene odgovornosti.
Unutarnja revizija dio je kontinuiranog praćenja sustava unutarnjih kontrola banke i njezina
internog postupka za procjenu kapitala jer osigurava neovisnu procjenu adekvatnosti i
poštivanja utvrĊenih politika i postupaka banke. Kao takva, funkcija unutarnje revizije
pomaţe višoj upravi i odboru direktora u efikasnom i djelotvornom obavljanju njihovih
prethodno opisanih odgovornosti.
Vaţnost unutarnje revizije kao jedne od kljuĉnih kompomenti modernog poslovanja i
gospodarenja imovinom je u stalnom porastu. Da bi se neracionalnosti mogle otkloniti, a
ciljevi ostvariti uz što manji utrošak sredstava, uz znanje i iskustvo ĉelnika i menadţmenta
vrlo je korisno izvršiti nezavisnu i struĉnu provjeru svakog pojedinog procesa u sustavu što
omogućava unutarnja revizija.
(http://pifc.mfin.hr/hr/doc_hr/HR_Kodeks_strukovne_etike_UR_2005.pdf, 19.05.2013)
3.1 Pojam i uloga interne revizije
Internu reviziju se moţe definirati kao nezavisnu struĉnu funkciju u poduzeću sa svrhom
ispitivanja, ocjenjivanja i pruţanja pomoći upravi i menadţmentu u operacionalizaciji
poslovnih aktivnosti ( Popović i Vitezić, 2009, p.120).
Prema The Institute of Internal Auditor’s (IIA) interna revizija je aktivnost neovisnoga,
objektivnog uvjeravanja i konzultiranja osmišljena kako bi se povećala vrijednost organizacije
i poboljšalo njezino poslovanje. Ona pomaţe organizaciji da ostvari svoje ciljeve tako što
unosi sustavan i discipliniran pristup vrednovanju i poboljšanju djelotvornosti procesa
upravljanja rizikom, kontrole i korporativnog upravljanja ( IIARF, 2007, p. 29).
14
Zbog sve većih ekonomskih i gospodarskih promjena u poslovnom okruţenju ekonomskih
subjekata, interna revizija je vaţan instrument pomoću kojeg se menandţeri opskrbljuju
vaţnim analizama, procjenama, savjetima i informacijama o aktivnostima organizacije i o
ostvarivanju postavljenih ciljeva. Na taj naĉin, interna revizija pruţa dodatni, viši stupanj
nadzora u poduzećima i bankama.
S obzirom na vrste interne revizije postoje tri hijerarhijske razine interne revizije:
Financijska revizija
Revizija poslovanja
Upravljaĉka revizija
Financijska revizija usmjerena je na ispitivanje vjerodostojnosti financijskih izvještaja. Bavi
se rješavanjem operativnih problema iz podruĉja raĉunovodstva i operativnih financija.
Glavni cilj financijske revizije je procijeniti pouzdanost raĉunovodstvenog sustava i
financijskih izvještaja koja iz njih proizlaze. U svojim izvješćima daje prijedloge i mjere za
otklanjanje uoĉenih nepravilnosti i nedostataka.
Revizija poslovanja razvila se iz financijske revizije i obuhvaća šire podruĉje od financijske
analize. Usmjerena je na procjenu kvalitete poslovnih funkcija. Odnosi se na ispitivanje
uĉinkovitosti poslovnih funkcija te pritom obuhvaća sve poslovne funkcije u poduzeću kao
primjerice prodajna, kadrovska itd.
Upravljačka revizija predstavlja najvišu hijerarhijsku razinu interne revizije u poslovnoj
organizaciji. Usmjerena je na provjeru uĉinkovitosti poslovanjai ocjenjuje stvarno stanje
poslovanjau skladu s postavljenim ciljevima. U izvještajima upravljaĉke revizije
menadţmentu se predlaţe varijante kako ostvariti moguće uĉinke pa pored nadzornog znaĉaja
poprima sve više i savjetodavni znaĉaj ( Popović i Vitezić, 2009, p.120).
Upravljaĉki koncept interne revizije podrazumijeva ocjenu postupka i procesa koji su vezani
za unaprijeĊivanje etiĉkih vrijednosti osiguranje uĉinkovitog upravljanja i odgovornosti
menadţmenta, uĉinkovite informiranosti o rizicima, kontrolama i dr. ( Popović i Vitezić,
2009, p.120).
15
Reviziju obavljaju kompetentne nezavisne osobe na naĉin da prikupljaju i procjenjuju dokaze
o usklaĊenosti kvantitativnih informacija i pojava s utvrĊenim kriterijima (naĉelima,
standardima, propisima, politikama i sl.) o ĉemu podnose i pisano izvješće. (Popović i
Vitezić, 2009, p. 15). Elementi neovisnosti i objektivnosti oduvijek su bili osnovna znaĉajka
uĉinkovitih aktivnosti svih unutarnjih revizija. ( Akrap i suradnici, 2009, p. 254).
Interni revizori trebaju osigurati da se naĉela koorporativnog upravljanja i aspekti društvene
odgovornosti nalaze u planovima i budu sastavni dio poslovne politike poduzeća. Ciljevi koje
interni revizori trebaju izvršiti su (Vitezić,2003, p. 154):
UnaprijeĊivati etiku i vrijednosti unutar poduzeća,
Osigurati uĉinkovito izvoĊenje rukovoĊenje i odgovornost,
Uĉinkovito razmijenjivati i priopćavati podatke o rizicima i kontrolama po pojedinim
podruĉjima u poduzeću,
Uĉinkovito koordinirati aktivnostima vezanim uz informiranje Odbora, eksternih i
internih revizora i menadţmenta.
3.2 Značaj i osnovni zadaci interne revizije
Interna revizija je neovisna i objektivna aktivnost sa svrhom davanja struĉnog mišljenja koja
se rukovodi filozofijom dodatne vrijednosti s namjerom postizanja što veće efikasnosti
poslovanja.
Uloga interne revizije definirana je od strane uprave i vlasnika organizacije. Njezina svrha je
povećanje dodatne vrijednosti i poboljšanja poslovnih operacija. Zadaci koji su postavljeni
pred nju bitno su se izmjenjivali kroz sam proces razvoja interne revizije. Danas se osnovni
zadaci vezani za upravljaĉki koncept i ciljeve interne revizije mogu promatrati sa dva osnovna
podruĉja :
16
1. ocjena upravljaĉkih procesa u cilju poboljšanja i ostvarivanja ciljeva gdje će revizori:
ocijeniti dizajniranje i uvoĊenje etiĉkih normi, njihovu uĉinkovitost te vezano s
tim postavljanje odreĊenih ciljeva, programa i aktivnosti
ocijeniti postoji li odgovarajuća informacijska tehnologija koja podrţava i
potpomaţe realizaciju strateških i operativnih ciljeva
ocijeniti jesu li pojedinaĉni ciljevi poslovnih aktivnosti usklaĊeni s
cjelokupnim vrijednostima i općim ciljevima u poduzeću
2. ocjena uĉinkovitosti upravljanja rizicima i ocjena uĉinkovitosti i djelotvornosti sustava
internih kontrola i spreĉavanju rizika vezanih za proces upravljanja, izvoĊenja
poslovnih operacija i informacijski sustav u poduzeću kroz sljedeće aktivnosti(
Popović i Vitezić, 2009, p.122):
ocijeniti pouzdanost i cjelovitost financijskih i operativnih informacija s
obzirom na uĉinkovitost kontrola i sustava upravljanja rizicima
ocijeniti uĉinkovitost i djelotvornost poslovnih operacija kroz procjenu rizika
koji bi mogli utjecati na ekonomiĉnost i djelotvornost poslovanja
ocijeniti toĉnost iskazivanja imovine i zaštititi imovinu i mogućih rizika zbog
slabosti kontrola
ocijeniti usklaĊenost sa zakonima, regulativom i ugovorima.
Zadatak je interne revizije da istraţuje, ispituje i ocjenjuje efikasnost sustava internih kontrola
i sustava upravljanja rizicima u djelovanju svakog pojedinog poslovnog sustava te da
izvješćuje o nalazima i predlaţe rješenja menadţmentu. Uloga interne revizije u procesu
poslovnog odluĉivanja proizlazi poglavito iz ĉinjenice da interna revizija utvrĊuje pouzdanost,
realnost i integritet financijskih i operativnih informacija koje dolaze iz razliĉitih
organizacijskih dijelova, a na temelju kojih se donose odgovarajuće poslovne odluke na svim
razinama upravljanjama. Tako se u svom svakodnevnom poslu menadţeri na svim razinama u
organizaciji oslanjaju na informacije koje osigurava odjel interne revizije. Prethodna
revizorova provjera i verifikacija informacija ĉini poslovno odluĉivanje pouzdanijim,
sigurnijim i brţim jer se temelji na informacijama provjerenim od struĉnih, objektivnijh i
17
neovsinih osoba. Planiranje, organiziranje, voĊenje i kontrola u većoj se ili manjoj mjeri
temelje na tim informacijama. (Tušek,B., Sever S.,www.hrcak.srce.hr/file/41335, 22.4.2013.)
Zbog toga se ĉesto istiĉe, da u suvremenim uvjetima interna revizija predstavlja
znaĉajan faktor bez kojega se ne moţe zamisliti efikasno upravljanje poduzećem i u
tom kontekstu se ona smatra produţenom rukom menadţmenta. Za razliku od eksterne
revizije ĉiji je nastanak i razvoj u pravilu iniciran zakonskim ili strukovnim propisima i
pravilima, interna revizija nastaje i razvija se najĉešće kao potreba poduzeća u kontekstu
boljeg procesa upravljanja i izvršenja planiranih ciljeva. Zato se naglašava kako je
interna revizija servis menadţment koji je utemeljen “ kako bi nadzirao raĉunovodstveni
sustav, i sustav internih kontrola poradi pruzanja pomoci u ostvarivanju planiranih
ciljeva“ (Spremić, 1996, p.149).
Interna revizija ima zadatak da poboljša bilo koji proces unutar poduzeća koji će kao ishod
imati povećanje rezultata ( uĉinka, prihoda, dobiti, dodane vrijednosti ili pak smanjenje rizika
u poslovanju bilo koje vrste ( operativni, financijski, upravljaĉki i sl.) (Vitezić, 2009, p. 19).
Interna revizija je viši oblik nadzora, tj. kontrola iznad drugih kontrola, pa zbog toga interni
revizori ne smiju oblikovati ni uvoditi kontrole već je njihova osnovna zadaća nezavisno
ocijeniti funkcioniranje već postojećih kontrola ( Popović i Vitezić, 2009, p. 125).
Interna revizija, koju organizira menadţment banke, ima zadatak nadzirati i ocjenjivati
funkcioniranje cjelokupnoga poslovanja te pratiti ostvarivanja unaprijed postavljenih ciljeva i
zadataka. Ona takoĊer utvrĊuje pouzdanost, objektivnost i realnost financijskih izvješća, ali i
svih informacija koje se koriste u poslovanju banke.
U bankama interna revizija bavi se pitanjima koja se javljaju kod organiziranja i provoĊenja
funkcija interne revizije i unutarnje kontrole, pokriva poslovanje cjelokupne kreditne
institucije, ukljuĉuje ulogu nadzornog odbora, uprave, izvršne menadţere, interne revizore,
sistem odgovornosti, specifiĉna pitanja pojedinih podruĉja u banci, osigurava putokaz za
definiranje troškovnog efikasnog programa interne revizije nudeći elemente za rad unutarnje
kontrole, sastoji se od godišnjih izdanja i separata te specifiĉnih programa interne revizije i
unutarnjih kontrola za podruĉja rada uobiĉajena u kreditnim institucijama, sadrţi upitnike
18
unutarnje kontrole, ciljeve revizije, procedure verifikacije, smjernice za reviziju, procedure
revizije, sadrţi objašnjenja i tumaĉenja potrebne za praksu interne revizije i unutarnje
kontrole, sadrţi zahtjeve i preporuke u pogledu unutarnje kontrole i unutarnje revizije iz
svjetske prakse, predstavlja nezaobilazan i neprocjenjiv alat za predsjednike odbora, uprava,
direktore, ĉlanove nadzornih odbora, ĉlanove odbora interne revizije te na kraju za one kojima
je prvenstveno namijenjen - interne revizore i zaposlene na poslovima unutarnjih kontrola, za
sve one u bankarskoj djelatnosti koji trebaju i traţe dublje razumijevanje funkcije interne
revizije i unutarnje kontrole.
3.3 Povezanost kontrolinga i interne revizije
Interna revizija moţe se pratiti kroz tri osnovna segmenta – kao financijska revizija, revizija
poslovanja i upravljaĉka revizija. Ona je naknadni nadzor, ima formalnu organizacijsku
strukturu i odbor interne revizije kao krovno tijelo, a osnovni kriteriji prema kojima se
rukovodi su ciljevi i politike poduzeća u skladu sa standardima interne revizije, te zakonskim
propisima. Osim toga, u postupku obavljanja interne revizije revizor se rukovodi i kodeksom
profesionalne etike te pravilima odbora interne revizije. Sam postupak odvija se prema
unaprijed dogovorenim fazama koje zapoĉinju planiranjem interne revizije, ispitivanjem i
prikupljanjem informacija, a završavaju analizom te izvješćivanjem. Rezultati se prezentiraju
u odreĊenoj formi, a odlikuje ih objektivnost, saţetost i jasnoća sa naglaskom na prijedlog
rješenja.
