FONDOVI EU U FUNKCIJI POVEĆANJA KONKURENTNOSTI …oliver.efri.hr/zavrsni/629.B.pdf · P.H. 2)...

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

IVANA PETRIČKO

FONDOVI EU U FUNKCIJI POVEĆANJA KONKURENTNOSTI

LOKALNIH SAMOUPRAVA REPUBLIKE HRVATSKE

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

FONDOVI EU U FUNKCIJI POVEĆANJA KONKURENTNOSTI

LOKALNIH SAMOUPRAVA REPUBLIKE HRVATSKE

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Fiskalna politika

Voditelj: Doc.dr.sc. Saša Drezgić

Studentica: Ivana Petričko

Smjer: Financije i bankarstvo

Matični broj: 0081109293

Rijeka, srpanj, 2014

I

SADRŽAJ

1. UVOD ........................................................................................................................... 1

1.1. Predmet, problem i objekt istraživanja .................................................................. 2

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja ..................................................................................... 2

1.3. Radna hipoteza ...................................................................................................... 3

1.4. Znanstvene metode istraživanja............................................................................. 4

1.5. Struktura rada ........................................................................................................ 4

2. ANALIZA KONKURENTNOSTI HRVATSKOG GOSPODARSTVA ................... 6

2.1. Godišnjak svjetske konkurentnosti ........................................................................ 7

2.2. Izvješće o globalnoj konkurentnosti ...................................................................... 9

2.3. Izvješće o društvenom razvoju ............................................................................ 12

2.4. Indeks održivog razvoja....................................................................................... 15

2.5. Usporedba rezultata istraživanja .......................................................................... 16

3. MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA EUROPSKIH SREDSTAVA I ZAHTJEVI

REGULATIVE ............................................................................................................... 17

3.1. Strategija Europe 2020 ........................................................................................ 17

3.2. Financijska omotnica za Republiku Hrvatsku 2014.-2020. ................................. 19

3.3. Strategija pametne specijalizacije ........................................................................ 22

4. EUROPSKI STRUKTURNI I INVESTICIJSKI FONDOVI (ESI) ........................... 25

4.1. Kohezijski fond (CF) ........................................................................................... 26

4.2. Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) ........................................................ 27

4.3. Europski socijalni fond (ESF) ............................................................................. 29

4.4. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) ................................... 31

4.5. Fond za pomorstvo i ribarstvo (EMFF) ............................................................... 32

4.6. Primjeri dobre prakse........................................................................................... 34

5. USPOREDNA ANALIZA ISKUSTAVA DRŽAVA EU .......................................... 36

5.1. Iskoristivost sredstava država članica u prošloj financijskoj perspektivi 2007.-2013. te alokacija sredstava u novoj financijskoj perspektivi 2014.-2020. ................ 36

5.2. Iskustvo države članice: Kohezijska politika u Sloveniji .................................... 42

6. POLOŽAJ LOKALNIH SAMOUPRAVA U ODNOSU NA EU STRATEŠKE PRIORITETE ................................................................................................................. 45

6.1. Uzorak za analizu županija .................................................................................. 46

6.2. Sveobuhvatna analiza županija s naglaskom na spremnost korištenja sredstava iz EU fondova ................................................................................................................. 48

6.3. Usklađenost predloženih projekata sa strateškim ciljevima .............................. 103

II

7. ZAKLJUČAK ........................................................................................................... 107

LITERATURA ............................................................................................................... III

POPIS TABLICA .......................................................................................................... VII

POPIS GRAFIKONA ................................................................................................... VIII

POPIS SLIKA .............................................................................................................. VIII

PRILOZI ......................................................................................................................... IX

1

1. UVOD

Jedna od temeljnih prednosti ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju jesu

mogućnosti korištenja europskih fondova. Iz europskog proračuna putem EU fondova u

razdoblju 2014.-2020. Republici Hrvatskoj dodijeljeno je 8,1 milijardi eura (državni

proračun Republike Hrvatske iznosi približno 123 milijarde kuna). Kada se tome pribroje

sredstva poljoprivredne politike koji iznose približno 3,3 milijarde eura riječ je o gotovo

jednom proračunu koji se daje na raspolaganje samo za poticanje rasta i razvoja hrvatskog

gospodarstva. Republika Hrvatska nikada nije imala toliko sredstava na raspolaganju koje

može usmjeriti u razvojne projekte.

Strukturu državnog proračuna najvećim dijelom čine plaće, socijalne naknade, mirovine

(preko 70 posto svih rashoda). Kada im se pribroje rashodi za kamate i ostali rashodi kao

što su subvencije, donacije i pomoći, za razvojne projekte i kapitalna ulaganja ostane tek

2 posto (približno oko 2 milijarde kuna). Radi usporedbe, sredstva koja su dodijeljena iz

europskih fondova na razini godine iznose 12 milijardi kuna. Zbog toga su europski

fondovi prilika koju Hrvatska mora iskoristiti. Potrebna je kontinuirano visoka razina

ulaganja svake godine kako bi se potrošila sredstva europskih fondova.

Da bi Hrvatska iskoristila svih 8,1 milijardu eura potrebno je imati pripremljeno i

provoditi 16,2 milijarde eura. Priprema projekata iznosi otprilike 3 do 5 posto vrijednosti

projekta što znači da bi središnja država trebala uložiti preko 800 milijuna eura u pripremu

projekata. Otkako je Republika Hrvatska punopravna članica Europske unije, od

1.7.2013. redovito svaki mjesec uplaćuje u Europski proračun 75 posto naplaćenih carina

te dio PDV i dio prihoda koji se računa prema visini BDP-a, odnosno na mjesečnoj razini

ukupan iznos je 300 milijuna kuna.

2

1.1. Predmet, problem i objekt istraživanja

Problem istraživanja ovog diplomskog rada jest nedovoljna iskorištenost europskih

fondova u Republici Hrvatskoj. Jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave

imaju izvrsne projekte koje žele implementirati, no problem predstavlja nizak fiskalni

kapacitet, odnosno nedostatak financijskih sredstava. Središnja država je ključna u

procesu odobravanja sredstava – dok god strateški dokumenti nisu odobreni i natječaji

raspisani, sredstva se ne mogu početi koristiti. Nema intenzivne pripreme projekata, nema

rasta i razvoja, nema povlačenja sredstava iz 2013. godine, nema strateških dokumenata

za 2014-2020.

Predmet istraživanja diplomskog rada jest analiza iskorištenosti sredstava iz europskih

fondova u funkciji povećanja konkurentnosti gospodarstva. Izuzev analize iskoristivosti

sredstava, analizirana je konkurentnost hrvatskog gospodarstva s aspekta različitih

metodologija kako bi se dobio uvid u nužnost poticanja razvojnih projekata i kapitalnih

ulaganja u Republici Hrvatskoj.

Objekt istraživanja su općine, gradovi i županije u Republici Hrvatskoj kojima je poslan

upitnik koji sadrži pitanja o pripremljenim projektima ili projektima koji su u pripremi.

Temeljem prikupljenog uzorka analizirana je struktura projekata po područjima.

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja

Povezano s problemom istraživanja, predmetom i hipotezom, utvrđuje se svrha i cilj

istraživanja rada. Svrha rada je provesti sveobuhvatnu analizu projekata koje jedinice

lokalne i područne (regionalne) samouprave pripremaju, u kolikim investicijama,

analizirati razinu pripremljenosti dokumentacije, razinu uključenosti u izradu županijske

strategije te nacionalne Strategije pametne specijalizacije regija, istražiti temelje za

specijalizaciju svake pojedine županije, utvrditi postoje li organizirani klasteri u svakoj

županiji, navesti strateške dokumenti koji su na snazi i u pripremi.

3

Na temelju provedene analize, cilj je utvrditi razinu spremnosti lokalnih jedinica za

korištenje sredstava iz europskih fondova.

1.3. Radna hipoteza

Imajući na umu prethodno naveden problem istraživanja, predmet istraživanja i objekt

istraživanja, moguće je postaviti temeljnu radnu hipotezu: korištenjem sredstava

europskih fondova moguće je povećati konkurentnost lokalnih samouprava uz preduvjet

primjerenog djelovanja svih razina javne vlasti. Sustavnim proučavanjem europskih

fondova i mogućnostima koje Hrvatskoj stoje na raspolaganju u novoj financijskoj

perspektivi 2014-2020, donesene su osnovne pretpostavke o nedovoljnoj iskorištenosti

financijskih sredstava iz europskih fondovima.

Radna hipoteza može se konkretizirati s tri pomoćne hipoteze:

P.H. 1) Analiziranjem konkurentnosti hrvatskog gospodarstva s aspekta različitih

metodologija, mogu se stvoriti određene pretpostavke o nužnosti provođenja strukturnih

reformi te kapitalnih ulaganja s ciljem gospodarskog rasta i razvoja.

P.H. 2) Temeljem dobivenih spoznaja o projektima koji se pripremaju u županijama,

stvorene su pretpostavke da je većina projekata u fazama pripreme, no projekti se ne mogu

realizirati jer središnja država nije utvrdila strateške dokumente i raspisala natječaje.

P.H. 3) Temeljem prikupljenih informacija iz upitnika, donesene su pretpostavke da se

struktura projekata po područjima na razini RH najviše odnosi na javnu infrastrukturu,

posebice komunalnu (projekti vodoopskrbe i odvodnje, gospodarenja otpadom, rasvjete,

cesta) i društvenu (izgradnja i dogradnja škola, dječjih vrtića, obrazovnih institucija,

društvenih domova, uređenje i izgradnja turističkih kapaciteta i infrastrukture), a manji

broj projekata odnosi se na gospodarsku infrastrukturu (poduzetničke inkubatore,

gospodarske zone i drugu infrastrukturu koja podupire jačanje poduzetništva).

4

1.4. Znanstvene metode istraživanja

U izradi ovog diplomskog rada korištene su sljedeće metode: metoda indukcije i

dedukcije, metoda analize i sinteze, komparativne i deskriptivne metode, metoda

klasifikacije, matematička metoda, statistička metoda te metoda kompilacije.

1.5. Struktura rada

Rezultati istraživanja podijeljeni su u šest međusobno povezanih dijelova.

U prvom dijelu, UVODU, definirani su problem, predmet i objekt istraživanja,

postavljene su glavna i pomoćne hipoteze, određeni su svrha i cilj istraživanja, navedene

su znanstvene metode koje su korištene u radu te je prikazana struktura samog rada.

U drugom dijelu rada s naslovom ANALIZA KONKURENTNOSTI HRVATSKOG

GOSPODARSTVA S ASPEKTA RAZLIČITIH METODOLOGIJA, prikazani su

rezultati analiza konkurentnosti prema Godišnjaku svjetske konkurentnosti, Izvješću o

globalnoj konkurentnosti, Izvješću o društvenom razvoju te Indeksu održivog razvoja. Na

temelju rezultata prikazana je usporedba rezultata te dane preporuke za povećanje

konkurentnosti. Cilj je prikazati nužnost provođenja strukturnih reformi te kapitalnih

ulaganja putem europskih fondova.

Treći dio rada, MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA EUROPSKIH SREDSTAVA I

ZAHTJEVI REGULATIVE, prikazuje temeljne odrednice i ciljeve Europe 2020,

strateških dokumenata koji su potrebni za korištenje EU fondova, prikazana je financijska

omotnica za Republiku Hrvatsku. Nadalje, daje se osvrt na strategiju pametne

specijalizaciju koja zahtijeva aktivnu i učinkovitu koordinaciju političkih intervencija.

5

U četvrtom dijelu, EUROPSKI STRUKTURNI I INVESTICIJSKI FONDOVI, dat

će se osvrt na kohezijsku politiku, odnosno fondove koje Hrvatskoj stoje na raspolaganju.

Prikazat će se vrste fondova te za svaki fond navesti primjer dobre prakse država članica.

Peti dio, USPOREDNA ANALIZA ISKUSTVA DRŽAVA EU, daje pregled

iskoristivosti sredstava država članica u prošloj financijskoj perspektivi 2007.-2013. te

alokacija sredstava u novoj financijskoj perspektivi 2014.-2020. Nakon toga, prikazat će

se iskustvo susjedne države Slovenije u korištenju EU fondova.

Šesti dio, ANALIZA UPITNIKA - POZICIJA ŽUPANIJA, GRADOVA I OPĆINA

U ODNOSU NA EU STRATEŠKE PRIORITETE, odnosi se na sveobuhvatnu analizu

županija s naglaskom na spremnost korištenja sredstava iz EU fondova te usklađenost

predloženih projekata sa strateškim ciljevima.

Šesti dio diplomskoga rada jest ZAKLJUČAK, a on predstavlja sintezu rezultata

istraživanja, spoznaja i stavova do kojih se došlo u diplomskome radu.

6

2. ANALIZA KONKURENTNOSTI HRVATSKOG

GOSPODARSTVA

U poglavlju koje slijedi analizirat će se konkurentnost hrvatskog gospodarstva s aspekta

različitih metodologija kako bi se ustanovila područja u kojima je Hrvatska najslabije

ocijenjena. Cilj analize konkurentnosti jest ustanoviti područja u kojima je hrvatsko

gospodarstvo najlošije ocijenjeno te preporučiti mjere koje se trebaju poduzeti kako bi se

sveukupna ocjena hrvatskog gospodarstva na globalnoj razini povećala. Analize

konkurentnosti koje se provode različitim metodologijama od krucijalne su važnosti za

razvoj hrvatskog gospodarstva. Ovom analizom ukazuje se na projektne prioritete koje

trebaju imati lokalne samouprave kako bi povećale konkurentnost na svojoj razini, ali i

na razini nacionalnog gospodarstva.

Tablica 1: Analiza konkurentnosti s aspekta različitih metodologija

Izvor: Obrada autorice

World Competitiveness

Yearbook

n/60

Global Competitiveness

Report

n/148

Human Development

Report

n/186

Happy Planet Indeks

n/151

1. SAD 1. Švicarska 1. Norveška 1. Kostarika

2. Švicarska 2. Singapur 2. Australija 2. Vijetnam

3. Singapur 3. Finska 3. SAD 3. Jamajka

4. Hong Kong 4. Njemačka 4. Nizozemska 4. Belize

5. Švedska 5. SAD 5. Njemačka 5. Indonezija

6. Njemačka 6. Švedska 6. Novi Zeland 6. El Salvador

7. Kanada 7. Hong Kong 7. Irska 7. Kolumbija

8. Ujedinjeni Arapski Emirati 8. Nizozemska 8. Švedska 8. Bangladeš

9. Danska 9. Japan 9. Švicarska 9. Panama

10. Norveška 10. Ujedinjeno Kraljevstvo 10. Japan 10. Kuba

14. Nizozemska 11. Norveška 21. Slovenija 43. Njemačka

17. Australija 42. Poljska 28. Češka 68. Poljska

18. Finska 46. Češka 33. Estonija 74. Singapur

30. Estonija 48. Litva 35. Slovačka 75. Slovačka

33. Češka 52. Latvija 39. Poljska 77. Bosna i Hercegovina

34. Litva 53. Južna Afrika 41. Litva 78. Hrvatska

35. Latvija 62. Slovenija 44. Latvija 82. Srbija

36. Poljska 73. Makedonija 47. Hrvatska 83. Češka

45. Slovačka 75. Hrvatska 64. Srbija 85. Slovenija

55. Slovenija 78. Slovačka 78. Makedonija 113. Estonija

52. Južna Afrika 87. Bosna i Hercegovina 81. Bosna i Hercegovina 118. Latvija

59. Hrvatska 101. Srbija 129. Južna Afrika 119. Litva

7

2.1. Godišnjak svjetske konkurentnosti

Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne objavio je rezultate

Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2014., pod nazivom World Competitiveness Report

prema kojem je Hrvatska zauzela 59. mjesto od ukupno 60 vodećih svjetskih ekonomija.

Ovogodišnji pad pozicije za jedno mjesto svrstava Hrvatsku među najlošije države po

konkurentnosti između razvijenih ekonomija. Ljestvica konkurentnosti prikazuje više od

300 kriterija od kojih se 2/3 odnose na statističke indikatore, a 1/3 na istraživanje

mišljenja gospodarstvenika. Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD posebno zanimanje

pobuđuje kod poslovne i političke zajednice jer donosi aktualne statističke i anketne

podatke o gospodarski najbitnijim državama svijeta, vrlo bitne pokazatelje u svijetlu

neujednačenog izlaska pojedinih država iz globalne krize

(http://www.konkurentnost.hr/Default.aspx?art=533&sec=2).

Tablica 2: Godišnjak svjetske konkurentnosti 2014


2013. 2014. Promjena

GOSPODARSKI REZULTATI

Domaća ekonomija 60 59 -1

Međunarodna trgovina 38 44 6

Strana ulaganja 55 54 -1

Zaposlenost 58 57 -1

Cijene 27 22 -5

EFIKASNOST JAVNOG SEKTORA

Javne financije 54 42 -12

Fiskalna politika 47 46 -1

Institucije 56 56 0

Poslovna legislativa 49 50 1

Društveno okruženje 35 39 4

EFIKASNOST POSLOVNOG SEKTORA

Produktivnost i efikasnost 48 49 1

Tržište rada 60 59 -1

Financije 54 53 -1

Management 60 60 0

Stavovi i vrijednosti 60 60 0

INFRASTRUKTURA

Osnovna infrastruktura 50 49 -1

Tehnološka infrastruktura 44 45 1

Znanstvena infrastruktura 54 51 -3

Zdravlje i okoliš 34 36 2

Obrazovanje 42 43 1

Analiza konkurentnosti na uzorku od 60 država svijeta

8

Metodologija IMD-a temelji se na analizi četiri faktora konkurentnost koje uključuju opće

gospodarske rezultate, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i

infrastrukturu, a svaki od navedenih faktora sastoji se od 5 indeksa. Prema istraživanju,

najkonkurentnije gospodarstvo svijeta je SAD radi povećanja zapošljavanja, otpornosti

gospodarstva te inovacija u tehnologiju i infrastrukturu. Slijede Švicarska, Singapur,

Hong Kong, Švedska, Njemačka te Kanada.

Uspoređujući indekse dodijeljene Hrvatskoj s državama u okruženju, Hrvatska je zauzela

najlošiju poziciju. Drugim riječima, od nje je konkurentnija Češka (33. mjesto), Litva (34.

mjesto), Latvija (35. mjesto), Poljska (36. mjesto), Slovačka (45. mjesto) i Slovenija (55.

mjesto). Prvi put u istraživanje IMD-a Hrvatska je uvrštena 2006. godine, a od 2008. na

ljestvici je pala za čak 10 pozicija te bilježi kontinuirani pad konkurentnosti i drastično

zaostajanje za najkonkurentnijim državama svijeta. Istraživanjem koje je provedeno

2008. godine Hrvatska je zauzimala 49. mjesto te se tada iza nje nalazila Indonezija,

Argentina, Meksiko, Južna Afrika, Ukrajina i Venezuela, dok je danas lošija samo

Venezuela

(http://www.imd.org/uupload/IMD.WebSite/wcc/WCYResults/1/scoreboard_2014.pdf).

U okviru četiri stupa konkurentnosti, neznatan broj indikatora koji poboljšavaju hrvatsku

konkurentnost ocijenjen je pozitivno. U skupini gospodarskih rezultata, ukupnu ocjenu

podižu veliki prihodi od turizma, izvoz usluga i indeks troškova života, niske carinske

barijere, nizak porez na dobit, stabilnost tečaja te kratko vrijeme osnivanja poduzeća.

Ukupnu ocjenu efikasnosti poslovnog sektora podiže visok udio žena u ukupnoj

zaposlenosti, relativno niske plaće te relativno velik broj radnih sati. Pozitivno je

ocijenjeno ulaganje u telekomunikacijsku infrastrukturu, cijenu interneta, odnosa učitelja

i učenika što podiže sveukupnu ocjenu u segmentu infrastrukture. Pogoršanje ukupne

ocjene Hrvatske ublažio je indeks međunarodne trgovine koji se poboljšao za 6 pozicija

te društveno okruženje za 4 pozicije, a razlog tome jest pozitivna bilanca tekućih plaćanja

s inozemstvom, povećanje deviznih rezervi, poboljšanje tehnološke složenosti izvoza te

poboljšavanje carinske procedure.

9

U Hrvatskoj najveće prednosti predstavlja kvalificirana radna snaga, pouzdana

infrastruktura, visoka razina obrazovanja i troškovna konkurentnost, dok najveće

prepreke razvoju gospodarstva predstavljaju porezni sustav, sposobnost Vlade, stabilnost

i predvidljivost politika te učinkovito pravno i poslovno okruženje

(http://www.konkurentnost.hr/Default.aspx?art=533&sec=2).

S druge strane, većina indikatora ocijenjena je negativno. Najveći gubitak od 12 pozicija

koncentriran je na indekse javnih financija, slijedi gubitak od 5 pozicija u segmentu cijena

i 3 pozicije u segmentu znanstvene infrastrukture. Razlozi ovakvog pada pozicija u

odnosu na prethodnu godinu određeni su povećanjem proračunskog deficita, državnih

subvencija, kamatnih stopa te pada stranih ulaganja.

2.2. Izvješće o globalnoj konkurentnosti

Prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti kojeg provodi Svjetski gospodarski forum,

Hrvatska je zauzela 75. mjesto od 148 država svijeta. Prema Izvješću, najproblematičniji

faktor u Hrvatskoj za pokretanje poslovanja jest neefikasna birokracija. Kako bi se sektor

malog i srednjeg poduzetništva ojačao, nužno je ukloniti administrativne barijere koje

koče trgovačka društva za ulazak u svijet poduzetništva. Kompleksni propisi pridonose

državnim rashodima jer što su oni složeniji, tim je više i posla za državne službenike koji

time moraju upravljati. Pojednostavnjenjem propisa istovremeno bi se podigla

konkurentnost malih i srednjih poduzetnika, a također bi se otvorila mogućnost

smanjivanja državnih rashoda

(http://www.weforum.org/reports/global-competitiveness-report-2013-2014).

