Univerzitet u Sarajevu

Fakultet za saobraaj i komunikacije

Tema: Formiranje vrijednosti saobraajne usluge i faktori veliine vrijednosti Ekonomika u transportu i komunikacijama SEMINARSKI RAD

Mentori: Studenti: Red.prof.dr. efkija eki Mustafi JasminVan.prof.dr. Alija Behmen Mei Jasmin

V. asis. Azra Ferizovi

Asis. Amel Kosovac

Sarajevo, mart 2010. god.Sadraj

1. Uvod........................................................................................................................2

2. Formiranje vrijednosti saobraajne usluge.........................................................3

3. Faktori veliine vrijednosti....................................................................................4

4. Zakljuak...............................................................................................................125. Literatura...............................................................................................................131. Uvod

Saobraajno trite, kao uostalom i trite nekog drugog proizvoda, opredjeljuju njegovi osnovni konstitivni elementi: proizvod, prostor, vrijeme, ponuda i tranja.

Saobraajno trite ima bitne specifinosti u odnosu na trite drugih proizvoda i usluga. Specifinosti ovog trita opredjeljenje su veim brojem elemenata i faktora, od kojih su svakako najznaajniji:

Karakter i specifinosti transportne usluge kao proizvoda

Karakteristike i specifinosti tranje za prevozom

Karakteristike i specifinosti transportne ponude

Specifinosti uspostavljanja meusobnih odnosa i ravnotee izmeu ponude, tranje transportnih usluga.

Saobraajna usluga je nematerijalni proizvod. Ona se ne moe skladititi,lagerovati, jer ne moe egzistirati izvan procesa proizvodnje. Proces prijevozne usluge je vremenski i prostorno potpuno ogranien. Takoer za transportnu uslugu moemo rei da njen kvalitet za korisnika nije unaprijed poznat. U navedenom emo detaljnije pisati o formiranju vrijednosti, nainu formiranja vrijednosti transportne usluge, koji faktori utiu na formiranje vrijednosti, te navesti objanjenja tih faktora, tj. Nain na koji oni utiu na formiranje vrijednosti transportne usluge.2. Formiranje vrijednosti saobraajne uslugeDa bi jedno preduzee moglo da proizvodi, mora da vri kombinovanje elementarnih faktora proizvodnog procesa. Samo kombinovanje faktora proizvodnog procesa vrlo je sloen problem u industrijskom preduzeu. Kombinovanje proizvodnih faktora treba da obezbjedi ne samo neometano obavljanje tehnolokog proizvodnog procesa, i obezbjeivanje proizvoda odreenog kvaliteta koji e biti sposobni da prou na tritu, nego i ostvarenje predviene proizvodnje uz najnie trokove po jedinici proizvoda. Proces proizvodnje predstavlja jedan proces kombinovanja elementarnih proizvodnih faktora koji treba da omogue najekonominiju proizvodnju. Proces kombinovanja elementarnih proizvodnih faktora treba, prema tome, da iznae kakve maine i proizvodne ureaje, i kakve sirovine i druge materijale treba nabaviti i meusobno uskladiti u cilju ostvarenja to ekonominije proizvodnje. Ovdje u punoj mjeri dolazi do izraaja principa ekonominosti.

U industriji, pa i drugim proizvodnim djelatnostima u kojima se proizvod pojavljuje u odgovarajuem materijalnom obliku, vrijednost proizvoda se sastoji od vrijednosti sredstava za proizvodnju, vrijednosti ivog rada i vrijednosti vika rada.

U vrijednost sredstava za proizvodnju ulazi prenijeta vrijednost sredstava za rad i predmeta rada. U procesu prevoenja primjenjuje se isti model za dobivanje vrijednosti prijevozne usluge. Ali u konkretnom ostvarenju vrijednosti, odnosno odgovarajuem kvantitativnom izrazu, mora se imati u vidu niz navedenih osobina koje karakteriu saobraajnu djelatnost.

U konkretnom utvrivanju vrijednosti sredstava za rad, teko je, s obzirom na integriranost prijevoza, nai pravi udio konkretnih vrijednosti pojedinih sredstava za rad. Dalje treba istai da u formiranoj vrijednosti sudjeluje srazmjerno veliki udio vrijednosti sredstava za rad, dok vrijednost predmeta rada, u pravom smislu rijei ne postoji, ve postoji udio vrijednosti predmeta rada u pomonim procesima ( energija, odravanje sredstava za rad).