Danas je jasno da se upravo interna revizija razvijala u pravcu produţene ruke menadţmenta i
kao takva u svom razvoju poĉela prikupljanje i posve drugaĉijih podataka i informacija za
potrebe što kvalitetnijeg izvještavanja svih koji poduzimaju poduzetniĉki pothvat. Danas
interna revizija predstavlja funkciju poduzeća koja objektivno i neovisno pomaţe poduzeću
pri ispunjavanju ciljeva i zadataka sa naglaskom na stalnoj teţnji poboljšanja poslovanja.
Svako poduzeće samo odreĊuje koji su mu ciljevi, a interna revizija u skladu sa potrebama
poduzeća procjenjuje da li su otklonjeni ili minimizirani rizici koji mogu rezultirati lošijim
rezultatom poslovanja. Interna revizija procjenjuje uĉinkovitost upravljanja rizicima,
kontrolira i savjetuje. ( http://jasminaocko.wordpress.com/tag/interna-revizija-2/ 11.4.2013)
Paralelno sa razvojem interne revizije, ali i razvojem informatiĉke tehnologije poĉinje se
razvijati kontroling. Iako su mu ciljevi i zadaci vrlo sliĉni internoj reviziji, ipak postoje i
19
znaĉajne razlike. Kontroling nema formalnu organizacijsku strukturu, ne postoji tijelo koje
nadzire rad kontrolera, mjesto kontrolinga odreĊuje svako poduzeće prema svojim
sklonostima i ne postoje kontrolerski standardi niti su kontrolerska izvješća na bilo koji naĉin
standardizirana. Ciljevi kontrolinga više su vezani uz mjerenje uĉinaka i efikasnosti
poslovanja kao i uspjeha ili neuspjeha na trţištu te ocjenu zadovoljstva kupaca, nego na
ispitivanje objektivnosti i realnosti financijskih izvještaja te nadzora nad izvršenjem
zakonskih propisa.
Kontroling je u potpunosti neovisno tijelo koje ima zadatak pratiti kvalitativne i kvantitativne
rezultate poslovanje poduzeća, primjenjivati razne modele detektiranja stanja i kretanja
poslovnih aktivnosti kako bi pravodobno otkrivalo eventualno smanjenje efikasnosti i
efektivnosti te raznim simulacijskim instrumentima projicirao buduće moguće scenarije
poboljšanja. Razlikuje se i sam poloţaj internih revizora i kontrolera u poduzeću. Interni
revizori ĉesto moraju nastupati kritiĉki pri ocjenjivanju predmeta revizije, provode ispitivanja
djelatnika, inspekciju, promatranje, dokazuju postojanje nepravilnosti, spreĉavaju eventualne
zloupotrebe, ĉime direktno pomaţu i usko suraĊuju sa eksternom revizijom.
Kontroling, s druge strane, nije opterećen teretom pronalaţenja i dokazivanja neĉije
eventualne krivnje, već jednostavno mjeri efekte loših poslovnih poteza. Osim kvantitativnim
podacima, znatno više od interne revizije bavi se kvalitativnim podacima i na taj naĉin
pomaţe menadţmentu pri donošenju poslovnih odluka, pa se osjeća njihova veća povezanost
sa menadţmentom. (http://jasminaocko.wordpress.com/tag/interna-revizija-2/ 11.4.2013)
3.4 Usporedba obilježja interne revizije i kontrolinga
Iako su ciljevi i zadaci interne revizije i kontrolinga vrlo sliĉni, ipak postoje znaĉajne razlike
izmeĊu te dvije discipline. Unutar funkcije kontrolinga ne postoje odreĊeni standardi i
standardizirani izvještaji. Bitno je napomenuti da interni revizori ĉesto moraju nastupati
kritiĉki, provode ispitivanja, inspekcije, dokazuju postojanje nepravilnosti, sprjeĉavaju
eventualne zlouporabe, a zbog toga vrlo usko suraĊuju s eksternomrevizijom. Za razliku od
interne revizije, kontroling mjeri efekte loših poslovnih poteza.
20
U sljedećoj tablici prikazano su karakteristike i funkcije, te razlike i sliĉnosti izmeĊu te dvije
funkcije.
Tablica 2.: Usporedba interne revizije i kontrolinga
INTERNA REVIZIJA KONTROLING
Ovisno o situaciji, mijenja teţište svoga rada
(od sluĉaja do sluĉaja ili redovito)
Neprekidani, kontinuirano vrednovanje
informacija, ekonomska pratnja kod
operativnog upravljanja
Neutralna i nezavisna s obzirom na cilj (ne
daje naputke) Sudjeluje u oblikovanju cilja poslovanja
Redovito na mjestu dogaĊaja Vrednuje primljene podloge i informacije,
rijetko na mjestu dogaĊaja
Neizravna veza s ciljem poduzeća (smanjenje
rizika i povećanje ekonomiĉnosti efektivnosti) Usmjeren k cilju poduzeća
Primjenjuje instrumente nadzora u
raĉunovodstvu i drugim poslovnim podruĉjima Uvodi upravljaĉko raĉunovodstvo
Snima ĉinjenice, usmjerenje na
dokumentiranost i preventivno na budućnost Izravno usmjeruje i priprema za budućnost
Ispituje toĉnost podataka Polazi od toĉnosti podataka
Ispituje primarno urednost, svrhovitost,
djelotvornost i uĉinkovitost poslovnih procesa
Potiĉe i ispituje informacije s obzirom na
njihovu prikladnost kao podršku za
upravljanje
Izvor: Vitezić, 2011/2012. Kontroling –autorizirana predavanja
21
Kontroling i interna revizija su sluţbe koje djeluju u funkciji rukovoĊenja i upravljanja.
Kontroling je podrška upravljanju i rukovoĊenju kroz koordinaciju i integrativnu funkciju
informiranja i savjetovanja o svim bitnim pitanjima za poslovno odluĉivanje. Interna revizija
je podrška upravi i vlasnicima jer kroz ispitivanje pravilnosti i uĉinkovitosti internog
kontrolnog sustava, upravljanja rizicima i upravljaĉkih procesa, nadzire sve operativne i
upravljaĉke aktivnosti. ( Popović i Vitezić, 2009, p. 133).
3.5. Kontroling i interna revizija u konceptu društveno odgovornog poslovanja
Primjena društvene odgovornosti poduzeća znaĉajno se razvila i proširila u posljednjih
desetak godina te je uvelike raznolika. Do toga dovodi više ĉimbenika: globalizacija, bolje
obrazovani potrošaĉi i osvještenije graĊanstvo, razvoj informacijskih tehnologija, bolja
organiziranost civilnog sektora, rast potraţnje za socijalno osjetljivim investicijama.
Nezanemariv utjecaj na proširenost društvene odgovornosti imala je ĉinjenica da su trţišni
lideri u mnogim zemljama promicali i zagovarali upravo ovakav naĉin korporativnog
ponašanja, te da se društveno odgovorno ponašanje poduzeća pokazalo zaista korisnim za
poduzeća u gotovo svim aspektima poslovanja, ukljuĉujući i financijsku uspješnost i
dugoroĉnu odrţivost. Odgovorno poslovanje se odnosi na naĉin na koji ljudi razmišljaju i
donose odluke, kako se ponašaju, te kakav uĉinak njihove aktivnosti imaju na zajednicu.
Poduzeća i zaposlenici stalno se suoĉavaju sa situacijama koje zahtijevaju teške i brze odluke.
Društvena odgovornost takoĊer ovisi o kontekstu u kojem se dogaĊa, o potrebama poduzeća,
o upravljaĉkoj praksi i korporacijskoj kulturi tvrtke, o tradiciji pojedine zemlje i mnogim
drugim ĉimbenicima, tako da ne postoji jedinstveni recept za njeno uvoĊenje i korištenje.
Uloga revizora u korporativnom upravljanju istaknuta je višestruko kroz principe i
preporukeraznih odbora, komisija i tijela u kojima se naglašava oitreba za vjerodostijnim
izvještavanjem o poslovanju prema vlasnicima, ali i svim ostalim sudionicima u poslovnom
upravljanju. U kontekstu društvene odgovornosti uloga internog revizora se još više
naglašava. Njegova uloga se ogleda u vaţnosti procjene rizika i kontrola vezanih za
ostvarenje ciljeva, strategiju i taktiku kao i cjelovitost i istinitost izvještavanja o poslovnim
rezultatima. (Vitezić, 2009, p. 19)
Danas se, uz financijsko izvještavanje kroz ekonomske pokazatelje, sve više javlja potreba za
izvješćivanjem o društvenoj odgovornosti organizacije. Uloga interne revizije je u tome da se
22
aspekti društvene odgovornosti nalaze u planovima i da budu sastavni dio poslovne politike
banaka. Konkretni zadaci interne revizije odnose se na ocjenu dizajniranja, uvoĊenja i
uĉinkovitosti, etiĉkih normi i vezano s tim postavljanje odreĊenih ciljeva, programa i
aktivnosti. Interni revizor mora razumjeti ciljeve koje postavi uprava banke te ih mora
povezati s revizijskim ciljevima. Ukoliko interni revizor uoĉi da ciljevi banke predstavljaju
rizik na odreĊenom podruĉju duţan je o tome obavijestiti upravu. TakoĊer, ukoliko se unutar
banke sastavljaju planovi u kojim se razvija strategija iznošenja općih i specifiĉnih ciljeva u
javnost, interni revizor mora nadgledati i pratiti ostvarenje tih planova. Kod interne revizije
takoĊer postoji standard Upravljanje koji naglašava i obvezu internog revizora da isptuje
etiĉnost i odgovorno voĊenje poduzeća.
Kao dio internog nadzora takoĊer se javlja kontroling kao funkcija koja ispituje, nadzire i
savjetuje, funkcija je okrenuta budućnosti te je dnevno prisutan u poslovanju i preventivne je
naravi.
Naime, funkcionalno gledajući cjelokupni sustav internog nadzora moţe se provoditi pomoću
internih kontrola koje su ugradjene u poslovne procese, te kroz nadziranje njihova
funkcioniranja što se osigurava dodatnom, višom razinom nadzora-internom revizijom i
kontrolingom ( Vitezić, 2009, p.14)
3.5.1 Pojam i aspekti društvene odgovornosti
U današnje vrijeme bitan dio korporativnog upravljanja ĉini pojam društvene odgovornosti.
Relativno nov pojam, meĊutim vrlo vaţan za sva poduzeća na trţištu jer podrazumijeva
odgovornost poduzeća prvenstveno za ekonomsko poslovanje, kao i odnos prema odrţivom
razvoju, pritom se misli na ekološko djelovanje i djelovanje na okolinu koja sudjeluje, bilo
izravno ili neizravno, na rad i funkcioniranje poduzeća.
23
Postoji više definicija društvene odgovornosti, a u nastavku donosimo tri najĉešće.
1. Europska komisija u svojim Smjernicama za politiku društvene odgovornosti
poduzeća (EC White Paper on Corporate Social Responsibility, 2003), društvenu
odgovornost poduzeća definira kao " koncept prema kojem poduzeće na dobrovoljnom
principu integrira brigu o društvenim pitanjima i zaštiti okoliša u svoje poslovne
aktivnosti i odnose s dionicima “.
2. WBCSD: Organizacija World Business Council for Sustainable Development
(WBCSD) koncept društvene odgovornosti poduzetnika opisuje kao “opredijeljenost
gospodarstva da pridonosi odrţivom gospodarskom razvoju, radeći sa zaposlenicima,
njihovim obiteljima, lokalnom zajednicom i cjelokupnim društvom na unapreĊenju
kvalitete ţivota” .
3. International Business Leaders Forum (IBLF) smatra da je društvena odgovornost
“promicanje odgovorne prakse u gospodarstvu koja gospodarstvu i društvu koristi te
olakšava ostvarenje društvenog, gospodarskog, ekološki odrţivog razvoja
maksimirajući pozitivan utjecaj gospodarstva na društvo, uz istovremeno svoĊenje
negativnih uĉinaka na minimum” ( Ćorić, 2008, p.21).
Društvena odgovornost podrazumijeva obvezu menadţmenta da stvara izbore i poduzima
akcije koje će doprinijeti dobrobiti i interesima društva i poduzeća. Razliĉiti ljudi razliĉito
tumaĉe aktivnosti koje pridonose društvenoj dobrobiti. Zato su definirana neka pravila koja bi
pomogla u jednakom vrednovanju tih aktivnosti.
