Fabrika Milan Blagojević primenjuje sve mere zaštite...
Transcript of Fabrika Milan Blagojević primenjuje sve mere zaštite...
4. avgust 2017. godine
Fabrika "Milan Blagojević" primenjuje sve mere zaštite, akcidenti
mogući
U fabrici "Milan Blagojević-namenska" u Lučanima primenjuju se sve mere zaštite predviđene važećim
propisima, a ima najopasniji tehnološki proces proizvodnje, pa i pored primene svih mera zaštite mogu
nastati akcidenti
U fabrici "Milan Blagojević-namenska" u Lučanima
primenjuju se sve mere zaštite predviđene važećim
propisima, a ima najopasniji tehnološki proces
proizvodnje, pa i pored primene svih tehničkih i
organizacionih mera zaštite, mogu nastati akcidenti,
saopštio je danas to preduzeće.
Fabrika u svom proizvodnom programu ima najopasnije
materije, kao što su nitroceluloza i nitroglicerin, navedeno
je u zajedničkom saopštenju generalnog direktora Radoša Milovanovića i predsednika Sindikalne
organizacije Zorana Babića, koji ističu i da se moraju uvesti novi sistemi zaštite od požara.
"Rukovodstvo preduzeća primenjuje sve mere zaštite predviđene važećim normativnim aktima, međutim,
očigledno da su akta zastarela i da se u ovom trenutku razvoja tehnologije moraju uvesti novi sistemi i
sredstava zaštite od požara. Trenutno se to detaljno ispituje i ukoliko se dobiju dobri rezultati, primeniće se
nova sredstva radi zaštite radnika, uz prethodno pribavljanje neophodnih saglasnosti od nadležnih
institucija", navodi se u saopštenju.
U toj fabrici ističu da su rukovodstvo i sindikat morali da se oglase nakon objavljivanja neistinitih
informacija u pojedinim dnevnim listovima i elektronskim medijima o požarima koji su nastali u
prethodnom periodu u preduzeću "Milan Blagojević - Namenska" AD Lučani.
Preduzeće, kao prvo u lancu proizvodnje odbrambene industrije Srbije, ima najopasniji tehnološki proces
proizvodnje, u svom proizvodnom programu ima najopasnije materije kao što su nitroceluloza i
nitroglicerin.
Nadzorni odbor kao predstavnik države i rukovodstvo, uz prisustvo sindikata, jednom mesečno razmatra
stanje bezbednosti i analizira primenu mera zaštite na radu i ulaganje u bezbednost i zdravlje zaposlenih.
Preduzeće ističe da je od 2001.godine do danas uložilo u modernizaciju tehnoloških procesa i mera zaštite
na radu i zaštite od požara i poboljšanja uslova rada skoro 50 miliona evra.
"Ova vlada je prvi put, u zadnjih nekoliko decenija, izdvojila 4,410 miliona evra koji se već koriste za
modernizacije tehnologije, uslova rada i bezbednosti zaposlenih na radu".
Naglasava se da o požaru koji se desio 14. jula i koji je, nažalost, odneo živote dvojice radnika, ne mogu da
se izjašnjavaju jer ga ispituju tužilac i nadležni državni organi.
"Drugi slučaj koji se desio 2. avgusta je požar koji je predviđen tehnološkim postupkom i takvi tehnološki
požari u procesu valjanja su po svetskim normama u sličnim tehnologijama dozvoljeni i do 10 odsto u
odnosu na dnevnu proizvodnju. Radnici su imali odgovarajuću zaštitnu opremu, ali stepen opekotina kod
jednog radnika je veći od uobičajenih i nadležni državni organi će to ispitati", stoji u saopštenju.
Kako je navedeno, smrtni slučajevi se dešavaju na autoputevima i požari su prisutni i u drugim granama
industrije, ali nemaju ovoliki publicitet, kao dešavanja u preduzeću "Milan Blagojevića-Namenska".
Preduzeće moli sve dobronamerne ljude i političare da "ova dešavanja (požare) koji su prisutni u ovoj
opasnoj proizvodnji, kao i gubitak dvojice kolega, ne koriste za političke obračune sa neistomišljenicima".
"Blic": Izbori u BG u januaru, Vučić izabrao kandidata
Izbori za Skupštinu grada Beograda biće održani u januaru sledeće godine, a Aleksandar Vučić je odlučio ko
će biti kandidat za gradonačelnika, piše “Blic”.
Prema saznanjima tog lista, uprkos spekulacijama da bi
istovremeno sa gradskim izborima trebalo da budu raspisani i
vanredni parlamentarni izbori, kako sada stvari stoje, to se neće
dogoditi.
Kako je neimenovani izvor iz vrha vlasti rekao za ovaj list, vlada
na čelu sa premijerkom Anom Brnabić tek je počela da radi i stav
je da joj treba dati šansu da pokaže koji su joj dometi.
Vrh Srpske napredne stranke još nije odlučio o formatu i načinu na
koji će na te izbore izaći, a kako se navodi, predsednik Aleksandar Vučić je odlučio ko će biti kandidat za
gradonačelnika.
Samo dve ili tri osobe znaju o kome je reč, a Vučić o tome još neko vreme neće obaveštavati javnost, piše
“Blic”.
Sigurno je da će kandidat biti iznenađenje, verovatno veće nego što je bio izbor Ane Brnabić za premijerku,
navodi neimenovani izvor.
U januaru će biti održani još i lokalni izbori u oko desetak opština.
