1

Predavanje 1: FINANCIJSKI SUSTAV FINANCIJSKI SUSTAV II EKONOMSKI RASTEKONOMSKI RAST Financijski sustav

prof. dr. Evan Kraft

2

EKONOMSKA ULOGA EKONOMSKA ULOGA FINANCIJSKOG SUSTAVAFINANCIJSKOG SUSTAVA

Osnovne funkcijePovezivanje štediša i investitoraNadgledanje investicijskih projekataOsiguravanje likvidnostiOlakšavanje potrošnje i investiranja

3

POVEZIVANJE ŠTEDIŠA I POVEZIVANJE ŠTEDIŠA I INVESTITORAINVESTITORA

Investitori najčešće nemaju sredstava za financiranje svojih projekata

Višak sredstava imaju štediše, ali najčešće nemaju pristup širokom spektru projekata koje bi mogli financirati

Specijalizacijom za financiranje projekata, financijski posrednici imaju pristup širokom spektru projekata iz kojih mogu izabrati najbolje.

Navedenom specijalizacijom financijski posrednici razvijaju svoje sposobnosti procijene projekata, što u konačnici smanjuje vjerojatnost izbora i financiranja lošeg projekta.

4

NADNADZORZOR INVESTICIJSKIH INVESTICIJSKIH PROJEKATAPROJEKATA (Diamond i Dybvig 1984)

Uz specijalizaciju u procjeni projekata financijski posrednici često obavljaju i “delegirano nadziranje”

To podrazumijeva da štediša direktno ne nagleda investitora već tu zadaću za njega obavlja financijski posrednik

Zbog postojanja ekonomije obujma u nadziranju, pisanju i provođenju ugovora, delegiranje poslova financijskoj instituciji s ekonomskog stajališta je racionalno.

5

POBOLJŠANO UPRAVLJANJE POBOLJŠANO UPRAVLJANJE PODUZEĆA ZBOG NADZORA PODUZEĆA ZBOG NADZORA

(engl. (engl. monitoringmonitoring)) Kada banka nadzire poslovanje klijenta često se zahtjeva

pravo glasa u donošenju poslovnih odluka, najčešće preko svog predstavnika u upravljačkom odboru poduzeća.

Navedeno zahtjeva formalniji proces upravljanja što može rezultirati boljem managementom poduzeća.

Banke mogu zahtijevati transparentnije računovodstvo - npr. možda neće htjeti ili neće moći uzeti u obzir zarade “na crno”.

Navedeno može rezultirati prebacivanjem poslovanja poduzetnika iz sive u legalnu ekonomiju.

Npr. U Hrvatskoj, oni koji kupuju nekretninu s bankarskim kreditom moraju dokazati da su platili PDV.

6

OSIGURAVANJE LIKVIDNOSTIOSIGURAVANJE LIKVIDNOSTI

Iako osiguravanje likvidnosti spada pod osnovnu funkciju financijskih posrednika, povezivanje štedno suficitarnih i štedno deficitarnih subjekata, likvidnost je važno dodatno istaknuti

Pojedini subjekt može imati višak financijske imovine, ali ta imovina ne mora biti likvidna u svakom trenutku

Uvijek je važno naglasiti razliku između nelikvidnosti i nesolventnosti

7

OLAKŠAVANJE POTROŠNJE I OLAKŠAVANJE POTROŠNJE I INVESTIRANJAINVESTIRANJA

Kredit omogućava investitorima realizaciju velikih projekata i u situacijama kada oni nemaju dovoljno vlastitih sredstava Koristi: više investicijskih projekata će biti realizirano Rizik: ukoliko propadne investicijski projekt, posrednik će pretrpjeti

gubitak, što pak rezultira gubitkom za dioničara, a možda čak i za štediše financijskog posrednika

Kredit omogućava kupnju dobara i usluga koje se ne mogu priuštiti iz tekućeg dohotka. Ukoliko potrošač očekuje rast svog dohotka u budućnosti opravdano je financirati tekuću potrošnju dijelom i budućim dohocima. Koristi: olakšavanje potrošnje, bolje raspoređivanje potrošnje kroz

vrijeme Rizik: propast potrošača!