Deset zapovijedi društvene odgovornosti poduzeća ( Buble, 2000, p. 102) :
1. Poduzmi korektivne akcije prije nego što se to izriĉito zahtjeva
2. Radi s graĊanima i društvenim grupama na rješavanju zajedniĉkih problema
3. Radi na uspostavljanu industrijskih standarda i propisa
4. Javno priznaj svoje greške
5. Ukljuĉi se u prikladne socijalne programe
6. Pomozi u rješavanju problema okoline
24
7. Prati promjene u društvenoj okolini
8. Uspostavi i poštuj korporacijska pravila ponašanja
9. Prihvati javne standarde o socijalnim pitanjima
10. Nastoji ostvarit profit na stalnoj osnovi.
U razvijenom demokratskom društvu, društvena odgovornost ukljuĉuje pojedinca,
predstavnike drţavne vlasti s pripadajućim institucijama te profitni i neprofitni sektor.
Ukupna briga za boljitak društva i stabilnu zajednicu, kao temeljni zahtjev, nameće suradnju
izmeĊu profitnog i neprofitnog sektora te drţavnih institucija - javne administracije.
Kao društveno odgovorni voditelji u profitnom sektoru, potrebno je razumjeti mjere,
izvještaje i uĉinke koje se proizvode prema socijalnom, gosodarskom podruĉju i utjecaju na
okoliš poslovnih operacija (radnji). Profitni sektor (business) je najutjecajnija institucija
danas. Kao takav, profitni sektor ima nemjerljiv utjecaj na eko sistem naše planete te na
društvena zbivanja, ukljuĉujući svakog pojedinca na planeti.
Društvena odgovornost profitnog sektora odnosno tvrtke - poduzeća ukljuĉuje posvećenost
tvrtke/poduzeća da djeluje pozitivno na odrţiv razvoj, ekonomiĉno i u svrhu zaštite okoliša,
poštujući i dopuštajući ukljuĉenost interesa svih dionika u zajednici. Odrţivost predstavlja
djelovanje s naglaskom na pametno korištenje obnovljivih izvora koje ne bi smjelo ugroziti
iste. Drugim rijeĉima, djelovanje ne smije ugroziti i prijeći u eksploataciju bez mogućnosti
obnavljanja i razvoja obnovljivih izvora.
3.5.2 Mjerenje aspekata društvene odgovornosti
Jedan od naĉina mjerenja, provoĊenja i nagraĊivanja predstavlja i Nacionalna mreţa za
društveno odgovorno poslovanje (www.dop.hr). Nacionalna mreţa za društveno odgovorno
poslovanje nezavisno je krovno tijelo sastavljeno od organizacija javnog, privatnog i civilnog
sektora koje okupljaju razne dionike zainteresirane za razvoj društveno odgovornog
poslovanja (DOP). Mreţa je osnovana u rujnu 2010. s ciljem intenziviranja dijaloga i
partnerstva organizacija koje provode DOP kako bi se kreirala zajedniĉka akcija i postigli
sinergijski uĉinci u razvoju društveno odgovornog poslovanja.
25
Ĉlanstvo u Nacionalnoj mreţi za DOP je dobrovoljno. NMDOP povezuje udruţenja i
partnerske organizacije predstavnike javnog, privatnog i civilnog sektora u Hrvatskoj koje
promoviraju društveno odgovorno poslovanje dok pojedinaĉno ĉlanstvo gospodarskih
subjekata ili pojedinaca nije moguće. Organizacije mogu pristupiti Mreţi uz suglasnost svih
ĉlanova, te ukoliko zadovoljavaju kriterije.
Ciljevi Mreţe su: (http://www.dop.hr/?page_id=30 , 14.5.2013)
povećanje broja domaćih poduzeća koja strateški provode DOP
integracija DOP-a u javne politike
osvješćivanje graĊana o vrijednostima i vaţnosti DOP-a
stvaranje vlastitih dobrih praksi DOP-a.
3.5.3 Društvena interna revizija
Društvena se revizija temelji na potrebi organizacije da stvori ravnoteţu u naĉinu na koji
planira i mjeri svoje trţišne i netrţišne aktivnosti te da dokaţe dosljednost izmeĊu onog što
organizacija ţeli ĉiniti i onog što doista i ĉini. Dosljednost izmeĊu planova i rezultata vodi k
integritetu koji vlasnicima, zaposlenicima, klijentima i općoj javnosti nudi povjerenje i
sigurnost u donošenju odluka.
Društvena revizija pomiĉe definiciju odrţivosti od usko usmjerenoga financijskoga raĉuna
dobiti i gubitka prema širem nizu vrijednosti koji ukljuĉuje društveni, ekološki, ekonomski,
kulturni, ljudski i fiziĉki aspekt. Društvena će revizija ispitati procedure i uĉinke društvenih i
trţišnih aktivnosti organizacije u odnosu na svoje definirane ciljeve i svoju vanjsku i
unutarnju poziciju. Organizacije koje primjenjuju društvenu reviziju preuzimaju odgovornost
za izazove koji su širi od obiĉne profitabilnosti te prihvaćaju ĉinjenicu da danas organizacije
trebaju djelovati sa znatnom briţnošću.
Društvenu reviziju moţe koristiti bilo koji tip organizacije. Ona omogućuje organizacijama
mjerenje vlastitog djelovanja unutar podruĉja društvene, ekološke i financijske odrţivosti.
Svaka organizacija treba sama odrediti kriterije odrţivosti. Za razliku od financijske
odrţivosti koja se išĉitava iz raĉuna dobiti i gubitka, društvena revizija je metodologija kojom
26
organizacija stvara vlastite vrijednosti temeljene na onome što ona sama i njezini dionici
smatraju vaţnim. Temeljem toga njezini klijenti mogu odluĉivati ţele li suraĊivati s
organizacijom. Direktna veza izmeĊu financijskog i društvenog aspekta voĊenja društvenog
poduzeća je u budţetiranju društvenih aktivnosti. Mnogi društveni ciljevi i poneki društveno
operativni kriteriji ĉine organizaciji financijski trošak. Kao konaĉni rezultat, obje će revizije,
financijska i društvena, biti predstavljene kao jedan dokument. MeĊutim, izvjesno je da će
trebati nekoliko godina da se to dogodi. U meĊuvremenu, oba bi revizijska izvješća trebala
biti predstavljena barem u isto vrijeme (Freer Spreckley, 2008, p. 18).
3.5.4 Utjecaji na poduzeće
Postoje razni utjecaji društveno odgovornog poslovanja i ponašanja na poslovanje poduzeća, a
ovdje će se objasniti neka od njih. Odluĉivanje je sastavni dio svakodnevnog ţivota ljudi. Ono
moţe biti pod utjecajem emocija ili razuma, a najĉešće je pod utjecajem i jednog i drugog.
Poslovno odluĉivanje je svako odluĉivanje izvan sfere privatnosti. Dok je rezultat bilo kakvog
odluĉivanja odluka. Situacije u kojima se moraju donositi odluke veoma su razliĉite pa
menadţment mora stalno procjenjivati uvjete u kojima treba djelovati.
Tako se dolazi do pravnih utjecaja u koje spada Zakonska regulativa – kontroliranje poslovnih
aktivnosti u specifiĉnim djelatnostima, kao npr. proizvodnja igraĉaka, hrane, itd. TakoĊer
drţavne agencije – zaduţene za provoĊenje i poštivanje zakona, npr. korektivni tekstovi
propagandnih poruka radi dovoĊenja potrošaĉa u zabludu prvobitnim porukama. Svoj utjecaj
na odluke ima i politika kroz pritisci posebnih interesnih skupina, koje kontroliraju poslovanje
poduzeća. itd. Tu spadaju: Udruge za zaštitu potrošaĉa, Udruge nezaposlenih, Udruge
umirovljenika. U konkurentske utjecaje ubrajamo aktivnosti koje poduzimaju konkurentska
poduzeća kako bi utjecala jedna na druge, ali i na društvo. Etiĉki utjecaji su "etiĉko”
donošenje odluka i "samo-kontrola” pri voĊenju poduzeća kao što su etiĉki kodeksi, uredi za
ţalbe zaposlenika i kupaca. Ne postoji jedan, univerzalni standard za procjenu da li je nešto
etiĉno ili ne. Sve ovisi o situaciji. No, postoji zlatno pravilo – djeluj na naĉin kako bi oĉekivao
da drugi djeluju prema tebi; univerzalni princip - djeluj na naĉin da je rezultat toga od znaĉaja
za što veći broj ljudi.
Globalizacija je kreirala nove mogućnosti za poduzeća, ali istovremeno i povećala njihovu
organizacijsku kompleksnost, a izloţenost poslovnih aktivnosti na drugim trţištima dovela je
do veće odgovornosti poduzeća na globalnoj razini. Briga za imidţ i ugled ima vaţnu i stalno
27
rastuću ulogu u konkurentskom poslovnom okruţenju; traţi se sve više i više informacija o
proizvodima i uslugama poduzeća.
Financijski stakeholderi u donošenju financijskih odluka idu izvan tradicionalnog financijskog
izvještavanja i traţe informacije za bolje identificiranje faktora uspjeha i rizika poduzeća i
njihov stav prema javnom mišljenju. Kako raste uloga znanja i inovacija za konkurentnost
poduzeća, ona imaju sve veći interes za zadrţavanje visoko struĉne i kompetentne radne
snage.
Potreba za donošenjem odluka postoji u svim organizacijama i svim vrstama poslova.
Menadţeri kao donositelji poslovnih odluka utjeĉu na velik broj ljudi: kupce, dioniĉare,
zaposlene i šire javnosti. Rezultate svojih poslovnih odluka menadţeri najbolje mogu vidjeti u
izvještajima o profitu poduzeća, u napretku i zadovoljstvu zaposlenih, u ekonomskom
blagostanju zemlje itd.
Situacije u kojima se moraju donositi odluke veoma su razliĉite, pa menadţment mora stalno
procjenjivati uvjete u kojima treba djelovati. Te uvjete moţe karakterizirati pouzdanost
(sigurnost), rizik i neizvjesnost (nesigurnost):
pouzdanost, kada se sa sigurnošću moţe utvrditi nastupanje odreĊenog
dogaĊaja i kad donositelj odluke moţe pouzdano predvidjeti posljedice tog
dogaĊaja. Ovdje je rijeĉ prvenstveno o rutinskim odlukama.
rizik, kad rezultati nisu sigurni, već su poznate vjerojatnosti za razliĉite
rezultate. U tim se uvjetima donosi najveći broj odluka, i to upravo onih koje
su od najveće vaţnosti – strategijske odluke. Kao poseban sluĉaj rizika javlja
se situacija dvojbe, u kojoj se zna za postojanje dva moguća dogaĊaja
(rješenja), ali se ne mogu utvrditi odnosi preferencije meĊu njima.
neizvjesnost, kad se naslućuje što bi se sve moglo dogoditi, ali nema dovoljno
informacija za predviĊanje svih mogućih dogaĊaja niti utvrĊivanja
vjerojatnosti nastupanja bilo kojeg od njih.
Kvaliteta donesenih odluka, pored onoga što se objektivno moţe utvrditi, ovisi i o nekim
subjektivnim ĉimbenicima kao što su: dobra i objektivna informiranost donositelja odluka,
motiviranost za odluĉivanje, odgovornost za odluke koje se donose te adekvatna raspodjela
moći i utjecaja u poduzeću. Svaki od navedenih ĉimbenika u većoj ili manjoj mjeri utjeĉe na
28
kvalitetu poslovnog odluĉivanja. Njihov utjecaj na donošenje odluka moţe biti pozitivan ili
negativan. Dakle, za kvalitetu poslovnog odluĉivanja nije bitno samo postojanje ili
nepostojanje nekog od ovih ĉimbenika.
Društvena odgovornost je stupanj do kojeg menadţeri neke organizacija obavljaju aktivnosti
koje štite i poboljšavaju društvo izvan sluţenja direktnim ekonomskim i tehniĉkim interesima
organizacija.
Postoje dva pristupa u definiranju odgovornosti (obveza) poduzeća: klasiĉni pristup Miltona
Friedmana (Hinson,2010, str. 499) koji govori da je jedina obveza poduzeća maksimiziranje
vrijednosti dionica za ulagaĉa. S druge strane, postoji suvremeni pristup ĉija je poanta da su
poduzeća su odgovorna za odrţavanje i poboljšavanje društvenog bogatstva.
Tvrtke obiĉno donose najvaţnije odluke na najvišoj razini. Informacije se skupljaju na niţim
razinama, predaju se višim razinama, koje ih dalje obraĊuju, a konaĉan rezultat je proces
strateškog odluĉivanja tvrtke. U proces donošenja poslovnih odluka, danas tvrtke sve više
uvode i društvenu odgovornost kao dio utjecaja na krajnju odluku.
