FINANSIJSKA TRŽIŠTA I INSTITUCIJE

Ekonomski fakultet u ZeniciZENICA, mart 2010.g.

TRŽIŠTE NOVCA

TRŽIŠTA NOVCA Kratkoročni vrijednosni papiri; Nizak rizik; Visoka likvidnost – aktivna sekundarna

tržišta; Prodaja u velikim apoenima – tržište “na

veliko”; Nastala početkom 19. stoljeća; Veća kamatna stopa nego na depozite

banaka;

TRŽIŠTA NOVCAZašto su neophodna tržišta

novca kada postoje banke?• Zbog troškovnih prednosti;• Zbog fleksibilnije regulative u odnosu na

banke;• Banke ograničene u plasmanima (zbog

obaveznih rezervi);• Regulirane kamatne stope na primljene

depozite;

TRŽIŠTA NOVCA Svrha:• “Skladišti” višak sredstava na kraći period;• Jeftin izvor sredstava na kratki rok;• Prinos veći nego polog u banci;• Smanjenje oportunitetnog troška za slučaj

neangažirane gotovine;• Sinhronizacija novčanih priliva i izdataka;

TRŽIŠTA NOVCA Učesnici:• Država (prodaja državnih vr.papira radi

finansiranja deficita);• Centralna banka (kupuje i prodaje državne

vr.papire u funkciji kontrole ponude novca);

• Komercijalne banke;

TRŽIŠTA NOVCA Učesnici:• Kompanije;• Investicijski fondovi – objedinjavaju

individualne ulagače;• Finansijske kompanije – prodaju

komercijalne zapise i finansiraju namjenske kredite;

• Osiguravajuća društva – prodaja komercijalnih zapisa u slučaju nepredviđenih novčanih rashoda;

• Penzioni fondovi – ograničeni nastup;

TRŽIŠTA NOVCA - INSTRUMENTI Trezorski zapisi:• Dospijeće 3, 6 i 12 mjeseci;• Prodaju se po diskontnoj cijeni;• Rizik plaćanja jednak 0;• Duboko i likvidno tržište;• Aukcije trezorskih zapisa (kompetitivne i

nekompetitivne, dopušteno maksimalno 35% emisije jednom dileru, 3-mjesečne i 6-mjesečne se nude svake sedmice, a godišnje jednom mjesečno);

• Kamatne stope na nivou inflacije ili čak nešto niže;

TRŽIŠTA NOVCA - INSTRUMENTI Federalna sredstva:• Pozajmice na 1-7 dana;• U funkciji pokrivanja obaveznih rezervi

banaka;• Prodaju se banci koja ponudi najvišu

stopu;

TRŽIŠTA NOVCA - INSTRUMENTI Federalna sredstva:• Prednost međubankarskog posuđivanja u

odnosu na zajmove od Centralne banke;• Na kamatnu stopu putem otvorenih

operacija utiče i CB;• Bitan pokazatelj za smijer ekonomije i

određenje monetarne politike;

TRŽIŠTA NOVCA - INSTRUMENTI Repo ugovori:• Dospijeće do 2 sedmice;• U funkciji upravljanja likvidnošću i

korištenja očekivanih promjena kamatnih stopa i provedbe monetarne politike;

• Ulaganje niskog rizika i niske kamatne stope;

TRŽIŠTA NOVCA - INSTRUMENTI Prenosivi certifikat o depozitu:• Izdaje banka (dokument o depozitu uz podatak o

kamatnoj stopi i roku dospijeća);• Odgovor na manjak interesa za depozite po

viđenju;• Instrument na donositelja – kupuje se i prodaje

prije roka dospijeća;• Velike denominacije;• Dospijeće 1 do 4 mjeseca;• Tržišna kamatna stopa;• 2. po popularnosti vr.papir (iza trezorskih zapisa);

TRŽIŠTA NOVCA - INSTRUMENTI Komercijalni (neosigurani) zapisi:• Dospijeće do 270 dana (uglavnom između 20 i 45

dana);• Diskontni vr.papir;• Direktna prodaja kupcu (česta zbog uštede

naknade koja se plaća dileru);• Ne postoji razvijeno sekundarno tržište;• Često u funkciji finansiranja kreditne prodaje;• Podupiru se kreditnim linijama za izmirenje

obaveza po emisiji komercijalnih zapisa (sigurnost emisije, ali i ušteda na kamatnoj stopi);

TRŽIŠTA NOVCA - INSTRUMENTI Bankarski akcepti:• Nalozi za plaćanje određenog iznosa donositelju

na određeni datum;• U funkciji internacionalne trgovine;• Mjenica banke kupca pokrivena akreditivom

kojom se može trgovati;• Prodaje se uz diskont;• Izvoznik naplaćuje odmah, zaštićen je od rizika

deviznog kursa i ne procjenjuje kredibilitet uvoznika;