8

TEZA: BOLJA FINANCIJSKA TEZA: BOLJA FINANCIJSKA RAZVIJENOST UTJEČE NA VEĆI RAZVIJENOST UTJEČE NA VEĆI

GOSPODARSKI RASTGOSPODARSKI RAST

Fundamentalni problem: što je uzrok, a što posljedica? Očito je da će sa većim dohocima rasti i štednja kod financijskih posrednika što će rezultirati njihovim poboljšanim poslovanjem

Stručno kazano, financijski razvitak nije neovisan o gospodarskom rastu već ovisan (oni su međusobno zavisni)

9

STARIJA LITERATURA: STARIJA LITERATURA: FINANCIJSKA REPRESIJAFINANCIJSKA REPRESIJA

Goldsmith i McKinnon su tvrdili da državna ograničavanja financijskih institucija koči rast

Njihove teze su odgovor na pokušaj stimuliranja rasta domaće industrije sa: Umjetno limitiranim kamatnim stopama Naređivanjem bankama da odobravaju kredite sektorima od

posebne važnosti (diktirani krediti) Ove mjere su dio modela razvoja “supstitucije uvoza”

koji je bio popularan u 1950-tim i 1960-tim godinama u mnogim zemljama, uključujući i bivšu Jugoslaviju

10

ARGUMENTIARGUMENTI Neravnoteža štednje i investicija

Oba autora su tvrdila da zadržavanjem kamatne stope na razini niže od ravnotežne bi rezultiralo pretjeranom potražnjom za kreditima

Također, banke, da bi preživjele, su nudile smanjene kamatne stope na depozite što je utjecalo na snižavanje štednje (točnije – smanjenje ponude štednje stanovništva bankama za depozite)

11

PREFORMULACIJAPREFORMULACIJA Tvrdnja da će štednja u bankama biti premala zbog niske

depozitne kamatne stope ignorira činjenicu da je štednja najviše određena s dohotkom, a ne kamatnom stopom

S visokom razinom kreditiranja, dohodak bi trebao biti viši Realni problemi su bili:

Tendencija da se štednja drži izvan bankarskog sustava, i u nekim slučajevima u stranoj valuti (s obzirom da je cijeli sustav naginjao hiper inflaciji)

Politički pritisci kreditiranju sektora od posebne važnosti često je dovodio do odobravanja loših zajmova, a što je rezultiralo gubitcima banaka koje je često sanirala država.

12

KONSENZUS ZA LIBERALIZAMKONSENZUS ZA LIBERALIZAM Od ranih 1990s, najkasnije, ekonomisti gospodarskog razvoja su

postigli konsenzus da: Zadržavanje kamatnih stopa na niskim razinama nije opravdano ni

jednim razumnim razlogom Zahtijevanje od financijskih posrednika da favoriziraju određeni sektor

dovodi do loših zajmova s malo koristi Supstitucija uvoza nije dobar model, dok će zdravo poticanje izvoza

vjerojatnije poticati konkurentnost i dugoročan rast Zaključno, navedeno ističe važnost liberalizacije financijskih tržišta bez

državne intervencije u alokaciji kredita Caveats

Postoji mogućnost korištenja poreza i politike subvencija, bolje je djelovati direktno poreznom politikom i subvencijama prema potencijalnom dužniku nego li dirigirati alokaciju zajmova u financijskom sustavu

Država bi trebala pooštriti preventivnu regulaciju financijskih institucija nakon liberalizacije

13

SKEPTIČNI ZAKLJUČCI IZ SKEPTIČNI ZAKLJUČCI IZ LITERATURE FINANCIJSKE LITERATURE FINANCIJSKE

REPRESIJEREPRESIJE Dornbusch i Reynoso (1989) ističu da

financijska represija može ugroziti rast ukoliko je dovoljno ekstremna.

Ipak, uzimajući u obzir široki spektar financijskih argumenata, financije nemaju značajan učinak na rast; samo ekstremna represija šteti rastu.