Tvrtke postaju svjesne da je javni imidţ tvrtke od velike vaţnosti pa se ukljuĉuju u mnoge
dobrotvorne akcije, razna sponzorstva, itd. Prilikom donošenja bilo koje odluke, donositelj se
treba odgovorno ponašati i razmišljati o posljedicama odluke koju donosi. Što su odluke
vaţnije, odgovornost treba biti veća, jer se i rizik povećava. Svaki menadţer koji ţeli dobro
raditi i završiti svoj ţivotni vijek kao menadţer, mora biti sposoban donositi profesionalne
poslovne odluke na dobrobit svih onih na koje se te odluke odnose.
29
4. FUNKCIJE KONTROLINGA I INTERNE REVIZIJE NA PRIMJERU
PRIVREDNE BANKE ZAGREB
Privredna banka Zagreb d. d. u samom je vrhu hrvatskog bankarstva s dugim kontinuitetom
bankarskog poslovanja. Osnovana je 1966. godine te je pravna slijednica Banke NRH
osnovane 1962. U svim etapama svoje povijesti Privredna banka Zagreb bila je nositelj
najvećih investicijskih programa u razvoju turizma, poljoprivrede, industrijalizacije,
brodogradnje, elektrifikacije i cestogradnje te je postala sinonimom za gospodarsku vitalnost,
kontinuitet i identitet Hrvatske. U prosincu 1999. godine uspješno je završena privatizacija
Privredne banke Zagreb d.d. Bivša Banca Commerciale Italiana (BCI) je kupnjom 66,3 posto
dionica Privredne banke Zagreb d.d. postala novi većinski dioniĉar, a Drţavna agencija za
osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka zadrţala je udjel od 25 posto uz dvije dionice. BCI
je postala dijelom grupacije Gruppo Intesa, vodeće talijanske financijske grupacije, koja se
ubraja meĊu deset najvećih europskih bankarskih grupa.
Privredna banka Zagreb tako je postala sastavnicom grupacije Gruppo Intesa. Tijekom 2002.
godine manjinski udio u vlasništvu PBZ-a stekla je Europska banka za obnovu i razvoj. U
sijeĉnju 2007. godine spajanjem Bance Intesa i Sanpaolo IMI, Privredna banka Zagreb postaje
ĉlanica grupe Intesa Sanpaolo. Privredna banka Zagreb d.d. i dalje je svojom poslovnom
strategijom usmjerena na suvremene oblike bankarskog poslovanja i nove proizvode,
potvrĊujući time imidţ dinamiĉne i moderne europske banke koja slijedi zahtjeve trţišta i
svojih klijenata.
Temeljni kapital Banke u iznosu od: 1.907.476.900,00 kuna, uplaćen je u cijelosti i podijeljen
je na 19.074.769 dionica svaka nominalne vrijednosti od 100,00 kuna po dionici.
(www.pbz.hr; 11.5.2013)
Upravu banke ĉini 7 osoba. Nadzorni odbor takoĊer ĉini 7 osoba; predsjednik odbora,
zamjenika predsjednika i ĉlanovi odbora. Na sljedećem grafiĉkom prikazu prikazana je
organizacijska shema Privredne banke Zagreb koja je aktualna u ovoj godini.
30
Grafički prikaz 1.: Organizacijska shema ustoja u Prvrednoj banci Zagreb
Izvor: www.pbz.hr, 11.05.2013.
31
4.1 Uloga i funkcije službe kontrolinga PBZ
Kontroling u Privrednoj banci Zagreb spada u Grupu poslova raĉunovodstva, poreza,
kontrolinga i općih poslova kao i upravljanje projektima, upravljanje sigurnošću,
korporativno upravljanje podacima te koordinaciju Grupe poslova za upravljanje i kontrolu
rizika i Grupe poslova IT i operacija.
Kontroling je usko povezan s raĉunovodstvom i internom revizijom te usko sudjeluju
prilikom izrade i konsolidacije financijskih izvještaja. U nastavku će se navesti primjer rada
kontrolinga kroz izradu godišnjeg financijskog izvješća.
Proces izrade Godišnjeg izvješća radi se na godišnjoj bazi, a poĉinje nakon zakljuĉka
poslovne godine. Uz Sektor raĉunovodstva u proces su ukljuĉene i druge organizacijske
jedinice u Banci, kao i ĉlanice PBZ Grupe. Godišnje izvješće radi se u skladu s
MeĊunarodnim standardima financijskog izvješćivanja (MSFI), a revidirano je od strane
neovisnog revizora koji izdaje revizorsko mišljenje.
Proces se moţe podijeliti na ĉetiri odvojena dijela:
1. Izrada/priprema metodologije za godišnje izvješće
Tijekom godine, Direkcija za raĉunovodstvenu regulativu i upravljanje porezima prati
dogaĊanja vezana uz MeĊunarodne standarde financijskog izvješćivanja. Ukoliko doĊe do
objava novih standarda ili izmjena u postojećim, potrebno je razmotriti eventualne implikacije
na objave u Godišnjem izvješću.
Kada su potrebne izmjene u izgledu temeljnih financijskih izvješća (Izvještaj o financijskom
poloţaju, Raĉun dobiti i gubitka) ili je potrebno prikupiti dodatne podatke koji nisu traţeni
prethodne godine, Direkcija za raĉunovodstvenu regulativu i upravljanje porezima o tome
obavještava Direkciju izvješćivanja u Sektoru raĉunovodstva. Nakon dogovora, analitiĉar iz
Direkcije izvješćivanja mijenja metodologiju kako bi se podaci iz Glavne knjige Banke
prenijeli u Godišnje izvješće u skladu s raĉunovodstvenom regulativom.
32
2. Priprema financijskih podataka
Nakon zakljuĉka godine, analitiĉar u Direkciji izvješćivanja podatke iz Glavne knjige Banke
uz pomoć MS Accessa prebacuje u excel datoteku i to sukladno unaprijed zadanoj
metodologiji. Nakon prebacivanja obavlja se logiĉka kontrola kako bi se osiguralo da su sva
konta Glavne knjige obuhvaćena i prebaĉena u formu Godišnjeg izvješća. Dodatna kontrola je
usporedba Godišnjeg izvješća s financijskim izvješćima iz Magnitude aplikacije koje se radi
za potrebe vlasnika Banke. S obzirom da se financijska izvješća iz Magnitude aplikacije
takoĊer temeljena na MSFI, eventualne razlike mogu sugerirati pogrešku u jednom ili drugom
izvješću, ili metodološku razliku. Pregled razlika izmeĊu dva izvješća analiziraju Direkcija za
raĉunovodstvenu regulativu i upravljanje porezima i Direkcija izvješćivanja te donose odluku
treba li se u metodologiji Godišnjeg izvješća što promijeniti.
Po završetku osnovnih izvještaja za Banku, potrebno je izraditi i konsolidirana financijska
izvješća. U tu svrhu Direkcija izvješćivanja prikuplja financijske podatke od subsidijara koje
objedinjava u konsolidacijskoj tabeli. Zatim se provoĊenjem konsolidacijskih postupaka
kreira izvješće za PBZ Grupu.
Osim Izvještaja o financijskom poloţaju i Raĉun dobiti i gubitka, u Direkciji izvješćivanja
izraĊuju se i Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, Izvješće o novĉanim tokovima te Izvješće o
promjenama glavnice, za Banku i PBZ Grupu. Svi izvještaji se u excel formi dostavljaju u
Direkcija za raĉunovodstvenu regulativu i upravljanje porezima.
3. Priprema kvalitativnih podataka
Bilješke uz financijska izvješća sadrţavaju detaljniju razradu stavki iz Izvještaja o
financijskom poloţaju i Raĉuna dobiti i gubitka, kao i razne dodatne kvalitativne i
kvantitativne objave. Direkcija izvješćivanja priprema dodatne tabele koje su potrebne za
pojedine bilješke. Kao baza se uvijek koriste bilješke iz prošlogodišnjeg izvješća, koje se
aţuriraju i nadopunjavaju po potrebi.
33
Direkcija za raĉunovodstvenu regulativu i upravljanje porezima kontaktira Ured Uprave za
ekonomska istraţivanja i strateško planiranje koji piše "Pregled hrvatskog gospodarstva
tekuće godine" kao uvodnog dijela Godišnjeg izvješća.
TakoĊer, Sektor kontrolinga sudjeluje u sastavljanju opisa "Izvješća Uprave o stanju ovisnih
društava Banke i financijskim rezultatima PBZ Grupe". Po potrebi prikupljaju se dodatni
podaci iz organizacijskih dijelova Banke ili od subsidijara kako bi se aţurirao "Opis
poslovanja Banke" i "Grupa". Tajništvo Banke aţurira "Upravljaĉku strukturu" i "Izjavu o
primjeni kodeksa korporativnog upravljanje u Privrednoj banci Zagreb d.d." u suradnji sa
ostalim relevantnim organizacijskim dijelovima Banke. Ured Uprave za korporativne
komunikacije izraĊuje "Pregled aktivnosti u sklopu PBZ-ovog programa društvene
odgovornosti".
Godišnje izvješće sadrţi "Izvješće predsjednika Nadzornog odbora" i "Izvješće Uprave o
stanju Banke". Prijedlog sadrţaja pisama priprema se u Direkciji za raĉunovodstvenu
regulativu i upravljanje porezima, te se šalje na odobrenje u Ured Uprave.
Kad je Godišnje izvješće kompletirano daje se neovisnom revizoru na dodatni pregled. Nakon
što revizori daju svoju suglasnost i izdaju revizorsko mišljenje, Godišnje izvješće se dostavlja
u Ured Uprave za korporativne komunikacije koji organizira tiskanje dokumenta.
4. Publikacija i distribucija
Ured Uprave za korporativne komunikacije s marketinškom agencijom dogovara dizajn
Godišnjeg izvješća. Nakon što agencija pripremi materijal za tisak, on se u obliku pdf
dokumenta dostavlja u Banku na posljednji pregled prije slanja u tiskaru.
Konaĉno i uvezano Godišnje izvješće u Banku mora biti zaprimljeno prije odrţavanja Glavne
skupštine. Nakon skupštine distribuira se vlasnicima Banke i zainteresiranim klijentima
Banke. TakoĊer, u obliku pdf datoteke Godišnje izvješće objavljuje se na sluţbenim web
stranicama Banke.
34
Utoliko uvezano Godišnje izvješće nije zaprimljeno prije odrţavanja Glavne skupštine, na
Skupštinu se dostavlja ispisana i uvezana PDF verzija dokumenta.
Na grafiĉkom prikazu je postupak izvješćivanja prema stranim regulatornim tijelima koji
prikazuje koji sektori sudjeluju u pripremi, izradi i predaji financijskim izvještajima banke.
Grafički prikaz 1.: Proces izvješćivanja prema stranim regulatornim tijelima
Izvor: Publikacija Privredna banka Zagreb
35
Razlozi zbog ĉega se izraĊuju procedure su:
definiranje poslovnih procesa;
korištenje standardizirane dokumentacije u poslovnom procesu;
uspostavljanje kvalitetne komunikacije i suradnje izmeĊu organizacijskih dijelova
Banke ukljuĉenih u poslovni proces;
povećanje kvalitete poslovanja Banke i
odreĊivanje "vlasništva podataka" i odgovornosti za njihov sadrţaj i aţurnost
Sudionici u poslovnom procesu su:
Nadzorni Odbor Banke;
Uprava Banke;
Sektor raĉunovodstva;
Sektor kontrolinga;
Ured Uprave za ekonomska istraţivanja i strateško planiranje;
Tajništvo Banke;
Ured Uprave za korporativne komunikacije i
Ured centralne nabave.
Završne i prijelazne odredbe izrade godišnjih izvješća:
1. Procedura je napisana prema ARIS procesu koji je usuglašen s korisnicima.
2. Procedura je obvezujuća za sve sudionike poslovnog procesa.
3. Proceduru i izmjene procedure odobrava Odbor za upravljanje promjenama.
4. Kontrolu pridrţavanja odredbi Procedure provodi Sektor unutarnje revizije u okviru
svojih nadleţnosti.
Postupak procedure preuzet prema materijalima Privredne banke Zagreb. Na sljedećoj slici
prikazana je bilanca Privredne banke Zagreb kao izvještaj koji je priredila i izradila kontroling
sluţba prema financijskim podacima koji se godišnje objavljuju sluţbeno putem publikacije
koje izdaje Banka.
36
Tablica 3.: Bilanca Privredne banke Zagreb sa stanjem na dan 31.12.2011.
Izvor: Publikacija Privredna banka Zagreb
37
Uloga Sektora kontrolinga Privredne banke Zagreb je da pruţa podršku menadţmentu u
procesu odluĉivanja kroz izradu i koordinaciju u procesu planiranja i informiranja te analizu i
kontrolu financijskih efekata uzimajući u obzir ljudske, materijalne i informacijske resurse, a
radi ostvarivanja ciljeva na efikasan naĉin.