10

Tablica 3: Analiza konkurentnosti prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti


Prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti, glavni izazovi koji se Hrvatskoj nameću su

smanjenje barijera direktnim stranim ulaganjima, borba protiv neefikasne javne uprave,

smanjenje poreznog opterećenja poduzetnika (posebice u parafiskalnim i skrivenim

nametima), reforma obrazovnog sustava koji bi se trebao usredotočiti na vještine koje će

tržište tražiti u budućnosti, povećanje i reforma javnog ulaganja u istraživanje i razvoj uz

obvezivanje na povećanje postotka koji će biti tržišno isplativ te mnogo veća suradnja

između sveučilišta, poduzetnika i Vlade (Petričko, 2013).

2012./2013. 2013./2014. Promjena

Institucije 98 93 +5

Infrastruktura 44 42 +2

Makroekonomsko okruženje 60 67 -7

Zdravstvo i osnovno obrazovanje 60 66 -6

Visoko obrazovanje i trening 56 51 +5

Efikasnost tržišta roba 114 111 +3

Efikasnost tržišta rada 106 114 -8

Razvijenost financijskog tržišta 92 78 +14

Tehnološka spremnost 50 45 +5

Veličina tržišta 71 74 -3

Poslovna sofisticiranost 96 88 +8

Inovativnost 74 79 -5

Analiza konkurentnosti na uzorku od 148 država svijeta

11

Tablica 4: Rezultati Izvješća o globalnoj konkurentnosti


Prema rezultatima Izvješća o globalnoj konkurentnosti, zaključuje se da je 2008. godine

Hrvatska imala konkurentnije gospodarstvo u odnosu na posljednje rezultate. Isto tako,

uočljivo je da su države u okruženje zauzele bolje pozicije od Hrvatske, tako da prema

posljednjim rezultatima samo su Slovačka (78. mjesto), Bosna i Hercegovina (87. mjesto)

te Srbija (101. mjesto) lošije rangirane. Konkurentnost Hrvatske kontinuirano pada, te je

potrebno provoditi strukturne reforme gospodarstva s naglaskom na učinkovito korištenje

sredstava iz europskih fondova.


Report

2008./2009.


Report

2011./2012.


Report

2013./2014.

1. SAD 1. Švicarska 1. Švicarska

2. Švicarska 2. Singapur 2. Singapur

3. Danska 3. Švedska 3. Finska

4. Švedska 4. Finska 4. Njemačka

5. Singapur 5. SAD 5. SAD

6. Finska 6. Njemačka 6. Švedska

7. Njemačka 7. Nizozemska 7. Hong Kong

8. Nizozemska 8. Danska 8. Nizozemska

9. Japan 9. Japan 9. Japan

10. Kanada 10. Ujedinjeno Kraljevstvo 10. Ujedinjeno Kraljevstvo

15. Norveška 16. Norveška 11. Norveška

18. Australija 20. Australija 32. Estonija

32. Estonija 33. Estonija 42. Poljska

33. Češka 38. Češka 46. Češka

42. Slovenija 41. Poljska 48. Litva

44. Litva 44. Litva 52. Latvija

46. Slovačka 57. Slovenija 53. Južna Afrika

53. Poljska 64. Latvija 62. Slovenija

54. Latvija 69. Slovačka 73. Makedonija

61. Hrvatska 76. Hrvatska 75. Hrvatska

85. Srbija 79. Makedonija 78. Slovačka

89. Makedonija 95. Srbija 87. Bosna i Hercegovina

107. Bosna i Hercegovina 100. Bosna i Hercegovina 101. Srbija

12

2.3. Izvješće o društvenom razvoju

Izvješće o društvenom razvoju 2013 (Human Development Report, HDR) koje provodi

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), Hrvatsku svrstava na 47. mjesto od 187

država svijeta uključenih u istraživanje. Tema posljednjeg Izvješća bila je Rast Juga:

društveni napredak u raznolikom svijetu (The Rise of the South: Human Progress in a

Diverse World)

(http://www.hr.undp.org/croatia/en/home.html).

Hrvatska je ovim istraživanjem zauzela posljednje mjesto u kategoriji visokog društvenog

razvoja. Visoki indeksi Hrvatske ostvareni su za dva pokazatelja: bruto nacionalni

dohodak po glavi stanovnika i očekivana životna dob u trenutku rođenja. Sveukupnu

ocjenu pogoršava područje obrazovanja (prosjek od samo 9,8 godina školovanja za

odrasle osobe starije od 25 godina) te izrazito visoka nejednakost čime se rezultat dodatno

pogoršava za 15,1 posto

(http://hdr.undp.org/sites/default/files/reports/14/hdr2013_en_complete.pdf).

13

Tablica 5: Rezultati Izvješća o društvenom razvoju


Najviše ocjene na globalnoj ljestvici dodijeljene su Norveškoj, Australiji, SAD-u,

Nizozemskoj i Njemačkoj. Uspoređujući položaj Hrvatske s državama u okruženju,

prema Izvješću UNDP-a višu razinu društvenog razvoja postigle su Slovenija (21.

mjesto), Češka (28. mjesto), Estonija (33. mjesto), Slovačka (35. mjesto), Poljska (39.

mjesto), Litva (41. mjesto), Latvija (44. mjesto). U boljoj poziciji Hrvatska se nalazi i od

nekih država u susjedstvu: Srbije (64. mjesto), Makedonije (78. mjesto), Bosne i

Hercegovine (81. mjesto) koje spadaju u kategoriju visokog društvenog razvoja.

Human Development

Report

2005.

Human Development

Report

2011.

Human Development

Report

2014.

1. Island 1. Norveška 1. Norveška

2. Norveška 2. Australija 2. Australija

3. Australija 3. Nizozemska 3. SAD

4. Kanada 4. SAD 4. Nizozemska

5. Irska 5. Novi Zeland 5. Njemačka

6. Švedska 6. Kanada 6. Novi Zeland

7. Švicarska 7. Irska 7. Irska

8. Japan 8. Lihtenštajn 8. Švedska

9. Nizozemska 9. Njemačka 9. Švicarska

10. Francuska 10. Švedska 10. Japan

11. Finska 11. Švicarska 18. Singapur

12. SAD 21. Slovenija 21. Finska

22. Njemačka 22. Finska 21. Slovenija

25. Singapur 26. Singapur 28. Češka

27. Slovenija 27. Češka 33. Estonija

32. Češka 34. Estonija 35. Slovačka

37. Poljska 35. Slovačka 39. Poljska

42. Slovačka 39. Poljska 41. Litva

43. Litva 40. Litva 44. Latvija

44. Estonija 43. Latvija 47. Hrvatska

45. Latvija 46. Hrvatska 64. Srbija

47. Hrvatska 59. Srbija 78. Makedonija

66. Bosna i Hercegovina 74. Bosna i Hercegovina 81. Bosna i Hercegovina

69. Makedonija 78. Makedonija 129. Južna Afrika

14

Uspoređujući rezultate razvoja država u novije vrijeme s onima postignutih u 2000.

godini, trendovi su pozitivni što znači da nijedna država nije ostvarila nižu vrijednost

indeksa društvenog razvoja.

Ključna poruka Izvješća je da društveno blagostanje ne ovisi isključivo o novcu, već je

ono preduvjet više faktora kao što su obrazovne i zdravstvene mjere, a cilj razvoja je

stvaranje povoljne okoline koja ljudima može pomoći da ostvare zdrav, dug i kreativan

život.

U zaključku Izvješća navodi se da svijet ima sve manje nejednakosti, a razlog tome je

brzi rast Brazila, Kine i Indije koji transformiraju globalne ekonomske odnose te mnoštvo

ljudi spašavaju od siromaštva. Životni uvjeti i životne prilike toliko velikog broja ljudi

nikad se u povijesti nisu mijenjali toliko dramatično i brzo, a na to upućuju statistički

podaci smanjenja ekstremnog dohodovnog siromaštva s 43 posto u 1990. godini na 22

posto u 2008. Prema Izvješću, do 2020. godine ukupna proizvodnja Kine, Indije i Brazila

zajedno će nadmašiti agregiranu proizvodnju šest tradicionalnih ekonomskih lidera, a do

2050. dosegnut će razinu od 40 posto svjetskog gospodarstva

(http://www.poslovni.hr/hrvatska/hrvatska-u-skupinu-zemalja-vrlo-visokog-drustvenog-

razvoja-234140#).

U Izvješću se navodi da Sjever i gospodarski sve jači Jug povezuje Istok koji se rapidno

mijenja, dok se Hrvatska spominje u kontekstu rastuće ekonomije, koja se, uz Rusiju,

Kazahstan i Tursku, pretvara u pružatelje razvojne pomoći. Prema uzoru na najuspješnije

države svijeta za koje se navodi da su proaktivne razvojne države, Hrvatskoj se savjetuje

da nastoji iskoristiti sve strateške prilike i prednosti koje posjeduje u pogledu svjetske

trgovinske razmjene. Potrebno je više sredstava ulagati u razvoj društvenog kapitala i to

jačanjem socijalnih usluga, zdravstvenih i obrazovnih programa. U cilju održavanja tih

uspjeha, u Izvješću se preporučuju četiri prioriteta javnih politika: jačanje jednakosti,

pružanje prava glasa i sudjelovanja, suočavanje s izazovima zaštite okoliša te upravljanje

demografskim promjenama.

15

2.4. Indeks održivog razvoja

Istraživanje koje provodi nezavisni londonski think-tank New Economics Foundation

razvio je metodologiju Indeksa održivog blagostanja korištenjem podataka UN-a,

takozvani „Happy Planet Index“ ili Indeks sreće. Prema Izvješću, preduvjet sretnog i

kvalitetnog života je održivo korištenje prirodnih resursa, a izražava se u ekološkom

otisku koji prikazuje koliko površine je ljudima potrebno da zadovolje sve svoje potrebe

(energija, transport, hrana, otpad, infrastruktura, voda i drugo), te je pogodan i za

računanje na individualnoj razini, na razini grada, regije, države ili cijelog svijeta pa i na

razini tvrtke, škole i slično.

Prema Izvješću, indeks sreće nije uvjetovan bogatstvom te, shodno tome, u istraživanje

nije uključeno bogatstvo države i BDP, već stupanj zadovoljstva stanovnika, njihov

životni vijek i politika zaštite okoliša. Hrvatska je svrstana u srednje sretne europske

zemlje te zauzima 78. mjesto, a ljestvicu predvode Kostarika, Vijetnam, Jamajka, Belize

i Indonezija. Od država u okruženju, od Hrvatske je „sretnija“ Poljska (68. mjesto),

Slovačka (75. mjesto) i Bosna i Hercegovina (77. mjesto), dok je niže mjesto na ljestvici

zauzela Srbija (82. mjesto), Češka (83. mjesto) i Slovenija (85. mjesto)

(http://www.happyplanetindex.org/data/).

Prema provedenom istraživanju, Kostarika je najsretnija država svijeta kada se u fokus

istraživanja stavlja sreća pojedinca povezana s okolišem, a temeljni razlozi koji Kostariku

stavljaju na vrh ljestvice su dugi životni vijek od 78,5 godina, nizak ekološki trag, 90

posto energije se dobiva iz obnovljivih izvora, polovica teritorija je prekrivena šumama,

postoji snažna socijalna povezanost među prijateljima, obiteljima i susjedima, sveprisutni

su socijalni i edukativni programi te visoka stopa tolerancije u odnosu na društvene

različitosti i drugačija razmišljanja.

16

2.5. Usporedba rezultata istraživanja

U završnom poglavlju ove cjeline prikazat će se usporedba rezultata analiza te dati

preporuke za poboljšanje ocjene konkurentnosti.

Grafikon 1: Analiza konkurentnosti Hrvatske prema različitim metodologijama


Kada uspoređujemo rezultate analiza različitih metodologija, evidentno je da se

sveukupna konkurentnost Hrvatske smanjivala tijekom posljednjih godina. Razlozi pada

konkurentnosti Hrvatske u ovako kratkom razdoblju jesu neprilagodljive politike vlade,

visoka cijena kapitala, porezi i doprinosi, neefikasan regulativni i pravni okvir, nizak

ekonomski rast, slaba otpornost na krizu, brojne tržišne i administrativne barijere, izrazito

visoka stopa nezaposlenosti, visoka cijena kapitala, slaba razvijenost poduzetništva, niska

razina ulaganja u razvoj tehnologija, niska razina ulaganja u istraživanje i razvoj i transfer

znanja. Na temelju provedenog istraživanja, ključne poruke koje se Hrvatskoj savjetuju

jesu orijentiranje prema provođenju strukturnih reformi u cilju pokretanja investicija i

otvaranja novih radnih mjesta kako bi se oporavilo gospodarstvo (fiskalna disciplina,

izvozno okrenuta proizvodnja, jačanje sektora poduzetništva).

47496158

76

4659

75

47

WORLD COMPETITIVENESS

YEARBOOK

GLOBAL COMPETITIVENESS

REPORT

HUMAN DEVELOPMENT

REPORT

Analiza konkurentnosti Hrvatske

prema različitim metodologijama

2005. 2008. 2011. 2014.

17

3. MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA EUROPSKIH SREDSTAVA I ZAHTJEVI REGULATIVE

Poglavlje koje slijedi podijeljeno je na tri dijela. Prikazat će se temeljni ciljevi Europe

2020 te sedam inicijativa kojima će nastojati ubrzati dostizanje svakog od postavljenih

ciljeva i istaknutih prioriteta. Nakon toga, slijedi razrada financijske omotnice za

Republiku Hrvatsku u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.-2020.

Poglavlje završava strategijom pametne specijalizacije koja bi trebala biti utemeljena na

znanju koji će biti prioritetni investicijski sektori pri korištenju Europskih strukturnih i

investicijskih fondova.

3.1. Strategija Europe 2020

Za potrebe planiranja nacionalnih razvojnih dokumenata, regionalnih i županijskih

razvojnih strategija, strateškog planiranja gospodarskih subjekata te prilikom planiranja i

pripreme projekata na regionalnoj i lokalnoj razini, gospodarskih i svih drugih projekata

koje se planira financirati iz EU fondova potrebno je imati na umu prioritete i ciljeve

strategije Europe 2020. Ona daje jasne odgovore kakvi su projekti prihvatljivi za

financiranje iz europskih fondova. To su prije svega projekti koji doprinose:

gospodarskom rastu i zapošljavanju, razvoju inovacija i novih tehnologija, dugoročnoj

održivosti rasta, ali i društva u cjelini, te onih koji potiču uključenost pojedinca i

zajednice. To su projekti koji štite okoliš i štede resurse, potiču i utemeljeni su na novim

znanjima i vještinama, podižu kvalitetu života lokalne zajednice. Takvi projekti mogu

doći iz raznih sektora i od raznih nositelja (Tufekčić, 2013:21).

18

Pokrenuta 2010. godine, Europe 2020 predstavlja desetogodišnju strategiju Europske

unije za rast i zapošljavanje. Strategija znači mnogo više od samog prevladavanja

financijske krize od koje se većina gospodarstva Europe postupno oporavlja, već se

odnosi i na rješavanje nedostataka modela rasta i kreiranje uvjeta za pametan

(razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji), održiv (promicanje ekonomije

koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i konkurentnija ) i uključiv rast

(njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi društvenu i

teritorijalnu povezanost)

(http://ec.europa.eu/europe2020/europe-2020-in-a-nutshell/index_en.htm).

Europska unija mora definirati gdje želi biti 2020. godine. S tom namjerom Europska

komisija predlaže sljedeće glavne ciljeve EU

(http://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1300804774_Europa_2020.pdf):

· 75 % populacije u dobi između 20- 64 godina trebalo bi biti zaposleno;

· 3 % BDP-a EU treba investirati u istraživanje i razvoj;

· Treba ispuniti klimatsko-energetske ciljeve „20/20/20“ (uključujući i povećanje

do 30 % smanjenja emisije ukoliko okolnosti dozvoljavaju);

· Postotak osoba koje rano napuste školovanje trebao bi biti ispod 10 %, a najmanje

40 % mlađe generacije trebalo bi završiti tercijarni stupanj obrazovanja;

· 20 milijuna manje ljudi trebalo bi biti u opasnosti od siromaštva.

Europska komisija istaknula je sedam inicijativa kojima će nastojati ubrzati dostizanje

svakog od postavljenih ciljeva i istaknutih prioriteta (Tukekčić, 2013:13-14):

· Inovativna Unija – Poboljšanje okvira i pristupa izvorima financiranja za

istraživanje i inovacije, te osiguravanje da se inovativna ideja pretvori u proizvod

ili uslugu koja kreira rast i zapošljavanje,

· Mladi na potezu – Poboljšavanje kvalitete obrazovnog sustava i olakšavanje

ulaska mladih na tržište rada,

· Digitalno vrijeme za Europu - Ubrzavanje uvođenja brzog interneta i

ostvarivanje koristi jedinstvenog digitalnog tržišta za stanovništvo i gospodarstvo,

19

· Efikasna upotreba resursa u Europi – Povećanje efikasnosti gospodarstva u

upotrebi resursa, povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora,

moderniziranje prijevoznog sektora i promoviranje energetske učinkovitosti,

· Industrijska politika za vrijeme globalizacije – Poboljšavanje poslovnog

okruženja, posebice za male i srednje poduzetnike, te poticanje razvoja snažne

industrijske osnove koja će biti konkurentna na svjetskom tržištu,

· Vrijeme za nove vještine i zapošljavanje – Moderniziranje tržišta rada, kroz

cjeloživotno obrazovanje i veću mobilnost osigurati bolje uravnoteženje ponude i

potražnje na tržištu rada,

· Europska platforma protiv siromaštva – Osigurati društvenu i teritorijalnu

koheziju takvu da korist od rasta gospodarstva bude što šire raspoređena, te da se

siromašnima i društveno isključenima osigura život u dostojanstvu i društvenoj

uključenosti.

Inicijativama su određene mjere koje, za postizanje pametnog, održivog i uključivog

rasta, treba poduzeti na razini Europske unije, te mjere koje se očekuju od država članica.

Iz ovih se mjera na razini država članica može prepoznati aktivnosti i projekte koji će se

podupirati i financirati iz europskih fondova.

3.2. Financijska omotnica za Republiku Hrvatsku 2014.-2020.

Financijska omotnica za kohezijsku politiku EU u razdoblju 2014-2020 iznosi 376

milijardi eura i ona je druga po izdašnosti u Europskom proračunu, odmah iza zajedničke

poljoprivredne politike. Iz perspektive u perspektivu povećavaju se izdvajanja za

kohezijsku politiku, a najveće je bilo nakon ulaska 10+2 države u petom valu proširenja

(http://ivana-maletic.com/index.php/vijesti/item/127-panel-27112013).

Financijska perspektiva predstavlja višegodišnji financijski okvir za proračunske

prioritete EU tijekom srednjoročnog razdoblja. Republika Hrvatska, kao članica

Europske unije, svaki mjesec uplaćuje dio prihoda u proračun Unije.

20

Riječ je o tzv. vlastitim prihodima koje čine prihodi od carina (75 posto naplaćenih carina

uplaćuje se u proračun Unije, a 25 posto ostaje u državi za operativne troškove carinske

uprave), dio PDV-a, nameti na šećer i dio po izračunu iz BDP-a. Ukupno je od 1. srpnja

2013. do kraja 2013. uplaćeno 1,8 milijardi kuna, a u prva četiri mjeseca 2014. 222

milijuna eura odnosno 1,7 milijardi kuna. Ukupno je u prvih deset mjeseci članstva u

europski proračun uplaćeno 3,5 milijardi kuna (Maletić, 2014).

Europska komisija predstavila je 29.6.2011. višegodišnji proračun za razdoblje 2014-

2020 Predložen je ukupan iznos od 1,025 milijardi eura za stvaranje obveza (in

commitments 1.05% of the EU GNI) i 972.2 milijardi eura za plaćanja (in payments 1%

of EU GNI). Predloženi iznos umanjen je za 7% te ukupna perspektiva iznosi 959,9

milijardi eura. 2014. godina je godina nove financijske perspektive (2014-2020) te nisu

definirani točni iznosi, ali se u financijskoj omotnici navodi da će sredstva fondova biti

za 2,33 puta veća u odnosu na 2013. godinu, te u 2015. godini za 3 puta veća u odnosu

na 2013. godinu. Dakle na razini prve dvije godine članstva Hrvatska dolazi do sličnih

brojki koje su već ranije prezentirane od strane Europske komisije, a to je oko 2,2

milijarde eura za Kohezijsku politiku. Kada se doda poljoprivredna politika i sve ostale

potpore iznos sredstava je preko 3 milijarde eura (Maletić, 2014).

Još uvijek je u tijeku rasprava i odlučivanje o višegodišnjem financijskom okviru za 2014.

– 2020. Europska komisija je još 2012. poslala okvirni prijedlog financijske omotnice za

Republiku Hrvatsku koji je bio izračunat prije dogovora o smanjenju ukupnog

financijskog okvira. U nastavku se daje tablični prikaz pripremljen prema prvom

prijedlogu Europske komisije izmijenjenu na način da su uzeta u obzir naknadna

smanjenja proračuna. Iz tablice se vidi da je za Republiku Hrvatsku samo iz kohezijske

omotnice (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond)

predviđeno 8,1 milijardi eura.

Kada se tome dodaju sredstva poljoprivredne politike (tržišne mjere i direktna plaćanja te

Fond za ruralni razvoj od oko 330 milijuna eura godišnje) od 3,3 milijarde eura dolazimo

do iznosa od 11,4 milijardi eura odnosno 85,5 milijardi kuna što je gotovo jedan čitav

godišnji proračun Republike Hrvatske.