14

NOVA LITERATURA: STUDIJE NOVA LITERATURA: STUDIJE RASTA NA VIŠE ZEMALJARASTA NA VIŠE ZEMALJA

U 1990s, istraživanja o uzrocima ekonomskog rasta su postala veoma popularna, započeta sa najznačajnijim Barro (1991.) istraživanjem.

Motivacija tim istraživanjima je djelomično bila u traženju odgovarajuće ekonomske politike koja bi bila najbolja za ekonomski rast (npr. Fischer 1993.)

King i Levine (1993.) su unaprijedili stajalište da zemlje s više razvijenim financijskim sustavima rastu brže.

15

POČETNI PROBLEM: DEFINIRANJE POČETNI PROBLEM: DEFINIRANJE FINANCIJSKOG RAZVOJAFINANCIJSKOG RAZVOJA

Ne postoji direktna mjera mobilizacije sredstava, nadgledanja i osiguravanja likvidnosti

Umjesto toga, nastojimo naći varijable koje odražavaju navedene aktivnosti najbliže moguće

Mobilizacija sredstava: depoziti/GDP ili M2/GDP Kredit (1): zajmovi privatnom sektoru / GDP Kredit (2): zajmovi privatnom sektoru / zajmovi privatnom

sektoru + zajmovi javnim poduzećima + zajmovi državi Pretpostavlja se da zajmovi državi ne pridonose rastu GDP,

najvjerojatnije zbog neefikasnosti države u alokaciji resursa Uobičajeno su proračunski deficiti negativno povezani s rastom u

navedenim studijama

16

DEFINIRANJE VARIJABLI DEFINIRANJE VARIJABLI FINANCIJSKOG RAZVITKAFINANCIJSKOG RAZVITKA

Uloga komercijalnih banaka vs. središnjoj banci: odnos aktive komercijalnih banaka prema domaćoj aktivi komercijalnih banaka + domaćoj aktivi središnje banke

Uloga tržišta dionica (dodano u Levine i Zervos): kapitalizacija ili promet na burzi/GDP

Ukoliko jedna ili sve od navedenih varijabli imaju značajan učinak na gospodarski rast, više nego li su učinci varijabli za koje je uobičajeno prihvaćeno da potiču rast, argumentira se hipoteza da financijski razvoj potiče gospodarski rast.

17

FORMIRANJE REGRESIJSKIH FORMIRANJE REGRESIJSKIH MODELAMODELA

Koriste se podaci o što većem broju zemalja kroz dugi vremenski period Učinci neće biti vidljivi brzo; istraživači su zainteresirani

za dugoročne učinke Zemlje imaju svoje karakteristike, ali učinci su uočljivi u

podacima iz više zemalja

Objašnjava se gospodarski ciklus koristeći prosjeke kroz petogodišnji period (tj. varijabla se objašnjava s prosječnom stopom rasta kroz 5-godišnji period)

18

FORMIRANJE MODELAFORMIRANJE MODELA Koristiti razine objašnjavajućih varijabli na

početku perioda da objasne rast za vrijeme perioda (npr. depoziti/GDP iz 1980 da objasne rast između1980 and 1985)

Općeniti model:Rast = a + b GDPpc + Inflacija + Financijski

razvitak + Ljudski kapital + greška

19

REZULTATIREZULTATI King i Levine, Fischer….

Početna razina GDP po stanovniku je značajna, ali se još toga može reći (da li je tu konvergencija, ili možda konvergencijski klubovi??)

Inflacija je loša za rast, a ljudski kapital je dobar Financijski razvitak je dobar

20

ZVUZVUČČI DOBRO, ALI MOŽEMO LI I DOBRO, ALI MOŽEMO LI MI VJEROVATI U TO?MI VJEROVATI U TO?

Endogenost ukoliko su visoke stope rasta u prošlosti uzrokovale visoki nivo

financijskog razvitka, tada i metodom korištenje samo početne razine financijskog razvitka nije adekvatno za izbjegavanje pogrešnog zaključka.

