ACTUS PURUS (lat) čisto djelovanje, savršena egzistencija U Aristotelovoj filozofiji taj je pojam izražen kao:mišljenje,to označuje apsolutnost božje aktivnosti tj.bog misli samog sebe i nista više.

ADEKVATAN (lat. Adaequtus) prikladan, primjeren, potrpun u odnosu na određeno stanje I zbivanje. Odovara svom  predmetu i sadržaju,izražen je već kod Platona terminom homoiosis tj.istina je podudaranje između stvari i ideje.

AD HOC (lat) za ovo, nesto sto je usmjereno samo na pojedinačnost

AD HOMINEM (lat) prema čovjeku, u odnosu na covjeka,dokaz. Određeno prilagođavanje znanju onih kojima se nešto tumači.

ADIJAFORA (grčk) indifirentnost, nebitno. U stoičkom regiorizmu i sam život pripada u područje adijafora.

 AD LIBITUM (lat) po vlastitoj volji I uvjerenju ,sobodno donosenje odluke

AFEKT (lat. Affectus , grčk. Pathos) pretjerana psihička osjetljivost I uzbuđenost, strast. Stanje u kojem emocionalnost prevladava i umanjuje mogućnost racionalanog odlučivanja.

AFIRMACIJA (lat. Affirmation) potvrđivanje

AGNOSTICIZAM (grčk. A-gnosia) neznanje, nespoznavanje. Mišljenje da su principi svijeta nespoznatljivi te da se ne može znati što je istina.

AHIL (AHILEJ) I KORNJAČA problem odnosa konacnog I bezkonačnog

AKADEMIJA naziv za naučna udruženja,od 18st I za stručne skole.

AKATALEPSIJA nespoznatljivost predmeta. Možemo reći samo to što nam se o nečemu čini,ali iz toga se ne može zaključiti da je objekat upravo takav.

AKCIDENCIJA pripadnost nečemu kao oznaka ili stanje,nebitno,sporedno. Kod Aristotela prva kategorija (supstancija) jeste nosilac ostalih devet kategorija koje su njene akcidencije.

AKME vrh, oštrica,pravo doba, zrelost

ASIOLOGIJA učenje o etičkim I životnim vrijednostima

AKSIOM stav za koji netreba dokaz. Aristotel je pisao da nemaju pojma o filozofiji oni koji traže da se aksiomi dokazuju.

AKTUALNOST  realnost

ALEGORIJA  slikovito izražavanje

ALETHELA neskrivensto

ALETHES LOGOS  pravi logos, knjiga koju je napisao Kelsos

ALIJENACIJA otuđenje

ALKE vlastita obrana

ALLESZERMALMER sverazbijač. Naziv na Kanta koji je svojim kriticizmom odbacio tradicionalnu metafiziku i dogmatiku.

ALOGIČAN ono sto je suprotno mišljenu

AMFIBOLIJA doslovno, na obadvije strane okrenut,dvosmislenost,zagonetnost. Kod Kanta transcendentalan amfibolija nastaje zamjenjivanjem pojmova koji pripadaju čistom razumu i pojmova koji pripadaju osjetilnosti.

AMICUS PLATO, MAGIS AMICA VERITAS platon nam je prijatelj,no veci nam je neprijatelj istina. Izreka je oblikovana na osnovu Aristotelove kritike Platona ,u kojoj Aristotel kaže da ni prijateljstvo ne smije biti zapreka kad se istražuje istina nekog učenja.

AMOR DEL INTELLECTUALIS intelektualna ljubav prema Bogu

AMOR FATI ljubav prema sudbini

ANALIZA razvajanje neke cjeline na pojedine djelove.

ANALOGIJA sličnost odnosa,zaključivanje po slicnosti

ANALOGIJA BITKA odnos između Boga I svijeta

ANAMNEZA sjećanje. Teorijom o sjećanju Platom pokušava prevladati horizam (razdvojenost) u postojanju između ideja i svijeta.

ANANKE prirodna nužnost

ANARHIJA U FILOZOFIJI bavljenje filozofijom bez metode I principa. Schelling smatra da je Kant takvoj filozofiji učinio kraj,pa ga  stoga naziva instauratorom filozofije.

ANCILLA THEOLOGINE složavka teologije

ANIMA, ANIMUS duša,duh

AN SICH, FUR SICH po sebi , za sebe. Prema Hegelu na toj razlici počiva sva razlika u svjetskoj povijesti.

ANTAGONIZAM  suprotnost

ANTICIPACIJA zakljucivanje unaprijed  na osnovu određenih iskustava

ANTILOGIJA protivriječnost

ANTINOMIJA sukob zakona. Kant naziva sofistikacijama čistoga uma koje mogu zarobiti i najmudrijeg čovjeka.

ANTITEZA suprotna tvrdnja

ANTROPOLOGIJA učenje o čovjeku

AANTROPOMORFIZAM svaćanje bogova prema čovjekovim stanjima I sobinama

APATIJA neosjetljivost

APEIRON ono sto nema granice

APERCEPCIJA jasna predtsava, razumjevanje

APOKRIFAN nesto tajno, podmetnuto

APOLOGETI  kod krščana vjerovanje u boziji autoritet

APOLOGETICUM   (lat) obrana, obrambeni govor

APOLOGIJA  (grčk)  obrana.pod ovim naslovom napisao je Platon odbranu Sokrata na sudu.