Sektor kontrolinga nema niţih mezo organizacijskih jedinica. Poslovi Sektora organiziraju se
matriĉno po timovima i po poslovnim podruĉjima:
a) Aktivnosti / Područje nadležnosti na razini Sektora:
struĉna pomoć pri izradi smjernica i postupaka za budţet i strateški plan te
koordinacija izrade kao i sama izrada
struĉna pomoć pri izgradnji i provoĊenju planiranja, financijske kontrole i
informiranja
suradnja pri definiranju ciljeva Banke i Grupe te usklaĊivanje parcijalnih ciljeva s
globalnim
sudjelovanje u drugim tijelima i odborima Grupe i Banke
b) Aktivnosti / Područje nadležnosti na razini timova / poslova:
Poslovi planiranja:
budţetiranje, planiranje, simulacije na razini poslovnih podruĉja
interpretacija i prezentacija planiranih veliĉina
konsolidacija (Banka i PBZ Grupa)
izvješća za poslovna podruĉja (Ulisse)
interpretacija i prezentacija izvješća
38
konsolidacija (Banka i PBZ Grupa)
izvješća za Upravu i Nadzorni odbor
Poslovi izvješćivanja
unaprjeĊenje dnevnih izvješća (Daily reports.)
unaprjeĊenje izvješćivanja i DWH
Poslovi kontrole troškova
budţetiranje i planiranje troškova
“what if“ analize
kontrola troškova za Banku, Grupu i supsidijare
kontrola troškova za poslovna podruĉja te vlasnike troškova
CAPEX i trošak amortizacije
Poslovi praćenja profitabilnosti
izvješća za poslovna podruĉja (MIS)
interpretacija i prezentacija izvješća
razvoj MIS-a
razvoj metodologije
profitabilnost PBZ Grupe
39
Tim / poslovi za poslovna područja
izvješća za poslovna podruĉja (MIS)
interpretacija i prezentacija izvješća
budţetiranje, planiranje i simulacija
Tim / poslovi za članice Grupe
izvješća za ĉlanice Grupe
interpretacija izvješća / rezultata
budţetiranje, planiranje i simulacije.
Grafički prikaz 3: Organizacijska struktura Sektora kontrolinga
Izvor: Privredna banka Zagreb, Sektor kontrolinga
Grafiĉkim prikazom predstavlja ranije objašnjen organizacijski ustroj poslova u Sektoru
kontrolinga u Privrednoj banci Zagreb.
40
4.2 Zadaci interne revizije u banci
Interna revizija ima bitnu ulogu u upravljanju i poslovanju banke pa će se prema izradi
izvješća vidjeti ĉime se interna revizija bavi i kako se provodi. U ovom dijelu analizirat će se
faze i dijelove izvješća i vidjeti koja je bit djelovanja interne revizije banke te po kojem se
metodološkom postupku izvodi.
Sukladno Zakonu o kreditnim institucijama i potrebama upravljaĉke strukture Interna revizija
kao dio sustava unutarnjih kontrola, organizirana je kao samostalan i neovisan dio Banke, koji
obavlja stalan nadzor nad cjelokupnim poslovanjem, te koji svojim savjetima i preporukama
pridonosi sigurnosti i unaprijeĊenju poslovanja Banke.
(Zakon o bankama, dostupno na: http//www.hnb.hr/propisi/zakoni-htm-pdf/h-zakon-o-
bankama.htm)
Unutarnja revizija dio je kontinuiranog praćenja sustava unutarnjih kontrola banke i njezina
internog postupka za procjenu kapitala jer osigurava neovisnu procjenu adekvatnosti i
poštivanja utvrĊenih politika i postupaka banke. Kao takva, funkcija interne revizije pomaţe
upravi i odboru direktora u efikasnom i djelotvornom obavljanju njihovih prethodno opisanih
odgovornosti.
Promatrano s općeg stajališta, interna revizija obuhvaća:
ispitivanje i vrednovanje adekvatnosti i djelotvornosti sustava unutarnjih kontrola;
preispitivanje primjene i djelotvornosti postupaka za upravljanje rizikom i
metodologija za procjenjivanje rizika;
preispitivanje upravljaĉkih i financijskih informacijskih sustava, ukljuĉujući
elektroniĉki informacijski sustav i usluge elektroniĉkog bankarstva;
preispitivanje toĉnosti i pouzdanosti raĉunovodstvene evidencije i financijskih
izvješća;
preispitivanje naĉina zaštite imovine;
preispitivanje sustava banke za procjenu kapitala u odnosu prema procjeni njezina
rizika;
41
ocjenjivanje ekonomiĉnosti i uspješnosti poslovanja;
testiranje transakcija i funkcionalnosti specifiĉnih postupaka unutarnje kontrole;
preispitivanje sustava uspostavljenih kako bi se osiguralo poštivanje odredaba zakona i
propisa, pravila ponašanja i provedba politika i postupaka;
testiranje pouzdanosti i pravodobnosti propisanog izvješćivanja i obavljanje posebnih
provjera.
Svaka banka treba imati trajnu funkciju interne revizije. U obavljanju svojih duţnosti i
odgovornosti uprava treba poduzeti sve potrebne mjere kako bi se banka mogla kontinuirano
oslanjati na adekvatnu funkciju unutarnje kontrole koja je primjerena njezinoj veliĉini i
prirodi njezina poslovanja. Te mjere ukljuĉuju osiguranje odgovarajućih resursa i osoblja
interne revizije za postizanje njezinih ciljeva.
Interna revizija obuhvaća sastavljanje plana revizije, ispitivanje i procjenjivanje dostupnih
informacija, obavještavanje o rezultatima i praćenje preporuka i pitanja. Odjel interne revizije
ispituje i ocjenjuje sveukupne aktivnosti banke u svim njezinim entitetima. On se ne treba
usredotoĉiti na jednu vrstu revizije, već treba koristiti najprimjereniju vrstu revizije, ovisno o
cilju revizije koji treba postići. Nadalje, odjel interne revizije ne treba se u tom smislu
ograniĉiti na provoĊenje revizije u razliĉitim odjelima banke. Umjesto toga, on treba posvetiti
posebnu paţnju provoĊenju revizije bankovne aktivnosti u svim entitetima banke koji su
ukljuĉeni u tu aktivnost. (http://www.hnb.hr/supervizija/papiri-bazelske-komisije/h-unutarnja-
u-bankama.pdf)
Uloga Sektora unutarnje revizije Privredne banke Zagreb je da u skladu sa Zakonom o
kreditnim institucijama funkcija interne revizije organizira se kao zasebni organizacijski dio
funkcionalno i organizacijski odvojen od aktivnosti koje revidira i drugih organizacijskih
dijelova Banke.
42
Sektor unutarnje revizije provodi stalni nadzor nad poslovanjem Banke i ĉlanica PBZ Grupe s
ciljem:
osiguravanja kontinuiranog i nezavisnog nadzora nad poslovanjem i procesima kako bi
se sprijeĉile ili otkrile nepravilnosti i anomalije ili riziĉna ponašanja / situacije,
procjenjujući funkcioniranje uspostavljenog sustava unutarnjih kontrola te njegovu
primjerenost da osigura uĉinkovito i djelotvorno upravljanje procesima Banke,
oĉuvanje imovine i zaštitu od gubitaka, pouzdanost i cjelovitost raĉunovodstvenih i
operativnih podataka i informacija, usklaĊenost procesa i postupaka sa pravilima
definiranim od strane korporativnih tijela Banke te internih akata i eksterne regulative.
osiguravanja savjetodavne podrške Banci i ĉlanicama PBZ Grupe, izmeĊu ostalog i
sudjelovanjem u projektima s ciljem kreiranja dodane vrijednosti i unaprjeĊenja
efikasnosti kontrola, upravljanja rizicima i upravljanja Bankom i ĉlanicama PBZ
Grupe.
osiguravanja nadzora nad sustavom unutarnjih kontrola ĉlanica PBZ Grupe
ukljuĉujući i nadzor i davanje smjernica funkcijama unutarnje revizije u istima.
podrške korporativnom upravljanju i osiguravanja visokom rukovodstvu i tijelima
Banke te regulatoru pravovremenih i sustavnih informacija o primjerenosti
uspostavljenog sustava unutarnjih kontrola i preporukama proizašlim na temelju
provedenih revizija.
Ukoliko Sektor tijekom revizije pojedinih dijelova poslovanja Banke utvrdi nezakonitost u
poslovanju ili kršenje pravila o upravljanju rizicima, zbog ĉega je ugroţena likvidnost,
solventnost ili sigurnost poslovanja Banke, duţan je o tome odmah obavijestiti Upravu i
Nadzorni odbor Banke te Hrvatsku narodnu banku.
Organizacijska struktura Sektora unutarnje revizije sastoji poslova u Sektoru koji su
organizirani u ĉetiri linije poslova:
Revizija poslovnica
Revizija riziĉnih plasmana poslovnim subjektima i stanovništvu
Revizija financija, raĉunovodstva, financijske kontrole, općih poslova i podrške
Revizija informacijske i komunikacijske tehnologije
43
Sektor unutarnje revizije nema niţih mezzo organizacijskih dijelova. Linije poslova
predstavljaju podjelu poslova prema potrebnim struĉnim znanjima.
a) Revizija poslovnica
Poslovi revizije poslovnica obuhvaćaju cjelokupno poslovanje sa stanovništvom osim
kreditnog poslovanja te upravljanje i kontrolu rizika iz domene poslova sa stanovništvom.
b) Revizija riziĉnih plasmana poslovnim subjektima i stanovništvu
Poslovi revizije riziĉnih plasmana poslovnim subjektima i stanovništvu obuhvaćaju:
depozitno poslovanje poslovnih subjekata
odobravanje i naplatu riziĉnih plasmana poslovnim subjektima i stanovništvu
upravljanje i kontrolu rizika iz domene odobravanja i naplate riziĉnih plasmana
poslovnim subjektima i stanovništvu.
c) Revizija financija, raĉunovodstva, financijske kontrole, općih poslova i podrške
Poslovi revizije financija, raĉunovodstva, financijske kontrole, općih poslova i podrške
obuhvaćaju:
raĉunovodstvo i financijsku kontrolu
opće poslove
ljudske resurse, pravne poslove i upravljanje porezima
operativne poslove
tuzemni i inozemni platni promet
rizniĉno poslovanje
investicijsko bankarstvo
brokerske poslove
upravljanje i kontrolu rizika iz domene navedenih aktivnosti
44
d) Revizija informacijske i komunikacijske tehnologije
Poslovi revizije informacijske i komunikacijske tehnologije obuhvaćaju razvoj i odrţavanje
informacijske i komunikacijske tehnologije Banke.
Aktivnosti / Podruĉje nadleţnosti su:
analiza rizika
izrada godišnjeg plana rada
provoĊenje revizija i istraga
praćenje razvoja projekata
periodiĉno izvješćivanje nadleţnih tijela
nadzor i davanje smjernica funkcijama unutarnje revizije u ĉlanicama PBZ
Grupe
Podruĉje rada prema Zakonu o kreditnim institucijama je:
1. ispitivanje i vrednovanje primjerenosti i djelotvornosti uspostavljenog sustava unutarnjih
kontrola
2. ocjena primjene i djelotvornosti postupaka upravljanja rizikom i metodologija za
procjenjivanje rizika
3. ocjena djelotvornosti i pouzdanosti funkcije praćenja usklaĊenosti
4. ocjena sustava obavještavanja korporativnih tijela i visokog rukovodstva
5. ocjena ispravnosti i pouzdanosti sustava raĉunovodstvenih evidencija i financijskih
izvještaja
6. ocjena strategija i postupaka procjenjivanja adekvatnosti internoga kapitala
7. revizija informacijskog sustava
8. provjera pouzdanosti sustava izvještavanja te pravodobnosti i toĉnosti izvješća propisanih
Zakonom o kreditnim institucijama te propisima donesenim na temelju Zakona o kreditnim
institucijama
9. ocjena naĉina zaštite imovine
10. ocjena sustava prikupljanja i valjanosti informacija koje se javno objavljuju u skladu sa
Zakonom o kreditnim institucijama
11. posebni poslovi i zadaci na zahtjev Uprave, Odbora za reviziju i Nadzornog odbora Banke
12. svi ostali poslovi koji su potrebni za ostvarivanje ciljeva unutarnje revizije.
45
Rezultati provedenih aktivnosti unutarnje revizije su godišnji plan rada, izvješća o svakoj
obavljenoj reviziji i periodiĉna izvješća nadleţnim tijelima.
Podloga za godišnji plan rada je dokumentirana procjena rizika koje se sastoji od popisa
podruĉja revizija, popisa procesa u Banci, mape rizika, kriterija za odabir prioriteta i drugih
relevantnih dokumenata i informacija potrebnih za ostvarenje ciljeva unutarnje revizije.
(Privredna banka Zagreb, Sektor unutarnje revizije)
Prilikom sastavljanja izvješća internog revizora potrebno je uzeti u obzir sljedeća obiljeţja
( Chambers, Selim i Vinten, 1993, p. 183) :
Objektivnost: Izvješća moraju biti ĉinjeniĉna i utemeljena na odgovorajućim
dokazima. Revizijski nalazi ne smiju sadrţavati predrasude.