Fiksni efekti zemlje u regresijama na podacima iz više zemalja, korištenjem metode

fiksnog efekta, stopa rasta svake zemlje se razlikuje za neki specifičan iznos (“fiksni efekt”). Za taj efekt se pretpostavlja da je konstantan tijekom perioda. Ali zemlje mogu imati specifične karakteristike koje stvarno nisu konstantne i nisu dobro obuhvaćene jednostavnim varijablama u modelu.

21

DA LI FINANCIJSKI RAZVITAK DA LI FINANCIJSKI RAZVITAK POTIČE RAST U SVIM ZEMLJAMA?POTIČE RAST U SVIM ZEMLJAMA?

Stupanj razvitka Pri niskom stupnju financijskog razvitka, samo mali broj firmi i vjerojatno još

uži sloj stanovništva, može dobiti kredit. Malo povećanje financijskog razvitka neće imati značajan učinak na rast.

Naprotiv, kada se financijski razvitak značajnije poveća, vjerojatno će biti većih učinaka na rast jer će veći broj poduzeća i širi sloj stanovništva koji prije nisu imali pristup kreditu (ili drugim bankarskim uslugama) moći dobiti kredit.

Konačno, pri visokom stupnju financijskog razvitka, učinci će opet biti manji, jer samo male grupe koje prije nisu imali pristup nikojim financijskim uslugama će s financijskim razvitkom dobiti mogućnost korištenja financijskih usluga. Ipak, povećanje efikasnosti u već razvijenim financijskim sustavima mogu biti značajni.

De Gregorio i Guidotti (1995) i Calderon i Liu (2003): veći učinci u manje razvijenim zemljama

22

AZIJSKI KONTRAPRIMJERAZIJSKI KONTRAPRIMJER Zang i Kim (2007) ističu da neke od zemalja koje

imaju brzi rast “super zvijezde” Azije – Kina, Japan i Južna Koreja – nisu imale snažni i dobro razvijeni bankarski sustav, ali su ipak uspjele imati velike stope rasta.

Interesantno je spomenuti da je u svim tim zemljama država igrala značajnu ulogu u vođenju razvoja i veliki utjecaj na alokaciju investicija.

PRISTUP „ZEMLJA PO ZEMLJA” Xu (2000.) Provodi se individualna analiza za svaku zemlju umjesto

paneli za više zemalja (primjena Vector Autoregression (Var’s) umjesto panel analize).

Prednost: Ukoliko je povezanost financije – rast uistinu različita

među zemljama, uključivajući ih samo u jednu analizu mogu se dobiti pogrešni rezultati.

Nedostatak: Manja baza podataka koja uzima u obzir samo jednu

zemlji tijekom vremena. Rezultati imaju manju ekonometrijsku značajnost.

23

PRISTUP „ZEMLJA PO ZEMLJA” Xu (2000.) (2)

REZULTATI:Za 27 zemalja su pronađeni dokazi da financije

potiču gospodarski rast.Za 14 zemalja je pronađeno da financije ne

potiču gospodarski rast.Najviše zemalja s negativnim rezultatom je iz

zemalja siromašnih zemalja Afrike. Navedeni rezultati se mogu objasniti s činjenicom da su njihovi financijski sustavi malo razvijeni i ne alociraju dobro sredstva.

24

25

JOŠ NEDAVNIH DOKAZAJOŠ NEDAVNIH DOKAZA Rousseau i Wachtel (2007) su proširili vremenski period

prijašnjih istraživanja i nisu pronašli učinke financijskog razvoja na rast u vremenskom periodu od 1990.-2003.

Navedeno može biti zbog veće učestalosti pojavljivanja kriza u 1990.-tim godinama.

Također su istaknuli da se s rastom kredita povećava financijski razvitak, ali da pretjerani rast kredita može uzrokovati krizu.

Teško je razgraničiti između zdravog kreditnog rasta i nezdravog pretjeranog kreditiranja – navedeno je osobito značajno u današnjim vremenima.