APORIJA poteškoča nekog problema,tumacenje odnosapojma i stvari

APOSTOLUS srednjovjekovni naziv za apostola Pavla

APOSTOLUS TUTUS  srednjovjekovni naziv za tekstove apostola Pavla

A PRIORI  prije određenog iskustva. Spominju se prvi put kod Alberta  od Sachsena. U Kantovoj filozofiji označava ono što je općenito i nužno.

APSOLUTAN obavezan, oslobođen, samostalan

APSOLUTNA FORMA IDEJE  u Hegelovoj filoz.samo je misao apsolutna forma ideje

APSTRAKCIJA odvojenost, izostavljanje nebitnih pojedinačnih oznaka u nekom pojmu. Za čovjeka je bitna sposobnost djelovanja.

APSURDAN besmisleno, misaono neprikladno. Egzistancijalni problem apsolutnosti života obrađivao je A. Camus.

ARETE vrlina, podobnost,čestitost. Diobu vrlina na etičke ili praktične i dijanoetičke ili teoriske izvršio je Aritotel. Hegel je pisao da niko nije genije za vrlinu.

ARGUMENT  dokaz, razlog . Aristotel definira dokaz (grč.apodeiksis) kao izvođenje tj.zaključak iz tačnih premise.

ARHE ishodiste, princip, ono iz cega sve drugo slijedi. Termin je prvi pojmovno obradio Platon.

ARHITEKTONIKA građenje,

ARHITEKTONSKI izvođenje iz principa

ARS DIALACTICA srednjovjekovni naziv za logiku

ARS SYLLOGISTICA srednjovjekovni naziv za Aristotelovu logiku

ASEBIJA neizvršenje kulturnih obaveza prema bogovima. Povod za optužbu protiv Sokrata.

ASEITET iz sebe, po sebi , od sebe

ASKEZA prvobitno vježbanje u gimnastičkom smislu

ATANATIZAM vjeroavnje u besmrtnost

ATANAZIJA besmrtnost

ATE ludilo, moralna sljepoća, boginja koja ljudima zamračuje svijest I pamet.

ATARAKSIJA  duševni mir

ATEIZAM negiranje postojanja boga/ova. Problem je obrađivao grčki filozof Ksenofan.

ATLAS prema grčkom mitu jedan od Titana po kazni drži stupove neba. Aristotel je nalazio potvrdu za shvačanje da Zemlja nije središte svemira.

ATOM ono sto se dalje nemoze rezati. Zasnovali su ga grčki fiozofi Leukip i Demokrit.

ATRIBUT  ono sto je dodatno, sto spada u bitnu oznaku nekog postojanja. Atributi boga. U skolastičkoj filozofiji  bog je određivan kao summum bonum.

AUDIATUR ET ALTERA PARS  neka se čuje I druga strana

AUFHEBEN AUFGEHOBEN ukinuti I dalje to sačuvati. Hegelov termin kojim se označuje dijalektički moment kretanja i prelaza.

AUTARKIJA sam sebi biti dovoljan

AUTONOMIJA samostalnost, isključivanje zavisnosti od drugih

BIĆE pojedinačno postojanje,dokaz da nesto jest, nema dr smisao

BIOS THEORETIKOS teorijski život kao način duhovnog, misaonog odnosa prema svijetu. Prema Aristotelu stalna moralna vrijednost. Bios praktikos, praktički život.

BITAK postojanje. Najapstraktniji izraz o svijetu i njime se izražava samo “jest”.

BONA FIDES dobra boginja povjerenja, pouzdanja. B.F: bio je podignut hram na Kaptolu oko 250 godina p.n.e.

BURIDANOV MAGARAC primjer Buridana, problem jednakih motiva koji je obrađivao Aristotel koji govori o ponasanju čovjeka koji je gladan I zedan I kako ta stanja djeluju na njega(magarac izmedju 2 plasta sjena nezna koji ce jesti I ugine). Problem jednakih motiva obrađivao je prvi Aristotel,govori o ponašanju čovjeka koji je gladan i žedan.

CAUSA uzrok , povod

CAUSA SUI uzrok samog sebe, bozija apsolutnost gdje biće samo po sebi ne zavisi od drugog. U srednjovjekovnoj filozofiji C.s. označena je božja apsolutnost. Kod Spinoze termin C.s. označava način vječnog postojanja boga ili prirode.

CHRISTIANA PHILOSOPHIJA krščanska filozofija. Filozofija koja ne protivrječi kršćanskom vjerovanju.

CIRCULUS VITIOSUS ili CIRCULUS IN PROBANDO pogresno zakljucivanje

CIVITAS DEL bozja drzava,nebeska i zemaljska drzavaoznacava opce rodzenje svih ljudi

COGITO, ERGO SUM mislim , dakle postojim, jesam. To je Descartesov princip filozofiranja u prevladavanju apsolutne sumnje. Ako postoji mišljenje onda je sigurna i egzistencija onog koji misli. Izražen je kod Augostina.

COINCIDENTIA OPPOSITORUM spajanje suprotnosti, podudaranje. Zastupaju tezu N.Kuzanski, G.Bruno i Shelling

COLLOQUIUM  raz-govor koji ima svoju određenu svrhu. Oblik nastave teologije i filozofije ve u Srednjem vijeku.

CONDITIO SINE QUA NON nužnost, apsolutnost, to bez cega se nemože biti

CONSENSUS podudaranje, slaganje u misljenju, jednoglasnost

CONTEMPLATIVA VITA teorijski zivot

CONTRADICTIO IN ADIECTO proturječnost koja nastaje spajanjem nespojivih pojmova

COROLLARIUM dodatak. Spinozni termin.