Razumljivost. Izvješće je razumljivo samo ako je njegov sadrţaj sastavljen logiĉnim
slijedom. TakoĊer treba izbjegavati struĉne revizijske termine i nepotrebne
informacije.
Saţetost. Revizijski rezultati se u izvješćima navode posve kratko. U izvješćima je
potrebno izbjegavati nepotrebne pojedinosti.
Konstruktivnost. Izvješće treba pruţati pomoć i podršku korisnicima kako bi se
pronašla poboljšanja u poslovanju.
Pravodobnost. Izvješća se trebaju dostaviti na vrijeme kako bi se mogle poduzeti
pravovremene akcije.
Postupak sastavljanja revizorskog izvješća obuhvaća nekoliko faza. Proces izvješćivanja
zapoĉinje identifikacijom nalaza, pripremom nacrta izvješća kako bi se razvila rasprava o
nalazu i u svezi s tim donijele preporuke, rsaspravom elementima nalaza koji je ustanovljen
od strane menadţmenta tijekom prezentiranja nacrta izvješća, danim odgovorima na nalaz od
strane menadţmenta i konaĉno izdavanjem formalnog izvješća internog revizora koje pokriva
podruĉje ispitivanja. Kada je nalaz raspravljen s osobom odgovornom za dio koji je predmet
revizije, moţe se pripremiti nacrt revizijskog izvješća u kojem će se iznijeti nalaz i preporuke.
Nacrt se šalje izravno odgovornom menadţmentu za podruĉje koje je revidirano, koji treba
odgovoriti i u kratkim crtama predloţiti korektivne mjere. Interni revizor će usporediti
odgovore revidiranog subjekta s originalnim izvješćem te izdati konaĉno revizijsko izvješće. (
Vitezić, 2001, p. 343)
46
Sadrţaj izvješća interne revizije banke sastoji se od tri glavna dijela, a to su: Upravljaĉki
saţetak, Detaljno izvješće, Pojašnjenje procjene primjerenosti uspostavljenog sustava
unutarnjih kontrola te Prilozi uz izvješće.
1. Upravljaĉki saţetak
U upravljaĉkom saţetku navedeni su dijelovi revizije, predmet ispitivanja te vrijeme
izvršavanja postupka sa dobivenim informacijama, podatcima i dokumentacijom. Sastoji se
od tri dijela:
Opći podaci o revidiranom poslovnom odluĉivanju gdje se navodi stanje, koje je
zadano i koje je zateĉeno.
Ciljevi i obuhvat revizije gdje se kao ciljevi interne revizije navode primjena
eksternih propisa i internih akata, procjena primjerenosti uspostavljenog sustava
unutarnjih kontrola, procjena primjerenosti upravljanja rizicima, provjera statusa
rješavanja problematike utvrĊene prethodnim revizijama. Pod obuhvatom revizije
navode se ugovaranja oroĉenih depozita poslovnih subjekata, organizacija posla i
postupci rada u poslovnom procesu te knjigovodstveno evideniranje oroĉenih
depozita u poslovnim knjigama Banke i izvještavanja o istima.
Revizijska zapaţanja u kojima se navodi što je utvĊeno, da li je bilo pogrešaka u
radu, koje su bile pogreške, mogu li se iste pogreške otkloniti, provode se
detaljnije analize, utvĊuje se da li su prethodno otkrivene pogreške uklonjene,
procjenjuje se primjerenost uspostavljenog sustava unutarnjih kontrola. Nakon
toga revizor daje svoje mišljenje u kojem izdaje upozorenja, preporuke u svrhu
otklanjaja pogrešaka i potpore menadţmentu u svrhu poboljšanja poslovanja
Banke.
47
2. Detaljno izvješće
Podnosi se što je obavljeno, u kojoj mjeri, svaka stavka se zasebno ispituje te revizor daje
svoje zapaţanje, prijedlog naĉina rješavanja te navodi se nadleţna osoba i rok za rješavanje.
Navodi se koje su pogreške uoĉene, koji se sektor Banke odgovoran za rješavanje i
otklanjanje nepravilnosti te daju prijedloge i naĉine rješavanja.
3. Pojašnjenje procjene primjerenosti uspostavljenog sustava unutarnjih kontrola
Provodi se prema unaprijed zadanoj tablici koja je definirana prema propisima te se
zakljuĉuje koliko je sustav internih kontrola uĉinkovit u prepoznavanju rizika, u ophoĊenju i
ispitivanju internih akata. TakoĊer, daje se ocjena kontrola te se prikazuje postopak pogreške.
Moguća su šest stupnjeva ocjene sustava, od nije uspostavljen do ocjene izvrstan.
Na kraju izvještaja dodaju se prilozi koji obuhvaćaju popis obuhvaćenih dokumenata, akata i
informacija koji su korišteni u procesu unutarnjih kontrola, tabliĉno su pirikazani i
redoslijedom korištenja sortirani.
48
Tablica 4.: Procjena primjerenosti uspostavljenog sustava unutarnjih kontrola
Izvor: Privredna banka Zagreb
49
4.3 Aspekti društveno odgovornog poslovanja
Privredna banka Zagreb druga je najveća banka u Republici Hrvatskoj po visini bruto dobiti i
kontinuitetom poslovanja još od 1966. godine. Danas je Privredna banka Zagreb moderna i
dinamiĉna financijska institucija koja od 2007. godine posluje pod okriljem grupacije Intesa
Sanpaolo. Grupacija je meĊunarodno nagraĊivana za aktivnosti na podruĉju društveno
odgovornog poslovanja, posebice u segmentu ekološke osviještenosti. Privredna banka
Zagreb dijeli strategiju sa Intesa Sanpaolo grupom, a u kontekstu Republike Hrvatske nastoji
igrati proaktivnu ulogu u društvu te usmjerava napore u pokretanje i usmjeravanje ideja koje
će unaprijediti kvalitetu ţivota u drţavi. Tako ulaţe u obrazovanje i profesionalni razvoj
zaposlenika, aktivno donira i sponzorira projekte koji pridonose razvoju lokalnih zajednica,
kulturne dogaĊaje i manifestacije, društveno korisne projekte te znaĉajnu pozornost pridaje
utjecaju vlastitog poslovanja na okoliš. Projekt kojim se posebno ponosi jest “Upravljanje
osobnim financijama” pokrenut u suradnji s Hrvatskom udrugom banaka i još pet banaka
ĉlanica 2006. godine. Radi se o interaktivnim radionicama za graĊane, na kojima je do danas
sudjelovalo preko 1650 polaznika. Banka ove radionice smatra izuzetno bitnima za
ostvarivanje dugoroĉnog odnosa sa svojim klijentima, a posebno je zanimljiva meĊubankovna
suradnja gdje se cilj edukacije stanovništva stavlja ispred meĊusobne konkurencije, što je i u
svijetu rijetka pojava. (http://www.dop.hr/?p=1069, 14.5.2013)
Privredna banka Zagreb moderna je financijska institucija svjesna svoje uloge i ukupnog
utjecaja na hrvatsko društvo. Korporativne vrijednosti koje ugraĊuje u svakodnevno
poslovanje u sebi ukljuĉuju ne samo poslovni uspjeh, nego i brigu za ljude, okoliš i ukupno
poboljšanje kvalitete ţivota zajednice u kojoj djeluje. Poštivanjem regionalnih posebnosti
podruĉja na kojem poslujemo, stvaramo uzajamno povjerenje, osjećaj pripadnosti, a time i
lojalnost klijenata.
50
Kao dio korporativnog upravljavljanja istiĉe korporativne vrijednosti kao što su:
Integritet: ostvaruje ciljeve pošteno, ispravno i odgovorno, s punim i stvarnim
poštivanjem pravila, etiĉke profesionalnosti i ovdje navedenih vrijednosti.
Izvrsnost: postavljen je cilj kontinuiranog usavršavanja, dugoroĉno gledajući,
oĉekujući izazove, njegujući kreativnost u sluţbi inovacije, valorizirajući zasluge.
Transparentnost: temelj je svih aktivnosti, komunikacije, ugovora, kako bi njihovim
sugovornicima omogućili autonoman i svjestan izbor i odluke.
Poštivanje razliĉitosti: ţeli ujediniti teritorij koji pokrivaju, biti banka koja uspijeva
razmišljati o veliĉini, ali pri tome ne zanemariti pojedinca.
Jednakost: trudi se ukloniti svaku diskriminaciju i poštivati spolne, rasne, vjerske,
politiĉke, jeziĉne ili intelektualne razliĉitosti te razlike u godinama.
Vrijednost pojedinca: dijalog i slušanje svakog pojedinca dio je kontinuiranog
usavršavanja odnosa sa svim njihovim sugovornicima.
Odgovornost pri korištenju izvora: nastoji oprezno koristiti sve izvore, promovirajući
ponašanje koje je znaĉajno za usavršavanje, izbjegavajući razmetanje, odabirući
odrţivost.
Odnosi s dionicima (stakeholders) oĉituje se kroz jaĉanje povjerenja i unaprjeĊivanje odnosa
sa svim dijelovima društva koji su u interakciji s Bankom, a uvjet su kontinuiranog napretka
poslovanja. Svojim djelovanjem, cilj je ispuniti potrebe i oĉekivanja svih dionika, od brige za
potrebe klijenata, zaposlenika, razvoja lokalnih zajednica u kojima djeluje, brige o zaštiti
okoliša do stvaranja nove vrijednosti za dioniĉare.
S dionicima njeguje otvorenu dvosmjernu komunikaciju:
sustavno informira dionike tradicionalnim kanalima (press konferencije, priopćenja za
medije, intervjua i gostovanja u emisijama, oglašavanje) i on – line kanalima (web,
newsletter i dr.). Redovito izvješćuje o poslovanju Banke putem godišnjih izvješća i
ostalih specijalnih publikacija (Company Profile, Makroekonomske prognoze, Tjedne
prognoze i dr.). Za sve informacije vezane uz poslovanje PBZ-a, klijentima je na
raspolaganju e-mail [email protected] te besplatna telefonska linija 0800 365-365.
redovito prati vanjska istraţivanja trţišta, provode monitoring te vlastita istraţivanja
zadovoljstva zaposlenika, klijenata, fokus grupe.
51
Odnos sa klijentima je bitna stavka. Jedan od osnovnih preduvjeta poslovanja je povjerenje –
povjerenje koje daje kroz kredite te povjerenje koje prima kroz štednju. To je izuzetno bitan
proces, ne samo za funkcioniranje same banke nego i ukupnog trţišta i ekonomije. Povjerenje
je rezultat dugoroĉno stabilnih i kvalitetnih odnosa s našim klijentima koji se temelje na
dijalogu, transparentom poslovanju i kvaliteti ponuĊenihproizvoda i usluga.
Kako bi unaprijedili odnose s klijentima:
stavljeni su na raspolaganje brojni komunikacijski kanali - od široke mreţe poslovnica
za direktan kontakt, web stranicu, e-mail, besplatni info telefon, direktni mailing,
promotivne materijale i dr.
unaprijeĊen je sustav upravljanja prituţbama koje nastoje rješavati promptno i u
kojima prepoznaje mogućnosti za poboljšanja
posvetili su se sustavnom mjerenju zadovoljstva klijenata kroz brojna istraţivanja koja
pomaţu u kreiranju proizvoda prema ţeljama i potrebama razliĉitih grupa klijenata te
konstantno podupiru inovativna rješenja koja rezultiraju novim proizvodima s ciljem
da pridonesu razvoju društva u kojem se ţivi.
Za ostvarivanje poslovnih ciljeva nuţno je imati zadovoljne i motivirane zaposlenike. Oni su
nositelji razvoja kompanije te kljuĉni ĉimbenik uspješnog poslovanja. Stoga se u Privrednoj
banci Zagreb sustavno razvijaju sadrţaji koji potiĉu motiviranost zaposlenika. PBZ paţljivo i
temeljito planira razvoj i edukaciju svojih zaposlenika, ulaţe u stvaranje ugodnog radnog
okruţenja te nastoji omogućiti ispunjenje profesionalnih teţnji pojedinaca.
Interni komunikacijski sustav je vrlo dobro razvijen i dostupan svim zaposlenicima kroz
razliĉite kanale: Intranet, e-mail, interni ĉasopis “Moja banka”, interni bilten “PBZXpress” te
pilot-projekt interne web televizije.
Privredna banka Zagreb svojim dioniĉarima i financijskoj javnosti omogućava pravodobno,
jasno i objektivno informiranje o svom poslovanju kroz sve dostupne kanale i dokumente
(Godišnja i periodiĉna izvješća, Company Profile, Izvješće o korporativnom upravljanju,
Pregled aktivnosti s podruĉja društvene odgovornosti,www.pbz.hr, priopćenja za javnost,
razne prezentacije).
52
Osnovni cilj unaprjeĊenja sustava nabave je izgradnja dugoroĉnih odnosa s dobavljaĉima i
partnerima. Suradnju na obostrano zadovoljstvo produbljuju meĊusobnim dijalogom i
razmjenom znanja kao i profesionalnim pristupom te strogim poštivanjem pravila i procedura.