Vrijednosti prijevozne usluge u saobraaju zasniva se na sljedeim elementima:

Prenijeti dio vrijednosti sredstava za rad ( amortizacija osnovnih sredstava);

Vrijednost goriva, pomonog materijala i usluga koje se troe za obavljanje procesa transporta;

Vrijednost odravanja osnovnih sredstava saobraajne djelatnosti; Vrijednost ivog rada koji se utroi u procesu prevoenja;

Vrijednost vika rada koga stvaraju radnici koji uestvuju u procesu prevoenja.

Teorijske osnove za utvrivanje vrijednosti prijevozne uluge imaju posebnog znaaja u dolaenju do cijene prijevozne usluge. Zato je veoma vano prihvatiti ekonomski najispravniju teorijsku osnovu. Osnovne determinante obima potreba za prevozima proistiu iz nivoa razvijenosti i strukture privrede.

Za sve one proizvode ije se mjesto proizvodnje ne poklapa sa mjestom potronje, osnovni faktori od kojih zavise potrebe za robnim transportnim uslugama su: Nivo razvijenosti privrede i obim proizvodnje;

Struktura privrede i proizvodnje;

Prostorni razmjetaj proizvodnje.

Poveanjem ukupnog obima proizvodnje rezultirae poveanjem potreba za prevozima roba. Treba istai i da sve proizvedene koliine proizvoda ne podlijeu transportovanju, odnosno ne zahtjevaju robnim transportnim uslugama.

Struktura drutvene proizvodnje neposredno opredjeljuje strukturu potreba i tranje u robnom saobraaju po vrstama roba. Promjene u strukturi proizvodnje rezultirae i u promjenama struktura potreba, a te strukturne pormjene mogu usloviti kao to je naprijed istaknuto, i izmjenu tempa porasta obima ukupne tranje. Proizvodi pojedinih privrednih grana se prirodno usmjeravaju pojedinim vidovima transporta. Prostorni razmjetaj proizvodnih kapaciteta u odnosu na izvore sirovina i reprodukcionih materijala s jedne, i potronje, s druge strane, odreuje pravce prevoza roba. Potrebe za prevozom putnika determinisane su veim brojem faktora od kojih su znaajniji: Broj i teritorijalni razmjetaj stanovnitva;

Ekonomsko- socijalna struktura stanovnitva;

Demografske karakteristike stanovnitva;

Aglomeracijske tendencije.

Ukupan broj stanovnika je osnovni faktor koji opredjeljuje obim potreba za prijevozom putnika na posmatranom trinom podruju. Promjena u broju stanovnika dovest e do izmjene obima tih potreba. Teritorijalni razmjetaj stanovnitva po pojedinim prostornim cjelinama, a zatim u okviru tih cjelina njihov razmjetaj u odnosu na proizvodne, trgovinske, sportsko- rekreativne, kulturne, obrazovne, zdravstvene i sl. centre, opredjeljivae teritorijalnu strukturu potreba i tranje za prevozom putnika.

Takoer i ekonomske kateogorije stanovnitva predstavljaju razliite potrebe i tranje za prevozom. Pripadnici razliitih socijalnih slojeva i grupa pokazivae znaajne razlike kako po pitanju broja preduzetih putovanja, tako i po pitanju cilja, tj. motiva putovanja. Razliite demografske kategorije stanovnitva takoer ispoljavaju razliit intezitet potreba za prevozom. Tako npr. Stanovnici razliitog pola, starosne dobi, obrazovno- kulturnog nivoa, pod ostalim istim uslovima, preduzimaju razliiti broj putovanja.

Aglomeracijske tendecije stanovnitva, posebno one uslovljenje migracijom stanovnitva iz ruralnih u urbana naselja, od znaaja su za analizu i ocjenu obima buduih potreba i tranje za prevoze putnika. 3. Faktori veliine vrijednosti

Prijevozna usluga, koju ostvaruju preduzea u saobraaju, moe se u sagledavanju posmatrati kao ukupna ( zbir svih prijevoznih usluga koje obavi jedno preduzee) i kao pojedinana (prijevozna usluga koja se obavi za korisnika prijevoza i izradi putem odgovarajue jedinice prijevoza). Do vrijednosti ukupne usluge se dolazi uzimanjem u obzir svih elemenata vrijednosti, dok kod pojedinane usluge dolazi do razliitog uea pojedinih elemenata, ovisno o djelovanju faktora koji utiu na visinu njene vrijednosti.