21

To su sredstva s kojima se uz dobru i pametnu pripremu mogu preokrenuti negativni

trendovi u Republici Hrvatskoj i potaknuti investicije, rast, razvoj i zapošljavanje.

Projekti se iz europskih fondova ne financiraju u stopostotnom iznosu te je potrebno

samostalno uložiti dio sredstava. Uz to, važno je imati zalihu projekata i uzeti u obzir da

dio troškova projekta nije prihvatljiv za EU financiranje te ih je potrebno financirati

samostalno (Maletić, 2014).

Tablica 6: Financijska sredstva za Republiku Hrvatsku u višegodišnjem financijskom

okviru 2014-2020

FINANCIJSKA SREDSTVA PREDVIĐENA ZA REPUBLIKU HRVATSKU U

VIŠEGODIŠNJEM FINANCIJSKOM OKVIRU 2014-2020

(EUR milijuni – 2011 cijene)

ODOBRENA SREDSTVA

(COMMITMENT

APPROPRIATIONS)

2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 TOTAL

2014-2020

1. Pametan i uključiv rast 1011 1.203 1236 1264 1296 1327 1358 8695

od čega: ekonomska, socijalna i

teritorijalna kohezija

939 1128 1156 1181 1208 1235 1262 8108

2. Održivost: prirodni resursi 425 443 453 461 483 504 524 3293

od čega: tržišne mjere i direktna

plaćanja

110 124 137 151 179 206 231 1140

3. Sigurnost i građanstvo 82 29 29 29 29 29 29 254

4. EU kao globalni partner 0 0 0 0 0 0 0 0

5. Administracija 74 71 71 71 71 71 71 498

od čega: administrativni troškovi u

institucijama

74 71 71 71 71 71 71 498

6. Kompenzacije 25 0 0 0 0 0 0 25

UKUPNA ODOBRENA

SREDSTVA

1617 1746 1788 1825 1878 1930 1982 12765

UKUPNE ISPLATE 511 815 1193 1524 1639 1803 1765 9249

Izvor: Obrada autorice prema Maletić, 2014.

22

U prvih šest mjeseci članstva, odnosno od 1.7. 2013. do 31.12. 2013. godine, Hrvatskoj

kao novoj članici Europske unije dodijeljeno je 449,4 milijuna eura za korištenje

europskih fondova kroz Kohezijsku politiku (tri fonda iz kojih će se financirati razvojni

projekti, a to su Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski

fond). Od 2014. godine nadalje taj iznos se povećava i na godišnjoj razini iznosi 1,2

milijardi eura (prva godina 60%, druga 80% i treća nadalje 100% alokacije).

3.3. Strategija pametne specijalizacije

Pametna specijalizacija je proces utvrđivanja prioriteta u nacionalnim i regionalnim

inovacijskim strategijama kako bi se postigla gospodarska transformacija i industrijska

reforma izgrađivanjem i razvijanjem konkurentskih prednosti. Stavljanje namjenskih

strategija pametne specijalizacije u funkciju predloženo je od Europske komisije kao

preduvjet za dodjelu sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova od 2014

(Hahn, 2014).

Cilj takvih strategija je pomoći pri smanjivanju nejednakosti rasta u EU, fokusiranjem

Strukturnih fondova EU na investicije koje potiču inovacije i industrijsku reformu.

Dodatan naglasak tih strategija je na njihovoj sposobnosti da pokrenu bolju koordinaciju

planova regionalnih investicija na međunarodnoj razini, prikupljujući aktivnosti kako bi

se povećala kritična masa, te na njihovom doprinosu zajedničkim europskim izazovima i

inovacijskim planovima. Razvijanje Strategija istraživanja i razvoja za pametnu

specijalizaciju zahtjevan je zadatak, osobito u zemljama koje imaju malo iskustva u izradi

inovacijskih politika s uključenošću dionika, te u u njihovoj provedbi i evaluaciji (Hahn,

2014).

Razvijanje ovih strategija može biti izazov čak i za države s dobro funkcionirajućim

inovacijskim eko-sustavima, budući da, kako bi se postigao maksimalan učinak pri

korištenju EU sredstava, postoji zahtjev za strateškim pristupom, s prioritetima koje treba

utvrditi i teškim izborima koje treba napraviti. Komisija je stoga kreirala alate kako bi se

državama članicama i regijama pomoglo da razviju svoje pojedinačne Strategije pametne

specijalizacije (Hahn, 2014).

23

Proces izrade Strategije pametne specijalizacije sastoji se od šest koraka (Rajaković,

2013):

· Analiza nacionalnih/regionalnih potencijala za inovacije

· Upravljanje – partnerstvo svih dionika

· Vizija razvoja

· Utvrđivanje ciljeva i prioriteta

· Definiranje miksa politika i akcijskog plana

· Uspostava sustava monitoringa i evaluacije

Pametna specijalizacija zahtijeva aktivnu i učinkovitu koordinaciju političkih intervencija

(primjerice kombinaciju politika i usklađivanje političkih instrumenata, kao što su

klasterske politike) kako bi se omogućila strateška koordinacija. Osim toga, zahtijeva i

dugoročne vizije od strane kreatora politike, ali i raznih drugih dionika. One odražavaju

hitnost u donošenju teških odluka u vremenima teških tranzicija pod oštrim proračunskim

ograničenjima (OECD – synthesis report on innovation driven growth in regions: the role

of smart specialisation, 2012).

Prema Inovacijskom semaforu unije iz 2013., Hrvatska je trenutno ispod prosječnog

umjerenog inovatora. Drugim riječima, Hrvatska ima jednu od najnižih stopa ulaganja u

R&D u EU (0,7 posto BDP-a), od čega visok udio dolazi iz javnih izvora te regionalnu

nejednakost u ulaganju u R&D (učinak R&D koncentriran u sjeverozapadnoj Hrvatskoj).

Stope ulaganja mogu se povećati ukoliko se povećaju transnacionalne veze, pojačaju

tehnološke apsorpcije od strane poslovnog sektora te razviju veze između akademija i

kompanija. Učinkovitost ulaganja u R&D i inovacije je važno pitanje, budući da se ono

rijetko prenosi u komercijalno održivo znanje, jer su znanost i inovacijske politike

prvenstveno usredotočene na javnu znanost. Očito je da postoji prostor za bolje korištenje

inovacijskog potencijala Hrvatske kojeg bi prvenstveno trebalo osloboditi u privatnom

sektoru. Mi vidimo korištenje Strukturnih fondova EU za inovacije na strateški, ciljani

način kao važan element koji će doprinijeti oporavku Hrvatske (Hahn, 2014).

24

Važan aspekt jest da se ključni nacionalni i regionalni inovacijski dionici (uključujući one

iz privatnog sektora) angažiraju na razvoju Strategije, kako bi se izgradio kapacitet i za

strateško planiranje i za realizaciju te kako bi se to učinilo sa žarom i predanošću.

25

4. EUROPSKI STRUKTURNI I INVESTICIJSKI FONDOVI

(ESI)

Cilj kohezijske politike jest postizanje održivog i ujednačenog razvoja uz jačanje

gospodarske i socijalne kohezije Unije. Kohezijska politika podržava otvaranje novih

radnih mjesta, gospodarski rast, konkurentnost, održivi razvoj te visoku kvalitetu života.

Poglavlje koje slijedi posvećeno je oblicima fondova u okviru kohezijske politike:

Kohezijski fond (CF), Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni

fond (ESF), Poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) te Fond za pomorstvo i

ribarstvo (EMFF). Osim teoretskog dijela, prikazat će se i primjeri projekata država

članica.

Dio Europske komisije zadužen za kohezijsku politiku EU je Glavna uprava za regionalnu

politiku, odnosno DG REGIO (Dalić i suradnici, 2007:64).

Slika 1: Europski strukturni i investicijski fondovi


26

4.1. Kohezijski fond (CF)

Kohezijski fond pomaže državama članicama s bruto nacionalnim dohotkom nižim od

90% prosjeka EU 28 investirati u transeuropsku prometnu infrastrukturu (TNT-T mreža)

i zaštitu okoliša. Dio proračuna Kohezijskog fonda čini i 10 milijuna eura namijenjenih

financiranju prometne infrastrukture putem programa Connecting Europe Facility. U

području prometa, osim za TEN-T mreže, Kohezijski fond će podržavati projekte u

prometu i gradskom prijevozu koji rezultiraju niskom emisijom CO2 (Tufekčić,

2013:171).

Korisnici programa:

Iako je u Kohezijskom fondu uglavnom riječ o financiranju velikih nacionalnih projekata

čiji su korisnici tijela javne vlasti, prilike za poslovni sektor otvaraju se kroz sudjelovanje

u postupcima javne nabave za isporuku dobara i usluga, te obavljanje radova kao što su

različite studije, građevinski radovi i slično

(http://www.europskifondovi.eu/sites/default/files/Kohezijski%20fond.pdf ).

Proračun programa:

Do kraja 2013. godine, ukupna sredstva koja su namijenjena Hrvatskoj za financiranje

projekata iz ovog područja iznose 655 milijuna eura. Hrvatskoj je iz Kohezijskog fonda

kroz Operativni program Okoliš do kraja 2013. godine namijenjeno 149,8 milijuna eura,

a u razdoblju od 2014. do 2020. godine, Hrvatskoj će na raspolaganju biti oko 8 milijardi

eura iz ovog fonda (http://www.europski-

fondovi.eu/sites/default/files/Kohezijski%20fond.pdf).

Prioritetna područja ulaganja:

(http://www.europski-fondovi.eu/sites/default/files/Kohezijski%20fond.pdf):

· Promet, s naglaskom na investicije u Transeuropsku prometnu mrežu, posebice

u njene sastavnice od europskog interesa, koje je definirala Unija.

27

Transeuropska prometna mreža predstavlja jedinstvenu, multimodalnu mrežu

koja objedinjuje kopnene, zračne i pomorske prometne mreže, a s ciljem

osiguravanja što bržeg protoka ljudi i roba diljem teritorija EU-a, pri tome

osiguravajući međunarodnu prometnu povezanost.

· Okoliš, s naglaskom na ulaganja u upravljanje otpadom i vodama. Međutim, kroz

Kohezijski fond mogu se financirati projekti koji pozitivno utječu na održivi

razvitak, uz uvjet da takvi projekti imaju pozitivan učinak na okoliš. Tako je

primjerice, kroz Kohezijski fond moguće ulagati u projekte vezane za energetsku

učinkovitost i obnovljive izvore energije. Ulagati se može i u prometnice izvan

transeuropske prometne mreže, željeznicu, riječni i morski promet, intermodalne

prometne sustave i u njihovo uvezivanje, upravljanje putovima, zračni i pomorski

promet, čišći gradski i javni prijevoz.

4.2. Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)

Europski fond za regionalni razvoj podupire jačanje ekonomske i socijalne kohezije u

Europskoj uniji kroz smanjenje ekonomskih razlika među regijama najvećim dijelom

putem ulaganja u infrastrukturu i fizički kapital.

ERDF pomaže regionalni i lokalni razvoj te, obzirom na financijski kapacitet i mogući

raspon ulaganja ovog fonda, najznačajnije treba doprinijeti svim prioritetima europske

krovne strategije Europe 2020 za pametan, održiv i uključiv rast te posebno istaknutim

mjerljivim ciljevima. U programskom je razdoblju 2014. - 2020. ERDF jedini fond koji

financira aktivnosti i projekte u okviru svih jedanaest zacrtanih prioritetnih područja. U

razdoblju 2014. – 2020. ERDF na razini cijele EU na raspolaganju ima 183 milijarde

eura od čega se 122,7 milijardi eura odnosi na pomoć slabije razvijenim regijama, 21,9

milijardi prijelaznim regijama, 26,6 milijardi razvijenim regijama te 11,9 milijardi za

teritorijalnu suradnju (http://issuu.com/ivanamaletic/docs/poduzetnici).

28

Korisnici programa:

(http://www.europski-

fondovi.eu/sites/default/files/Europski%20fond%20za%20regionalni%20razvoj_0.pdf)

Sredstva fonda moći će koristiti istraživački centri, lokalne i regionalne vlasti, škole,

korporacije, trening centri, državna uprava, mala i srednja poduzeća, sveučilišta, udruge.

Osim za njih, sredstva će biti dostupna i za javna tijela, neke organizacije privatnog

sektora (osobito mala poduzeća), nevladine organizacije, volonterske organizacije. Strane

tvrtke s bazom u regiji koja je pokrivena relevantnim operativnim programom mogu se

također prijaviti pod uvjetom da zadovoljavaju europska pravila javne nabave.

Proračun:


fondovi.eu/sites/default/files/Europski%20fond%20za%20regionalni%20razvoj_0.pdf)

U razdoblju od 2014. do 2020. godine, očekivana sredstva proračuna iznose 183,3

milijarde eura. Hrvatskoj je iz Europskog fonda za regionalni razvoj do kraja 2013. godine

dodijeljeno ukupno 228,4 milijuna eura kroz Operativne programe Promet i Regionalna

konkurentnost.

Prioritetna područja ulaganja (Maletić, 2014:11):

• Proizvodne investicije koje stvaraju i čuvaju radna mjesta, a putem izravne

pomoći malim i srednjima poduzetnicima

• Investicije u infrastrukturu koje osiguravaju osnovne usluge za građane u

području energije, zaštite okoliša, prometa te informacijske i komunikacijske

tehnologije

• Investicije u društvenu, zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu

• Tehnička pomoć.

29

Sve aktivnosti koje se žele financirati morat će doprinositi ovim prioritetima definiranim

u okviru europske regulative za ERDF. Kako bi se osigurala koncentracija investicija u

ove prioritete, određene su minimalne alokacije za neka od prioritetnih područja.

Nerazvijene regije mogu birati širi raspon prioriteta ulaganja što odražava njihov širi

raspon potreba. Međutim, i ove regije će morati minimalno 50 posto ERDF sredstava

alocirati na energetsku učinkovitost, obnovljivu energiju, inovacije i podršku malim i

srednjim poduzetnicima (Maletić, 2014).

4.3. Europski socijalni fond (ESF)

Europski socijalni fond je najvažniji europski financijski instrument za ulaganje u ljudski

potencijal. ESF promovira visoku razinu zaposlenosti i kvalitete radnih mjesta, pomaže

geografsku i profesionalnu mobilnost radnika, brine o njihovoj prilagodbi promjenama,

potiče i pomaže dostizanje visoke razine obrazovanja i obuke, promovira jednakost

spolova, jednake mogućnosti i nediskriminaciju, jača društvenu uključenost i pomaže

borbu protiv siromaštva čime doprinosi prioritetima Europske unije u smjeru jačanja

ekonomske, socijalne i prostorne kohezije (Tufekčić, 2013:168).

Korisnici programa

(http://www.europski-fondovi.eu/sites/default/files/Europski%20socijalni%20fond.pdf):

Financijska sredstva iz ESF-a dostupna su putem država članica i regija što znači da

program ne financira projekte direktno iz Bruxellesa. Program se provodi kroz pojedine

projekte koji se odvijaju pod vodstvom različitih organizacija kao što su javne uprave,

poduzeća, nevladine organizacije i socijalni partneri aktivni na području zapošljavanja i

socijalne uključenosti. Zahtjev za financiranje mogu podnijeti i drugi oblici organizacija

iz javnog i privatnog sektora kao što su lokalne i regionalne vlasti, obrazovne institucije,

nevladine institucije, sindikati, radnička tijela, predstavnici industrije i profesionalne

udruge pojedinih poduzeća.

30

Proračun (Maletić, 2014:19):

U financijskoj perspektivi 2007.–2013. (šest mjeseci članstva) Hrvatska je imala na

raspolaganju 60 milijuna eura, dok je u novoj financijskoj perspektivi 2014. – 2020. na

raspolaganju 1,4 milijarde eura, tj. 200 milijuna eura godišnje.

Prioritetna područja ulaganja:

(http://www.europski-fondovi.eu/sites/default/files/Europski%20socijalni%20fond.pdf)

· Poticanje ulaganja u ljudske resurse unaprjeđivanja vještina radne snage kroz

cjeloživotno učenje, inovacije i poduzetništvo, ICT (informatičko društvo) i

usavršavanje vještina upravljanja, profesionalno usmjeravanje, obuka predavača

u različitim stručnim područjima i sl.)

· Prilagodba gospodarskim promjenama: produktivnija organizacija rada, ciljana

znanja i vještine, zapošljavanje i obuka (restrukturiranje)

· Poboljšanje pristupa tržištu rada kroz modernizaciju i jačanje institucija, aktivnim

mjerama zapošljavanja (npr. samozapošljavanje), uključenje žena i imigranata

· Socijalna uključenost koja se odnosi na osjetljive skupine, njihovo zapošljavanje,

relevantnu pomoć i usluge te borba protiv svakog vida diskriminacije

· Podržati rad službi za zapošljavanje i njihovo umrežavanje s istraživačkim

centrima, provoditi studije o potrebama za određenim profilom radne snage

Partnerstvom do reformi (dijalog i suradnja u policy-making procesu) za područja

određena za Cilj 1, također: jačanje administrativne sposobnosti u državnoj upravi

i javnom sektoru u području gospodarstva, zapošljavanja, socijalne politike,

okoliša i pravosuđa; reforma znanosti i obrazovanja; jačanje ljudskih potencijala

u istraživanju i razvoju; mjere cjeloživotnog učenja.

31

4.4. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD)

Sagledavajući cilj Europske zajednice – uključenje potpunog gospodarstva kao jedne

cjeline u zajedničko tržište – nužno je bilo u isto uključiti i sektor poljoprivrede kao od

važnijih elemenata gospodarstva (Cerovac i suradnici, 2010:420).

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj instrument je koji podupire europsku

politiku ruralnog razvoja. Dugoročni cilj politike ruralnog razvoja je povećanje

konkurentnosti poljoprivrede, održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatske

promjene te uravnotežen razvoj ruralnih krajeva. Politika ruralnog razvoja treba značajno

doprinijeti ciljevima strategije Europe 2020 za pametan, održiv i uključiv rast (Tufekčić,

2014:172).

Korisnici programa:


fondovi.eu/sites/default/files/Europski%20poljoprivredni%20fond%20za%20ruralni%2

0razvoj.pdf)

Sredstvima programa mogu se koristiti poljoprivredni gospodarski subjekti,

poljoprivredne organizacije, udruge i sindikati, udruge za zaštitu okoliša, organizacije

koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije, udruge žena, poljoprivrednici,

šumari i mladi.

Proračun (Maletić, 2014:26)

O značenju Zajedničke poljoprivredne politike govori i činjenica da je za njenu provedbu

u razdoblju 2014.-2020. namijenjeno 37,8 posto europskog proračuna, odnosno 362,79

milijardi eura, od čega na EAGF, namijenjen izravnim plaćanjima i tržišnim potporama,

otpada 277,85 milijardi eura, dok je za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj za

razdoblje 2014. - 2020. namijenjen proračun od 84,93 milijarde eura, od čega je 2,35

milijardi eura namijenjeno Republici Hrvatskoj.

32

Prioritetna područja ulaganja (Tufekčić, 2013:172):

· Transfer znanja i inovacije u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim prostorima

· Konkurentnost svih oblika poljoprivrede i održivost farmi

· Organizacija proizvodnog lanca i upravljanje rizicima

· Zaštita, obnova i unaprjeđenje ekosustava

· Učinkovito korištenje resursa te kretanje prema smanjenju emisije CO2 i

gospodarstvu osjetljivom na klimu

· Socijalna uključenost, smanjenje siromaštva i ekonomskog razvoja ruralnih

prostora

4.5. Fond za pomorstvo i ribarstvo (EMFF)

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo financirat će ciljeve reformirane Zajedničke

ribarske politike i Integrirane pomorske politike. Ovo je prvi puta da se ove dvije EU

politike financiraju jedinstvenim financijskim instrumentom. Ovo će smanjiti

administrativne troškove i opterećenje, povećati transparentnost i pojednostavit će

procedure kroz unificirana pravila i procedure te povećati učinkovitost trošenja javnog

novca i maksimiziranje učinaka politka koje utječu i tiču se mora. Europski fond za

pomorstvo i ribarstvo treba pridonijeti ciljevima Europe 2020 kroz tri inicijative –

Inovativna unija, Efikasna upotreba resursa u Europi i Vrijeme za nove vještine i

zapošljavanje (Tufekčić, 2013:175).

Korisnici programa


fondovi.eu/sites/default/files/Europski%20fond%20za%20pomorstvo%20i%20ribarstvo

.pdf):

Gospodarski subjekti i udruge u državama članicama mogu se prijaviti za sredstva iz

Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo prema načelu sufinanciranja omjer kojeg ovisi

od same vrste projekta.

33

Proračun (Maletić, 2014:31):

Ukupan iznos sredstava kojima ovaj fond u cjelosti raspolaže u razdoblju od 2014.-2020.

je 6,4 milijarde eura, od čega je 5,7 milijardi eura namijenjeno provedbi u državama

članicama.

Prioritetna područja ulaganja (Tufekčić, 2013: 176):

· Povećanje zaposlenosti i teritorijalna kohezija

· Jačanje inovativne, konkurentne i na znanju utemeljene ribarske djelatnosti

· Jačanje inovativne, konkurentne i na znanju utemeljene akvakulture

· Promocija održivosti i učinkovitog korištenja resursa u ribarstvu

· Promocija održivosti i učinkovitog korištenja resursa u akvakulturi

· Poticanje implementacije Zajedničke ribarske politike

Ovi prioriteti uključuju brojne posebne aktivnosti i ciljeve u okviru u okviru svakog od

prioriteta u području ribarstva, akvakulture i pomorstva.

34

4.6. Primjeri dobre prakse

U nastavku su tabličnim prikazom istaknuti primjeri dobre prakse država članica

financiranih iz fondova EU.