CREDO, QUIA ABSURDUM vjerujem jer je besmisleno

CREDO, UT INTELLIGAM  vjerujem da bih spoznao. Stav skolastičara kao princip mišljenja oblikovan kod Anselma. Misao je izražena već kod Augustina.

CUIUS REGIO,EIUS RELIGIO  cija je zemlja toga je I religija.

DAIMONION sokratov unutrasnji glas. Sokrat se suprotstavio grčkoj religioznoj tradiciji.

DEDUKCIJA izvođenje, logički postupak izvoda. Dovođenje nekog slijeda do nužnog kraja,do zaključka.

DE GUSTIBUS NON EST DISPUTANDUM ne treba diskutirati o razlici ukusa. Piše Feuerbach.

DEIFICATIO obogostvorenje. Problem Eriugenine filozofije sve što postoji vrća se na kraju u boga i u božijoj supstanciji postaje s njim jedno. To je uticaj grčke patristike a posebno filozofije misticizma Dionizija Areopagite.

DEIZAM religiozno-filozofsko svaćanje da je bog stvorio svijet

DEMIJURG stvoritelj svijeta. Prvi je Platon označio božanstvo kao demijurga,koji sve stvara i oblikuje. Demijurg označio je Marx Hegelov pojam apsloutne ideje.

DEMITOLOGIZIRANJE  novo tumačenje Biblije. Koji je zasnovao Rudolf Bultmann. Bultmann je vodio diskusiju i s K. Jaspersom.

DEMON bog smrti. Snaga kojoj se čovjek podređuje. Kod Homera to je božanstvo koje dodjeljuje sudbinu.

DETERMINISAM  ucenje da je sve sto se događa određeno

DEUS ABSCONDITUS skriveni bog

DEUS EX MACHINA bog iz masine

DEUS IMPLICITUS – DEUS EXPLICITUS termini o bogu. Shelling dokazuje da nije sateista.

DEUS SIVE NATURA bog ili priroda kao jedna supstancija. Kao jedina supstancija panteistički nazor Spinozine filozofije.

DIJALOGUS INTER JUDAEUM,PHILOSOPHUM ET CHRISTIANUM dijalog izmadju židova, filozofa I krščana. Tekst je pisan 1142.a prvi put objavljen 1831. Abelard zastupa tolerantno shvaćanje.

DIES NEFASTUS nesretni, kobni dan

DIHOTOMIJA dijeljenje na dvoje, razdvajanje,podjela na odgovarajuce vrste

DIJALEKTIKA oznacava vjestinu raspravljanje na osnovu trazenja suprotnosti. Prema Platonu dijalektika kao znanje. Aristotel piše da je osnivač dijalektike kao vještine filozofiranja Zenon iz Eleje. Kant je za Zenona rekao da je suptlni dijalektičar. Za Sokrata dijalektika je metoda u analizi pojmova.

DIJALOG  ragovor,prvi pisac je bio Zenon,prvi ga je primjenjivao sokrat

DIKE pravednost, pravo

DIOTIMA ime svećenice koja sve zna,ime je izmislio Platon,a simbolika je bez bozanske pomoci covjek nemoze shvatiti bit istine.

DISCIPLINA učenje, nastava, nauka

DISKURZIVAN sukcesivno logicko izlaganje od jednog stava prema dr.

DISPUTATIO rapravljenje pojmova, sukcesivno logicko izlaganje,vazno je znati primjenjivati silogisticka pravila u dokazivanju

DOCTA IGNORANTIA učeno neznanje,ucenje Nikole K.termin vec oblikovan kod Augustina.

DOCTRINA učenje, poučavanje

DOCUMENTUM ANTIQUUM   tekstovi starog vijeka

DOGMA učenje, apsolutno značenje nekog shvaćanja,istina vjerovana otkirvena na prirodan nacin

DOGMATIČARI oni koji nekriticki  prihvataju jedno misljenje

DOGMATSKI DRIJEMEŽ stari način filozofiranja

DOKSA nazor, ime, slava, da je nesto,upotrebljava se i kao oznaka pojedinih fil.ucenja

DOKSOGRAFI  antički filozofksi pisci

DUALIZAM dvostruko,suprotno monizam,tumacenje svijeta iz jednog principa

DUH moć misljenja, umnost,karakter

DUH VREMENA

DUŠA individualna posebnost svakog covjeka

EIDOLON odraz, slika,kod stolika slika u dusi predstava,kod atomista sadrzaj osjetilne spoznaje

EIDOS oblik, izgled, ideja

EGZISTENCIJA postojanje,porijekla,vlastitost mišljenja i rada,sloboda u odnosu na postojanje,briga za samog sebe

EGZISTENCIJALNA KOMUNIKACIJA mogućnost zivota sa drugim “ja”,negiranje izolovanosti  i fanatizma

EGZOTERIČAN vanjski, oni koji nisu za nesto posvećeni, odnosi se na 2vrtse Aristotelovog predavanja

EKLEKTIČAR  onaj koji iz odabire iz razlicitih ucenja pojedine djelove I tako stvara svoj system,u fil kao doksografski izvor,oznaka za nesamostalno misljenje

EKLEZIJA skupština, narodni skup

EKPYROSIS svejtski požar, sagorijevanje periodicno nastajenja I propadanje svega

EKSTAZA izlaženje iz samog sebe

EKVIVOKACIJA istoimenost, jednak naziv,harmonija

EMANACIJA istjecanje, izlaženja, izlijevanje

EMPIRISJKI ILI MATERIJALNI IDEALIZAM teorija koja psotojanje predmeta smatra sumnjivom ili nedokazivom