Za korisnika prijevoza od posebnog znaaja je kako formirati vrijednost pojedinane prijevozne usluge, pa i usluge u globalu, ali samo za konkretnog korisnika prijevozne usluge. Zbog toga je veoma vano poznavati faktore koji utiu na formiranje vrijednosti pojedinane transportne usluge.

Iz niza faktora izdvojili smo sljedee:

1. Udaljenost prijevoza;

2. Teina stvari, odnosno njena zapremina;

3. Vrsta stvari;

4. Odnos bruto i neto rada;

5. Stepen iskoritenja transportnih kapaciteta;

6. Stepen neravnomjernosti prevoenja;7. Uvjeti eksploatacije;

8. Kvaliteta prijevozne usluge;

9. Gustoa i razvijenost saobraajne usluge;

10. Obim prijevoza.

U svakom prijevozu je za formiranje vrijednosti prijevoza od znaaja udaljenost na kojoj se prijevoz obavlja. Ako je odstojanje krae, potrebno je manje sredstava za prijevoz, kao i manje goriva i drugih elemenata vrijednosti koji se u vrijednosti pojavljuju kao vrijednost predmeta rada. Takoer je potrebno manje ivog rada( jednostavnija organizacija, manje radne snage) pa se na osnovu toga formira i manja vrijednost uloenog rada kao vika rada. Obratno je ako se udaljenost prijevoza poveava.

U slinoj je ovisnosti vrijednost i kada je u pitanju teina stvari, odnosno zapremina. to je vea teina stvari, odnosno zapremina, vrijednost prijevozne usluge mora rasti, i obratno ako se radi o suprotnom kretanju.

Vrsta stvari djeluje na vrijednost u prvom redu izborom vrste prijevoznog sredstva i odgovarajuom organizacijom prijevoza u kojima se adekvatno formira odgovarajua veliina vrijednosti. Stvari, koje se prevoze saobraajnim sredstvima u kojima se mogu prevoziti i druge stvari, uvijek e formirati manju vrijednost nego u sluajevima u kojima se prevoze stvari za iji je prijevoz potrebno upotrijebiti sredstva za posebne svrhe ( naprimjer kola hladnjae i sl.). Takoer, ako se na prijevoz predaju neke vrste stvari, naprimjer pokvarljive, prijevoz se mora vriti pod uvjetima drukije organizacije, nego to je tehnoloki najracionalnije. Kako se mora uloiti vie rada, kao i ostvariti drugaija eksploatacija sredstava, poveavaju se vrijednosti prijevozne usluge. Djelovanja sva tri naprijed analizirana faktora ostvaruju se u formiranju vrijednosti u odgovarajuim proporcijama, u manje sluajeva linearno, pa se zbog toga moraju dobro poznavati konkretne povezanosti i meusobne tendencije.

Odnos bruto i neto rada ima veliki utjecaj na veinu vrijednosti transportne usluge. to se ostvari vie neto prijevoza po jedinici bruto prijevoza, to se formira manja vrijednost prijevozne usluge. Obratno je ukoliko je vei bruto rad po jedinici neto prijevoza, odnosno manji neto rad po jedinici bruto rada. Razlog je to se lokacija transportnih sredstava ne poklapa uvijek sa ponudom prijevozne usluge,kako po koliini, tako i po vrsti. Zbog toga se mora vriti odgovarajue promjene koje izaziva ulaganje rada, pa time poveava vrijednost, kako uloenog ivog rada, tako i vrijednost sredstava jer se ona troe,iako ne vre odgovarajui koristan rad. Treba napomenuti da je veoma teko uspostaviti idealnu lokaciju transportnih kapaciteta u odnosu na ponude prijevoza. Najracionalnije je prilagoavati se uvjetima konkretnih sluajeva. Ovdje su od posebnog znaaja djelovanje lokacije proizvodnje i potronje, strukture privrede, vremenske ravnomjernosti prevoza kao i dr.

