Relativistička količina gibanja-pri međudjelovanju ukupna količina gibanja se ne mijenja-mora biti očuvana horizontalna i vertikalna komponenta-moraju biti iste brzine

- očuvana je samo ako

p= mv

√1− v 2c 2ž

Relativistička energija

-relativistički izraz za kinetičku energiju

E=mc2( 1

√1− v 2c2

−1)

-klasicni izraz za kinetičku energiju vrijedi samo kada je brzina puno manja od brzine svjetlosti-energija mirovanja-u relativistickom izrazu ne sadrži brzinu tijela-mc2-ekvivalentnost mase i energije-ukupna energija E=mc2 +Ek-E2=p2c2+m2c4, veza između količine gibanja i energijeFotoelektricni ucinak-izbijanje elektrona iz metala elektromagnetskim zračenjem-f ultraljubicastog je veca od svjetlosti-za svaki metal postoji granicna frekvencija ispod koje nema fotoelektricnog učinka-granicna valna duljina-Einstein prihvatio Planckovu hipotezu o kvatitatiranosti energije-fotoni-foton kojem je E jednaka izlaznom radu moze izbiti elektron-kada je energija fotona veća od izlaznog rada, dio njegove energije se troši na izbijanje elektrona iz metala, a ostatak prelazi u Ek elektrona-fotoni nemaju tromost ni masu-fotocelija-staklena cijev, anoda i katodaRengensko zračenje-valne duljine od -13 do -81-Rontgen, x rays-kut ogiba to veći što je veći omjer između valne duljine i rešetke-sastoji se od kvanata fotona što ih emitiraju pojedeni elektroniValno čestična svojstva-De Broglijeva relacija:relacije vrijede i za čestice, čestici tvari koja ima količinu gibanja mozemo pridruziti valnu duljinu prema relaciji-nastajanje ogibne slike-gdje će pasti neki foton ne mozemo predvidjeti, sami mozemo izracunati kolika da je vjerovatnost da ce pasti na mjesto maksimalnog intenziteta ili na ogibni minimum-intenzitet elektromag.vala razmjeran je kvadratu amplitudeHeisenberg-položaj tijela je tocnije odreden, a neodređenost manja što je manja duljina-nacelno je nemoguce istodobno odrediti polozaj i kolicnu giibanja cestice Thomson-kugla homogeno nabijena pozitivnim nabojem , u pozitivni dio su uronjeni negativno nabijeni elektroni koji mogu titrati oko ravnoteznih polozaja-zracenje svjetlosti je posljedica-0linijski spektriRotherford-alfa-česticama bombardirao vrlo tanak listić zlata i pomocu zastora regtrirao cestice-jezgra-mali pozitvni dioEnergija atoma-Ek i Ep elektr. I jezgreBohrov-velicine koje opisuju elektrona kvantitatirane-mo9ment kolicine gibanja (L) vektor5ska je velicina koja karakterizira vrtnju, za elektron koji se giba kruzno oko jezgre-stacionirano energetsko stanje-gibanje po jednoj od mogucih steza-atom vodika zraci eng.kada elektron preskace s neke vise staze(n), na neku nizu(m)-preskakanjeu visu stazu-pobudeno stanje-pri termickom gibanju-sudari, temp-napon-plin ,el.polje-apsorpcija fotona-ionizacija