Tablica 7: Primjeri dobre prakse

KOHEZIJSKI FOND (CF)

Opis: Moderni sustav procesuiranja otpada s najnovijom tehnologijom i novom

infrastrukturom podrazumijeva procesuiranje selektivno prikupljanje otpada iz

kućanstava (staklo, papir, metal i plastika) na razini 36.000 tona suhog otpada svake

godine. Projekt podrazumijeva i postrojenje za tretiranje čistog, biorazgradivog

otpada i proizvodnju energije iz bioplina. Postrojenje za bioplin može proizvoditi

zelenu električnu energiju i kompost.

Iznos sufinanciranja: 11.700.000 milijuna eura

Država: Malta

EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ (ERDF)

Naziv projekta: Dvorac Broholm – konferencijski centar, Danska

EU sufinanciranje: ERDF 150.000 eura

Problem: zapuštenost dvorca, nedovoljni prihodi poljoprivrednog stanovništva otoka

Aktivnosti: obnova i uređenje dvorca u konferencijski centar,

Rezultati: 6 novih radnih mjesta, povećani prihodi dvorca, poticaj gospodarstvu

otoka, ugostiteljstvo, konkurentnost otoka

EUROPSKI SOCIJALNI FOND (ESF)

Naziv projekta: Zajedničkim snagama do znanja, Slovenija

EU sufinanciranje: ESF 176.957 eura

Problem: opadanje staklarskog posla, nedostatak radne snage – staklara

Nositelj: udruženo 10 staklarskih tvrtki

Aktivnosti: osnivanje Centra kompetencija; tailor made edukacije (staklarska

industrija, alati, dizajn, komercijala, kvaliteta, upravljanje, ICT, strani jezici)

35

Rezultati: 1.444 osoba educirano; promocija zanimanja staklar, razmjena znanja i

vještina

EUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ (EAFRD)

Naziv projekta: Geotermalno grijanje u proizvodnji orhideja, Slovenija

Ukupna vrijednost projekta: EAFRD 500.000, proračun 500.000, privatni kapital

2.197.993 eura

Aktivnosti: gradnja staklenika, uvođenje kaskadnog sustava grijanja, nabavka

mladica i marketing

Rezultat: 15 novootvorenih radnih mjesta, 85% ukupne potrošnje energije je iz

obnovljivih izvora, 15% smanjenje troška energije, udvostručenje proizvodnje i

prometa

EUROPSKI FOND ZA POMORSTVO I RIBARSTVO (EMFF)

Naziv projekta: Rekonstrukcija proizvodnog pogona tvrtke Whitelink, Škotska

Vrijednost projekta: EMFF: 1,3 milijuna eura (EU 533.000 eura)

Aktivnosti: Izgradnja novog rashladnog postrojenja u tvornici za obradu ribe i

morskih plodova, te postrojenja za termičku obradu ribe, škampa i morskih puževa

Rezultati: Jačanje konkurentnosti, otvoreno 6 radnih mjesta

Izvor: http://www

.europskifondovi.eu/sites/default/files/Kohezijski%20fond.pdf,http://ec.europa.eu/esf/m

ain.jsp?catId=46, http://ec.europa.eu/regional_policy/projects/stories/index_en.cfm,

http://ec.europa.eu/agriculture/newsroom/40_en.htm, http://cordis.europa.eu/

36

5. USPOREDNA ANALIZA ISKUSTAVA DRŽAVA EU

Poglavlje koje slijedi usmjereno je na analizu iskustva država članica Europske unije u

kontekstu iskorištenosti sredstava iz EU fondova. Dat će se osvrt na prethodnu financijsku

perspektivu 2007.-2013. s naglaskom na postotak iskorištenosti sredstava svake pojedine

države članice. Nakon toga, poglavlje se nastavlja prikazom alokacije sredstava u novoj

financijskoj perspektivi 2014.-2020. s posebnim osvrtom na Republiku Hrvatsku.

Poglavlje završava prikazom kohezijske politike u Sloveniji te se daje kratki pregled

ukupnog iznosa dodijeljenih sredstava i osvrt na projekte koji su se financirali.

5.1. Iskoristivost sredstava država članica u prošloj financijskoj perspektivi 2007.-2013. te alokacija sredstava u novoj financijskoj

perspektivi 2014.-2020.

U prošloj financijskoj perspektivi 2007.-2013. države članice su iz Kohezijske politike

uspješno investirale milijarde eura kojima su pokrenuti inovativni projekti, otvoreno

mnoštvo radnih mjesta te izgrađeni prometni pravci. Upravo radi toga je važno da države

članice i u novoj financijskoj perspektivi 2014.-2020. osiguraju pravovremen i učinkovit

početak korištenja europskih fondova budući da predstavljaju ključan izvor javnih

ulaganja u vremenima gospodarske, financijske i socijalne krize. Sredstva Kohezijske

politike potrebno je usmjeriti na regije kojima je neophodna ekonomska i socijalna

obnova, budući da su razlike u razvijenosti pojedinih regija i država značajne.

37

Tablica 8. Dodijeljena sredstva državama članicama u financijskoj perspektivi 2007.-

2013.( u mlrd EUR)

Sredstva iz financijske perspektive 2007.-2013.

DRŽAVA IZNOS DRŽAVA IZNOS

Hrvatska 0,20 Irska 0,508

Belgija 1,2 Italija 13,5

Češka 12,9 Cipar 0,322

Danska 0,28 Latvija 2,9

Njemačka 17,6 Litva 5,2

Estonija 2,7 Luksemburg 0,03

Grčka 13,9 Mađarska 14,6

Španjolska 21,4 Malta 0,41

Francuska 7,6 Nizozemska 1,1

Bugarska 3,2 Austrija 0,7

Poljska 44,8 Slovenija 2,5

Makedonija 64,9 Slovačka 5,5

Portugal 16,7 Finska 1,1

Rumunjska 7,1 Švedska 1,1

Izvor: Obrada autorice prema statističkim podacima Europske komisije:

http://ec.europa.eu/regional_policy/thefunds/funding/index_en.cfm

Brojčane vrijednosti alokacije sredstava država članica iz financijske perspektive 2007.-

2013. iz prethodne tablice u nastavku se prikazuju grafičkim prikazom.

38

Grafikon 2: Dodijeljena sredstva državama članicama u financijskoj perspektivi 2007.-

2013.

Izvor: Obrada autorice prema statističkim podacima Europske komisije:


Proračun za Kohezijsku politiku u razdoblju 2007.-2013. iznosio je 347 milijardi eura,

odnosno 35,7 % ukupnog proračuna EU-a za navedeno razdoblje, pri čemu se Kohezijska

politika financirala iz tri fonda: Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski

socijalni fond (ESF) te Kohezijski fond (CF). Kohezijska politika nije nastavak svih pet

komponenti IPA-e koje su na raspolaganju Hrvatskoj jer je peta komponenta IPA-e

(IPARD) usmjerena na poljoprivredu i ruralni razvoj, što je u tekućoj financijskoj

perspektivi pokriveno EAFRD-om i EMFF-om.

Radi navedenog, usporedba Hrvatske i ostalih država članica Europske unije nije u

potpunosti metodološki ispravna, ali je usporedni prikaz iznosa alokacija za

sedmogodišnje proračunsko razdoblje EU-a prikladan kako bi se dobila predodžba o

„pozicioniranju“ iznosa Hrvatske alokacije u odnosu na druge države članice.

39

Od država istočne Europe, alokacijom je najbliža Litva, koja je ujedno i država s najvećim

postotkom isplaćenih sredstava s obzirom na alokaciju


fondovi.eu/sites/default/files/dokumenti/ususret_fondovima_kohezijske_politike_u_hr_

hgk_publikacija_za_web.pdf).

Grafikon 3. Alokacija sredstava iz EU fondova za Hrvatsku u pretpristupnom razdoblju

te nakon ulaska u EU

Izvor: https://www.hgk.hr/alokacije-i-iskoristenost-eu-fondova

Grafikon 3. prikazuje iznose koji su Hrvatskoj bili na raspolaganju u pretpristupnom

razdoblju, te s kojim sredstvima raspolaže ulaskom u Europsku uniju. Iznosi od približno

150 milijuna eura na razini svih IPA pretpristupnih fondova se ulaskom Republike

Hrvatske u Europsku uniju gotovo udeseterostručuju. JLP(R)S su generatori najvećih

projekata te se najveći dio sredstava kroz kohezijsku politiku upravo slijeva na lokalne i

regionalne razvojne projekte.

40

Tablica 9: Iskorištenost fondova po državi članici

Država članica Iskorištenost fondova u %

Litva 60,5

Portugal 58,4

Irska 55,6

Estonija 53,9

Švedska 53,3

Finska 52,7

Njemačka 52,3

Poljska 51,3

UK 50,3

Austrija 49,3

Latvija 48,5

Španjolska 48,4

Slovenija 47,6

Belgija 46,8

Grčka 45,3

Luksemburg 44,9

Nizozemska 44

Mađarska 43

Cipar 42,6

Danska 42,5

Francuska 41,6

Slovačka 38,9

Češka 37

Malta 33,2

Bugarska 28,5

Italija 28

Rumunjska 20,7

Prosjek 45,15

Izvor: http://www.eu-projekti.info/zanimljivost-saznajte-kolika-je-iskoristenost-

strukturnih-fondova-u-drzavama-clanicama-eu

41

Na razini Europske unije postoje značajne gospodarske disproporcije na primjeru

regionalnih razlika (http://www.eu-projekti.info/zanimljivost-saznajte-kolika-je-

iskoristenost-strukturnih-fondova-u-drzavama-clanicama-eu):

· 10% populacije zemalja članica živi u najprosperitetnijim regijama (19% ukupnog

EU27 BDP-a)

· 10% stanovništva koje živi u najmanje razvijenim regijama doprinosi sa 1,5%

BDP

· u nekoliko regija Rumunjske i Bugarske BDP po glavi stanovnika iznosi manje

od 25% EU prosjeka

· regije konvergencije čine 12.5% ukupnog udjela u EU27 BDP-a s 35% udjela

populacije

Grafikon 4: Alokacija sredstava državama članicama iz Kohezijske politike 2014.-2020.

Izvor: http://ec.europa.eu/regional_policy/thefunds/funding/index_en.cfm

42

Za razdoblje od 2014. do 2020. godine, Kohezijska politika predstavlja oko trećinu

proračuna Europske unije, pritom jačajući svoju ulogu kao glavne politike Unije

namijenjene rastu i stvaranju radnih mjesta. Europska komisija surađuje s državnim i

lokalnim vlastima kako bi se definirali prioriteti ulaganja za svaku državu članicu,

osiguravanjem maksimalnog investicijskog utjecaja na konkurentnost i stvaranje radnih

mjesta te jačanjem tematske koncentracije i fokusom na rezultate politike

(http://ec.europa.eu/regional_policy/newsroom/detail.cfm?id=938&LAN=EN&lang=en)

5.2. Iskustvo države članice: Kohezijska politika u Sloveniji

Za razdoblje 2004.-2006., Slovenija je imala na raspolaganju 458 milijuna eura za

trogodišnje razdoblje, od čega je 237.5 milijuna dolazilo iz Strukturnih fondova, 190.6

milijuna iz Kohezijskog fonda, a preostalih 30.1 milijun iz dvije Inicijative Zajednice;

Interreg i Equal. Prema tome, godišnja se alokacija povećala na približno 150 milijuna

eura, što je predstavljalo trostruko povećanje u odnosu na prethodno razdoblje (Wostner,

2013).

U pogledu onoga što se financiralo, opseg Kohezijskog fonda bio je u većoj ili manjoj

mjeri utvrđen na razini Europske unije, tj. jednaki su dijelovi namijenjeni prometnoj i

okolišnoj infrastrukturi, dok je opseg Strukturnih fondova u mnogo većoj mjeri prepušten

samim državama. U slučaju Slovenije, preko 50% bilo je namijenjeno inovacijama,

turizmu, promicanju poduzetništva i razvoju poslovnih zona, 30% razvoju ljudskih

potencijala, dok je za restrukturiranje poljoprivrede, šumarstva i ribarstva iskorišteno

15% sredstava iz Strukturnih fondova (Wostner, 2013).

Prema Wostneru, 2004, upotreba Strukturnih fondova u Sloveniji je bila usporedno

mnogo više orijentirana prema proizvodnom sektoru bez osnovne infrastrukture

(približno 35% u usporedbi s prosjekom od 20,1% u starim državama članicama i 17,6%

u pristupnim državama) i ljudskim potencijalima (30,6% u usporedbi s prosjekom od

23,1% i 20,5%) te ispod prosjeka za osnovnu infrastrukturu (približno 19% u usporedbi

s 41,3% i 19,4%).

43

Takva struktura rashoda bi se zasigurno mogla smatrati modernom i prikladnom, te posve

u skladu s prioritetima utvrđenim kako na razini EU, tako i na nacionalnoj razini, tj.

korištenje EU fondova s ciljem razvijanja konkurentnog gospodarstva temeljenog na

znanju.

Razdoblje 2007.-2013. bilo je vrlo pozitivno za Sloveniju, budući je pregovarani

intenzitet pomoći iz kohezijske politike bio među najvišima, tj. šesti najviši između svih

država članica. Slovenija se smatrala jednom regijom i njena razina razvoja bila je tek

malo ispod EU prosjeka od 75% u smislu BNP-a po glavi stanovnika. To je omogućilo

Sloveniji da nakon pregovaranja ugovori financijsku omotnicu 3,6 puta veću od one iz

razdoblja 2004.-2006., u komparativnom smislu.

Slovenija je imala pristup 4.2 milijarde eura, od čega je jedna trećina, ili 1.4 milijarde

eura dodijeljena Kohezijskom fondu, dok su druge dvije trećine sredstava (2.7 milijardi

eura) bile dostupne kroz Strukturne fondove. Preostalih 104 milijuna eura bilo je

namijenjeno cilju Europske teritorijalne suradnje (Wostner, 2013).

Grafikon 5: Predviđena upotreba kohezijskog financiranja u Sloveniji u razdoblju 2007.-

2013.

Izvor: Wostner, 2013

44

Na općoj razini, 40% je dodijeljeno za razvoj infrastrukture, jednak udio za

konkurentnost, inovacije, poduzetništvo, turizam i regionalni razvoj, dok je ostalo

dodijeljeno za razvoj ljudskih potencijala – navedeni udjeli odgovaraju udjelima tri

operativna programa koji predstavljaju temelj za upotrebu financiranja cilja

konvergencije u Sloveniji koji se čini kao razborita struktura. Međutim, detaljnija analiza

otkriva da je zapravo, barem izvorno, udio financiranja za razvoj različitih vrsta

infrastruktura bio prilično velik, približno 70% te je rezultat snažne pristranosti prema

izgradnji infrastruktura u području regionalnog razvoja, ali i turizma te, u određenoj mjeri,

ekonomske konkurentnosti (Wostner, 2013).

45

6. POLOŽAJ LOKALNIH SAMOUPRAVA U ODNOSU NA

EU STRATEŠKE PRIORITETE

Jedno od temeljnih pravila utvrđivanja strateških dokumenata i definiranja prioriteta za

financiranje jest odlučivanje kroz javne rasprave i konzultacije. Osobito je važno

uključivanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u proces odlučivanja.

Operativni programi u Hrvatskoj pripremaju se samo na nacionalnoj razini te postoji

nedovoljna razina uključenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Statistička podjela Hrvatske na dvije regije: Kontinentalnu i Jadransku, donesena je bez

konzultacija sa županijama. S ciljem učinkovitog povlačenja sredstava nužno je

poboljšanje suradnje Ministarstva sa županijama i razvojnim agencijama (Maletić, 2013).

Budući da fiskalni kapacitet jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije

izdašan, ne mogu nasumično odabirati projekte i pripremati ih više u kratkom razdoblju.

Malo resursa koje imaju moraju vrlo efikasno koristiti i znati unaprijed što će se baš na

njihovom području financirati. Na središnjoj državi je da financijski i administrativno

pomogne jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u pripremi strateških

dokumenata i konkretnih projekata te u sufinanciranju provedbe. U protivnom

iskorištenost europskih sredstava na lokalnoj razini bit će mala i uglavnom će sredstva

koristiti oni najrazvijeniji i fiskalno najjači što je u suprotnosti s ciljevima kohezijske

politike (Maletić, 2013).

Projekti koji se kandidiraju za EU fondove moraju biti povezani s ciljevima u strateškim

dokumentima i zato je važno pripremiti planove razvojnih programa. Sljedeći korak je

priprema Županijske strategije koja bi objedinila i harmonizirala ciljeve i prioritete svih

općina, gradova i Županije. Nakon toga se u strateškom dokumentu na razini statističke

regije povezuju županije, a kao zadnji dio vertikalnog povezivanja je izrada nacionalnih

strateških dokumenata koji objedinjavaju ciljeve i prioritete s lokalne razine i

harmoniziraju ih s nacionalnom te sve zajedno povezuju sa europskim strateškim

dokumentima (http://ivana-maletic.com/index.php/vijesti/itemlist/tag/eu?start=309).

46

6.1. Uzorak za analizu županija

Cilj ovog upitnika je prikupljanje informacija za stvaranje podloge za izradu analize

projekata i područja u kojima se oni pripremaju u općinama, gradovima i županijama.

Prikupljene su informacije o pripremljenim ili projektima koji su u pripremi u svim

hrvatskim županijama. Temeljem prikupljenog uzorka analizirana je struktura projekata

po područjima.

Upitnik je poslan svim općinama, gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj te je

strukturiran u devet, međusobno povezanih područja. U prvom dijelu jedinice lokalne i

regionalne (područne) samouprave odgovorile su na pitanja vezana za projekte koje žele

prijaviti za financiranje iz EU fondova (naziv projekta, područje ulaganja sukladno

ciljevima i prioritetima iz Županijske razvojne strategije, ukupni iznos investicije, je li

projekt prijavljen u bazu Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, te kategorizacija

pripremljenosti dokumentacije. U posljednjem dijelu prve točke, JLP(R)S su svaki

projekt kategorizirale kao potpuno spreman (gotov ili u tijeku izrada glavnog projekta,

riješeni imovinsko pravni odnosi, potvrda glavnog projekta, izrađene potrebne studije),

djelomično spreman (idejni projekt, lokacijska dozvola, rješavanje imovinsko-pravnih

odnosa u tijeku) ili se radi o projektu na razini ideje.

U drugom dijelu upitnika, JLP(R)S su navele broj projekata/projektnih ideja po

navedenim područjima:

· Javna infrastruktura (komunalna, društvena i gospodarska/poduzetnička)

· Prometna i ICT (informacijska i komunikacijska tehnologija) infrastruktura

· Zaštita okoliša, obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost

· Uključivanje na tržište rada, osiguravanje boljeg obrazovanja i vještina, smanjenje

siromaštva stanovnika (olakšavanje zapošljavanja mladih, žena, starijih,

dugotrajno nezaposlenih, smanjenje diskriminacije i sl.)

47

· Jačanje administrativnih kapaciteta JLS-a (razvoj učinkovite javne administracije

kroz uvođenje novih modela pružanja usluga građanima (software+hardware),

edukacija i obuka zaposlenika i sl., jačanje kapaciteta socijalnih partnera i civilnog

društva kako bi se uključili u donošenje i provedbu različitih politika)

U trećem dijelu, JLP(R)S su bile upitane da ocijene razinu uključenosti Grada/Općine u

definiranje Županijskih ciljeva i prioriteta za Županijsku razvojnu strategiju, dok se

četvrti dio odnosio na razinu uključenosti u izradu nacionalne Strategije pametne

specijalizacije regija.

U petom dijelu, JLP(R)S su navele područja koja su utvrdile kao temelje za specijalizaciju

Županije/Grada/Općine.

Šesti dio upitnika odnosi se na navođenje organiziranih klastera u Županiji/Gradu/Općini.

U sedmom dijelu potrebno je navesti nazive strateških dokumenata koji su na snazi, dok

u osmom dijelu nazive strateških dokumenata koji su u pripremi.

Posljednji, deveti dio odnosi se na napomene, komentare i prijedloge.

48

6.2. Sveobuhvatna analiza županija s naglaskom na spremnost korištenja sredstava iz EU fondova

U poglavlju koje slijedi prikazat će se rezultati analiza na temelju prikupljenih upitnika

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Tablica 10. BDP po stanovniku po hrvatskim županijama, prosjek Hrvatske i EU 28

Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/12-01-02_01_2014.htm

http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/submitViewTableAction.do

Sukladno podacima iz tablice, zaključuje se da je prosjek BDP-a po stanovniku daleko

ispod prosjeka Europske unije. Samo su tri hrvatske županije iznadprosječno razvijene

kad se stavljaju u kontekst s prosjekom BDP-a po stanovniku Hrvatske (Primorsko-

goranska, Istarska i Grad Zagreb). Prosjek BDP-a po stanovniku Hrvatske je 10.325

dolara, dok je prosjek EU 28 23.300 dolara. Hrvatskoj su nužne strukturne reforme te

značajna investicijska ulaganja s ciljem oporavka i rasta gospodarstva.