EMPIRIZAM shvaćanje d anema urodzenih ideja,izvor spoznaje je samo iskustvo

ENEADE devetice, naziv spisa za 54Platonova spisa koji su svrstani u 6grupa,sistematizaciju izvrsio Porfirije

ENS biće, stvar, predmet

ENTELEHIJA djelatnost, zbiljnost,kod Aristotela zavrsenost samo onog sto je bilo potencijalno

ENTUZIJAZAM nešto zastupati s najvecom zeljom I strasšču da se to ostvari

EPAGOGE dovođenje , privlačenje

EPEKEINA s onu stranu, onostrano,kod Platona određenje ideje dobra koja se nalazi s onu stranu bića

EPOHE uzdrzavanje od izricanja sudova

ERIS ženski demon svađe I ratnih poslova

ERISTIKA vještina raspravljanja , polemika

EROS bog ljubavi, personifikacija ljubavi,

ESENCIJA bit, bitnost

ESHATOLOGIJA vjeorvanje o  zadnjim stvarima (nakon smrti)

ESPRIT DE FINESSE finoća duha,dopuna matematske spoznaje i bez toga nista nemoze geom..duh

ESTETIKA učenje o onom sto se može percipirati

ETIKA filozofksa disciplina koja teorijski obrazlaze norme I smislenost ljudskog zivota

ETIKOTEOLOGIJA

ETIOLOGIJA učenje o  uzročnosti,objasnjenje neke pojave

ETOS boraviste, zavičaj, moralna kakvoća

EUBULIJA  razboritos, dobra odluka

EUDEMONIZAM stanje zadovoljstva, sreća

EUHEMERIZAM racionalističko  tumačenje mitova,bogovi su zasluzni ljudi

EUSEBIJA pobožnost, strah pred bogom, pravednost prema bogovima,oblik postovanja starijih

EUTYMIJA dobra volja, vedrina duše, duševna spokojnost

FACERE  DOCET PHILOSOPFIJA NON DICERE filozofija uci raditi a ne govoriti

FAMA nebeski glas koji prenosi volju bogova

FAMES glad, božanstvo gladi kod Rimljana,fames zivi na ulazu u podzemni svijet,Hegel obraduje kao problem religije svrhovitosti

FANATIZAM obozavanje samo svoga hrama,sve ono sto je drugacije od vl misljenja

FANTAZIJA prazna predstava u kojoj nema ničega,oblik razmisljanja u kojem je bitno trazenje novog,koje jos nije u realitetu

FANTALIZAM naređenje bozanstva, bozija volja,shvacanje da je sve unaprijed određeno i uvijetovano od visih i tajanstvenih sila,covjeku je nemoguce da izbjegne to sto mu je suđeno

FATA VELENTEM  DUCUNT NELENNTEM TRAHUNT  sudbina vodi one koji hoce,a vuče one koji neće.

FENOMEN pojavno, vidljivo, ono sto je nazocno, prisutno

FENOMENOLOGIJA učenje o pojavama ili fenomenima

FIKCIJA izmišljenost , pogresno predočivanje, prikrivenost,nesto sto neodgovara adekvatno postojanju u stvarnosti

FILOZOFIJA ljubav prema mudrosti, potreba za znanjem nastaje na temenlju čuđenja.

FILOZOFSKA KRITIKA kritika nemoze biti osnovana na subjektivnom uvjerenju vec moram imati svoje objektivno važenje

FINALITET kraj, nesto sto je usmjereno na kraj,cilj kao svoj zavrsetak,na osnovu zasnovane uzrocnosti

FIZIKOTEOLOGIJA pokusaj uma, da iz svrha prirode zaljuci na najvisi uzrok prirode I na njena svojstva.

FOEDERA NATURAE tarmin za pojam prirodnih zakona.

FORMA oblik postajanja

FORMALNI IDEALIZAM

FRONESIS razbog, misaona kriticnost

FROTISTERION mjesto za razmisljanje,Aristotelova oznaka za skolu

FUNDAMENTALNA ONTOLOGIJA ucenje o bićcu kao biću  u određenom sistemu kategorija

GENIJ u mitologiji proizvođač života, prema rimskom vjerovanju duhovno božansko biće,misaona i stvaralacka nadarenost i sposobnost

GENUS PROXIMUM  oznaka koja je nuzna u postupku definiranja nekog pojma ili sadržaja

GNOSEOLOGIJA ocenje o spoznaji,istrazuje mogucnosti,smisao i zamcajne spoznaje

GNOTHL SEAUTON  upoznaj samog sebe

GNOZA (gnosis- spoznaja)

GORGA pojam općeg straha I uzas,strasilo,cudoviste

GRANIČNO STANJE stanje pred kojim covjek staji I koje ga uvjetuje,spoznaja takvih stanja pridonosi sadrzajnom određenju pojedinacne egzistencije.

HABITUS covjekova stalna osobina , svojstvo ili karakter

HAD podzemlje, nevidjljivo, to sto se nevidi tamno mracno mjesto

HAECCEITAS individualna posebnosta, pripadnost,pozitivno određenje koje pojedinacnu stvar cini tim sto jest  i time se razlikuje od svakog drugog sadrzaja

HAOS, KAOS otvoreni, beskrajni prazni proctor

HARIZMA dar, poklon, dar milosti, natprirodni-božanski dar

HARMONIJA sklad, podudaranje, slaganje, odnos povezanosti

HEDONIZAM svaćanje da je cilj zivota u zadovoljstvu koje moze biti materijalno  I duhovno

HEIMARMENE sudbina, usud nad ljudima

HEN ono sto je bilo prije nego sto je ista bilo.