Veliki korak u tom smjeru bilo je uvoĊenje sustava E-procurement koji osigurava
transparentnost i praviĉnost u procesu odabira dobavljaĉa.
Privredna banka Zagreb djeluje na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske. U svome
poslovanju vodi raĉuna o razliĉitim zahtjevima i potrebama lokalnih zajednica te doprinosi
njihovom razvoju aktivnim angaţiranjem svojih regionalnih podruţnica.
Banka je otvorena za suradnju i dijalog s ne-profitnim i nevladinim organizacijama te se
spremno odaziva na inicijative koje doprinose ne samo ekonomskom već i socijalnom i
kulturnom napretku zemlje.
4.3.1 Donacije
Privredna banka Zagreb nastoji dati doprinos i pokazati svoju odgovornost prema široj
zajednici sponzorstvima i donacijama.
Ukljuĉena je aktivno u cijeli niz društveno korisnih projekata, a financijski pomaţe brojnim
humanitarnim i socijalnim ustanovama. Podupire programe edukacije, sportska društva te
brojne kulturne institucije i nastoji pridonijeti razvoju i poboljšanju ukupne kvalitete ţivota u
Republici Hrvatskoj.
Donacije u 2011. Godini iznose za znanost i obrazovanje 1.913.000 kn, za sport 2.881.000
kn, kultura 1.203.000 kn, u svrhu društvene solidarnosti 4.228.800 kn, te ostalo 1.306.000 kn
što ukupno iznosi 11.531.800 kn
PBZ je aktivno ukljuĉen u niz društveno korisnih projekata i financijski potpomaţe velik broj
humanitarnih i društvenih institucija. Naglasak u donacijskim aktivnostima je na djeci,
socijalno ugroţenim obiteljima te bolnicama i institucijama koje se brinu za bolesne i
nemoćne.
53
MeĊu mnogobrojnim donacijama PBZ u 2011. godini izdvojit će se samo neke:
Caritasova akcija “Za 1000 radosti”. Cilj kampanje je prikupljanje novĉanih
sredstava za tisuću hrvatskih obitelji s niskim prihodima. Devetu godinu
zaredom ukljuĉeni su u veliku Caritasovu akciju “Za 1000 radosti” . Osim što
donira novac, PBZ financijski potpomaţe kampanju kupnjom Caritasove
boţićne ĉestitke. Prošle godine sredstva su bila usmjerena na potporu obitelji u
kojima su oba roditelja hranitelja nezaposlena.
Donacija Zakladi za humanitarno razminiranje Hrvatske "Hrvatska bez mina" –
u iznosu od 700.000 kuna – za razminiranja minski sumnjive površine u
središnjem dijelu Vukovarsko–srijemske ţupanije, u Općini Stari Jankovci.
Donacija Sveuĉilištu u Dubrovniku za nabavu opreme i ureĊaja za izvoĊenje
studijskih programa i znanstvenih istraţivanja. Nabava brodostrojarskog
simulatora jedan je od prioriteta tog sveuĉilišta u razvoju jer bez njega nije
moguće kvalitetno izvoditi nastavu i ispuniti zahtjeve praktiĉnog obrazovanja
studenata za visoka pomorska zanimanja.
Niz donacija usmjereno je na stipendiranje uĉenika i studenata:
Suradnja s Krapinsko-zagorskom ţupanijom – šest stipendija nadarenim
uĉenicima iz obitelji slabijeg imovinskog stanja i ĉetiri stipendije studentima
medicine, struke koje se pokazala deficitarnom na podruĉju ţupanije.
Donacija Nacionalnoj zakladi za potporu uĉeniĉkom i studentskom standardu.
Zaklada dodjeljuje drţavne stipendije nadarenim studentima i podupire
posebne programe koji pridonose boljem ţivotnom i kulturnom standardu
studenata. Kljuĉna je uloga Zaklade dodjela financijske potpore najboljim i
najuspješnijim hrvatskim studentima, ali će se pruţiti podrška i studentima koji
se sa svojom sveuĉilišnom diplomom budu mogli prijaviti za vrlo zahtjevna
radna mjesta te će tako osigurati novi poticaj gospodarskom razvoju Republike
Hrvatske.
Donacija u sklopu akcije "Korak u ţivot" koja osigurava stipendije mladim
ljudima koji nakon punoljetnosti izlaze iz domova za nezbrinutu djecu i
udomiteljskih obitelji, a ţele se fakultetski obrazovati.
54
Znatna sredstva dodijeljena su u svrhu podizanja razine zdravstvene skrbi te su donirali brojne
zdravstvene ustanove u Hrvatskoj. Izdvojit će se sljedeće donacije:
Bolnici Pula – sredstva za nabavu medicinske opreme nuţne za pruţanje
kvalitetne medicinske usluge u kirurškim zahvatima uz minimalni invazivni
pristup.
Ţupanijskoj bolnici Ĉakovec – za nabavu ultrazvuĉnog ureĊaja koji
omogućava preglede krvnih ţila i mekih tkiva, a uz primjenu razliĉitih sondi u
hitnom bolniĉkom prijemu osigurava kvalitetniji rad radiologa, internista i
kirurga.
Ostale donacije:
Donacija humanitarnoj udruzi “Za djecu Hrvatske” u obliku mjeseĉne
financijske potpore u iznosu od 300,00 kn po djetetu za 350 djece o kojima
skrbi udruga.
Donacija Centru za autizam u Splitu je jedan od mnogih programa za pomoć
obiteljima.
PBZ takoĊer aktivno financijski potpomaţe lokalne i regionalne sportske
manifestacije i organizacije.
Već niz godina, u Privrednoj banci Zagreb provodi se akcija doniranja
rashodovanih raĉunala, printera i ostale informatiĉke opreme ustanovama,
djeĉjim vrtićima, školama i pojedincima koji iskaţu potrebu za takvom
opremom.
Ĉitav je još niz akcija u kojima su sudjelovali, od poznate "Dajmo da ĉuju", mnogih donacija
djeĉjim bolnicama, Djeĉjem domu u Nazorovoj, Centru za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj
itd.
55
4.3.2 Sponzorstva
Privredna banka Zagreb nastoji pomoći projekte od šireg društvenog znaĉaja kroz aktivnosti
sponzoriranja te na taj naĉin promovirati vlastiti brand. Svojom politikom sponzoriranja, kao i
promocijom svog brenda, PBZ nastoji pruţiti financijsku potporu i potaknuti velik broj
projekata u podruĉju kulture, sporta i znanosti te na taj naĉin pridonijeti razvoju hrvatskog
društva. Sponzorstva u 2011. godini iznosila su za znanost i obrazovanje 954.000 kn, sport
5.544.000 kn, kultura 1.079.000 kn, te ostalo 878.000 kn, što ukupno iznosi 8.455.000 kn
Stavlja se naglasak na sponzorstva u kulturi kroz niz kulturnih dogaĊanja i institucija koje su
podrţali u 2011. godini:
Suradnja s Muzejom za umjetnost i obrt – PBZ je bio glavni pokrovitelj
velikog kulturološkog projekta, izloţbe Art déco i umjetnost u Hrvatskoj
izmeĊu dva rata. Izloţba je bila postavljena u MUO na 1200 m2 sa 750
eksponata – od skulpture, slikarstva, fotografije, arhitekture, metala, mode i
modnog pribora, stakla i keramike do namještaja. Predstavila je art déco na
predmetima iz lijepe i primijenjene umjetnosti te kulturu ţivljenja u razdoblju
od dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća. Izloţba je trajala sedam mjeseci,
a razgledala su je ukupno 76.552 posjetitelja (7105 iz inozemstva).
Suradnja s Modernom galerijom u Zagrebu, gdje se u stalnom postavu nalaze
vrhunska djela hrvatskih umjetnika 19., 20., i 21. stoljeća. Sve su to remek-
djela pejzaţnog, figuralnog i apstraktnog slikarstva te portretnog i
animalistiĉkog kiparstva. PBZ je kao glavni pokrovitelj Moderne galerije
tijekom proteklih godina pomogao i u otkupu novih prvorazrednih slikarskih i
kiparskih djela.
Razni su kulturni programi i ustanove koje PBZ podrţava, ukljuĉujući
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu koje je tijekom 2011. proslavilo 150.
obljetnicu rada, Hrvatsko narodno kazalište u Varaţdinu, tradicionalnu
etnološku manifestaciju "Rapska fjera",Kastavsko kulturno ljeto i mnoge
druge.
Višegodišnja potpora jednom od najpoznatijih kulturnih dogaĊaja u Hrvatskoj
– Sinjskoj alci. Sinjska alka je viteški turnir koji se odrţava već gotovo tri
56
stoljeća, poštujući iste stare obiĉaje. Izvodi se bez prekida od 1715. godine, a
taj jedinstveni spektakl Unesco je prepoznao kao svjetsku nematerijalnu
baštinu.
U nastavku se navode i ostali projekati koji su podrţani:
Privredna banka Zagreb d.d. ĉlanica je Hrvatskog olimpijskog POOL-a te
aktivno sudjeluje u financiranju priprema naših sportaša olimpijaca,
Sponzori su Hrvatskog nogometnog saveza,
PBZ tradicionalno sponzorira teniski turnir PBZ Indoors.
Privredna banka Zagreb je aktivno ukljuĉena u projekt DOP (društveno odgovorno
poslovanje) – radionicu za graĊanstvo pod nazivom „Kako uskladiti prihode i rashode“ - koji
se u osam hrvatskih gradova odrţava već više od dvije godine. Banke koje su se prikljuĉile
inicijativi zajedniĉki su razvile program besplatnih interaktivnih radionica o upravljanju
osobnim financijskim sredstvima za svu populaciju. Radionice vode zaposlenici banaka koje
sudjeluju u projektu, a Hrvatska udruga banaka koordinira projekt i pruţa potrebnu logistiĉku
pomoć. Banke su prepoznale vaţnost zajedniĉke akcije te se prvi put na jednom mjestu
okupio ĉitavi bankarski sektor te je svojim klijentima ponudio “rješenje” koje ne spada u
paletu njegovih proizvoda. Cilj radionice je nauĉiti graĊane zbog njihovog velikog
zaduţivanja i relativno niske razine znanja iz podruĉja financija kako da donose financijske
odluke, kako da odrede svoje kratkoroĉne i dugoroĉne ciljeve te kako da uravnoteţe svoja
sredstva i ţelje s obzirom na svoje prihode i rashode, ne nudeći im niti reklamirajući pritom
bankarske proizvode.
Projekt je u više od dvije godine privukao preko 1.400 sudionika i pruţio im mogućnost da
nauĉe kako uspješno upravljati svojim prihodima te je bio vrlo uspješan. U anketi po
završetku radionice 80% sudionika je izjavilo da je radionica postigla svoj cilj te ih je nauĉila
kao da dobro ili vrlo dobro upravljaju svojim osobnim financijama a gotovo 98% njih je
ocijenilo organizaciju radionice s dobrom ili vrlo dobrom ocjenom. Ostvarena je i uspješna
suradnja s predstavnicima gradova, lokalnih samouprava i s institucijama koje su osigurale
prostor za odrţavanje radionice. Više od 80 trenera iz razliĉitih banaka je imalo po prvi put
mogućnost raditi zajedno u zajednici i podijeliti svoje znanje s njezinim ĉlanovima. Medijski
57
odaziv radionicama je bio izvanredan i veliki broj reportaţa o radionicama i njihovim
rezultatima je prikazan u medijima.
Trenutno je u izradi nova radionica koja se fokusira na štednju i investicije. Novi modul bi se
uskoro trebao predstaviti graĊanima što će osigurati kontinuitet projektu radionica i uĉiniti ga
ili ga toĉnije potvrditi kao jedan od svijetlih primjera kolektivne društvene odgovornosti u
bankarstvu.
PBZ već niz godina podrţava program meĊunarodne razmjene uĉenika u dobi
od 15 do 18 godina u organizaciji AFS-a (Associated Field Service). Ova
ugledna meĊunarodna dobrovoljna neprofitna organizacija se bavi razmjenom
uĉenika. PBZ sponzorira dvije stipendije za godišnji program boravka u
inozemstvu.
Od 2006. traje projekt PBZ Bridge – prvi program studentskih kredita prema
iznimno povoljnim uvjetima koji omogućava studentima da lakše premoste
razdoblje od studiranja do zapošljavanja. Partner u projektu je Fakultet
elektrotehnike i raĉunarstva iz Zagreba. Za najbolje studente osigurane su i
stipendije u suradnji s Bancom Intesa Sanpaolo te im je omogućeno pohaĊanje
programa Double Deegre na jednom od najcjenjenijih talijanskih fakulteta –
Politecnico di Milano.
PBZ podrţava i sudjeluje u radu Zajednice za društvenu odgovornost u sklopu
Hrvatske gospodarske komore, suraĊuje s UNDPH na projektima s podruĉja
društvene odgovornosti te se prikljuĉila i podrţava globalnu svjetsku
inicijativu Global Compact
Ovo su sve primjeri iz prakse poticanja društveno odgovornog poslovanja preuzeti sa
www.pbz.hr sa stanjem dana 19.5.2013.godine.