Bruto domaći proizvod po

stanovniku (EUR) u 2011. Indeksi (RH = 100) Indeksi (EU = 100)

Republika Hrvatska 10.325 100 44,31

EU 28 23.300 225,67 100

Brodsko-posavska županija 5.882 56,97 25,24

Vukovarsko-srijemska županija 6.217 60,22 26,68

Požeško-slavonska županija 6.281 60,83 26,96

Krapinsko-zagorska županija 6.300 61,02 27,04

Virovitičko-podravska županija 6.333 61,34 27,18

Bjelovarsko-bilogorska županija 7.062 68,40 30,31

Karlovačka županija 7.709 74,67 33,09

Zagrebačka županija 7.786 75,41 33,42

Šibensko-kninska županija 7.930 76,81 34,04

Splitsko-dalmatinska županija 8.072 78,18 34,64

Ličko-senjska županija 8.081 78,27 34,68

Sisačko-moslavačka županija 8.214 79,56 35,25

Osječko-baranjska županija 8.271 80,11 35,50

Varaždinska županija 8.285 80,24 35,56

Zadarska županija 8.302 80,41 35,63

Međimurska županija 8.459 81,93 36,31

Koprivničko-križevačka županija 8.524 82,56 36,59

Dubrovačko-neretvanska županija 9.807 94,98 42,09

Primorsko-goranska županija 12.724 123,24 54,61

Istarska županija 12.991 125,82 55,75

Grad Zagreb 18.503 179,22 79,41

49

Iz kohezijske politike Hrvatsku očekuje u sedam godina 8 milijardi eura, odnosno 60

milijardi kuna, a iz poljoprivredne dodatnih oko 3,3 milijarde eura odnosno 25 milijardi

kuna. To je 12 milijardi kuna godišnje iz europskog proračuna za razvojne projekte. U

proteklim godinama iz državnog proračunu Republika Hrvatska izdvaja manje od 2

milijarde kuna godišnje za investicije. Zato je ovih 12 milijardi iz europskog proračuna

važno za oporavak gospodarstva. To su sredstva za razvoj kojih u proračunu nema.

50

Bjelovarsko-bilogorska županija

Tablica 11: Analiza upitnika Bjelovarsko-bilogorske županije


BROJČANO POSTOTAK

Odaziv JLP(R)S 12 52,17%

Σ projekata na razini županije 143 ───

Ukupna vrijednost projekata 750.375.020,44 ───

Potpuno spremna 42 29,37%

Djelomično spremna 39 27,27%

Projekt na razini ideje 60 41,96%

Javna infrastruktura: 117 81,82%

* Komunalna 58 49,57%

** Vodovod i kanalizacija 37 63,79%

** Gospodarenje otpadom 4 6,90%

** Ostalo (groblja, rasvjeta, nerazvrstane ceste) 17 29,31%

* Društvena 53 45,30%

** Kulturna 12 22,64%

** Obrazovna 11 20,75%

*** Vrtići 3 27,27%

*** Škole 8 72,73%

** Zdravstvena /domovi za starije i nemoćne 2 3,77%

** Turizam i sport 19 35,85%

** Ostalo 9 16,98%

* Gospodarska 6 5,13%

** Poduzetnički inkubatori 1 16,67%

** Gospodarske zone 5 83,33%

** Ostalo 0 0,00%

Prometna i ICT infrastruktura 22 15,38%

* Prometna 20 90,91%

* ICT 2 9,09%

Zaštita okoliša 3 2,10%

Uključivanje na tržište rada 0 0,00%

Administrativni kapaciteti 1 0,70%

UKUPNO: 143 100,00%

Aktivno sudjelovanje 6 50,00%

Formalno sudjelovanje 3 25,00%

Nismo sudjelovali 1 8,33%




Ukupan broj JLP(R)S u županiji

23

PRIPREMLJENOST DOKUMENTACIJE

ANALIZA PROJEKATA PO PODRUČJIMA

RAZINA UKLJUČENOSTI U ŽRS

RAZINA UKLJUČENOSTI U IZRADU NACIONALNE STRATEGIJE

OSNOVNI PODACI

51

Popunjene upitnike u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji dostavilo je 52,17% jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno njih 12 od ukupno 23. Ukupan broj

projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 143 i to u vrijednosti oko 750

milijardi kuna (riječ je o procjeni jer se za dobar dio projekata vrijednost ne zna s obzirom

da su tek u fazi projektne ideje). Od prijavljenih projekata 42 posto potpuno je spremno,

39 posto je u nekoj od faza pripreme, a 60 posto projekata je na razini ideje.

Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji zanimljivi

su sljedeći projekti:

Tehnološko-razvojni centar Bjelovar (22,5 milijuna kuna)

Cilj projekta osnivanja tehnološkog centra je jačanje konkurentnosti regionalnog

gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva stvaranjem uvjeta za razvoj temeljen na

tehničko-tehnološkim i inovativnim programima. Objedinjavanjem aktivnosti dviju

institucija stvorit će se kvalitetniji uvjeti za mlade poduzetnike početnike i omogućiti

razvoj inovativnih programa prema potrebama gospodarstva s ciljem poticanja malog i

srednjeg poduzetništva.

Aktiviranje zračnog pristaništa „Grabovnica“ u svrhu turističko-sportsko-

rekreacijske funkcije (15 milijuna kuna)

Investicijsko ulaganje u reaktiviranje zračnog pristaništa dio je strategijskog razvoja

regije. Aktiviranjem zračnog pristaništa direktno će se doprinijeti razvoju ne samo

prometne infrastrukture, nego i turizma u regiji.

Razvoj termalne rivijere Daruvar (15.079.756,00 kuna)

Gospodarski razvoj usmjeren je prema razvoju turizma, zdravstvenog turizma, rekreacije

i kvalitetne ugostiteljske ponude u gradu Daruvaru, što mu značajno pridonose bogati

prirodni resursi (ljekovita topla voda, izletišta za rekreaciju i odmor).

52

Poduzetnička zona "Kapelica"- Garešnica (2.500.000,00 EUR)

Namjena poduzetničke zone je gospodarska, proizvodna,zanatska, poslovna, trgovačka,

istraživački centri, tehnološki parkovi i sl. Cilj je stvaranje preduvjeta za razvoj malog i

srednjeg poduzetništva i otvaranje novih radnih mjesta.

Zona III. malog i srednjeg poduzetništva - Grubišno Polje (517.000.000,00 kuna)

Cilj projekta je razvoj malog i srednjeg poduzetništva u jedinicama lokalne i područne

(regionalne) samouprave, poticanje razvoja gospodarstva, poticanje budućih poduzetnika

na ulaganje te otvaranje novih radnih mjesta.

53

Brodsko-posavska županija

Tablica 12: Analiza upitnika Brodsko-posavske županije


BROJČANO POSTOTAK



Ukupna vrijednost projekata 3.782.200.860,00 ───










** Kulturna 5 8,33%


*** Vrtići 2 9,52%

*** Škole 19 90,48%



** Ostalo 11 18,33%




** Ostalo 11 64,71%


* Prometna 12 100,00%

* ICT 0 0,00%




UKUPNO: 134 100,00%








28





OSNOVNI PODACI

54

Popunjene upitnike dostavilo je 50% jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

odnosno njih 14 od ukupno 28. Ukupan broj projekata/projektnih ideja prikupljenih

upitnikom je 134 i to u vrijednosti oko 3,78 milijardi kuna (riječ je o procjeni jer se za

dio projekata vrijednost ne zna točno s obzirom da su tek u fazi projektne ideje). Od

ukupnog broja prijavljenih projekata njih u vrijednosti 1,25 milijardi kuna potpuno je

spremno za prijave na natječaje, 1,4 milijardi kuna je u nekoj od faza pripreme, a 1,1

milijarda kuna projekata je na razini ideje.

Kada se analizira struktura projekata po područjima najviše ih je vezano uz javnu

infrastrukturu i to društvenu (izgradnja i dogradnja škola, dječjih vrtića, uređenje i

izgradnja turističkih kapaciteta i infrastrukture), komunalnu (projekti vodoopskrbe i

odvodnje, gospodarenja otpadom, uređenja groblja, rasvjete, cesta), i gospodarsku

(poduzetničke zone, inkubatori i druga gospodarska infrastruktura).

Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Brodsko-posavskoj županiji zanimljivi su

sljedeći projekti:

Centar kompetencija za obnovljive izvore s naglaskom na biomasu (22 milijuna

kuna)

Projektom bi se omogućio ujednačen regionalni razvoj i regionalna konkurentnost te

potaknulo jačanje izvoznog potencijala gospodarstva kontinentalne Hrvatske te jačao

transfer tehnologije u gospodarstvu u području obnovljivih izvora energije – biomase.

Izgradnja zgrade Veleučilišta u Slavonskom Brodu (100 milijuna kuna)

Izgradnja nove zgrade Veleučilišta kako bi se objedinile aktivnosti koje su trenutno

disperzirane na šest lokacija u gradu te uvođenje novih smjerova (sestrinstvo, ICT i

slično) kao prijelazno razdoblje do osnivanja Sveučilišta Slavonski Brod.

55

Poljoprivredni inkubator Rižino polje (25,5 milijuna kuna)

Poljoprivredni inkubator s proizvodnim cjelinama za preradu voća i povrća, meda, rakije

i ostalih poljoprivrednih proizvoda gdje će poljoprivrednici moći prerađivati svoje

proizvode po povoljnim uvjetima i time postati konkurentniji na tržištu RH i EU.

Panonski zeleni industrijski park Nova Gradiška (184 milijuna kuna)

Projekt uključuje izgradnju prometne, energetske i komunalne infrastrukture, izgradnju

poslovne građevine Tehnološko inovacijskog centra površine oko 10.000 m2, opremanje

razvojno istraživačkih laboratorija te razvoj usluga Centra u području novih tehnologija,

razvoja proizvoda i procesa, novih materijala, energetske efikasnosti te upravljanja.

56

Dubrovačko-neretvanska županija

Tablica 13: Analiza upitnika Dubrovačko-neretvanske županije


BROJČANO POSTOTAK













** Kulturna 5 16,13%


*** Vrtići 4 66,67%

*** Škole 2 33,33%



** Ostalo 3 9,68%




** Ostalo 6 60,00%



* ICT 2 10,53%




UKUPNO: 92 100,00%








22





OSNOVNI PODACI

57



upitnikom je 92 i to u vrijednosti oko 2,6 milijardi kuna (riječ je o procjeni jer se za dio

projekata vrijednost ne zna točno s obzirom da su tek u fazi projektne ideje). Od ukupnog

broja prijavljenih projekata njih u vrijednosti 26,6 milijuna kuna potpuno je spremno za

prijave na natječaje, 1,3 milijardi kuna je u nekoj od faza pripreme, a 1,1 milijardi kuna

projekata je na razini ideje.

Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

zanimljivi su sljedeći projekti:

ALTERENERGY, vrijednost za DNŽ 14,4 milijuna kuna

Projekt za cilj ima unaprijediti i promovirati energetsku održivost u malim zajednicama

jadranskog područja integracijom ruralnih, industrijskih i urbanih područja. U okviru

projekta instalirat će se solarni kolektori na jednom objektu u vlasništvu DNŽ.

Priroda za budućnost, vrijednost 1,4 milijuna kuna

Cilj projekta je turistička valorizacija zaštićenih prirodnih područja. Tijekom prve godine

uspješno su realizirane predviđene aktivnosti - a to je biomonitoring špilje Šipun te se

uskoro počinje s provedbom radova na špilji. Ostale lokacije koje se planira revitalizirati

su Konavle, Dubrovačko Primorje, te Baćinska jezera kod Ploča.

PITAGORA, vrijednost 897 tisuća kuna

Platforma za informacijsku tehnologiju s ciljem stvaranja prilika za smanjenje ICT jaza

na Jadranu. Cilj projekta je razvoj i ujednačavanje ICT-a na području jadranske regije u

javnom, privatnom i civilnom sektoru društva, promovirajući IT rješenja i dobre prakse.

U okviru projekta postavljene su tzv. HOT SPOT linije (širokopojasni internet) na

nekoliko lokacija u DNŽ (ruralna područja i otoci). Projekt je financiran iz IPA programa

Jadranska prekogranična suradnja.

58

PEGASUS, vrijednost za DNŽ 825 tisuća kuna

U okviru projekta osniva se socijalna zadruga i nabavlja oprema za rad zadruge koja će

se baviti proizvodnjom suvenira na temelju lavande i drugog bilja s područja DNŽ.

Zadrugari su dugotrajno nezaposlene osobe s područja DNŽ koji su motivirani za rad u

zadruzi u suradnji s centrima za socijalnu skrb na području županije.

59

Istarska županija

Tablica 14: Analiza upitnika Istarske županije


BROJČANO POSTOTAK















*** Vrtići 17 68,00%

*** Škole 8 32,00%



** Ostalo 34 42,50%




** Ostalo 16 72,73%



* ICT 0,00%


Uključivanje na tržište rada 0,00%


UKUPNO: 198 100,00%








41





OSNOVNI PODACI

60

Kada se analizira struktura projekata po područjima na razini RH najviše ih je vezano uz

javnu infrastrukturu i to najviše komunalnu (projekti vodoopskrbe i odvodnje,

gospodarenja otpadom, rasvjete, cesta) i društvenu (izgradnja i dogradnja škola, dječjih

vrtića, obrazovnih institucija, društvenih domova, uređenje i izgradnja turističkih

kapaciteta i infrastrukture), a manji broj projekata odnosi se na gospodarsku

infrastrukturu (poduzetnički inkubatori, gospodarske zone, i drugu infrastrukturu koja

podupire jačanje poduzetništva). Istarska županija pokazuje strukturom svojih projekata

da vlastiti razvoj promišlja tako da naglasak stavlja najviše na projekte društvene

infrastrukture i to značajnim dijelom u području obrazovne infrastrukture, ali i različitih

programa koji se bave obrazovanjem, cjeloživotnim učenjem i jačanjem zapošljivosti

radne snage. Isto tako u Istarskoj je županiji značajno više projekata koji se odnose na

potporne institucije u gospodarstvu kako bi se ojačala konkurentnost malih i srednjih

poduzetnika.

Klasteri, koji pokazuju smjerove pametne specijalizacije su u području poljoprivredne

proizvodnje i prerade (Klaster maslinara, Klaster mljekara, Klaster Vinistra za promociju

vina), a posebno je interesantno spomenuti udruživanje istarskih pršutara u klaster CroPig

iz Vukovarsko-srijemske županije kako bi dobili visokokvalitetno svinjsko meso za svoje

pršute. Klasteri u području turizma imaju značajnu ulogu u postizanju sinergije cijele

regije u promociji turističke ponude, a Informacijsko tehnološki klaster okuplja i

promovira ovaj sektor sa značajnom dodanom vrijednošću za gospodarstvo i društvo.



upitnikom je 198 i to u vrijednosti oko 7,1 milijardi kuna (riječ je o procjeni jer se za dio

projekata vrijednost ne zna točno s obzirom da su tek u fazi projektne ideje). Od ukupnog

broja prijavljenih projekata njih u vrijednosti 1,1 milijardi kuna potpuno je spremno za

prijave na natječaje, 2,6 milijardi kuna je u nekoj od faza pripreme, a 3,4 milijarde kuna


Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Istarskoj županiji zanimljivi su sljedeći

projekti:

61

Dom za starije i nemoćne osobe u Pazinu (54,5 milijuna kuna)

Predviđena je izgradnja Doma za starije i nemoćne osobe. Ukupna neto površina

građevine je 4740,70 m2, a objekt ima 4 etaže (podrum, prizemlje i dva kata). Kapacitet

građevine je ukupno 120 korisnika, podijeljene na nepokretne osobe (64), pokretne

zdravije osobe (36) i 20 korisnika u dnevnom centru.

Revitalizacije Završja – Ruralni rasprostranjeni hotel (53,2 milijuna kuna)

Završje je zamišljeno kao revitalizirani srednjovjekovni gradić i turističko naselje,

poseban po kulturnoj baštini, urbanom ambijentu, te ljudima. Ideja o rasprostranjenom

hotelu podrazumijeva iskorištavanje napuštenih kuća i animiranje napuštene povijesne

jezgre, što se pokazalo posebno pogodnom za mala ruralna naselja i starogradske jezgre

od velike umjetničke, arhitektonske i kulturne vrijednosti. Procijenjena vrijednost 1. faze

projekta procjenjuje se na 53,2 milijuna kuna. Od toga 26,6 milijuna kuna rekonstrukcija

16 objekata, 26,6 milijuna kuna opremanje i javna infrastruktura te stavljanje modela u

funkciju.

Niskoenergetski Dječji vrtić Buje (171 milijuna kuna)

Sadašnji vrtić ne udovoljava standardima u predškolskom odgoju, premali je za smještaj

200-tinjak djece, a po energetskoj učinkovitosti u potpunosti je neefikasan. U sklopu

izgradnje vrtića uredit će se i dvije pristupne ceste.

Inspirit Fantasy park Pazin (95 milijuna kuna)

Tematski, zabavni park koji se bazira na svijetu istarske, slavenske i europske mitologije.

Ujedno to će biti jedini takav park u ovom dijelu Europe te nova turistička atrakcija, time

će se turisti privući i u središnju Istru ne samo uz more, a naravno podrazumijevati

otvaranje novih radnih mjesta.

62

Karlovačka županija

Tablica 15: Analiza upitnika Karlovačke županije


BROJČANO POSTOTAK















*** Vrtići 3 60,00%

*** Škole 2 40,00%



** Ostalo 3 7,32%




** Ostalo 1 11,11%



* ICT 0 0,00%




UKUPNO: 107 100,00%








22





OSNOVNI PODACI

63

Popunjene upitnike u Karlovačkoj županiji dostavilo je 60% jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave, odnosno njih 13 od ukupno 22. Ukupan broj

projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 107 i to u vrijednosti oko 3,04

milijardi kuna. Od ukupnog broja prijavljenih projekata njih u vrijednosti 690 milijuna

kuna potpuno je spremno za prijave na natječaje, 1,1 milijarda kuna je u nekoj od faza

pripreme, a 1,2 milijarde kuna projekata je na razini ideje.

Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Karlovačkoj županiji zanimljivi su sljedeći

projekti:

Muzej domovinskog rata na Turnju (3,2 milijuna eura)

Karlovac će posjetiteljima predstaviti suvremenu povijest grada i ujedno postati mjesto

istraživanja i komuniciranja saznanja o ulozi grada Karlovca i karlovačkog kraja u vojnoj

povijesti Hrvatske i Europe.

Za uređenje prostora na Turnju i otvaranje karlovačkog muzeja Domovinskog rata

izrađena je dokumentacija za očuvanje kulturne i povijesne baštine. Projekt je kandidiran

za sredstva strukturnih fondova EU. Njegova realizacija uz potporu Europske unije

donijet će nova radna mjesta i dodatnu turističku, kulturnu i obrazovnu vrijednost

Karlovcu.

Centar inovativnosti ”Nikola Tesla”

Centar bi trebao postati mjesto susreta znanosti i umjetnosti, učenika i znanstvenika,

mjesto promocije najnovijih tehnologija za korištenje obnovljivih izvora energije, mjesto

rađanja novih ideja i inovacija i nova nacionalna turistička atrakcija. Prostor je namijenjen

prvenstveno mladima Karlovca, ali i posjetiteljima svih dobnih skupina spremnih na

cjeloživotno učenje i istraživanje.

64

KAquarium (25 milijuna kuna)

KAquarium će približiti posjetiteljima različitost ekosustava naših rijeka, raznolikost

krajolika kroz koje protječu, različitost tradicijske kulture i povijesti njihovih porječja

odnosno prezentirati raznolikost doživljaja koji očekuju posjetitelja Hrvatske. Planirano

otvorenje akvarija je krajem 2014. Godine.

RibarKA (26,6 milijuna kuna)

Poduzetnički centar za preradu i razvoj proizvoda od slatkovodne ribe. U sklopu projekta

bi u Poduzetničkoj zoni na Logorištu bio otvoren pogon za preradu slatkovodne ribe u

hranu za ljude, ali i u hranu za kućne ljubimce. Posao bi ovdje pronašlo 70 do 100 ljudi.

65

Koprivničko-križevačka županija

Tablica 16: Analiza upitnika Koprivničko-križevačke županije


BROJČANO POSTOTAK


Σ projekata na razini županije 52













*** Vrtići 5 71,43%

*** Škole 2 28,57%

** Zdravstvena /domovi za starije i nemoćne 0,00%


** Ostalo 5 21,74%


** Poduzetnički inkubatori 0,00%


** Ostalo 0,00%



* ICT 0,00%




UKUPNO: 52 100,00%








24





OSNOVNI PODACI

66

Dostavljene upitnike u Koprivničko-križevačkoj županiji dostavilo je 75% jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno njih 17 od ukupno 24. Ukupan broj

projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 52 i to u vrijednosti oko 764 milijuna

kuna (riječ je o procjeni jer se za dobar dio projekata vrijednost ne zna s obzirom da su

tek u fazi projektne ideje). Od prijavljenih projekata 190,7 milijuna kuna potpuno je

spremno, 282,6 milijuna kuna je u nekoj od faza pripreme, a 290,2 milijuna kuna


Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Koprivničko-križevačkoj županiji

zanimljivi su sljedeći projekti:

Regionalni centar gospodarenja otpadom „Piškornica“ (70 milijuna eura)

Primjena: zbrinjavanje otpada najvišim tehničkim i tehnološkim dostignućima na

području zaštite okoliša. Ciljevi projekta su smanjenje količine otpada koji nastaje,

sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom, iskorištavanje vrijednih svojstava

otpada u materijalne i energetske svrhe, smanjenje negativnog utjecaja odloženog otpada

na okoliš, klimu i ljudsko zdravlje, gospodarenje proizvedenim otpadom na principima

održivog razvoja

Gradnja vodoopskrbnog sustava Koprivničko križevačke županije (56 milijuna

eura)

Cilj projekta: dostupnost zdravstveno ispravne vode za područje Županije. Potrebno je

sagraditi nova 442 kilometra cjevovoda i obnoviti 18 kilometara postojećih, te proizvesti

16 milijuna m3 vode na vodocrpilištima.

Vodno komunalna infrastruktura za 4 aglomeracija-izrada projektno tehničke

dokumentacije za korištenje izvora sredstava kohezijskog fonda za gradnju (6

milijuna kuna)

Cilj: cjelovito rješavanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracija

Đurđevac, Novigrad Podravski, Virje i Podravske Sesvete.