HEN KAI PAN jedno I sve,opče jedinstvo svijeta ,sve pojedinacno nastaje iz jedne osnove nijendo bice nema dr uzrok za svoje postojenje

HEREZA izbor, neprihvacanje odeđenog vjerovanja

HERMENEUTIKA sposobnost, vjestina izlaganja

HIPOTEZA uvjet, nedokazani stav,pretpostavka koja nemora biti iskljucenja u razmatranju

HISTORIJA CALAMITATUM  historija nevolja

HOMEOMERIJE najmanje kvalilatitno određene djelove materije

HOMINEM HOMINE DEUM ESSE čovjek je čovjeku bog

HOMO SUM HUMANI NIHIL A ME ALIENUM PUTO  čovjek sam I nista mi ljudsko nije strano

HORME prirodni,unutrasnji nagon

HORENSIUS vodeci rimski govornik

HRONOS vrijeme,prema Pindaru otac svega

HUMANITA čovječnost, sto prirada covjeku  I njegovom određenju

HYLE drvo, dreveće, suma

HYLEMORFIZAM učenje o jedinstvu materije I forme aristotel

HYPOKEIMENON supstanca,ono sto lezi u osnovi ,to sto je prisutno,sto cvrsto postoji,moze da vazi  i kao dokaz

IDEALIZAM filozofsko svaćanje da je vanjski svijet samo privid, pojava

IDEJA slika, oblik, izgled,

IDENTITET istost, istovjetnost, ono sto se odnosi na isto

IDENTITATSPHILOSOPHIE filozofija identiteta

IDEOLOGIJA učenje o idejama,nadzor na svijet i zivot na osnovu određene teorije uvjerenja

IGNORANTIAE ASYLUM utočiste neznanja

ILUZIJA  neadekvatan dozivljaj vanjskog svijeta

IMANENTAN  koji ostaje unutar necega,u necemu sadrzan,unutrasnji odnos prema nekom ucenju ili sistemu

IN INFINITUM  bez kraja, slijed koji nema zavrsetak

INDETERMINIZAM   shvacanje  da  dogadjaji u svijetu nemaju svoju određenu kauzalnost

INDIVIDUACIJA pojedinacnost, process razvoja

INDIVIDUUM  ono sto je nedjeljivo

INDUKCIJA dovođenje, navođenje

INKARNACIJA otjelovljenje boga

INKVIZICIJA 

INTELEKT razum, razumjevanje

INTELLECTUS  ARCHETYPUS izvorni razum

INTELIGIBILAN ono sto se odnosi na um, intelekt

INTENCIJA namjera, nastojanjesva djela su dobra ili losa,

INTERMUNDIJE  međurostor u kojima zive bogovi

INTUICIJA neposredno gledanje, promatranje

IRACIONALAN za razum neshvatljiv

IRONIJA podrugljiv nacin odnosa

ISAGOGE

ISONOMIJA jednakost u pravima, ranopravnost

ISOSTHENIJA jedanaka snaga dokazivanja

ISTINA ono sto je isto

IZBOR FILOZOFIJE  karakter samog cvojeka.

JA  ne-ja

JANSENIZAM teoloski pokret

KAIROS najpovoljnije vrijeme za nesto,prava mjera kao eticka norma

KALOKAGATIJA vrlina lejpote I dobrote

KANONIKA logika, ucenje o normama misljenja

KANTOVA 3 PITANJA  sto mogu znati, sto treba da cinim, cemu se smijem nadati

KARAKTER alat za zakopavanje, siječenje, utiskivanje,određena svojstva po kojima se nesto razlikuje od drugog

KASANDRA nesretna prorocica

KATALEPSIS hvatanje, stizanje

KATARZA čiščenje

KATEGORIČKI IMPERATIV  eticki zahtjev da nesto treba uciniti

KATEGORIJE ono sto se izrice o subjektu

KATH’HAUTO  izvan svakog odnosa

KATORTOMA  etička duznost

KAUZALNOST uzročnost

KAZUISTIKA  ucenje o moralnom odlucivanju savjesti  u razlicitim zivotnim situacijama

KENON praznina, prazan proctor

KISMET sudbina

KOINE ono sto je zajednicko

KONCEPTUALIZAM srednjovjekovni logicki pravac

KONTEMPLACIJA  promatranje ocima, gledanje duhom

KONTINGENCIJA  slucajnost

KONTRADIKTORAN  protivrijecan

KONRARAN suprotan

KOPULA veza, spajanje u logici

KOZMOGONIJA  mitolosko tumacenje nastanka svijeta

KOZMOLOGIJA ucenje o svijetu kao redu I poredku

KOZMOS svjetski poredak

KRITISCHES JOURNAL DER PHILOSOPHIE filozofski casopis

KVIJETIZAM pobožnost I predanost bogu

KYRIOS gospodar,upravljac, titular vladara

LATHE  BIOSAS proživi povučeno

LEVIATHAN nilski krokodil

LIBERUM ARBITRIUM  izbor, sloboda volje,sposobnost volje d adonosi odluke na osnovu svog uvjerenja

LIKEJ likej, licej – gimnazija u Ateni

LINKEJ sin Afarejev

LOGIKA ucenje o umnom mišljenju I zakljucivanju

LOGIKA SRCA napustanje teorijskog misljenja

LOGISTIKA logicko izvođenje pomocu matematskih simbola

LOGOS svjetski zakon, princip dogadjanja, misao , um

LUKAVSTVO UMA um djeluje strhovito da bi dosao do svog cilja,uvijek se razlikuje postojeci object od cilja