58
5.ZAKLJUČAK
Svakodnevno smo svjedoci globalizacije i brzih promjena na trţištu. Trţište kapitala je
posebna priĉa. Kako bi u današnje vrijeme poduzeće ili banka opstalo te ostvarilo vodeću
poziciju na trţištu, nuţno je da se brzo i adekvatno prilagoĊava potrebama i zahtjevima
trţišta. Za uspješno funkcioniranje bite su pravovremene i toĉne informacije koje se na pravi
naĉin i na pravom mjestu koriste.
U tom smislu velika je uloga internih kontrola subjekta kako bi se adekvatno prilagodio
potrebama i ostvario zacrtane ciljeve. Sustav internih kontrola sastoji se od ri dijela, dok su
ovom radu obraĊeni kontroling i interna revizija. Obje funkcije su podjednako bitne u
funkcioranju i pridonose teţnji subjekta ka ostvarenju cilja.
Kontroling je relativno mlada funkcija koja je sve više bazira na pomoć pri upravljaju
poslovanjem poduzeća ili banke, bilo kroz strateške ili operativne instrumente i nikako nije
zanemariva funkcija. Kontroling se u većini poduzeća poistovjeĉuje sa internog revizijom, što
nije toĉno. U Privrednoj banci Zagreb svaka sluţba je uspostavljena zasebno, iako poveznica
ima. Blisko su povezane kao što se moţe vidjeti iz rada. Svrha kontrolinga je da putem
financijskih pokazatelja ispita poslovanje i utvrdi moguće nedostatke, dok interna revizija
prati sve procedure, daje mišljenja i preporuke, a obje funckije rade u svrhu kvalitetnijeg
upravljanja i uspješnijeg poslovanja.
Kontroling nema toliko istaknutu funkciju u Banci kao interna revizija, ali je vrlo znaĉajna.
Kontroling je zaduţen za transparentno i pravilno, pravovremeno izvještavanje, te se uvidom
u rezultate kontrolinga dobiva slika i rezultat poslovanja subjekta. Kontroling kao takav je
znaĉajna podrška upravljanju jer pomaţe povećanju efektivnosti i efikasnosti, jer ulazi u sve
sfere poduzeća, te promatra sve funkcije poduzeća, prikuplja i objedinjava podatke te o njima
daje sud i donosi rezultate o radu u svrhu ostvarenja strateških i operativnih ciljeva.
Kontroling moţe pomoći kod ispunjenja strateških i operativnih ciljeva. Pod strateške se
podrazumijeva dugoroĉniji planovi, strategije poduzeća, pomoć pir postavljanju ciljeva. A
pod operativnim se misli na kratkoroĉno razdoblje, kroz testiranja raznim alata, instrumenata,
izrade izvještaja prema potrebama i specifiĉnostima, iniciranje sastanaka na raznim
59
menadţerskim razinama i mnogih drugih poslovnih operacija. U kontrolingu su objedinjene
sve menadţerske funkcije koje su kroz rad obraĊene, a bitne su za upravljanje poduzećem.
Interna revizija ima kako osnovni zadatak ispitati ispravnost, istinitost i primjenu
raĉunovodstvenih, financijskih i operativnih kontrola i unaprijediti uz najniţe troškove
uĉinkovitu kontrolu, kako bi se utvrdilo usklaĊenost s postavljenim ciljevima, pravilnicima i
politikama. U suvremenim uvjetima poslovanja interna revizija usmjerena je na postizanje što
veće uĉinkovitosti i djelotvornosti poslovanja poduzeća. Banke kao financijske ustanove i
specifiĉna dioniĉka društva, vrlo su bitne za svako gospodarstvo. Za uspješno poslovanje
banke bitno je svesti pogreške na minimum u ĉemu je bitna interna revizija koja kroz
ispitivanja, analiziranja, otkrivanja pogrešaka te davanja preporuka uvelike pomaţe.
Naĉela interne revizija, nezavisnost i objektivno od krucijalnog su znaĉaja. Uloga interne
revizije je definirana od strane Uprave i Nadzornog odbora, ali pri obavljanju interni revizor
treba ostati neovisan i objektivan kako bi ispunio svoju zadaće savjesno i valjano, kako bi se
što prije otklonili nedostaci, nepravilnosti i prepreku u uspješnom poslovanju.
Kontroling i interna revizija su na mnogo naĉina sliĉni, ali opet razliĉiti, bez obzira što ih
mnogo ljudi i dalje poistovjećuje. Postoje metodološke razlike u funkcioniranju obiju sluţbi.
Zamišljene su kao produţene ruke menadţmenta, imaju sliĉne zadatke i ciljeve, meĊutim za
razliku od revizora, kontrolor nema nadzorno tijelo, te mjesto izvršenja kontrolinga odreĊuje
svako poduzeće prema vlastitom nahoĊenju. Dok su ciljevi interne revizije vezani uz
otkrivanje i otklanjanje pogrešaka, nedostataka ili nepravilnosti, ciljevi kontrolinga su vezani
za mjerenje uĉinaka i efikasnosti poslovanja, uspjeha ili neuspjeha na trţištu. Iako obje
funkcije definirane kao podrška upravljanju i odluĉivanju menadţmenta, kontroling nema
pronalaţenja, dokazivanja ili rješavanja eventualno nastale pogreške, dok to spada pod
zadatak internog revizora koji mora procijeniti objektivnost i ispravnost financijskih
izvještaja, te dati preporuke za poboljšanje rada.
Uz kontroling i internu reviziju, takoĊer se veţe i pojam društvene odgovornosti. Interna
revizija i kontroling pridonose transparentnom upravljanju i ponašanju u poslovanju kako
nitko od dionika ne bi se osjećao zakinut. Interna revizija se bavi ispitivanje da li se sve
provedeno prema zakonu i propisima, objektivno i neovisno, transparentno i pravilno kako bi
se izmeĊu ostalog zadovoljili i standardi koje je postavilo društvo kroz razne zakone i propise.
Kontroling pridonosi na naĉin da se kroz izvještaje iskazuje koliko se sredstava ulaţe u
60
društveno odgovorno poslovanje, kamo se ulaţu sredstva te da se kroz javne izvještaje prikaţe
protok sredstava i pravilno poslovanje.
Privredna banka Zagreb je aktivna na tom podruĉju, ĉemu uvelike pomaţu sluţbe kontrolinga
i interne revizije. Kontroling je mlada sluţba, ali jako dobro razvijena koja se brine o
uspješnom poslovanju kroz pravodobno i korektno izvještavanja, dok se sluţba interne
revizije izvrsno implementirana u poslovanje i brine se da je sve u skladu sa zakonom i
propisima, te da Banka posluje društveno odgovorno. Svake godine ulaţu velika sredstva, bilo
kroz donacije, bilo kroz sponzorstva, te uvelike tom ugledu pridonosi objavljivanje podataka
kroz razne mjeseĉne ili godišnje publikacije, transparentno upravljanje, kvalitetno voĊenje,
što je posljedica kvalitetnog ustroja sluţbe kontrolinga i interne revizije.
U današnje vrijeme, svako poduzeće, banka ili organizacija uvelike ovisi o kontrolingu i
internoj reviziji kako bi uspješno odgovorila na sve brzorastuće zahtjeve i promjenjive uvjete
okoline u ostvarenju svojih ciljeva.
61
LITERATURA:
KNJIGE:
Akrap, V i suradnici, 2009, Drţavna revizija, Masmedia d.o.o, Zagreb
Buble, M., 2000.godina, „Management“ Ekonomski fakultet, Split
Chambers, A. D., Selim, G. M., Vinten G, 1993, Internal Auditing, Pitman
Publising, London
Freer Spreckley, Priruĉnik za društvenu reviziju, CEDRA Ĉakovec u suradnji s
British Councilom, 2008.
Hinson, R., Boateng, R., Madichie, N. (2010):Corporate Social Responsibility
Activity Reportage onBank Websites in Ghana, International Journal ofBank
Marketing, Vol 28/7
Luković T., Lebenfromm U., 2009, Controlling- Koncepcija i slučajevi, Prva
knjiga, Sveuĉilište u Dubrovniku
Oĉko Jasminka., Švigir Andreja., 2009, Kontroling- upravljanje iz backstagea,
Altius savjetovanje, Zagreb
Osmanagić- Bedenik N., 2002, Operativno planiranje, Školska knjiga, Zagreb
Osmanagić- Bedenik N., 2007, Kontroling- Abeceda poslovnog uspjeha, 3.
dopunjeno izdanje, Školska knjiga, Zagreb
Osmanagić Bedenik, Nidţara: Kontroling: abeceda poslovnog uspjeha, Školska
knjiga, Zagreb, 1998.
Popović, Ţ., Vitezić, N., 2009.,Revizija i analiza – instrument uspješnog donošenja
poslovnih odluka, 2.izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Hrvatska zajednica
raĉunovoĊa i financijskih djelatnika, Zagreb
Zekić, Z. 2007, Menadţment- poduzetniĉka tehnologija, Conefing grupa, Opatija
Ziegenbein K., 2008, Kontroling, 9. preraĊena i aktualizirana naklada, RRiFplus,
Zagreb
62
ČLANCI:
Avellini-Holjevac, I.:Kontroling i uspješnost poslovanja, Raĉunovodstvo i
kontroling u postizanju uspješnosti poslovanja- Zbornik radova, Hrvatski
raĉunovoĊa, Zagreb- Bol na Braĉu, 2006. Str 137b- Bol na Braĉu, 2008.
Spremić, I. Uloga interne revizije i istrazivanje mogućnosti naĉina organiziranja,
XXXI simpozij HZRFD, Raĉunovodstvo, poslovne financije i revizija u
suvremenim uvjetima, Pula 1996, str.149
Tušek, B., Sever S., Uloga interne revizije u povećanju kvalitete poslovanja
poduzeća u Republici Hrvatskoj- Empirijsko istraţivanje, dostupno: http.//
www.hrcak.srce.hr/file/41335
Vitezić, N.,: Uloga interne revizije u kontekstu društvene odgovornosti poduzeća .
Zbornik radova, Hrvatski raĉunovoĊa, Zagreb – Poreĉ, 2003.
Vitezić, N.: Interaktivni odnos raĉunovodstva, kontrolinga i internog nadzora;
Raĉunovodstvo i porezi u sadašnjim uvjetima poslovanja - Zbornik radova,
Hrvatski raĉunovoĊa, Zagreb – Šibenik 2008.
Vitezić, N., Izvješće internog revizora u okviru ocjene kvalitete poslovanja,
Raĉunovodstvo, revizija i financije u suvremenim gospodarskim uvjetima, XXXVI
simpozij HZRFD 2001.
Vitezić, N.:Kontroling u okruţenju korporativnog upravljanja – Organizacijska i
metodološka rješenja, Zagreb- Bol na Braĉu, lipanj 2006.
INTERNET:
Ćorić G., 2008., Što je društvena odgovornost, online: 07.03.2012.,
http://www.pomakonline.com/content/view/100/60/
Društveno odgovorno poslovanje dostupno:
http://www.dop.hr/?p=1069, 14.5.2013
63
Kodeks strukovne etike unutarnjih revizora dostupno na:
(http://pifc.mfin.hr/hr/doc_hr/HR_Kodeks_strukovne_etike_UR_2005.pdf,
19.05.2013)
Oĉko, J., 2013. http://jasminaocko.wordpress.com/tag/interna-revizija-2/
11.4.2013
Sluţbena internet stranica Privredne banke Zagreb: www.pbz.hr
Zakon o bankama, dostupno na: http//www.hnb.hr/propisi/zakoni-htm-pdf/h-
zakon-o-bankama.htm
Unutarnja revizija u bankama i odnos supervizora i revizora
http://www.hnb.hr/supervizija/papiri-bazelske-komisije/h-unutarnja-u-
bankama.pdf 15.05.2013.
OSTALO:
Privredna banka Zagreb
The Profesional Practice Framework, 2007., The Institute Of Internal Auditors
Research Foundation, Altimonte Springs, Florida
Vitezić, N: Kontroling – autorizirana predavanja, Rijeka, akademska godina
2011./2012.
64
POPIS TABLICA:
Tablica 1.: Instrumenti stratgijskog i operativnog kontrolinga
Tablica 2.: Usporedba interne revizije i kontrolinga
Tablica 3.: Bilanca Privredne banke Zagreb sa stanjem na dan 31.12.2011.
Tablica 4.: Procjena primjerenosti uspostavljenog sustava unutarnjih kontrola
POPIS GRAFIKONA:
Grafiĉki prikaz 1.: Organizacijska shema ustroja Privredne banke Zagreb
Grafiĉki prikaz 2.: Proces izvješćivanja prema stranim regulatornim tijelima
Grafiĉki prikaz 3: Organizacijska struktura Sektora kontrolinga