18. Navedite najvanije finansijske posrednike!Najvaniji finansijski posrednicu su: investicione banke, brokeri, dileri i dr.19 . Navedite teorije finansiranja tekuih sredstava!1. Metoda finansiranja sa poentom na ronost ulaganja2. Konzervativne metode finansiranja tekuih sredstava3. Kompromisne metode finansiranja tekuih sredstava22. ta je unutranji platni promet?Unutranji platni promet podrazumijeva sva plaanja koja se obavljaju u granicama jedne zemlje u domaoj valuti.23. ta je meunarodni platni promet?Meunarodni platni promet podrazumijeva svaplaanja koja se vre izmeu lica koja se nalaze u dvije ili vie drava i to u stranoj valuti.28. ta je bezgotovinski platni promet?Bezgotovinski platni promet je takav promet gdje se plaanje vri knjinim prenosom odreenog novanog iznosa sa rauna dunika na raun povjerioca.34. ta je ek?ek je instrument plaanja koji se koristi za isplatu novca sa rauna izdavaoca eka na raun povjerioca.35. Za ta se koristi platna kartica? Platna kartica se koristi za bezgotovinsko plaanje i za podizanje gotovine kod banke ili preko bankomat.36. ta je meunarodni platni promet?Meunarodni platni prome obuhvata sve uplate jedne zemlje iz inostranstva i sva plaanja zemlje prema inostranstvu u stranoj valuti.45. ta je rizik?Rizik predstavlja vjerovatnou da bi se opasnosti koje prijete preduzeu ostvarile i time prouzrokovale smetnje na raznim segmentima poslovanja. 46. Vrste valutnog rizika su:1. Rizik sa kojim se susree izvoznik2. Rizik sa kojim se susree uvoznik 48. Valutni rizik je rizik da e neka valuta u budunosti imati manju ili veu vrijednost. 54. Finansijska kontrola predstavlja zakonitosti i pravilnosti finansijskog poslovanja. To je skup mjera i akcija za provjeru finansijskog poslovanja preduzea. 56. Bilans stanja je izvjetaj o finansijskom poloaju preduzea na odreeni dan i on predstavlja sliku imovine preduzea (veliina i struktura sredstava) 57. Neposredni platni promet podrazumijeva neposredno plaanje izmeu platioca i primaoca 61. Zadatak finansijske politike je da regulie najoptimalnije pribavljanje finansijskih sredstava i njihovo sigurno ulaganje. 85. Javne finansije predstavljaju naunu disciplinu koja obuhvata sve finansijske aktivnosti, pojave, odnose i institucije vezane za pribavljanje i troenje sredstava 94. Potreba je osjeaj nedostatka za nekim dobrom, praena tenjom da se zadovolji. 96. Javni rashodi slue za zadovoljenje javnih potrebaJavni rashodi po pravilu su izraeni u novcu 103. 104. 105. Princip potpunosti, budetkog jedinstva, realnosti, veliine budeta, pokria, specijalizacije, jednogodinjosti budeta javnosti, prethodnog odobrenja, ravnotee. Rashodi dravne uprave, rashodi sudstva, rashodi za obrazovanje, rashodi za odbranu zemlje, rashodi za kulturu, rashodi socijalne sigurnosti... Vanredni rashodi se ne javljaju redovno ve povremeno zbog ega se ne mogu predvidjeti i javljaju se kao rezultat nedovoljno predvienih ili nepredvienih uzroka. 107.Prividni ili fiktivni, stvarni ili sutinski, ostali faktori rasta javnih rashoda 108. To su javni rashodi koji ne vre nikakav uticaj na ekonomski i socijalni ivot odnosno na proizvodnju, raspodjelu, razmjenu i potronju. 109. Savremena teorija pokria javnih rashoda polazi od toga da je za pokrie javnih rashoda mogue upotrijebiti pored poreza i javni dug kao i ostale oblike javnih sredstava. 110. To su prihodi koje drava ubire prinudnim putem od poreskog obveznika a na osnovu fiskalnog suvereniteta. 112. Buet je akt predstavnikog tijela kojim se predviaju i odobravaju prihodi i rashodi javno pravnih tijela za jedan period, najee godinu dana. 113. Poreski pluralizam se sastoji od vie vrsta poreza ije se dejstvo i ciljevi kombinuju radi ostvarivanja odreene ekonomsko-finansijske politike. 114. To je ustupak koji drava ini poreskim obveznicima kroz umanjenje osnovice, odlaganje poreskih obaveza i slino. 115. To je stopa koja se uveava sa uveanjem poreske osnovice. 116. Poreski platac predstavlja fiziko ili pravno lice koje je po zakonu obavezno da plaa porez ili da ga plaa uz mogunost da ga prenese na nekog drugog ko bi snosio poreski teret. 117. Najvanija karakteristika budeta jeste prethodno odobrenje jer se donosi unaprijed prije poetka budetske godine. 118. - Ogleda se u tome to je budet pravni dokument kojim se osigurava legitimitet javne vlasti u kreiranju i regulisanju onih aktivnosti koje su pod kontrolom javne vlasti.