26

DOKAZI IZ POVIJESTIDOKAZI IZ POVIJESTI Rousseau i Wachtel (1998) su pronašli da je financijski

razvoj potaknuo rast u SAD-u, UK, Norveškoj, Kanadi i Švedskoj u vremenskom periodu 1870.-1929., tj. u vremenskom periodu u kojem je rođena moderna masovna proizvodnja te u kojem su se te ekonomije transformirane iz većinom poljoprivrednih i seoskih u industrijske i urbane zemlje.

Druge studije istražuju vremenski period čak od kasnog 18-tog i početka 19-tog stoljeća.

27

MIKROEKONOMSKI DOKAZIMIKROEKONOMSKI DOKAZI Rajan i Zingales (1998) polaze od ideje da

dostupnost kredita nije jednako značajna za sva poduzeća.

Na primjer, poduzeća koja imaju visoke gotovinske priljeve vjerojatno imaju manju potrebu za kreditom nego li poduzeća koja imaju rjeđu i manje frekventnu prodaju (npr. brodogradnja)

28

RAJAN RAJAN II ZINGALES ZINGALES-OV-OV MI MIKKRO RO PRISTUPPRISTUP

Uspoređivali su stope rasta industrija u različitim zemljama s ciljem da istraže da li industrije koje značajnije trebaju kredit za svoje poslovanje rastu brže u zemljama koje imaju razvijeniji financijski sustav.

Velikim problem u istraživanju im je bilo kako klasificirati industrije. Pretpostavimo da industrija koristi male iznose kredita u

zadanoj zemlji. Postavlja se pitanje da li je to zbog toga što ta industrija

općenito treba male količine kredita ili zbog nerazvijenog financijskog sustava u toj zemlji?

29

RAJAN RAJAN II ZINGALES ZINGALES Problem su riješili na način da su nivo kredita korišten u

SAD-u koristili kao kriterij u određivanju industrija koje su u potrebi za kreditom.

Problem: to pretpostavlja da industrije u manje razvijenim zemljama imaju slične karakteristike kao u SAD-u. Ali sa različitom tehnologijom i različitim troškovima rada i kapitala,

jednake industrije mogu imati značajno različite uvijete poslovanja npr. u Gani ili Haitiju u odnosu na SAD.

Ipak, navedena pretpostavka je omogućila istraživačima da nastave dalje

Njihovi rezultati ističu da financijski razvitak zaista znači više za pojedine industrije

30

NOVIJA MIKRO ISTRAŽIVANJANOVIJA MIKRO ISTRAŽIVANJA

Coricelli i Roland (2008) su uočili da:se sa dostupnošću financijskih usluga ne može

objasniti koja će industrija rasti, ali da veća dostupnost financijskih usluga

smanjuje učinke recesije u kreditno intenzivnim industrijama.

Iz toga se vidi učinak financijskog sustava na olakšano stvaranje outputa.

31

PREVIŠE DOBRIH STVARIPREVIŠE DOBRIH STVARI?? Cetorelli (2009) je unaprijedio novi pogled, koji

sugerira da poduzeća osnovana u vremenu lakše dostupnosti kredita su manje otporna i više ovisna o ponudi kredita.

U krizi, je veća vjerojatnost da će ta poduzeća propasti.

Navedeno sugerira da financijski razvitak može dovesti do bržeg gospodarskog rasta, ali i do krhkosti i ranjivosti.

PREVIŠE FINANCIJA? Arcand et al (2012) smatraju da, u situacijama kada je

kredit privatnim sektorima veći za 100% od BDP zemlje, povećanje financijskog razvoja smanjuje stopu rasta BDP zemlje. Veći financijski sustavi mogu biti skloniji krizma. Kada je financijski sustav neke zemlje vrlo razvijen

može privući radnike iz drugih gospodarskih grana poput tehnike i drugih matematičko/znanstvenih sektora te se radna snaga u tim sektorima može „osiromašiti”.

Slične rezultate pronalaze i Cechetii i Kharroubi (2012) – financijski razvoj povećava rast agregatne produktivnosti samo do određenog stupnja.