• Ne postoji rizik neplaćanja jer samo velike banke izdaju akcepte;

TRŽIŠTA NOVCA - INSTRUMENTI Eurodolari:• Dolarski depoziti u bankama izvan USA;• Oročeni depoziti;• Veći prinosi nego na dolarskom tržištu;• Dužnici mogu imati i niže kamate nego na

dolarskim tržištima;• Kreirali ih Rusi !???!• Aktivno brokersko tržište eurodolara u

Londonu;• Euro-valute;

TRŽIŠTA NOVCA - INSTRUMENTI Fluktuacija kamatnih stopa na vr.papire

tržišta novca gotovo identična; Likvidnost vr.papira tržišta novca varira; Dubina tržišta je kontinuirana ambicija

investitora – teži se što većoj likvidnosti;

Vr.papiri tržišta novca

Emiter Kupac Dospijeće Sekundarno tržište

trezorski zapisi država potrošači i preduzeća 3, 6 i 12 mjeseci razvijeno

federalna sredstva banke banke 1 do 7 dana ne postoji

repo ugovori preduzeća i banke preduzeća i banke 1 do 15 dana dobro

prenosivi certifikati o depozitu

velike banke preduzeća 14 do 120 dana dobro

komercijalni zapisi finansijske kompanije i preduzeća

preduzeća do 9 mjeseci slabo

bankarski akcepti banke preduzeća 1 – 6 mjeseci dobro

eurodolarski depoziti neameričke banke preduzeća, države i banke

1 dan do 1 godina slabo

Vrijednosni papiri tržišta novca i njihova tržišta

TRŽIŠTA NOVCA Investicijski fondovi:• Prikupljaju novac od manjih ulagača;• Investiraju u instrumente tržišta novca;• Rješavaju problem nedostupnosti

instrumenata tržišta novca individualnim investitorima;

• Direktna preprodaja vr.papira investitorima;

• Komercijalni zapisi najzastupljeniji u strukturi vr.papira investicionih fondova;

TRŽIŠTE KAPITALA

TRŽIŠTA KAPITALA Vrijednosni papiri sa rokom dospijeća

dužim od 1 godine; Dionice i obveznice; Dugoročno finansiranje:• smanjenje rizika promjene kamatnih

stopa;• Veća kamatna stopa;

TRŽIŠTA KAPITALA Emiteri : država i kompanije; Država emituje obveznice (finansiranje

duga, projekata); Kompanije emituju i obveznice i dionice; Struktura kapitala – odluka o obliku

finansiranja rasta;

TRŽIŠTA KAPITALA Najveći kupci na tržištu kapitala su individualni

ulagači (građani); Trgovina kapitalom uglavnom na organiziranim

tržištima (oko ¾ ukupne trgovine); Uvjeti za kotaciju vezani za broj dioničara, broj

dionica, zaradu, vrijednost ponuđenih dionica i sl.;

TRŽIŠTA KAPITALA OTC tržišta:• Nisu oficijelna;• Tržište stvaraju dileri;• Prilagodljiva potrebama investitora;• NASDAQ;• Značajan volumen transakcija;

TRŽIŠTA KAPITALA Državne obveznice (finansiranje deficita):• Nominalna vrijednost i kuponska stopa;• Inflacijski indeksirane obveznice;• Trezorske trake – STRIPS (zasebna trgovina

svakim od novčanih tokova obveznice);• Obveznice državnih agencija;• Mala vjerovatnoća da državne agencije neće

ispuniti svoje obaveze – potvrđeno kroz finansijsku krizu;

• Opće i prihodne obveznice na nižim nivoima vlasti;

TRŽIŠTA KAPITALA Korporacijske obveznice:• Uglavnom 1.000 $ nominalna vrijednost;• Plaćanje kamate 2 puta godišnje;• Klauzula o opozivosti (pad kamatne stope,

amortizacija obveznica, zbog ograničavajućih odredaba drugih obveznica i zbog izmjene strukture finansiranja);

• Obveznice na ime (poreski razlozi) umjesto na donositelja;

• Ograničavajuće odredbe ugovora o obveznici (za plaćanje dividende i novo zaduživanje);

• Odredbe o konverziji;

TRŽIŠTA KAPITALA Korporacijske obveznice:• Osigurane (hipotekom);• Neosigurane (pokrivene bonitetom

kompanije);• Špekulativne;• Obveznice s finansijskim garancijama

(trošak garancije manji od umanjenja kamatne stope);

TRŽIŠTA KAPITALA Dionice:• Povrat po dva osnova (dividenda i

kapitalni dobitak);• Veći rizik od obveznica;• Veći očekivani prinos;• Prava rezidualnih povjerilaca;