Neravnomjernost prevoza ima naglaen uticaj na visinu pojedinane vrijednosti transportne robe.Takoer, uticaj neravnomjernosti prijevoza u znatnoj mjeri djeluje na formiranje vrijednosti ukupne transportne usluge.

Kada se govori o neravnomjernosti prijevoza, onda se pod ovim pojmom misli na dvije vrste neravnomjernosti, a to su vremenska neravnomjernost i teritorijalna neravnomjernost.

Pod vremenskom neravnomjernou podrazumjevamo promjene u obimu prijevoza vezane za pojedine dane, nedelje i mjesece u godini. Skoro je postalo zakonito da sredinji dani u nedelji imaju vei obim prijevoza nego poetni i krajni. Takoer je, u drugom polugoditu, vei prijevoz nego u prvom. Neki mjeseci svake godine imaju znatno manji obim prijevoza nego drugi. Zbog toga se vrijednost transportne usluge znatnije poveava ako se kapaciteti neravnomjerno koriste.

Brojni razlozi izazivaju vremensku neravnomjernost prijevoza ( sezonski karakter proizvodnje,vremenski uvjeti koritenja transportnih sredstava,organizacija rada i vrijeme poetka i zavretka radnog vremena kao i drugi). Ona saobraajnim organizacijama postavlja zahtjev da se raspolae s kapacitetima za prijevoz u svim uvjetima. Zbog toga, one moraju imati kapacitete za najvei obim prijevoza. U vremenskim periodima u kojima je obim prijevoza umanjen, ovi poveani kapaciteti ne mogu biti iskljueni iz formiranja vrijednosti transportne usluge ve se moraju uzimati u obzir. Zbog toga se formira vea vrijednost usluge. Pod teritorijalnom neravnomjernou u prijevozu podrazumjevamo stanje u kojem saobraajni kapaciteti obavljaju prijevoz putnika ili stvari u jednom smjeru, a u suprotnom smjeru kreu se prazni. Najidealnije je kada su transportni kapaciteti i u jednom i u drugom smjeru potpuno iskoriteni. U takvim uvjetima se ulae po jedinici prijevoza najmanje rada, pa je i vrijednost najnia. U suprotnom vrijednost prijevozne usluge se mora poveati.

Teritorijalna neravnomjernost je u velikoj mjeri u zavisnosti od strukture privrede i njene teritorijalne lociranosti kao i sezonskih uvjeta. Veliki uticaj imaju prirodni uvjeti. Meutim, esto je mogue, dobrim i racionalnim lociranjem novih proizvodnih objekata kao i poduzimanje odgovarajuih tehniki-tehnolokih mjera, ublaiti teritorijalu neravnomjernost prijevoza.

Uvjeti eksploatacije i kvaliteta prijevoza, takoer, djeluje kako na visinu vrijednosti pojedinane transportne usluge, tako i na visinu vrijednosti ukupne transportne usluge. Eksploatacija transpornih sredstava u zavisnosti je od odgovarajuih tehnikih reenja, prirodnih uvjeta za postavljanje i organiziranje saobraajnog sistema(uvjeti reljefa,vremenski uvjeti) i konkretne organiziranosti transportnog procesa u datim uvjetima.Jedan transportni pravac iji je saobraajni put izgraen kroz brdovito i planinsko podruje mora formirati veu vrijednost transportne usluge od drugog pravca koji je izgraen kroz ravniarsko podruje,ili jo povoljnije,koji ima prirodni saobraajni put, plovnu rijeku.

Kvaliteta prijevoza ogleda se u brzini prevoenja i boljem ouvanju upotrebne vrijednosti proizvoda. Razumije se da se ostvarenje ovih uvjeta moraju uiniti znatniji napori i tehnike organizacione prirode(skuplja kola s veim brzinama,vee nekorisno kretanje sredstava ili vea koliina sredstava nego to je za normalne uvjete potrebno). Sve to izaziva vea ulaganja prenijetog ili ivog rada, a analogno tome, poveava se i vrijednost prijevozne usluge.