33

FINANCIJE I RAST U FINANCIJE I RAST U TRANZICIJSKIM ZEMLJAMATRANZICIJSKIM ZEMLJAMA

Za vrijeme komunizma, banke su davale kredite prema uputama centralnih planera (bivši Sovjetski Savez) ili partijskim dužnosnicima (Istočna Europa i bivša Jugoslavija)

Rezultat toga je bilo, da je na papiru, razina kredita/GDP mogla izgledati visoka. Nakon privatizacije poduzeća u državnom vlasništvu kredit privatnom sektoru je također mogao izgledati visok.

Ipak, većina tih kredita nikad nije vraćeno. S odgovarajućim računovodstvom ti zajmovi su trebali biti otpisani, ali to je bilo moguće tek kad su ti gubici bili priznati.

JE LI FINANCIJSKA LIBERALIZACIJA „OTIŠLA” PREDALEKO? Stavovi Lord Turner

Turner je bio na čelu UK Financial Service Authority za vrijeme vrhunca financijske krize.

Postao je vodeći kritičar financijskog razvoja.

34

Turnerove sumnje 1. rizik neograničenih kapitalnih kretanja

Uklanjanjem svih ograničenja za kratkoročna među-državna kretanja kapitala dozvoljava vrlo brza i značajna kretanja kapitala. Navedeno može izazvati uzlet (boom) u cijenama imovine i potaknuti sljedbeničko ponašanje („herding”) investitora, a što u konačnici može dovesti do krize.

Za masovna devizna tržišta (FOREX) može se reći da „žive svoj vlastiti život” i da se na njima formiraju devizni tečajevi daleko od fundamentalnih vrijednosti i time povećavanju nestabilnost.

Iskustva iz Azijske krize 1997. godine i Tequila krize 1995.

35

Turnerove sumnje 2. pretjerana domaća liberalizacija Sumnja u dokaze da financijski razvitak uvijek vodi boljem

upravljanjem s rizicima i boljom disperzijom rizika. Sumnja u tezu da povećanje likvidnosti na tržištu vodi ka

većem gospodarskom rastu kada je financijski sustav razvijen.

Smatra da su podcijenjeni povećani troškovi mogućih financijskih nestabilnosti koje mogu nastati kada financijska tržišta značajno porastu.

Očite situacije: da li mogućnost trgovanja u 1 mili sekundi u odnosu na trgovanje u 2 mili sekunde uistinu stvara značajne koristi za gospodarski rast?

36

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Ne postoji jedinstven konsenzus da postoji idealna

veličina financijskog sustava. Važno je definirati i koji financijski razvitak je dobar. Npr. Beck et al (2014) sugerira da razvitak financijske

intermedijacije potiče veći i stabilniji gospodarski rast, ali da neke druge financijske aktivnosti ne poput: trgovanja za vlastiti račun, kreiranja tržišta na vrijednosnice, savjetodavne usluge.

Napomena: većina istraživanja o kojima smo raspravljali ne uzimaju u obzir nove financijske instrumente, poput derivata.

37

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA (2)

Generalno prihvaćen stav je da je razvijeniji i veći financijski sustav bolji. Ipak, značajno je s kojom brzinom financijski sustav raste. Kreditni uzleti (credit booms) – periodi vrlo velikog

kreditnog rasta rezultiraju većim financijskim sustavima. Ali, su vrlo često povezani i sa financijskim krizama.

Navedeno sugerira da se mora daljnje istražiti što uzrokuje krize da bi se moga donijeti točniji stav o povezanosti između rasta financijskog sustava i gospodarskog rasta.

38

39

FINANCIJE I RAST U FINANCIJE I RAST U TRANZICIJSKIM ZEMLJAMA TRANZICIJSKIM ZEMLJAMA ——

POLAZIŠTEPOLAZIŠTE Također, visoka inflacija u ranim periodima

tranzicije je smanjila realnu vrijednost i depozita i zajmova

Nadalje, korištenje strožih kriterija za odobravanje zajmova je trebalo biti dobro s obzirom da se od banaka više nije očekivalo da služe društvu već da ostvare profit i sigurnost depozita.