67

Glavni nositelj projekta i prijavitelj su Komunalije d.o.o. Đurđevac, a partneri na projektu

su Koprivničko-križevačka županija, Grad Đurđevac, Općina Ferdinandovac, Općina

Kloštar Podravski, Općina Novigrad Podravski, Općina Novo Virje, Općina Podravske

Sesvete i Općina Virje.

Pilot projekt navodnjavanja „Koljak“ i Akumulacija Sirova Katalena (78,7 mil.

kuna bez PDV-a)

Radi o projektu koji obuhvaća površinu od ukupno 520 hektara na području Grada

Đurđevca i Općine Kalinovac, dok će sama akumulacija imati volumen od 358 tisuća

kubika. Ona će se formirati branom od 7,5 metara kojom će se pregraditi potok Sirova

Katalena, te tako ujedno i štititi željezničku prugu. Sama akumulacija bit će dodatno

korisna i zbog zaštite od poplava, te daje u budućnosti mogućnost za razvoj turizma i

rekreacije. Sustav obuhvaća i cjevovod od 5 kilometara od akumulacije do područja

navodnjavanja, na kojem će biti izgrađena i tlačna cijevna mreža ukupne duljine 12 km.

68

Ličko-senjska županija

Tablica 17: Analiza upitnika Ličko-senjske županije


BROJČANO POSTOTAK















*** Vrtići 2 100,00%

*** Škole 0,00%



** Ostalo 6 19,35%




** Ostalo 6 75,00%



* ICT 0,00%



Administrativni kapaciteti 0,00%

UKUPNO: 78 100,00%








12





OSNOVNI PODACI

69

Popunjene upitnike u Ličko-senjskoj županiji dostavilo je 67% jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave odnosno njih 8 od ukupno 12. Ukupan broj



da su tek u fazi projektne ideje). Dodatno, još oko 500 milijuna kuna odnosi se na

regionalni projekt Sveto Brdo. Od prijavljenih projekata 188,1 milijuna kuna potpuno je

spremno, 155,9 milijuna kuna je u nekoj od faza pripreme, a 193,5 milijuna kuna


Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Ličko-senjskoj županiji zanimljivi su

sljedeći projekti:

Centar planinskog turizma Sveto Brdo (vrijednost 120 milijuna eura)

Cilj projekta je stvaranje Centra planinskog turizma Sveto Brdo, koji će kraju ponuditi

veliki broj turističkih sadržaja. Planira se da bi Centar planinskog turizma Sveto Brdo bio

otvoren cijele godine te da nudi kombinaciju zimskih i ljetnih sportskih aktivnosti i

objekte za rekreaciju, u kontekstu prirodnih značajki planinskog predjela i blizine mora.

Razvojni centar Ličko-senjske županije (vrijednost 25 milijuna kuna)

Opći cilj projekta je doprinijeti gospodarskom razvoju Ličko-senjske županije kroz

jačanje malog i srednjeg poduzetništva i smanjenje stope nezaposlenosti.

Izgradnja kanalizacije Grada Gospića (vrijednost 40 milijuna kuna)

Projekt se odnosi na izgradnju kanalizacijskog sustava Grada Gospića kojim će se

omogućit priključenje korisnika na kanalizacijsku mrežu, a sve u cilju kako bi se u Gradu

Gospiću stvorili uvjeti da se objekti iz javnih ulica mogu priključiti na kanalizaciju, a radi

stvaranja uvjeta i mogućnosti daljnjeg razvoja sustava. Broj stanovnika koji je obuhvaćen

ovim projektom je oko 1.000.

70

Sportsko rekreacijski centar „Bijeli vrh“ – Vrhovine (vrijednost 26 milijuna kuna)

Svrha projekta je doprinijeti ekonomskom razvoju ličko-senjske županije putem

proširenja, modernizacije i unaprjeđenja turističke ponude u općini Vrhovine u blizini

Nacionalnog parka.

71

Požeško-slavonska županija

Tablica 18: Analiza upitnika Požeško-slavonske županije


BROJČANO POSTOTAK













** Kulturna 4 7,69%


*** Vrtići 2 20,00%

*** Škole 8 80,00%



** Ostalo 7 13,46%




** Ostalo 5 38,46%


* Prometna 1 50,00%

* ICT 1 50,00%




UKUPNO: 111 100,00%








10





OSNOVNI PODACI

72

Ukupan broj projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 111 i to u vrijednosti

oko 1,01 milijardi kuna. Od ukupnog broja prijavljenih projekata njih 21% u vrijednosti

231 milijun kuna potpuno je spremno za prijave na natječaje, njih čak 42% u vrijednosti

462 milijuna kuna je u nekoj od faza pripreme, a 37% projekata u vrijednosti 407 milijuna

kuna je na razini ideje.

Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Požeško-slavonskoj županiji zanimljivi su

sljedeći projekti:

Multimedijalni centar u Pleternici (20 milijuna kuna)

Multimedijalni kulturni centar projekt je rekonstruiranja postojećeg objekta „starog kina“

u Pleternici te njegovog opremanja u svrhu izgradnje vrhunske kulturno-turističke

infrastrukture i atrakcije, koja će doprinijeti višestrukom unapređenju svih postojećih

kulturnih manifestacija na području grada i potaknuti razvoj turističkog poduzetništva na

području. Nova turistička ponuda i proizvodi koji će se razviti, doprinijet će produljenju

boravka posjetitelja i većoj potrošnji u sektoru turizma.

Projekt Kuća Graševine (52 milijuna kuna)

Projekt predstavlja tendenciju za razvoj vodećeg regionalnog samoodrživog centra

vezanoga za enologiju i gastronomiju, odnosno eno-gastro turizam na području Grada

Kutjeva uz dvije ispostave – Pakrac i Pleternica.

Centar zdravstvenog turizma (336 milijuna kuna)

Projekt koji ima za cilj uspostaviti zdravstveno - turističku ponudu Požeško-slavonske i

Bjelovarsko-bilogorske županije koja će generirati novo zapošljavanje, biti održiva,

prepoznatljiva, konkurentna i u skladu s regionalnim gospodarskim potrebama. Projekt

će u Pakracu imati Edukacijsko - istraživački centar sa područjem razvoja ljudskih

kapaciteta u zdravstvenom turizmu (fizioterapija, menadžment u zdravstvenom turizmu)

i istraživačkim radom te primjenom novih usluga i metoda liječenja u zdravstvenom

turizmu.

73

U Lipiku će se urediti i obnoviti Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik –

Toplice Lipik s ciljem proširenja kapaciteta i pružanje novih vrsta usluga u zdravstvenom

turizmu – proširenje udjela na tržištu te će se uspostaviti nacionalni centar za multiplu

sklerozu te regionalni centar za liječenje i rehabilitaciju. Daruvarske toplice će se urediti

i obnoviti za proširenje kapaciteta i pružanje novih vrsta usluga u zdravstvenom turizmu

– proširenje udjela na tržištu; time će postati prve „zelene toplice“ u RH.

Rekonstrukcija Gradskog muzeja u Požegi (46 milijuna kuna)

Realizacija projekta omogućuje povezivanje s drugim kulturama, odnosno omogućiti će

stvaranje dodatnog kulturno-turističkog sadržaja u gradu Požegi u kategoriji turizma

baštine, eno-gastro turizma u cilju povećanja turističke ponude regije i grada Požege u

obliku komplementarnog sadržaja. U sklopu projekta rekonstruirati će se muzej te

osigurati postavljanje stalnog muzejskog postava.

74

Sisačko-moslavačka županija

Tablica 19: Analiza upitnika Sisačko-moslavačke županije


BROJČANO POSTOTAK















*** Vrtići 4 66,67%

*** Škole 2 33,33%



** Ostalo 10 25,00%




** Ostalo 6 40,00%


* Prometna 15 100,00%

* ICT 0 0,00%




UKUPNO: 137 100,00%








19





OSNOVNI PODACI

75

Popunjene upitnike u Sisačko-moslavačkoj županiji dostavilo je 53% jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave, odnosno njih 10 od ukupno 19. Ukupan broj


milijardi kuna. Od ukupnog broja prijavljenih projekata njih samo 26% u vrijednosti 301

milijun kuna potpuno je spremno za prijave na natječaje, 35% projekata u vrijednosti 405

milijuna kuna je u nekoj od faza pripreme, a 37% projekata u vrijednosti 420 milijuna

kuna je tek na razini ideje.

Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Sisačko-moslavačkoj županiji zanimljivi su

sljedeći projekti:

Otpadne vode grada Siska (29 milijuna eura)

Svrha projekta je zaštita vodnih resursa Hrvatske kroz poboljšanje sustava vodoopskrbe

i integriranog sustava upravljanja otpadnim vodama. Projekt je započet a financira se

sredstvima fondova Europske unije u iznostu od 20 milijuna eura bespovratno, te

kreditom Europske banke u iznosu 9 milijuna eura.

Projekt “Novi most preko rijeke Kupe“ (vrijednost 100 milijuna kuna)

Projekt se nameće kao prioritet studije izvodljivosti „Sisak pametni grad“. Nužno je

aplicirati projekt u okviru „Operativnog programa za promet“ za sufinanciranje iz

Kohezijskog fonda EU.

Izgradnja nove Luke Sisak na rijeci Savi (1,4 milijuna eura)

Europska unija sufinancira projekt sa 85%, a preostalih 15% osigurano je iz nacionalnih

sredstava. Korisnik projekta je Lučka uprava Sisak, a treba bi pridonjeti razvoju riječkog

prometa na plovnom putu rijeke Save. Projekt je važan za budući razvoj Siska i Sisačko-

moslavačke županije, ali i sa širi razvoj zagrebačke regije.

76

Splitsko-dalmatinska županija

Tablica 20: Analiza upitnika Splitsko-dalmatinske županije


BROJČANO POSTOTAK








* Komunalna 472 481,63%







UKUPNO: 115 100,00%








55





OSNOVNI PODACI

77

Popunjene upitnike u Splitsko-dalmatinskoj županiji dostavilo je 40% jedinica lokalne i



milijuna kuna. Od prijavljenih projekata 15 posto potpuno je spremno, 39 posto je u nekoj

od faza pripreme, a 46 posto projekata je na razini ideje. Dakle, već u ovom trenutku samo

u Splitsko-dalmatinskoj županiji ima 118 milijuna kuna projekata spremnih za

financiranje, a iznos bi sigurno bio dosta veći da su sve lokalne jedinice odgovorile na

Upitnik.

Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Splitsko-dalmatinskoj županiji zanimljivi


Projekt Solution (21 milijun eura)

Svrha projekta SOLUTION je potaknuti javne i privatne kapacitete u cilju izgradnje

pokaznih primjera energetski samodostatnih zajednica, pri čemu je poseban naglasak na

integraciji i demonstraciji mjera i novih tehnologija na području energetike i zaštite

okoliša. Predviđeni model mora biti primjenjiv i na druge zajednice u okviru EU, te treba

postići značajno smanjenje u potrošnji energije.

Projekt Holistic (9,36 milijuna eura)

Projekt primjenjuje holistički model integralne zaštite od šumskih požara čija je ukupna

vrijednost 9.363.801,29 eura, od kojih je iz EU sredstva za aktivnosti Splitsko-

dalmatinske županije izdvojeno 903.816,90 eura, a za partnere iz RH 3.200.834,93 €.

Primjena Projekta može se očekivati 2016. godine, kada kreću pilot projekti.

HERA „Upravljanje održivim turizmom zasnovanim na zajedničkom kulturnom

nasljeđu Jadrana“ (66,3 milijuna kuna)

Cilj projekta HERA je razviti, unutar jadranskog područja, zajedničku prekograničnu

platformu za upravljanje održivim turizmom zasnovanim na zajedničkom kulturnom

nasljeđu i njegovu promidžbu. Projektom će se definirati metodologija za dosezanje

standarda i dodjelu oznake za jadransku destinaciju kulturnog turizma naziva HERA.

SLID - Socijalna i radna inkluzija osoba s invaliditetom (2,5 milijuna eura).

78

Glavni cilj ovog projekta je razvoj kreativno- rehabilitacijskih radnih programa i modela

profesionalne rehabilitacije, s ciljem poboljšanja kvalitete života osoba s invaliditetom

kroz edukaciju i razmjenu dobrih praksi i iskustava sa sličnim ustanovama i udrugama na

području Jadranskih regija.

Šibensko-kninska županija

Tablica 21: Analiza upitnika Šibensko-kninske županije


BROJČANO POSTOTAK



Ukupna vrijednost projekata 1.519.363.000 ───












UKUPNO: 85 100,00%








20





OSNOVNI PODACI

79

Popunjene upitnike u Šibensko-kninskoj županiji dostavilo je 40% jedinica lokalne i


projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 85 i to u vrijednosti oko 1,5 milijardi

kuna. Od prijavljenih projekata 21 posto potpuno je spremno, 22 posto je u nekoj od faza

pripreme, a 52 posto projekata je na razini ideje.

Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Šibensko-kninskoj županiji zanimljivi su

sljedeći projekti:

Izgradnja i opremanje pomorsko-inovacijskog centra iNAVIS u Šibeniku (1,2

milijuna eura)

Opći cilj ovog projekta je doprinijeti razvoju i konkurentnosti malog i srednjeg

poduzetništva kroz unapređenje kapaciteta za razvoj tehnoloških inovacija i transfer

znanja, čime bi se područje grada Šibenika pozicioniralo kao specijalističko područje za

proizvode od aluminija. Nositelj projekta je Razvojna agencija Šibensko-kninske

županije, a sredstva bi se utrošila za adaptaciju objekta u sklopu iNavisa u kojem bi se

osigurao proctor za rad Razvojne agencije, za laboratoriji konstrukcijski biro te radionica

i biro za potrebe Društva inovatora Faust Vrančić.

Razvoj turizma u rubnim područjima NP Krka (680 000 eura)

Cilj projekta je potaknuti poduzetništvo i novo zapošljavanje kroz razvoj turizma. U tom

smislu namjera je razvijati i promovirati turističku ponudu temeljenu na izvornosti i

atraktivnosti područja uz Nacionalni park, kroz uređenje kulturnih i rekreacijskih

lokaliteta, te razvoj i podršku nositeljima turističkih djelatnosti, poput obiteljskih

poljoprivrednih gospodarstava.

Izgradnja sekundarne mreže kanalizacijskog sustava Vodice - Tribunj – Srima (40

milijuna eura)

Iz europskih sredstva gradit će se biološki pročišćivač otpadnih voda s ispustom I

pripadajućim crpnim stanicama i kanalima. Potom slijedi I izgradnja cjelokupne

sekundarne mreže, tj. priključka do gotovo sve kuće u Srimi, Vodicama, Tribunju i na

otoku Prviću.

80

Turistička varolizacija kompleksa kninske tvrđave (1,2 milijuna eura)

Prezentiranje Kninske tvrđave kroz nove sadržaje, stalni muzejski postav (etongrafski,

arheološki i postav Domovinskog rata), zatim uređenje i gradnja novih objekata i šetnica.

Sve to dovest će do poboljšanja turističke ponude Šibensko-kninske županije i Grada

Knina, te otvaranja novih radnih mjesta.

Projekt za izgradnju sustava odvodnje i vodoopskrbe aglomeracije Knin (601.316,00

eura)

Projekt se odnosi na izgradnju nove i rekonstrukciju postojeće vodovodne i kanalizacijske

mreže na području grada Knina, Kninsko polje, Vrpolje i Kovačić odnosno druga faza

izgradnje vodovodne kanalizacijske mreže na području grada Knina, a prva faza bila je

obuhvaćena kroz IPA projekt.

81

Virovitičko-podravska županija

Tablica 22: Analiza upitnika Virovitičko-podravske županije


BROJČANO POSTOTAK















*** Vrtići 2 50,00%

*** Škole 3 75,00%



** Ostalo 16 34,78%




** Ostalo 1 16,67%


* Prometna 18 100,00%

* ICT 0,00%




UKUPNO: 118 100,00%








16





OSNOVNI PODACI

82

Popunjene upitnike u Virovitičko-podravskoj županiji dostavilo je 94% jedinica lokalne

i područne (regionalne) samouprave odnosno njih 14 od ukupno 15. Ukupan broj



da su tek u fazi projektne ideje). Od prijavljenih projekata 26 posto (410 milijuna kuna)

potpuno je spremno, 23 posto je u nekoj od faza pripreme, a 51 posto projekata je na

razini ideje.

Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Virovitičko-podravskoj županiji zanimljivi


Projekt "Drava4Enjoy" (1 milijun eura)

Ovim projektom namjerava se rekonstruirati dvorac (kurije) obitelji Janković u selu

Kapela Dvor, koji je trenutno zapušten i u ruševnom stanju. Također se želi organizirati

edukacije i trening programa za turističke vodiče-bicikliste koji bi radili na označenim

biciklističkim rutama.

Panonski Drvni Centar Kompetencija (45,7 milijuna kuna)

Panonski drvni centar kompetencija bit će potporna institucija za razvoj inovativnih

proizvoda od drva. Uz istraživanje i razvoj proizvoda od drva i prateće industrije, Centar

će nuditi i usluge transfera tehnologije prema malim i srednjim poduzetnicima, te usluge

izrade prototipa inovativnih proizvoda od drva, uslugu produkt dizajna, dizajna pakiranja

za proizvode od drva i sl.

Obnova Dvorca Janković (70 milijuna kuna)

Cilj projekta jest da se prenamjenom i preuređenjem dvorca u njemu obučavaju i školuju

učenici srednjih ugostiteljskih i turističkih škola te studenti iz Virovitice i okolnih gradova

i općina. Točnije, dvorac će se preurediti u tzv. školski hotel po uzoru na sličan projekt u

Nizozemskoj koji je također financiran iz fondova EU, a danas bilježi značajan uspjeh.

83

Centar za razvoj mliječnih proizvoda u Virovitici (36 milijuna kuna)

Centar se planira u Poduzetničkoj zoni III u Virovitici, a među ostalim, pružat će usluge

prerade mlijeka za proizvođače s područja Virovitičko-podravske županije u krugu od

40-ak kilometara. Centar će se baviti i razvojnim istraživanjem kroz korištenje novih

tehnologija te razvojem i stvaranjem inovativnih mliječnih proizvoda u suradnji sa

znanstvenim institucijama za prerađivače mlijeka sa područja Kontinentalne Hrvatske

centrima za socijalnu skrb na području županije.

84

Vukovarsko-srijemska županija

Tablica 23: Analiza upitnika Vukovarsko-srijemske županije


BROJČANO POSTOTAK













** Kulturna 22 37,93%


*** Vrtići 7 77,78%

*** Škole 2 22,22%



** Ostalo 1 1,72%




** Ostalo 4 26,67%


* Prometna 21 100,00%

* ICT 0 0,00%




UKUPNO: 161 100,00%








31





OSNOVNI PODACI

85

Popunjene upitnike u Vukovarsko-srijemskoj županiji dostavilo je 62% jedinica lokalne

i područne (regionalne) samouprave, odnosno njih 19 od ukupno 31. Ukupan broj


milijuna kuna (riječ je o procjeni jer se za dobar dio projekata vrijednost ne zna s obzirom

da su tek u fazi projektne ideje). Od prijavljenih projekata 25 posto potpuno je spremno,

32 posto je u nekoj od faza pripreme, a 43 posto projekata je na razini ideje.

Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Vukovarsko-srijemskoj županiji zanimljivi


Višenamjenski kanal Dunav-Sava (800 milijuna eura)

Navodnjavanje 33.000 ha poljoprivrednog zemljišta (1 ha navodnjavanog zemljišta/1

radno mjesto), navodnjavanje 36.000 ha šumskog zemljišta (eliminacija povremenih

dugotrajnih poplava Spačvansko-studvanskog bazena i regulacija vodnog režima prema

zahtjevima šumske vegetacije), odvodnja (daljnje uređenje površinske odvodnje na

173.000 ha) i plovidba (transport).

Centar kompetencija za slavonski hrast (3 milijuna eura)

Cilj projekta je pokretanje pozitivnih trendova u drvnoj industriji i uspostavljanje

tehnološke platforme koja će služiti kao razvojni oslonac drvoprerađivačima baziranima

na preradi i uporabi hrasta.

Centar kompetencija za ratarstvo i povrtlarstvo (4 milijuna eura)

Centar kompetencija za ratarstvo i povrtlarstvo će pružati usluge proizvođačima ratarskih

kultura i povrća u područjima selekcije sjemena, primjene određenih gnojiva, načina

uzgoja, eksperimenata na polju u svrhu postizanja optimalnih rezultata proizvodnje. Opći

cilj projekta je povezivanje industrije i znanstveno-istraživačkog sektora u funkciji

jačanja intelektualnog kapaciteta i rasta intelektualnog vlasništva unutar sektora ratarstva

i povrtlarstva i prehrambene industrije.

86

Poljoprivredni poduzetnički inkubator (2 milijuna eura)

Svrha projekta je razvoj poduzetničke potporne infrastrukture u svrhu jačanja

gospodarskog razvoja i regionalne konkurentnosti kroz povećanje novih radnih mjesta te

razvoj dinamične poduzetničke klime putem: infrastrukturne i institucionalne izgradnje,

doprinosa rastu MSP-a i radnih mjesta te uravnoteženom regionalnom razvoju.

Zadarska županija

Tablica 24: Analiza upitnika Zadarske županije


BROJČANO POSTOTAK















UKUPNO: 409 100,00%








34





OSNOVNI PODACI

87

Popunjene upitnike u Zadarskoj županiji dostavilo je 62% jedinica lokalne i područne



milijardi kuna. Od prijavljenih projekata 11 posto potpuno je spremno, 21 posto je u nekoj

od faza pripreme, a 21 posto projekata je na razini ideje.

Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Zadarskoj županiji zanimljivi su sljedeći

projekti:

Zdravstveno turistički centar Biograd (25 milijuna eura)

Cilj je razvoj medicinskog turizma unutar Specijalne bolnice za ortopediju Biograd na

Moru i uključuje kreiranje novog zdravstveno-turističkog centra uz postojeću zgradu

bolnice. Uz dodatne uslužne medicinske kapacitete potrebne za raznovrsne medicinske

tretmane i terapije, projekt uključuje wellness centar i prostor za rekreaciju s unutarnjim

i vanjskim sadržajima.

Centar novih tehnologija (6,5 milijuna eura)

Cilj projekta je uspostaviti Centar za nove tehnologije (CeNT) koji će kao centar

kompetencije i inkubator za tvrtke unaprijediti konkurentnost gospodarstva

omogućavanjem razvoja i transfera novih tehnologija s težištem na primjenu metalne

industrije s visokom dodanom vrijednošću u području razvoja sustava za prilagodljivu,

individualiziranu proizvodnju (“custom made manufacturing”) i autonomne sustave.

Razvoju proizvodnje i proizvoda odvijat će se primjenom modernih CAD/CAM sustava

uz korištenje mehatroničkih principa.

Plavo zeleni centar (3,8 milijuna eura)

Cilj projekta je uspostaviti Centar kompetencija za preradu ribe i voća koji će unaprijediti

konkurentnost prehrambeno – prerađivačke industrije Jadranske regije. Bit će usmjeren

na razvojna i primijenjena istraživanja pokrenuta od strane industrije i/ili znanstvene

zajednice i njihovu komercijalizaciju te potporu i jačanje intelektualnog vlasništva unutar

navedenog područja.

88

Centar za baštinu - Muzej dvije palače (20 milijuna eura)

Cilj projekta je organizirati i unaprijediti sustav za promociju i očuvanje kulturnog

nasljeđa zadarske regije uspostavom regionalnog kulturnog centra i pripadajućih

kulturnih sadržaja. Komercijalna važnost centra očitovati će kroz nove kulturne

proizvode koji će omogućiti da se postojeći bogati kulturni resursi pretvore u kulturne

atrakcije od regionalnog značaja.

89

Zagrebačka županija

Tablica 25: Analiza upitnika Zagrebačke županije


BROJČANO POSTOTAK













** Kulturna 4 8,51%


*** Vrtići 6 42,86%

*** Škole 8 57,14%



** Ostalo 14 29,79%




** Ostalo 4 28,57%



* ICT 0,00%




UKUPNO: 114 100,00%








34





OSNOVNI PODACI

90

Popunjene upitnike u Zagrebačkoj županiji dostavilo je 56% jedinica lokalne i područne


projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 114 i to u vrijednosti oko 2 milijarde

kuna. Od prijavljenih projekata 25 posto potpuno je spremno, 41 posto je u nekoj od faza

pripreme, a 34 posto projekata je na razini ideje.

Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Zagrebačkoj županiji zanimljivi su sljedeći

projekti:

Izgradnja skladišnih kapaciteta za voće i povrće (20 milijuna kuna)

Izgradnjom skladišnih kapaciteta potaknut će se razvoj poduzetništva i obiteljskih

gospodarstava.

Centar za prijem posjetitelja i nadzor Natura 2000 područja – Zdenčina (850 tisuća

kuna)

Projekt će uvelike doprinijeti zaštiti okoliša u Županiji.

Turistički put od Brežica do Zagreba " Naturaway" (3,2 milijuna kuna)

Projektom se planira razvoj turizma s povećanjem sadržaja.

Magistralni vodoopskrbni cjevovod VS "Cerje" - VS "Vukovje" (35,8 milijuna

kuna)

Planira se razvoj komunalne infrastrukture.

Izgradnja vodovoda za naselje Vratnik, 2.500 m vodoopskrbnog cjevovoda, DN 110

I 125 mm (2.250.000,00kn)

Cilj projekta je omogućiti stanovnicima manjih sela i zaselaka u sklopu grada Samobora

pristup pitkoj i čistoj vodi.

Rekonstrukcija Osnovne škole Samobor s izgradnjom nove sportske dvorane

(17.500.000,00kn)

91

Osnovna škola Samobor pridonijela je stvaranju mnogo sportskih uspjeha gradu

Samoboru. Kako bi se to nastavilo potrebno je rekonstruirati sportsku dvoranu i školu.

Sustav javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području općine Gradec

(69.600.000,00kn)

Cilj projekta je razviti komunalnu infrastrukturu u Općini Gradec.

92

Krapinsko-zagorska županija

Tablica 26: Analiza upitnika Krapinsko-zagorske županije


BROJČANO POSTOTAK













** Kulturna 16 34,04%


*** Vrtići 10 47,62%

*** Škole 11 52,38%



** Ostalo 0 0,00%




** Ostalo 0 0,00%


* Prometna 15 100,00%

* ICT 0 0,00%




UKUPNO: 128 100,00%








32





OSNOVNI PODACI

93

Popunjene upitnike u Krapinsko-zagorskoj županiji dostavilo je 38% jedinica lokalne i



milijuna kuna. Od prijavljenih projekata 25 posto potpuno je spremno, 42 posto je u nekoj

od faza pripreme, a 33 posto projekata je na razini ideje.

Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Krapinsko-zagorskoj županiji zanimljivi su

sljedeći projekti:

Izgradnja i uređenje turističke zone na lokaciji prapovijesnog parka kod Muzeja

krapinskih neandertalaca na lokaciji Hušnjakovo (vrijednost 13,5 milijuna eura)

Cilj projekta je upotpuniti turističku ponudu grada Krapine. Temelj već postoji, tj. muzej

krapinskih neandertalaca koji spada među najmodernije muzeje bilježi veliku posjećenost

te bi se turističkom zonom sve podiglo na razinu više.

Revitalizacija i obnova javnih površina unutar povijesne cijeline Krapina

(vrijednost 9,5 milijuna eura)

Projektom se nastoji vratiti stari povijesni sjaj unutar starogradske jezgre te staviti u

funkcije prostore koji su neiskorišteni. Samim time se otvara prostor za daljnju promociju

Krapine i Zagorja kao kulturno središte sjeverozapadne hrvatske.

Šetnica uz arheološke iskopine "Stari grad" Donja Stubica (vrijednost 1,5 milijuna

kuna)

Projekt zamišljen za razvoj kulturnog i povijesnog turizma u Donjoj Stubici, a sredstva

bi bila namijenjena za uređenje okolnog područja oko poznatog arheološkog nalazišta.

Poboljšanje uvjeta života u općini Desinić (9 milijuna kuna)

Cilj provedbe projekta je očuvanje okoliša, prirodnih i kulturnih vrijednosti, razvoj

komunalne i prometne infrastrukture te gradnja i unapređenje sustava odvodnje i

pročišćavanje otpadnih voda.

94

Međimurska županija

Tablica 27: Analiza upitnika Međimurske županije


BROJČANO POSTOTAK













** Kulturna 19 45,24%


*** Vrtići 9 56,25%

*** Škole 7 43,75%



** Ostalo 0 0,00%




** Ostalo 0 0,00%



* ICT 4 17,39%




UKUPNO: 164 100,00%








25





OSNOVNI PODACI

95

Popunjene upitnike u Međimurskoj županiji dostavilo je 36% jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave, odnosno njih 9 od ukupno 25. Ukupan broj projekata/projektnih

ideja prikupljenih upitnikom je 164 i to u vrijednosti oko 1,3 milijarde kuna. Od

prijavljenih projekata 29 posto potpuno je spremno, 38 posto je u nekoj od faza pripreme,

a 33 posto projekata je na razini ideje.

Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Međimurskoj županiji zanimljivi su sljedeći

projekti:

Izgradnja i opremanje Centra za odgoj i obrazovanje (59 milijuna kn)

Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec je posebna odgojno-obrazovna ustanova za

učenike s većim teškoćama u razvoju. Projekt je u skladu s Razvojnom strategijom

Međimurske županije 2011. – 2013., s ciljem jačanja ljudskih potencijala i unaprjeđenja

kvalitete života

Regija digitalnih muzeja (435 milijuna kuna)

Osnovni je cilj projekta unaprjeđivanje turističke ponude ovog dijela Hrvatske,

stvaranjem novog, atraktivnog i raznovrsnog turističkog proizvoda, kao i promidžba naše

bogate povijesne i kulturne baštine.435.000.000, 00 kn

Proširenje Gospodarske zone Prelog – Sjever (20 milijuna kuna)

Cilj je poticanje tehnološkog razvitka, a prednosti koje bi donijelo proširenje svakako je

otvaranja novih radnih mjesta i uzlet gospodarstva. U tijeku je izrada prostorno – planske

dokumentacije.

Uređenje područja uz akumulacijsko jezero „Marina“ Prelog (30 milijuna kuna)

Cilj je osigurati uvjete za dugoročni održivi razvoj turizma u Međimurju. Samo jezero

najveće je akumulacijsko jezero u Hrvatskoj.

Rekonstrukcija zgrade društvene namjene – Rudarski dom u Murskom Središću

(4,7 milijuna kuna)

Projektom će se ojačati ljudski potencijali te unaprijediti kvaliteta života.

96

Izgradnja prometne zaobilaznice i mosta preko rijeke Mure u Murskom Središću

(154 milijuna kuna)

Projektom će se glavnina teretnog prometa skrenuti na zaobilaznicu a izmještanjem

graničnog prijelaza iz centra grada stvoriti uvjeti za uređenje gradske jezgre i poboljšanje

kvalitete života u samome gradu.

97

Osječko-baranjska županija

Tablica 28: Analiza upitnika Osječko-baranjske županije


BROJČANO POSTOTAK













** Kulturna 12 37,50%


*** Vrtići 8 57,14%

*** Škole 6 42,86%



** Ostalo 0 0,00%




** Ostalo 0 0,00%



* ICT 8 18,60%




UKUPNO: 173 100,00%








42





OSNOVNI PODACI

98

Popunjene upitnike u Osječko-baranjskoj županiji dostavilo je 29% jedinica lokalne i



milijarde kuna. Od prijavljenih projekata 31 posto potpuno je spremno, 42 posto je u

nekoj od faza pripreme, a 27 posto projekata je na razini ideje.

Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Osječko-baranjskoj županiji zanimljivi su

sljedeći projekti:

TIRAMISU (19,9 milijuna eura)

Projekt je usmjeren na stvaranje temelja za globalni alatni okvir koji će pokrivati glavne

aktivnosti u području protu minskog djelovanja, od provjere velikih površina do

uklanjanja opasnosti od eksplozivnih sredstava, uključujući i edukaciju o rizicima u protu

minskom djelovanju.

Na putu prema zaposlenju – Razvoj novih znanja i vještina visokoobrazovanih

nezaposlenih osoba (156 tisuća eura)

Projekt je usmjeren na unapređenje zaposlenja i fleksibilnosti visokoobrazovanih

dugotrajno nezaposlenih osoba, korištenjem mogućnosti koje pruža neprofitni sektor/

organizacije civilnog društva te jedinice lokalne i regionalne samouprave na području

Osječko-baranjske županije. Primarna ciljana skupina su visokoobrazovane i dugotrajno

nezaposlene osobe; visokoobrazovane nezaposlene osobe bez radnog iskustva te osobe s

invaliditetom s područja županije s najvećom stopom nezaposlenosti (Osječko-baranjska

županija).

CO – EFFICIENT (1,9 milijuna eura)

CO-EFFICIENT ima za cilj unaprijediti inovacije i već dostupne tehnologije u smislu

energetske učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora u poslovanju i proizvodnim

procesima mediteranskih malih i srednjih poduzeća.

99

Projekt poboljšanja vodne infrastrukture u Osijeku (72,5 milijuna eura)

Projekt proširenja I poboljšanja kanalizacijskog sustava u Osijeku I izgradnje postrojenja

za obradu otpadnih voda.

100

Primorsko-goranska županija

Tablica 29: Analiza upitnika Primorsko-goranske županije


BROJČANO POSTOTAK















*** Vrtići 6 40,00%

*** Škole 9 60,00%



** Ostalo 0 0,00%




** Ostalo 0 0,00%



* ICT 10 23,26%




UKUPNO: 184 100,00%








36





OSNOVNI PODACI

101

Popunjene upitnike u Primorsko-goranskoj županiji dostavilo je 50% jedinica lokalne i



milijarde kuna. Od prijavljenih projekata 37 posto potpuno je spremno, 33 posto je u

nekoj od faza pripreme, a 30 posto projekata je na razini ideje.

Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Primorsko-goranskoj županiji zanimljivi su

sljedeći projekti:

HAZADR - Jačanje operativne spremnosti za borbu protiv onečišćenja (3,2 milijuna

eura)

Cilj projekta je uspostaviti prekograničnu mrežu za prevenciju od onečišćenja mora

opasnim i štetnim tvarima radi ublažavanja posljedica onečišćenja i poboljšanja

sveukupne sigurnosti na Jadranu

arTVision - Kulturni program uživo (3,4 milijuna eura)

Cilj projekta je stvoriti trajnu medijsku infrastrukture za prekograničnu komunikaciju

kulturnim sadržajima, opremljenu tematskim satelitskim kanalom koji će osiguravati

stalni tok informacija

ADRI MOB - Održiva mobilnost na Jadranu (2,9 milijuna eura)

Uvođenje pomorskih linija s ciljem ostvarivanja bolje povezanosti između dviju

jadranskih obala

ADB- Multimodalna platforma Jadran-Dunav- Crno more (5,6 milijuna eura)

Svrha projekta jest razviti i promovirati ekološki prihvatljiva, multimodalna transportna

rješenja iz luka u programskom području jugoistočne Europe

ADRIAIR - Airport Security & Air Taxi Network in the Adriatic (250 tisuća eura)

Glavni cilj je ojačati gospodarske i institucionalne veze unutar jadranskih regija na način

da se zračne luke učine pristupačnijima i sigurnijima te pruže nove ad hoc usluge

(fleksibilne i na zahtjev) u obliku flota zračnih taksija.

102

Varaždinska županija

Tablica 30: Analiza upitnika Varaždinske županije


BROJČANO POSTOTAK















*** Vrtići 6 46,15%

*** Škole 7 53,85%



** Ostalo 0 0,00%




** Ostalo 0 0,00%



* ICT 2 12,50%




UKUPNO: 116 100,00%








28





OSNOVNI PODACI

103

Popunjene upitnike u Varaždinskoj županiji dostavilo je 18% jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave, odnosno njih 5 od ukupno 28. Ukupan broj projekata/projektnih

ideja prikupljenih upitnikom je 116 i to u vrijednosti oko 655 milijuna kuna. Od

prijavljenih projekata 30 posto potpuno je spremno, 28 posto je u nekoj od faza pripreme,

a 41 posto projekata je na razini ideje.

Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Varaždinskoj županiji zanimljivi su sljedeći

projekti: Izgradnja štedljive ekološke javne rasvjete u Ludbregu u vrijednosti 1,1 milijun

kuna, rekonstrukcija i prenamjena kurije Patačić u Vinici u vrijednosti 12 milijuna kuna,

Izgradnja infrastrukture u poduzetničkoj zoni Ljubešćica u vrijednosti 17 milijuna kuna,

Rekonstrukcija i obnova postojećeg Društvenog doma s uređenjem Trga u Visokom u

vrijednosti 6,7 milijuna kuna.

6.3. Usklađenost predloženih projekata sa strateškim ciljevima

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine mijenja perspektivu, ali i metriku

praćenja razvojnih procesa u Hrvatskoj, ne samo na nacionalnoj nego i na podnacionalnoj

razini. Perspektiva više nije samo okvir Hrvatske, perspektiva je Hrvatska u Europskoj

uniji. Metrika se također mijenja zato što mora omogućiti praćenje doprinosa Hrvatske

ostvarivanju vizije i ključnih razvojnih ciljeva Europske unije iz dokumenta Europe 2020

te usporedbu Hrvatske s ostalim članicama EU-a

(www.konkurentnost.hr/lgs.axd?t=16&id=489).

Razvojem mehanizama osnaživanja svih dijelova države povećat će se osposobljenost za

djelotvorno sudjelovanje podnacionalnih razina (regija) u procesima koji trebaju

pridonijeti smanjenju znatnih socijalnih i ekonomskih razlika u Hrvatskoj. Strategija

regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011. – 2013. dala je okvir za donošenje i

provedbu regionalne politike za jačanje konkurentnosti svih dijelova Hrvatske

izgradnjom institucionalnog i pravnog kapaciteta regija za vođenje proaktivne razvojne

politike gospodarstva na svojem području, uz korištenje EU fondova

(www.konkurentnost.hr/lgs.axd?t=16&id=489).

104

U razdoblju od deset godina (od 2001. do 2011.) razlike mjerene bruto domaćim

proizvodom po stanovniku gotovo se nisu promijenile: u obje godine su županije s

najnižim BDP-om po stanovniku Brodsko-posavska (2001.: 5.463 EUR, 2011.: 5.882

EUR), Vukovarsko-srijemska (2001.: 5.744 EUR, 2011.: 6.217 EUR), Požeško-

slavonska (2001.: 6.102 EUR, 2011.: 6.281 EUR) i Virovitičko- podravska (2001.: 6.255

EUR, 2011.: 6.333 EUR), a najbogatiji su Grad Zagreb (2001.: 18.414 EUR, 2011.:

18.503 EUR), Istarska (2001.: 12.602 EUR, 2011.: 12.991 EUR) i Primorsko-goranska

županija (2001.: 12.441 EUR, 2011.: 12.724 EUR) (www.dzs.hr).

Kvaliteta uvjeta poslovanja i življenja znatno se razlikuje čak i unutar tako male države

kao što je Hrvatska. Te su razlike i osnova vođenja politike konvergencije slabije

razvijenih prema razvijenijim dijelovima zemlje jer se tako postiže bolje korištenje

resursa, ali i smanjuje isključenost stanovništva u pristupu poslovnim prilikama,

obrazovanju, zdravstvu i mnogim drugim komponentama o kojima ovisi kvaliteta

poslovanja i življenja u nekoj sredini (www.konkurentnost.hr/lgs.axd?t=16&id=489).

Tablica 31: Konkurentnost županija u Republici Hrvatskoj

Izvor: Obrada autorice prema Regionalnom indeksu konkurentnosti 2013.

Županija 2007. 2010. 2013.

Grad Zagreb 1 2 1

Varaždinska 4 1 2

Istarska 3 3 3

Međimurska 2 4 4

Primorsko-goranska 6 7 5

Zadarska 9 6 6

Zagrebačka 5 5 7

Koprivničko-križevačka 7 12 8

Splitsko-dalmatinska 8 8 9

Dubrovačko-neretvanska 10 9 10

Osječko-baranjska 14 13 11

Krapinsko-zagorska 15 11 12

Karlovačka 12 14 13

Šibensko-kninska 13 10 14

Bjelovarsko-bilogorska 11 15 15

Brodsko-posavska 18 16 16

Ličko-senjska 19 18 17

Virovitičko-podravska 17 17 18

Sisačko-moslavačka 16 19 19

Vukovarsko-srijemska 21 20 20

Požeško-slavonska 20 21 21

105

Promjene u Hrvatskoj događaju se sporo. Razlog je raznovrsnost čimbenika o kojima

ovisi konkurentnost i potreba da se koordiniranim i konzistentnim intervencijama djeluje

istodobno i u odgovarajućem razdoblju na više onih čimbenika koji otežavaju rast

konkurentnosti. Na primjer, u kratkom vremenu ne može se povećati udio

visokoobrazovanih u stanovništvu, razviti djelotvorne klastere, osigurati dobro

opremljene poduzetničke zone ili izgraditi dobro organiziranu i poduzetnu lokalnu upravu

itd. Zbog toga je pri oblikovanju i provedbi strategija i politika za jačanje konkurentnosti

na podnacionalnoj razini potrebno identificirati slabe čimbenike konkurentnosti,

analizirati povezanost različitih čimbenika i procijeniti resurse (uključivo i vrijeme)

potrebne za ostvarenje željenih promjena. Primjenom tog pristupa praćenja

konkurentnosti na podnacionalnoj razini moguće je vrednovati djelotvornost

primijenjenih strategija i politika te ostvariti potreban kontinuitet i suradnju na jačanju

konkurentnosti. U suprotnom, razlike u konkurentnosti na županijskoj razini i dalje će

produbljivati razvojni jaz, a to dovodi do negativnih demografskih tendencija, koje su već

sada vidljive (http://www.konkurentnost.hr/lgs.axd?t=16&id=489).

Potrebno je osnažiti operativne kapacitete za korištenje financijskih instrumenta EU-a

koji potiču regionalni razvoj. S obzirom na svoju nerazvijenost – obje NUTS 2

administrativne regije su ispod 90 % razvijenosti Europske unije (Jadranska Hrvatska

60,42 %, Kontinentalna Hrvatska 62,87 %). Dosadašnja nedovoljna iskorištenost

mogućnosti zbog nedovoljnog broja kvalitetnih projekata i nedostatnog tehničkog

kapaciteta upravljanja procesima pristupa tim financijskim sredstvima upozorava na

potrebu žurnog jačanja operativnih kapaciteta na nacionalnoj i lokalnoj razini. Preporuča

se intenzivirati upoznavanje s mogućnostima financiranja kroz fondove EU-a (poslovne

asocijacije, poduzetnička potporna infrastruktura, lokalna samouprava) te intenzivirati

training programe za pomoć pri izradi projekata i pripremi tehničke dokumentacije radi

jačanja institucionalne osposobljenosti i praktičnog iskustva u upravljanju ulaganjima

(http://www.konkurentnost.hr/lgs.axd?t=16&id=489).