MAGISTER SAPIENTUM ucitelj mudrosti

MAIEUTIKA duhovni razvoj na osnovu sposobnosti misljenja “za” I “protiv”

MAKROLOGIJA izlaganje nekog misljenja u drugim govorima

MAKSIME UMA subjektivne teze koje su oblikovane iz interesa uma

MAN bezlični oblik, #se#

MANIJA odusevljenje, uzviseno

MANTIKA vješina proricanja budučnosti

MARKSIZAM filozofsko, revolucionarno ucenje o covjeku, drustvu I historiji

MATERIJA tvar, izvor, porijeklo postojanja

MATERIJALIZAM pocelo svega postojeceg izvodi iz postojanja materije kao neposredne datosti

MEDITACIJA  mišljenje, razmišljanje

MEGALOPREPEIJA velikodušnost, uzvišenost

MEGALOPSIHIJA covjekova duševna I misaona uzvišenost

METABAZA pogreska u logici

METAFIZICKI Prokrustov  POKRET ironiziranje svakog misljenja

METAFIZIKA nauka o prvim principima I uzrocima

METAFORA prenosenje neke rijeci na neki dr pojam

METAKOZMIJA Slobodan prostor medju svjetovima

METASTROFE okretanje,obracanje duse od osjetilnog svijeta prema idejama.

METEKSIS učešče djela na cjelini  ili pojedinacnih stvari na ideji

METEMPSIHOZA vjerovanje u seljenje duša u različita bića

METIS razboritos, pamet, razum

METODA slijed, metoda, nacin misljenja

MIKROKOZAM svijet u malom,

MIMESIS oponašanje

MISTERIJ tajna, sveta tajna

MISTIKA to sto se odnosi na tajna ucenja

MIT prica, govr, rijec

MODO AETERANO na vječni nacin

MODUS mjerilo, proper,pravilo

MOIRA dio, komad kao odvojenost prema cjelini

MONADA jedinstvo, jedno kao osnova

MONIZAM objašnjenje svih pojava u svijetu iz jednog principa

MONOTEIZAM  vjerovanje u jednog boga

MORAL postupak, običaj,navika

MORALITET eticko drzanje pojedinca na osnovu pojma duznosti

MORALNA TEOLOGIJA učenje o  uzročnosti

MORS IMMORTALIS  besmrtna smrt

MUZA boginja pjevanja I pjesnistva,tj, GOVORENJA IsTINE

NATČOVJEK ce postaviti nove vrijednote I treba osigurati stanje u kojem ce jaci ljudi biti  nuzni

NATURA NETURANS stvaralacka priroda

NEGACIJA NEGACIJE jedan od dijalektickih zakona kretanja

NEGATIVNA TEOLOGIJA metoda označavanja bozijih atributa u negaciji pozitivnih oznaka

NEXUS veza, spajanje, veza uzroka I posljedica

NIHIL EST IN INTELLECTU QUOD NON PRIUS FUERIT IN SENSU niceg nema u intelektu  sto prije toga nije postojalo

NIHILIZAM negativan odnos prema postojecim normama

NIKOMAHOVA ETIKA glavno aristotelovo djelo iz etike

NIŠTA szprotnost svakom bicu koje je “nesto”

NOESEIS NOESEOS mišljenje mišljenja

NOMINALIZAM  subjektivno shvacanje predmeta

NOMOS ono sto je svakome dodjeljeno, obicaj,red,zakon

NON EST PECCATUM NISI CONTRA CONSCIENTIAM grijeh je samo ono sto je protiv savjesti

NOSCE TE IPSUM upoznaj smaog sebe

NUMENON ono sto je misaono nepristupacno culima

NUS misao, mišljenje, duh,aktivni preokretac neobilkovane materije.

OBJEKT nesto sto je baceno, stavljeno ispred necega

OFITI genostička sekta koja je obozavala zmiju kao covjekovog prijatelja

OIDA HOTI OUDEN OIDA znam da nista neznam

OKAZIONALIZAM prilika, zgoda, mogucnost da se sto ucini i dogodi,

OMNIS DETERMINATIO EST NEGATIO svako određenje  jest negacija

ONTOLOGIJA ucenje o bicu kao bicu u određenom sistemu kategorija

ONTOLOSKI DOKAZ ZA EGZISTENCIJU BOGA  dokazivanje iz samog pojma

OPSIS ADELON TA FAINOMANE nevidljivo

ORDO AMORIS red ljubavi

ORDO ET CONNEXIO IDEARUM IDEM EST EA ORDO ET EONNEXIO RERUM  red I veza ideja isti je kao red I veza stvari

ORGANON  oruđe, naziv za Aristotelove logicke spise

OTUĐENJE  nesto svoje izgubiti

PAIDEJA odgoj I nastava, poucavanje, obrazovanje vladanja I duha

PALINGENEZIJA ponovno vracanje svih stvari

PANENTEIZAM učenje d aje sve u bogu

PANLOGIZAM učenje da svime vlada logos

PANPSIHIZAM vjerovanje da sve sto jest ima svoju dusu  I da je na neki nacin oživljeno