40

POČETNI DOPRINOS RASTU U POČETNI DOPRINOS RASTU U TRANZICIJITRANZICIJI

Ključni preduvjet rastu je bila stabilizacija; većina tranzicijskih zemalja je počela opet rasti kada je inflacija zadržana na umjerenim razinama ( obično na 20% i niže, u nekim slučajevima poput Hrvatske dobro ispod 10%)

Jednom kad je inflacija snižena, banke su dobile mogućnost normalnog rada

Bila je potreba nekakve vrsta “čišćenja”, bilo kroz rehabilitaciju pojedinih banaka (npr. Hrvatska i Slovenija), bilo kroz neke načine preuzimanja loših zajmova od strane države (Konsolidacna banka u Češkoj Republici) ili oboje.

Banke su većinom privatizirane, ali ne svugdje Rezultati tih reformi mogli bi poslužiti kao dobri dokazi- putokazi

preduvjeta rasta

41

ŠTO SE DOGAĐA ŠTO SE DOGAĐA PROTEKOM VREMENA PROTEKOM VREMENA ??

Koivi (2002) je pronašao neke dokaze da razvitak financijskog sektora daje polet rastu u tranzicijskim zemljama

Fink et al. (2005) su pronašli da financijski razvitak potiče rast u kratkom roku u tranzicijskim zemljama, većinom povećavajući produktivnost u razdoblju 1990.-2001.

Mehl et al. (2003) nisu pronašli učinke financijskog razvitka na rast u Jugoistočnoj Europi u razdoblju 1993.-2003.

42

GDJE SE MI SADA NALAZIMOGDJE SE MI SADA NALAZIMO??

U nekoliko zemalja u kojima se događa iznimno veliki kreditni rast se pojavila duboka ekonomska kriza (npr. Latvija, Estonija i Rumunjska).

Prerano je za zaključiti da li će negativni efekti krize prevagnuti nad koristima od dugogodišnjeg rapidnog rasta kredita.

43

KREDITI STANOVNIŠTVU I RASTKREDITI STANOVNIŠTVU I RAST Brzi rast potrošačkih kredita stanovništvu je

jedna od zajedničkih karakteristika financijskog razvitka u tranzicijskim zemljama.

Kraft (2007) je uočio da su tranzicijske zemlje u početku imale manji omjer kredita stanovništvu/GDP nego li druge zemlje sličnih karakteristika, da bi ih tijekom 2005.-6. mnoge od njih sustigle.

44

JESU LI KREDITI STANOVNIŠTVU JESU LI KREDITI STANOVNIŠTVU POŽELJNI ILI NE?POŽELJNI ILI NE?

Krediti stanovništvu direktno ne pridonose ekonomskom razvitku

Ali ne mora biti uvijek istina da stanovništvo dobiva kredite na štetu kredita poduzeća? banke mogu biti nespremne sniziti kreditne standarde potražnja za kreditima poduzeća je ograničena krediti stanovništvu obično imaju nižu stopu nepovrata i visoke

vrijednosti kolaterala (osobito krediti za nekretnine i automobile) ali troškovi upravljanja kreditima stanovništvom su visoki - veliki broj

malih zajmova, potreba raširene distribucijske mreže internet bankarstvo, procjena kredita mogu pomoći reduciranju

troškova

45

JESUJESU LI KREDITI STANOVNIŠTVU LI KREDITI STANOVNIŠTVU POŽELJNI ILI NE? (2)POŽELJNI ILI NE? (2)

Studije Svjetske Banke (Beck i dr., WPS 4661, srpanj 2008) krediti stanovništvu imaju veći udjel u ukupnim

kreditima u razvijenijim zemljama veće kreditiranje stanovništva nema efekt na rast

BDP kreditiranje stanovništva naravno može utjecati na

potrošnju i povećati blagostanje kreditiranje stanovništva nije generator razvoja nego

rezultat razvoja