106

Osnovni preduvjet uspješne provedbe europskih fondova je da se u postavljenim

ciljevima i prioritetima mogu prepoznati svi potencijalni nositelji projekata te da ciljevi

i prioriteti budu definirani polazeći od potreba jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave, poduzetnika, znanstvenika, mladih, neprofitnih organizacija, socijalnih

partnera. Novije države članice (EU-12) koje su imale iskustva s dijelom programa iz

razdoblja 2000–2006 i sa svim programima iz razdoblja 2007-2013 znatno su bolje

napredovale u pripremama u usporedbi s nekim državama članicama iz EU-15 (Maletić,

2014).

Načelo partnerstva ključno za pripremu i provedbu kohezijske politike 2014-2020 te bi

se u potpunosti trebala uzeti u obzir lokalna i regionalna dimenzija u odabiru područja

konkurentnosti.

Potrebna je učinkovita koordinacija na razini država članica kako bi se ispunili rokovi za

pripremu operativnih planova koji bi odražavali potrebe lokalnog i regionalnog razvoja

budući da bi za sadržaj operativnih planova i upravljanje njima trebale biti odgovorne

lokalne i regionalne uprave u skladu s unutarnjom organizacijom svake države članice.

Sposobnost pripreme partnerskih sporazuma i operativnih programa ovisi o tome

poduzima li država članica odgovarajuće preliminarne analize situacije u zemlji i budućih

trendova. Samo takav pristup osigurava da EU fondovi učinkovitije doprinesu ostvarenju

ciljeva utvrđenih za državu (Maletić, 2014).

107

7. ZAKLJUČAK

Republika Hrvatska ima kreativne, pametne ljude kojima je motiv želja za postizanjem

boljih rezultata što je u današnjem svijetu rijetkost. Taj ljudski potencijal Hrvatskoj

predstavlja veliku snagu kojom je potrebno znati upravljati. Ono što joj nedostaje jest

strateško usmjerenje, svijest o tome kamo ide i sustavan pristup rješavanju izazova.

Isključivo usmjeravanje na fiskalnu konsolidaciju siromaši stanovništvo, a ne pomaže

jačanju konkurentnosti i rastu koji je Hrvatskoj potreban. Fiskalna konsolidacija bez

poboljšanja poduzetničke klime, bez ulaganja u srednje i malo poduzetništvo, bez jačanja

tržišta rada i mjera poreznog rasterećenja neće dovesti do preokreta: iz deficita u suficit,

iz pada u rast.

Jedan od preduvjeta korištenja europskih fondova je pametna specijalizacija koja znači

definiranje strateških ciljeva i prioriteta na način da država zajedno s općinama,

gradovima i županijama i u suradnji s poduzetnicima, znanstvenicima, civilnim društvom

i socijalnim partnerima utvrđuje područja rasta svake od županija (zajedno s općinama i

gradovima) utemeljena na stvarnim potrebama te postojećim i potencijalnim snagama.

Ključne točke za rast i razvoj jesu stvaranje povoljnog poduzetničkog okruženja te

uspješno korištenje europskih fondova uz njihovo usmjeravanja na razvoj malog i

srednjeg poduzetništva i inovacija.

Za povoljno poduzetničko okruženje potrebna je suradnja s poslodavcima i bankama u

cilju restrukturiranja dugova te odobravanja povoljnih poslovnih kredita za poduzetnike,

modernizacija rada javne uprave provođenjem procesa digitalizacije i veće otvorenosti

prema korisnicima, zakonodavna reforma s ciljem donošenja jasnijih i usklađenijih

propisa, reforme na tržištu rada s ciljem postizanja fleksibilnosti i povećanja

produktivnosti, pravna stabilnost i sigurnost te pojednostavljenje administrativnih

procedura.

108

Za sve države članice važno je da osiguraju pravovremen i učinkovit početak korištenja

EU fondova iz nove financijske perspektive 2014-2020 jer su se i do sad iz Kohezijske

politike uspješno investirale milijarde eura kojima su izgrađeni novi prometni pravci,

otvorena nova radna mjesta te razvijeni inovativni projekti. Razlike u razvijenosti

pojedinih regija i država članica još uvijek su značajne te je važno ova sredstva

usmjeravati na regije kojima je neophodna ekonomska i socijalna obnova.

Osim učinkovitog i pravodobnog početka novog programskog razdoblja kohezijske

politike, važno je osigurati kvalitetu temeljnih strateških dokumenata: partnerskih

sporazuma i operativnih programa, kako bi se osiguralo da potencijal sredstava bude

dugoročno najbolje iskorišten.

Osnovni preduvjet uspješne provedbe europskih fondova je da se u postavljenim

ciljevima i prioritetima mogu prepoznati svi potencijalni nositelji projekata te da ciljevi

i prioriteti budu definirani polazeći od potreba jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave, poduzetnika, znanstvenika, mladih, neprofitnih organizacija, socijalnih

partnera. Načelo partnerstva ključno za pripremu i provedbu kohezijske politike 2014-

2020 te bi se u potpunosti trebala uzeti u obzir lokalna i regionalna dimenzija u odabiru

područja konkurentnosti.

Potrebna je učinkovita koordinacija na razini država članica kako bi se ispunili rokovi za

pripremu operativnih planova koji bi odražavali potrebe lokalnog i regionalnog razvoja

budući da bi za sadržaj operativnih planova i upravljanje njima, po potrebi, trebale biti

odgovorne lokalne i regionalne uprave u skladu s unutarnjom organizacijom svake države

članice.

Iz državnog proračuna se za razvojne projekte izdvaja manje od milijarde i osamsto

milijuna kuna godišnje. Sada Hrvatska ima priliku iz Europskih fondova dobiti 12

milijardi kuna godišnje od čega najveći dio ide za razvojne projekte. Zato su Europski

fondovi prilika za rast i razvoj. Sve investicije u Republici Hrvatskoj ovim sredstvima

mogu biti značajno ubrzane. Ono što je planirano napraviti s ulaganjima vlastitih

sredstava kroz 20 godina sada se može napraviti za 5 godina.

109

Važno je da središnja država intenzivno krene s ulaganjima u pripremu projekata, te da

se poveže s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i prepozna projekte

koji su spremni za provedbu te projekte koji se uklapaju u ciljeve.

Sukladno prethodno navedenom, potvrđuje se temeljna radna hipoteza: korištenjem

sredstava europskih fondova moguće je povećati konkurentnost lokalnih samouprava uz

preduvjet primjerenog djelovanja svih razina javne vlasti. Sustavnim proučavanjem

europskih fondova i mogućnostima koje Hrvatskoj stoje na raspolaganju u novoj

financijskoj perspektivi 2014-2020, donesene su osnovne pretpostavke o nedovoljnoj

iskorištenosti financijskih sredstava iz europskih fondovima.

Radna hipoteza može se konkretizirati s tri pomoćne hipoteze:

Analiziranjem konkurentnosti hrvatskog gospodarstva s aspekta različitih metodologija,

mogu se stvoriti određene pretpostavke o nužnosti provođenja strukturnih reformi te

kapitalnih ulaganja s ciljem gospodarskog rasta i razvoja.

Bez reformi nema stabiliziranja rashodne strane proračuna, niti mogućnosti da se smanji

deficit i uspori rast javnog duga. Temeljem analiza konkurentnosti zaključuje se da

hrvatsko gospodarstvo ne može konkurirati na globalnoj razini, većina faktora ocjenjena

je izrazito loše. Reforme u Hrvatskoj su nužne u svim područjima. Bez reformi nema ni

napretka. Potrebno je pokrenuti projekte koji mogu utjecati na pomak gospodarstva,

projekti koji bi pridonijeli rastu i razvoju. Potrebno je pametnom specijalizacijom

orijentirati se na potrebe svake lokalne jedinice, te strukturiranim dijalogom sa svim

uključenim dionicima (poslovni sektor, znanstveni instituti i vlada) raditi na

implementaciji projekata.

Temeljem dobivenih spoznaja o projektima koji se pripremaju u županijama, stvorene su

pretpostavke da je većina projekata u fazama pripreme, no projekti se ne mogu realizirati

jer središnja država nije utvrdila strateške dokumente i raspisala natječaje.

110

Sukladno provedenim analizama iz prikupljenih upitnika, zaključuje se da općine,

gradovi i županije imaju mnogo spremnih projekata s kojim bi mogli preokrenuti

trendove. Bez usvojenih strateških dokumenata, bez otvorenih natječaja, projekti se ne

mogu aplicirati i postoje samo u tekstualnom obliku.

Temeljem prikupljenih informacija iz upitnika, donesene su pretpostavke da se struktura

projekata po područjima na razini RH najviše odnosi na javnu infrastrukturu, posebice

komunalnu (projekti vodoopskrbe i odvodnje, gospodarenja otpadom, rasvjete, cesta) i

društvenu (izgradnja i dogradnja škola, dječjih vrtića, obrazovnih institucija, društvenih

domova, uređenje i izgradnja turističkih kapaciteta i infrastrukture), a manji broj

projekata odnosi se na gospodarsku infrastrukturu (poduzetnički inkubatori, gospodarske

zone, i drugu infrastrukturu koja podupire jačanje poduzetništva).

Kada se analizira struktura projekata po područjima najviše ih je vezano uz javnu

infrastrukturu i to najviše komunalnu i društvenu, a manji broj projekata odnosi se na

gospodarsku infrastrukturu. Taj omjer ne jamči gospodarski rast, te se preporuča da se

struktura projekata mijenja kako bi se stvaralo što više potpornih institucija za razvoj

poduzetništva koje će u budućnosti podizati dohodak iz kojeg će se tada moći financirati

i komunalna i društvena infrastruktura.

III

LITERATURA

POPIS KNJIGA:

1. Tufekčić, M, Tufekčić, Ž. 2013., Politike i fondovi 2014 – 2020, Grafički zavod

Hrvatske d.o.o., Zagreb

2. Dalić, M., Mikuš, N., Čilić, D., Maletić, I. 2007., Pojmovnik fondova Europske unije,

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, Središnji državni

ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, Zagreb

3. Cerovac, M., Faulend, M., Mintas Hodak, LJ., et al. 2010, Europska unija, MATE

d.o.o., Zagreb

POPIS ČLANAKA:

4. Rajaković, M., 2013, Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva putem pametne

specijalizacije Republike Hrvatske, TIM4PIN, Zagreb, ISSN 1848-7610, no. 3/12

5. Human Development Report 2013, The Rise of the South: Human Progress in a Diverse

World, 2013, Communications Development Incorporated, Washington DC, ISBN 978-

92-1-126340-4

6. Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008, Tiskara Zelina d.d., Zagreb, ISSN:

1333-4786

7. Maletić, I., 2013, Pripreme Republike Hrvatske za sudjelovanje u kohezijskog politici

Europske unije, Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić, Zagreb, ISSN

1849-0735, no. 1/12

8. Maletić, I., 2013, Proračun EU i financijska omotnica za RH, Ured zastupnice u

Europskom parlamentu Ivane Maletić, Zagreb, ISSN 1849-0735, no. 2/12

9. Petričko, I., 2013, Izvješće o globalnoj konkurentnosti - poticaj za strukturne reforme,

Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić, Zagreb, ISSN 1849-0735, no.

3/12

10. Wostner, P., 2013, Cohesion Policy in Slovenia, The long term perspective: short

overview, Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić, Zagreb, ISSN 1849-

0735, no. 3/12

IV

11. Hahn, J., 2013, Regional specialization Smart specialization as a new ex-ante

precondition for the use of EU funds: how it will be carried out in practice and whether,

how much and in which manner specialization of regions has been carried out in all

member countries, , Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić, Zagreb,

ISSN 1849-0735, no. 4/12

12. Maletić, I., 2013, Strateški dokumenti za korištenje EU fondova, Ured zastupnice u

Europskom parlamentu Ivane Maletić, Zagreb, ISSN 1849-0735, no. 5/12

13. Maletić, I., 2013, Pripremljenost država članica za sudjelovanje u Kohezijskoj politici

2014-2020 s posebnim osvrtom na Republiku Hrvatsku, Ured zastupnice u Europskom

parlamentu Ivane Maletić, Zagreb, ISSN 1849-0735, no. 6/12

14. Maletić, I., 2014, Stanje korištenja EU fondova u Republici Hrvatskoj, Ured

zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić, Zagreb, ISSN 1849-0735, no. 10/12

15. Maletić, I., Petričko, I., et al., 2014, Poduzetnici pred izazovom korištenja EU

fondova, Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić, Zagreb

16. Wostner P, 2004, EU Cohesion Related Funds in Slovenia, The Journal for Money

and Banking, Vol. 53, No. 5

POPIS INTERNET IZVORA:

17. World Competitiveness Yearboook

http://www.imd.org/uupload/IMD.WebSite/wcc/WCYResults/1/scoreboard_2014.pdf

Posjećeno: 29.5.2014.

18. Nacionalno vijeće za konkurentnost

http://www.konkurentnost.hr/Default.aspx?art=533&sec=2


19. Program Ujedinjenih naroda za razvoj

http://www.hr.undp.org/croatia/en/home.html


20. Poslovni.hr: Hrvatska ušla u skupinu zemalja 'vrlo visokog društvenog razvoja'

http://www.poslovni.hr/hrvatska/hrvatska-u-skupinu-zemalja-vrlo-visokog-

drustvenog-razvoja-234140#

V


21. EU Commission: Europe 2020

http://ec.europa.eu/europe2020/europe-2020-in-a-nutshell/index_en.htm


22. Ivana Maletić: Sredstvima iz EU fondova možemo potpuno promijeniti Hrvatsku

http://ivana-maletic.com/index.php/vijesti/item/127-panel-27112013


23. Europska komisija: EUROPA 2020.: Europska strategija za pametan, održiv i

uključiv rast

http://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1300804774_Europa_2020.pdf


24. Kohezijski fond (Cohesion Fund, CF)

http://www .europskifondovi.eu/sites/default/files/Kohezijski%20fond.pdf


25. European Social Fund (ESF): Project Database

http://ec.europa.eu/esf/main.jsp?catId=46


26. European Rural Development Fund (ERDF); Project Database

http://ec.europa.eu/regional_policy/projects/stories/index_en.cfm


27. European Agricultural Fund for Rural Development (EAFRD): Project Database

http://ec.europa.eu/agriculture/newsroom/40_en.htm


28. European Maritime and Fisheries Fund (EMFF): Project Database

http://cordis.europa.eu/


29. Happy Planet Indeks

http://www.happyplanetindex.org/data/


30. Novosti iz I'M Ureda

http://ivana-maletic.com/index.php/vijesti/itemlist/tag/eu?start=30


VI

31. Europska komisija: Financijska perspektiva 2007.-2013.



32. Hrvatska gospodarska komora: Alokacije i iskorištenost fondova EU

https://www.hgk.hr/alokacije-i-iskoristenost-eu-fondova


33. Hrvatska gospodarska komora: Ususret fondovima Kohezijske politike u Hrvatskoj

http://www.europski-

fondovi.eu/sites/default/files/dokumenti/ususret_fondovima_kohezijske_politike_u_hr_

hgk_publikacija_za_web.pdf


34. Europska komisija: EU cohesion funding – key statistics



35. European Commission: Cohesion Policy 2014-2020: Investment budgets for Member

States

http://ec.europa.eu/regional_policy/newsroom/detail.cfm?id=938&LAN=EN&lang=en


36. Državni zavod za statistiku

www.dzs.hr


37. Nacionalno vijeće za konkurentnost: Regionalni indeks konkurentnosti 2013.

http://www.konkurentnost.hr/lgs.axd?t=16&id=489


VII

POPIS TABLICA

Redni

broj

Naziv tablice Stranica

1. Analiza konkurentnosti s aspekta različitih metodologija 6.

2. Godišnjak svjetske konkurentnosti 2014 7.

3. Analiza konkurentnosti prema Izvješću o globalnoj

konkurentnosti

10.

4. Rezultati Izvješća o globalnoj konkurentnosti 11.

5. Rezultati Izvješća o društvenom razvoju 13.

6. Financijska sredstva za Republiku Hrvatsku u

višegodišnjem financijskom okviru 2014-2020

21.

7. Primjeri dobre prakse 34.

8. Dodijeljena sredstva državama članicama u financijskoj


37.

9. Iskorištenost fondova po državi članici 40.

6. Financijska sredstva za Republiku Hrvatsku u

višegodišnjem financijskom okviru 2014-2020

48.

7. BDP po stanovniku po hrvatskim županijama, prosjek

Hrvatske i EU 28

50.

8. Analiza upitnika Bjelovarsko-bilogorske županije 53.

9. Analiza upitnika Brodsko-posavske županije 56.

10. Analiza upitnika Dubrovačko-neretvanske županije 59.

11. Analiza upitnika Istarske županije 62.

12. Analiza upitnika Karlovačke županije 65.

13. Analiza upitnika Koprivničko-križevačke županije 68.

14. Analiza upitnika Ličko-senjske županije 71.

15. Analiza upitnika Požeško-slavonske županije 74.

16. Analiza upitnika Sisačko-moslavačke županije 76.

17. Analiza upitnika Splitsko-dalmatinske županije 78.

18. Analiza upitnika Šibensko-kninske županije 81.

VIII

19. Analiza upitnika Virovitičko-podravske županije 84.

20. Analiza upitnika Vukovarsko-srijemske županije 86.

21. Analiza upitnika Zadarske županije 89.

22. Analiza upitnika Zagrebačke županije 92.

23. Analiza upitnika Krapinsko-zagorske županije 94.

24. Analiza upitnika Međimurske županije 97.

24. Analiza upitnika Osječko-baranjske županije 100.

26. Analiza upitnika Primorsko-goranske županije 102.

27. Analiza upitnika Varaždinske županije 104.

POPIS GRAFIKONA

Redni

broj

Naziv grafikona Stranica

1. Analiza konkurentnosti Hrvatske prema različitim metodologijama

16.

2. Dodijeljena sredstva državama članicama u financijskoj


38.

3. Alokacija sredstava iz EU fondova za Hrvatsku u

pretpristupnom razdoblju te nakon ulaska u EU

39.

4. Alokacija sredstava državama članicama iz Kohezijske politike 2014.-2020.

41.

5. Predviđena upotreba kohezijskog financiranja u Sloveniji u

razdoblju 2007.-2013.

43.

POPIS SLIKA

Redni

broj

Naziv slike Stranica

1. Europski strukturni i investicijski fondovi 25.

IX

PRILOZI

Upitnik za Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

II

UPITNIK ZA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

1.

Navedite projekte (ili priložite postojeću listu projekata) koje želite prijaviti za financiranje iz EU fondova (navedite minimalno dolje tražene podatke)

Naziv projekta

Područje ulaganja sukladno ciljevima i prioritetima iz

Županijske razvojne strategije

Ukupni iznos

investicije

Projekt prijavljen u bazu

Ministarstva reg. razvoja i

fondova EU

(da/ne)

Kategorizirajte pripremljenost

dokumentacije

a)potpuno spremna (gotov ili u

tijeku izrada glavnog projekta, riješeni imovinsko pravni odnosi, potvrda

glavnog projekta, izrađene potrebne studije) b)djelomično spremna (idejni

projekt, lokacijska dozvola, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u tijeku) c)projekt na razini ideje

... dodajte potrebni broj redova

2.

Navedite broj projekata/projektnih ideja po navedenim područjima:

Javna infrastruktura

Komunalna

Navedite broj...

Društvena

Gospodarska /poduzetnička

III

Prometna i ICT (informacijska i komunikacijska

tehnologija) infrastruktura

Zaštita okoliša, obnovljivi izvori energije,

energetska učinkovitost

Uključivanje na tržište rada, osiguravanje boljeg

obrazovanja i vještina, smanjenje siromaštva

stanovnika (olakšavanje zapošljavanja mladih, žena,

starijih, dugotrajno nezaposlenih, smanjenje diskriminacije i

sl.)

Jačanje administrativnih kapaciteta JLS-a (razvoj

učinkovite javne administracije kroz uvođenje novih modela

pružanja usluga građanima (software+hardware), edukacija i

obuka zaposlenika i sl., jačanje kapaciteta socijalnih partnera i

civilnog društva kako bi se uključili u donošenje i provedbu

različitih politika)

3. Ocijenite razinu uključenosti Grada/Općine u

definiranje Županijskih ciljeva i prioreteta za

Županijsku razvojnu strategiju (zaokružite)

Aktivno sudjelovanje Formalno sudjelovanje Nismo sudjelovali

4. Ocijenite razinu uključenosti u izradu nacionalne

Strategije pametne specijalizacije regija

(zaokružite)

Aktivno sudjelovanje Formalno sudjelovanje Nismo sudjelovali

IV

5. Navedite koja ste područja utvrdili kao temelje za

specijalizaciju Županije/Grada/Općine?

6. Postoje li na području Županije/Grada/Općine

organizirani klasteri? Ako da, navedite koji?

7. Navedite nazive strateških dokumanata koji su na

snazi

8. Navedite nazive strateških dokumenata koji su u

pripremi.

9. OSTALO

navedite napomene, komentare i prijedloge

V

PODACI O OSOBAMA KOJE SU POPUNILE UPITNIK

Ime i prezime: _____________________________________________

Funkcija: _____________________________________________

Ustrojstvena jedinica: _____________________________________________

Ime i prezime: _____________________________________________

Funkcija: _____________________________________________

Ustrojstvena jedinica: _____________________________________________

Kontakt osoba, ime i prezime _______________________________________

Funkcija: ______________________________________________

Ustrojstvena jedinica:______________________________________________

Naziv jedinice lokalne ili regionalne samouprave za koju je upitnik

popunjen:_____________________________________________________

Mjesto i datum popunjavanja ________________________________________

FONDOVI EU U FUNKCIJI POVEĆANJA KONKURENTNOSTI …oliver.efri.hr/zavrsni/629.B.pdf · P.H. 2)...

Documents

Transcript of FONDOVI EU U FUNKCIJI POVEĆANJA KONKURENTNOSTI …oliver.efri.hr/zavrsni/629.B.pdf · P.H. 2)...