Modeli vrednovanja dionica:• Vrednovanje u jednom razdoblju;• Uopćeni model vrednovanja dividendi;• Gordonov model rasta;• P/E model vrednovanja;

TRŽIŠTA DIONICA

Vrednovanje u jednom razdoblju:

Uticaj rizika i novčanih tokova na tržišnu cijenu;

)1()1(11

0ee k

P

k

DP

TRŽIŠTA DIONICA

Uopćeni model vrednovanja dividendi:

TRŽIŠTA DIONICA

10

1tt

e

t

k

DP

Gordonov model rasta (konstantan rast dividendi):

Pretpostavka o rastu dividendi po stopi g zauvijek;

Stopa rasta manja od zahtjevanog prinosa;

)()(

)1(* 100 gk

D

gk

gDP

ee

TRŽIŠTA DIONICA

Metoda vrednovanja omjerom cijene i zarade (P/E odnos);

Popularna mjera zbog teškoća u vrednovanju dividendi;

PE odnos – koliko tržište plaća za 1 KM zarade; Ako je PE visok tržište očekuje ili veću zaradu u

budućnosti ili smatra da je rizik ostvarenja zarada veoma mali;

TRŽIŠTA DIONICA

Faktori određivanja cijena dionica:• Cijenu određuje kupac koji je spreman platiti

najvišu cijenu;• Cijenu određuje kupac koji će najbolje iskoristiti

imovinu;• Uloga informacija u određivanju cijene imovine;• Percepcija rizika utiče na zahtijevani prinos, a

time i cijenu dionica;

TRŽIŠTA DIONICA

Greška u vrednovanju dionica:• Problem procjene rasta (percepcija prošlosti

nedovoljna, a teško je održati brz rast);• Problem procjene rizika;• Problem projekcije dividendi;

TRŽIŠTA DIONICA

Hipoteza o efikasnom tržištu: Cijena vrijednosnih papira na tržištu dionica u potpunosti odražava dostupne informacije.

Optimalna prognozira (of) – najbolje moguće projiciranje budućnosti zasnovano na korištenju svih raspoloživih informacija;

EMH očekivanje = optimalna prognoza:

TRŽIŠTA DIONICA

oft

et PP 11 ofe RR

t

tt

P

CPPR

1

t

tete

P

CPPR

1

Očekivani povrat teži ravnotežnom povratu – proces izjednačavanja ponude i tražnje za obveznicama;

Cijene dionica se po EMH određuju na temelju jednakosti optimalne prognoze i ravnotežnog povrata;

TRŽIŠTA DIONICA

*RRe *RRof

Argumentacija hipoteze o efikasnom tržištu:• Neiskorištene prilike za zaradu bit će

eliminirane;• Loše investicije će biti svedene na novu (nižu)

cijenu;

oftof RPRR *

oftof RPRR *

*RRof

TRŽIŠTA DIONICA

Jača verzija hipoteze: efikasno tržište omogućava da cijene odražavaju fundamentalnu (unutarnju) vrijednost dionica;

Implikacije jače verzije:• Sve investicije jednako dobre;• Cijena odražava sve podatke o fundamentalnoj

vrijednosti dionice;• Cijene mogu biti korištene kao trošak kapitala;

TRŽIŠTA DIONICA

Dokazi u korist hipoteze:• Investicijski analitičari i savjetnici ne pobjeđuju

tržište;• Povoljne informacije o poslovanju u prosjeku ne

utiču na rast cijena dionica (tržište ih već zna);• Slučajni hod cijena dionica – buduće cijene

dionica su nepredvidive (cijene dionica nisu povezane sa promjenama iz prošlosti);

• Tehnička analiza ne nadmašuje tržište;

TRŽIŠTA DIONICA

Dokazi protiv hipoteze:• Efekt malog preduzeća (visoki prinosi u dužim

razdobljima);• Efekat januara (rast cijena dionica između

decembra i januara);• Pretjerana reakcija tržišta;• Pretjerana kolebljivost;• Tendencija povratka prema prosječnoj

vrijednosti;• Cijene dionica se ne prilagođavaju odmah

objavama o padu ili rastu dobiti kompanija;

TRŽIŠTA DIONICA

Treba li biti sumnjičav na vruće vijesti? DA! Rastu li cijene dionica uvijek kada su vijesti o

kompaniji dobre? Mudra strategija je ne pokušavati nadmudriti

tržište – kupiti dionice i držati ih u dužem razdoblju dovodi do prosječnog prinosa, a povećava profitabilnost jer su troškovi brokera eliminirani;

Ulaganje u investicione fondove – slučaj BiH; Slomovi berzi govore da je jača verzija hipoteze o

efikasnosti tržišta netačna, a i slabija verzija manjkava;

TRŽIŠTA DIONICA

HVALA NA PAŽNJI