PANTA REI sve teče

PANTEIZAM sve je bog

PARALOGIZAM pogrešno zaključivanje

PARAKLET branilac, pomagač

PARERGA-PARALIPOMENA kasniji dodatci , tumacenja I komentari

PARESIJA sloboda govora

PARUSIJA prisutnost, nazocnost, sadašnjost

PATOS doživljaj , duševno stanje

PEISITHANATOS nagovarač na smrt

PEITO dar nagovaranja pomocu logosa

PERCEPCIJA sabiranje, kupljenje, shvaćanje

PERIPATETICI  naziv za Aristotelove učenike po šetalistu

PETITIO PERINCIPIL dokazivanje pomocu necega sto samo nije dokazano a uzima se kao sigurno

PHILOSOPHIA MILITANS borbena filozofija

PHILOSOPHIA  PERENNIS filozofija iz trajnih nepromjenljivih principa

PITIJA ona koja postavlja pitanja I time stalno uznemirava

PNEUMA vjetar, zrak, dah,duh,ozivljeno bice,kod stoika pokretacka snaga svega postojeceg.

POPULARNA FILOZOFIJA nacin misljenja u kojem se određeni stavovi filozofije primjenjuju  za prakticne ciljeve u zivotu

PORT ROYAL cistercitski samostan  blizu Versaja

PO SEBI  iz sebe, kroz sebe

POST HOC,ERGO PROPTER HOC poslije toga, dakle zbog toga

POSTULAT prihvacanje necega kao moguceg I vazeceg

POZITIVIZAM pozitivno

PRAGMATIZAM  (pragma-cin , djelovanje, cinjenica)

PRAKSIS djelovanje, aktivnost, misaoni I teorijski rad

PREDESTINACIJA vjerovanje u bozije predodredzenje svega sto jest I sto ce biti

PREEGZISTENCIJA  predhodno postojanje , vjerovanje u postojanje duse prije njenog ulaska u tijelo

PRESTABILIRANA HARMONIJA Leblinzovo ucenje

PRINCIP osnova, početak, ishodisteonog sto je pravo iz cega proizilazi sve ostalo

PRINCIPUIM CAUSALITATIS princip uzročnosti

PRITANEJ sluzbena kuca drzave

PRIVACIJA negacija  svojstva koje po prirodi necemu prirada

PROBABILIZAM da se prihvati ono sto je ne samo vjerovatnije vec I svrshodnije

PROBLEM ono sto je naprije baceno, sto je postavljeno I ostavljeno ispred

PROLEGOMENA uvod, predgovor

PROLEPSIS pojam koji se oblikuje na osnovu stecenog iskistva

PROPEDEUTIKA uvod u neku discipline,fil cistog uma,istrazuje mogucnosti uma u donosu prema cistos spoznaju a prori

PROTON PSEUDOS prva laž,pogresan pocetak nekog izvoda

PROTREPTIKOS opominjanje, nagovaranje

PRVA FILOZOFIJA nauka o bicu kao takvom

PRVI TRAGICNI FILOZOF volja za zivotom I u najtezim situacijama

PSIHE duša, zivotna snaga, zivotni princip

PSYHES ESTIL LOGOS HEAUTON AUKSON  dusi pripada logos koji sam sebe umnozava

PSIHOLOGIJA doslovno ucenje o dusi

PSIHOLOGIZAM  bitnost cjelokupnog misaonog zivota I stvaralastva

QUEM IN FINEM čemu? O covjeku kao moralnom bicu ne moze se dalje pitati cemu on egzisticira

QUIDDITAS  opće realno svojstvo 

QUINQUE VOCES latinski naziv za 5 logickih problema  koje Porfinije obraduje u svom djelu,(ROD .VRSTA,RAZLIKA, SVOJSTVO,AKCIDENCIJA)

RACIONALIZAM razum izvor covjekove spoznaje,pa se kriticki odnos prema svijetu oblikuje putem misljenja

RATIO um, razum, razlog

REALIZAM predmet, stvar postoji u svojoj predmetnosti po sebi nezavisno od subjekta.

REFLEKSIJA misaoni odnos  razmisljanje o uzrocima I razlozima

REINKARNACIJA ponovno rodjenje duse

RELACIJA odnos subjekta prema objektu

RELATIVIZAM shvacanje da nista nije apsolutno , sve je ovisno o razlicitim odnosima

RELIGIJA poboznost, postovanje boga I bogova

RIGORIZAM cvrsto drzanje principa, strogoca u primjeni zahtjeva koji su postavljeni kao kriteriji,neuvazavanje posebnih razloga ni okolnosti

ROMA LOCTUS CAUS FINITA ako je u Rimu receno,stvar je završena!

SACRA DOCTRINA sveta nauka

SANCTA SIMPLICITAS “o sveta jednostavnisti” naivnost,bezazlenost

SAVJEST unutrasnje znanje da se moralna ocjena covjeka izvodi bas iz tog znanja

SEMANTIKA učenje o znakovima,istrazivanje odnosa sadrzaja i znakova.