Gustoa i razvijenost saobraajne mree ima, takoer, odgovarajui uticaj na visinu vrijednosti transportne usluge. to je saobraajna mrea gua, postoje vee mogunosti transportiranja. To se ispoljava skraenjem prijevoznog puta, odnosno udaljenosti. U ovom se sluaju smanjuje vrijednost transportne usluge. Meutim, gustoa i razvijenost saobraajne mree ne moe se promatrati nezavisno od obima saobraaja, odnosno veliine potrebnih prijevoza. Jer, saobraajna mrea, u najveem broju sluajeva, mora da se izgradi. Njena izgraenost mora vrijednost da se prenosi na transportnu uslugu. Ukoliko je obim transportnih usluga dovoljan, onda e se u takvim uvjetima formirati niz vrijednosti transportne usluge po jedinici prijevoza. S malim obimom prijevoznih usluga poveavat e se vrijednost prijevozne usluge. Stoga e, u odgovarajuim uvjetima, biti povoljnije da se sa rjeom saobraajnom mreom i time veom udaljenou prijevoza formira manja vrijednost prijevozne usluge. U naelu, razvijenija saobraajna mrea omoguuje da se formira nia vrijednost prijevozne usluge, ali postoji odgovarajua ovisnost o obimu prijevoza.

Obim prijevoza znaajno utjee na visinu vrijednosti transportne usluge. Saobraajni putovi zahtijevaju velika ulaganja, pa se vrijednosti tih ulaganja moraju prenositi na vrijednost transportne usluge srazmjerno obimu transportnih usluga. to je obim transportnih usluga vei, to se prenijeta vrijednost saobraajnog puta umanjuje. Time se formira nia vrijednost saobraajne usluge. S manjim obimom prijevoza, poveava se vrijednost transportne usluge po jedinici prijevoza. Otuda se u organizaciji prijevoza i tehnikim rjeenjima nastoje saobraajni putovi, na kojima se ostvaruje veliki obim prijevoza, tehniki usavriti. Oni s malim obimom rada samo se neophodno odravaju, a kod eljeznikog saobraaja i ukidaju.

Formiranje vrijednosti prijevoznih usluga, zbog svoje sloenosti, zahtjeva poznavanje mnogih faktora i meusobnih zavisnosti, kako u naelu tako i u konkretnim sluajevima. Zbog toga nije mogue ni cijene prijevoza jednostavno postaviti.4. Zakljuak

Saobraajna usluga je, u ovom savremenom nainu ivljenja, usluga bez koje bi bilo nemogue obavljati svakodnevne stvari. Ali i pored njene vrijednosti, veliku ulogu igra odabir one najkorisnije i najefikasnije saobraajne usluge u obavljanju poslova.

Za odabir najbolje saobraajne usluge potrebno je i poznavati niz faktora, gdje smo nekoliko njih naveli u okviru glavnog dijela seminarskog rada. Veoma je vano da svi faktori zadovolje prilikom transportovanja, zbog ouvanja kvaliteta prevoene robe, kao i obavljanja prevoza u dogovorenom roku. Takoer smo kroz ovaj seminarski rad detaljno objasnili faktore koji utiu na saobraajnu uslugu, te naine na koji ti faktori utiu. Pored faktora koji utiu na ouvanje vrijednosti saobraajne usluge, veoma vana je i cijena saobraajne usluge, te naini formiranja cijene saobraajne usluge o emu se vie govoriti nae kolege.

5. Literatura Ekonomika u transportu i komunikacijama, Red. Prof. Dr. efkija eki, FSK Sarajevo, 2005. god.

Ekonomija saobraaja sa elementima logistike, Dr. Vladan Boi, Dr. Stojan Novakovi, Beograd, 1999. god. Teorija trokova, Dr. Dimitrije Perovi, Svjetlost Sarajevo, 1964. god.

Internet Dr. Dimitrije Perovi, Teorija trokova, Svjetlost Sarajevo, 1964., str. 55

Red. Prof. Dr. efkija eki, Ekonomika u transportu i komunikacijama, FSK Sarajevo, 2005. , str. 156

Dr. Vladan Boi, Dr. Stojan Novakovi, Ekonomija saobraaja sa elementima logistike, Beograd, 1999. ,str.315

Red. Prof. Dr. efkija eki, Ekonomika u transportu i komunikacijama, FSK Sarajevo, 2005. , str. 157

Red. Prof. Dr. efkija eki, Ekonomika u transportu i komunikacijama, FSK Sarajevo, 2005. , str. 157-158

12