Autor: dr.sc. Igor Sokoli, dipl.ing.gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2012.

GEOTEHNIKO INENJERSTVO

DIJAGRAMI, TABLICE I FORMULE ZA ISPIT

ak.god. 2011/2012

Autor: dr.sc. Igor Sokoli, dipl.ing.gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2012.

Slika 1. Proraun slijeganja vrha temelja po metodi prema Mayne & Poulos.

Autor: dr.sc. Igor Sokoli, dipl.ing.gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2012.

ZADANO:

R radijus klizne plohe [m] A povrina kliznog tijela [m2] xS koordinata x toke rotacije kliznog tijela [m] xA koordinata x sredita kliznog tijela [m] cu nedrenirana vrstoa na kliznoj plohi [kN/m2] kut klizne plohe [o]

RAUNA SE:

G teina kliznog tijela AG tla = [kN] L duljina sekante klizne plohe [m]

180pi

=

RL

f posmini otpor na kliznoj plohi Lcuf =

Slika 2. Proraun stabilnosti kosine krune klizne plohe.

Autor: dr.sc. Igor Sokoli, dipl.ing.gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2012.

a) 601u )( NfkPac =

b) 602)( NfkPaE =

Slika 3. Preporuke za odreivanje vrstoe i krutosti gline (Clayton, 1995). a) nedrenirana vrstoa cu; b) Youngov modul elastinosti E. (Ip Indeks plastinosti gline).

Autor: dr.sc. Igor Sokoli, dipl.ing.gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2012.

a) )(SPT

b) 602)2/( NfmMNE =

Slika 4. Preporuke za odreivanje vrstoe i krutosti krupnozrnatih tla. a) kut unutarnjeg trenja ' (Peck 1974); b) Youngov modul elastinosti E (Stroud 1989). qnett karakteristina vrijednost kontaktnog naprezanja ispod temelja; qult karakteristina nosivost temeljnog tla).

Autor: dr.sc. Igor Sokoli, dipl.ing.gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2012.

Slika 5. Vrni i rezidualni kut unutarnjeg trenja za sitnozrnate materijale ovisno o indeksu plastinosti (Ortolan 2009).

gustoa tla [t/m3] vrsta materijala N60 opis saturirano suho

pijesak 0 4 vrlo rahli 1,7 1,8 1,3 1,4 4 10 rahli 1,8 1,9 1,4 1,5 10 30 srednje zbijen 1,9 2,1 1,5 1,8 30 50 zbijen 2,0 2,2 1,7 2,0 > 50 vrlo zbijen 2,2 2,3 2,0 2,2

glina 0 4 vrlo meka 1,6 1,7 0,9 1,1 4 8 meka 1,7 1,9 1,1 1,4 8 15 srednje meka 1,8 2,2 1,3 1,9 15 30 kruta

1,9 2,3 1,8 1,9 30 60 vrlo kruta > 60 'vrsta'

Slika 6. Pocjena gustoe tla ovisno o izmjerenom briju udaraca SPT-a N60.

Autor: dr.sc. Igor Sokoli, dipl.ing.gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2012.

Slika 7. Granine vrijednosti rotacije objekta kod kojih dolazi do razliitih tipova oteenja objekta (prema EC7).

( )( ) ( ) ( )( ) ( )

2

2

2

sinsinsinsin1sinsincos

sin

+

++

+=

a

aa

AEK

AKHAP2

21 =

AqHKAqP = ( )aAPHAP += 90cos

( )aAPAqHP += 90cos ( )aAPVAP += 90sin

( )aAPAqVP += 90sin

a koeficijent trenja na kontaktu zida i tla = (za zid betoniran na terenu) = 2/3 (za montani bet. element

ili naknadno zasipavanje tla) = (na virtualnoj poleini zida za konzolne zidove)

Slika 8. Proraun aktivnog pritiska tla na zid za opi sluaj geometrije te za potresno optereenje.

Autor: dr.sc. Igor Sokoli, dipl.ing.gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2012.

a)

Slika 9. Nosivost sidara za a) krupnozrnata tla; b) sitnozrnata tla (Smoltczyk 2003).

GP-SP

SP-GP

SP

Autor: dr.sc. Igor Sokoli, dipl.ing.gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2012.

KOHERENTNA TLA (glina C, prah M)

c = cu ; = 0

NEKOHERENTNA TLA (ljunak G, pijesak S)

c = 0 ; 0 Specifian otpor na stopi pilota izraen na glavi pilota (za buene pilote)

ucb cNq =

cu [kN/m2] Nc 25 6,5 50 8,0 100 8,7 200 9,0

cu nedrenirana vrstoa

[ ]b

dNmkNqb 1060/ 60

2= za 10

bd

[ ] 602 60/ NmkNqb = za 10>bd

N60 broj udaraca SPT reduciran na 60% teoretske energije zabijanja

Specifian otpor po platu (za buene pilote) 'ALFA' postupak 'BETA' postupak

us cq =

55,0= za 5,1atm

u

pc

= 5,11,055,0

atm

u

pc

za 5,25,1 atm

u

pc

patm atmosferski pritisak (100 kN/m2)

ysrsq ' = ysr' - vertikalno efektivno naprezanje u sredini

lamele za koju raunamo trenje - za pijeske: { }sryN 25,05,1(;25,0min = 11/60NN = za N6015 - za ljunke: = za 0,25 1,8 25,0= za 1,8

75,0)(15,00,2 sry= - za vlano optereene pilote: sTLAKsVLAK qq 75,0

Rb / Rb,max s / Ds Rb S, G C, M 2 % Rb,002 0,37 0,77 3 % Rb,003 0,51 0,88

10 % Rb,010 1,00 1,00 s slijeganje glave pilota Ds promjer pilota Rb otpor na bazi pilota za pomak s Rb,max nosivost baze pilota

cmMNRscmssg 0,35,0)(5,0)(

Autor: dr.sc. Igor Sokoli, dipl.ing.gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2012.

Slika 11. Postupak prorauna nosivosti i slijeganja grupe pilota.

KARAKTERISTINA NOSIVOST PILOTA:

=

j

oima

i

srednjek

RRR

lnmin;min

PROJEKTNA NOSIVOST PILOTA:

+=

B

kB

s

ks

R

kd

RRiliRR

Slika 12. Primjena korelacijskog koeficijente i parcijelnih koeficijenata nosivosti pilota.

Autor: dr.sc. Igor Sokoli, dipl.ing.gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2012.

Slika 13. Parcijalni koeficijenti za GEO/STR za djelovanja, parametre materijala i otpore prema EC-7

Autor: dr.sc. Igor Sokoli, dipl.ing.gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2012.

Slika 14. Parcijalni koeficijenti za GEO/STR za otpore pilota prema EC-7

Autor: dr.sc. Igor Sokoli, dipl.ing.gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2012.

Slika 15. Parcijalni koeficijenti za EQU, UPL i HYD za djelovanja prema EC-7

Slika 16. Parcijalni koeficijenti za EQU, UPL i HYD za parametre materijala, prema EC-7