SENZUALIZAM osjetilo, culo

SEPTUAGINTA prvi Grcki prevod Biblije,(stari zavjet)

SHOLE slobodno vrijeme

SIC ET NON da I ne

SIGE šutnja

SILOGIZAM skupljanje, sabiranje necega

SIMBOL ono sto je skupa baceno, skupljeno

SIMPATIJA cuosjecaj

SIMPOZION zajednicka gozba uz razgovor I orazlicitim pitanjima

 SINKRETIZAM sjedinjavanje razlicitih svacanja u jednu novu cjelinu koja bi prevladala razlike

SINTEZA misaono oblikovanje cjeline iz pojedinacnih djelova

SIRE JE N’AVAIS PAS BESOIN DE CETTE HYPOTHESE “vaše velicanstvo ta mi hipoteza nije potrebna”

SISTEM jedinstvo raznolikih spoznaja  pod jednom idejom

SKEPTICIZAM sumnja, dvojba,

SKOLASTIKA skolska ucenost I zanje ono sto pripada skoli

SKOTEINOS tamni, nejasni

SOCIOLOGIJA nauka o drustvu,izucavanje  odnosa medju ljudima

SOFISTI grcki filozofi  prosvjetitelji

SOFIZMI  pogresni zaključci

SOFROSYNE razboritos, umjerenost

SOMA PNEUMATIKON duhovno tijelo bez grijeha

SOMA PSYHIKON duhovno tijelo, prvi covjek(Adam)

SPECIES vrsta,određenje razlike u odnosu prema rodu

SPEKULACIJA razmisljanje o svijetu bez dovoljnog odnosa prema empirijskom postojanju

SPIRITIZAM učenje o duhovima

SPIRITUALIZAM shvacanje d aje duh samostalan I djelatan

SPOZNAJA A PRIORI iz cistog razuma I cistog uma ,nesto sto je opcenito I nuzno

STERESIS

STOA  dvorana sa stubovima ukrasena slikama

STRPLJENJE SVETOG DUHA

STVAR PO SEBI  nesto sto nikad ne stoji u relaciji subjekat-objekat

SUBJEKT nosilac radnje I djelovanja

SUBJEKTIVIZAM shvacanje da je “ja” osnova,negiranje objektivne vaznosti pojedinih kategorija.

SUB SPECIE  AETERNITALIS  pod vidom vjecnosti, promaranje svakog dogadzaja kao djela apsolutnosti

SUD veza pojmova koja odgovara vezi stvari

SUDBINA mitoloski pojam kojim se izražava uvjerenje das u svakom covjeku neke vise sile unaprijed odredile sadrzaj I tok njegovog zivota,I da ih nemoze promjeniti

SUMMA ukupan broj

SUPSTANCIJA ono po cemu tko ili sto postoji

SVEOBUHVATNO nije ni predmet(object) ni misaoni akt(subject) vec ono sto obuhvata oboje

SYSTEME DE LA NATURE siste prirode

ŠIFRA jezik egzistencije

TABUILA RASA neispisana ploča

TALENT uteg za mjeru I novac

TANTAL lice iz Grcke mitologije, Zeusov sin

TAO iz kineske filozofije, zanci put

TAULOGIJA označavanje nekog pojma koji ima isto znacenje

TEHNE umječe, umjetnost,rukkotvorina

TEIZAM vjerovanje u boga

TELEOLOGIJA ucenje da se sve događa po nekoj svhovitosti u opcem kretanju prema nekom određenom cilju

TELOS kraj , zavrsetak,prirodni cilj

TEODICIJA dokazivanje bozije pravednosti

TEOFANIJA bozije pojavljivanje stvaranjem svijeta bog stvara samog sebe I od svijeta se ne razlikuje

TEOLOGIJA istrazuje izvor,ucenje I historiju neke religije

TEORIJA trazenje sitine iz objasnjenja I razloga

THEOSOPHUS  TEUTONICUS naziv za njemackog misticara Jakoba Bohmea

TEOZOFIJA mudrost,znanje o Bogu,vjerovanje da se neposrednim promicanjem u svijet duha,cilj da se otkriju u sebi vise duhovne moci.

THAUMAZEIN čuđenje,

TO ON HE ON biće kao biće, ono sto  postoji samo za sebe izvan odnosa prema drugom biću

TO TI EN EINA sto bijase biti, oznaka za nematerijalnu supstanci

TON HETTO LOGOS KREITTO POIEIN slabiju stranu uciniti jacom

TRANSCENDANTALAN trancendantalno razmatranje bavi se samo pojavama,a takva upotreba pojma znaci da se moze odnositi  na stvar upće I na samog sebe

TRANSCENDENTAN oznaka za sve sto nadilazi iskustvo

TRITOS ANTHROPOS treci cvojek

TUŽBA PROTIV SOKRATA 3atenska građana (Anit,Likon,Melet) sudu donijeli tuzbu protiv Sokrata d anevjeruje u bogove u koje vjeruje drzava, da uvodi nova bozanstva I da kvari omladinu.

UČENJE FILOZOFIJE 

UM misaona sposobnost, sinteza misljenja

UMWERTUNG ALLER WERTE preokret ili obrat svih vrednota

UNIVERZALIJE opci pojmovi,sta su i  kako oni nastaju

URTEILSKRAFT moć suđenja

USIJA postojanje, prva kategorija koja obuhvata svaku pojedinacnost

UTILITARIZAM učenje o krisnosti

UTOPIJA nemanje mjesta, misaone konstrukcije realiteta I buducnosti

VJEČITI PROPILEJI PRAVE FILOZOFIJE

VOLUNTARIZAM shvacanje d aje u spoznaji volja primarnija od misljenja

WAS VERNUNFTIG IST ,DAS ISR WERKLICH UND WAS WIRKLICH IST,DAS IST VERNUNFTIG sto je umno to je zbiljsko,sto je zbiljsko to je umno

WISSENSCHAFTIEHRE učenje o nauci

ZOON PILITIKOM aktivni učesnik u polisu

ŽIVIM U NOVOM SVIJETU OD KADA SAM PROĆITAO “KRITIKU POLITICKOG UMA”   Fichte izrazio svoje odusevljenje  Kantovim idejama o moralu.