Radnici Goše više od četiri meseca u štrajku, čekaju pomoć države
Radnici fabrike šinskih vozila Goša iz Smederevske Palanke ne odustaju od štrajka koji traje više od četiri
meseca i čekaju da im državni vrh pomogne u rešavanju problema u toj fabrici, izjavio je danas predsednik
Štrajkačkog odbora Milan Vujičić.
"Mi i dalje štrajkujemo, ali bez štrajka glađu i blokade
pruge na međunarodnom Koridoru 10, zbog rizika od
visokih temperatura", rekao je agenciji Beta Vujičić.
On je naveo da pomaka u pregovorima sa poslovodstvom
fabrike nema, ali je kazao da im je danas direktor preneo
poziv nekadašnjeg vlasnika, slovačke kompanije ŽOS, da
delegacija radnika i uprave dođu na razgovor u tu zemlju,
jer je nezadovoljan pisanjem medija u kojima se ta firma pominje u negativnom kontekstu, čime se ruši njen
ugled.
"Zvaničan poziv još nismo dobili, a očekujemo ga u petak ili u ponedeljak, ali još uvek ne znam šta ćemo
odlučiti, kao ni šta da očekujemo od tog sastanka", rekao je Vujičić.
On je podsetio da je ŽOS prodao Gošu kiparskom Lisnartu za 4,2 miliona evra, ali je istakao da ni
predstavnici Vlade još nisu utvrdili ko je pravi vlasnik fabrike.
"Mi sumnjamo da je fabrika ostala u vlasništvu istih ili njima bliskih ljudi", kazao je Vujičić.
Ministar privrede Srbije Goran Knežević uputio je poziv za sastanak direktoru Lisnarta, Elefteriju Kiriakou,
na kome će se razgovarati o stanju u fabrici šinskih vozila "Goša".
Ministarstvo privrede je podsetilo da je u proteklom periodu u više navrata i na više načina pokušavalo da
stupi u kontakt sa vlasnicima kompanije koja je vlasnik Goše iz Smederevske Palanke i nada se da će
današnji poziv doprineti bržem rešavanju situacije u toj fabrici.
Radnici Goše su u štrajku od marta ove godine kada je proizvodnja obustavljena zbog neisplaćenih zarada
od 2014. godine, nepovezanog radnog staža i neoverenih zdravstvenih knjižica.
Oni potražuju po 500.000 do 600.000 dinara, a oni koji su tužili poslodavca i milion do milion i po dinara
zbog obračuna trogodišnje kamate.
Nekoliko radnika je nedavno započelo štrajk glađu, ali su ga prekinuli kad je dogovoreno da se spor rešava
mirnim putem.
Istraživanje: Registrovana nezaposlenost nepovoljnija od one koju
prikazuje zvanična statistika
Registrovana nezaposlenost u Srbiji je znatno nepovoljnija od one koju prikazuje zvanična statistika, a
porastu stope zaposlenosti u 2016. godini doprinelo je pre svega zapošljavanje u neformalnom sektoru koji
je u povećanju ukupnog broja zaposlenih učestvovao sa 58 odsto, izjavila je autorka istraživanja Centra za
demokratiju Sarita Bradaš.
Ona je u analizi podataka koje objavljuje Republički zavod za statistiku (RZS) o nezaposlenosti istakla da
"šira javnost dovodi u sumnju stopu nezaposlenosti, stručna osporava podatke o porastu zaposlenosti, a
predstavnici vlasti politički tumače statistiku rada i koriste kao dokaz sopstvenog doprinosa ekonomskom
razvoju".
"RZS je pažnju javnosti usmerio na stopu nezaposlenosti koja se dobija Anketom o radnoj snazi,
prenebegavajući registrovanu stopu koja je značajno nepovoljnija", rekla je Bradašova.
Dodala je da "i pored strateškog opredeljenja RZS da se statistika uskladi s međunarodnim standardima, za
Srbiju ne postoje podaci na Eurostatu, što je čudno za zemlju kojoj predstoji otvaranje pretpristupnog
poglavlja u oblasti zapošljavanja i socijalne politike".
U nacionalnim politikama i programima primetna je, prema njenim rečima, usmerenost na isključivo dva
indikatora tržišta rada, povećanje stope zaposlenosti i smanjnje stope nezaposlenosti što se smatra
pokazateljom uspešnosti, ali bez sagledavanja mogućnosti za ostvarenje dostojanstvenog rada.
Dodala je da je dostojanstven rad, prema definiciji Međunarodne organizacije rada, takav posao koji pruža
priliku za produktivan rad i omogućava prostojnu zaradu, bezbednost na radnom mestu, socijalnu zaštitu
porodice, bolje izglede za lični razvoj, slobodu ljudi da se organizuju i da učestvuju u odlukama koje se tiču
njih, kao i jednak tretman za sve žene i muškarce.
Najveći rast zaposlenosti u 2016. godini, prema istraživanju, zabeležen je kod samozapošljavanja i veći je za
18 odsto.
"Broj samozaposlenih koji zapošljavaju i druge radnike manji je i u formalnom i u neformalnom sektoru, a
broj samozaposlenih bez radnika u neformalnom sektoru veći je za 32 odsto", rekla je psihološkinja i članica
istraživačkog tima fondacije Centar za demokratiju Sarita Bradaš.
Nizak nivo socijalnih prava, male plate i penzije su prema njenim rečima prinudile većinu nezaposlenih da
radi preživljavanja prihvate posao u neformalnoj ekonomiji.
Dodala je da veliki udeo samozaposlenih bez radnika od 41 odsto i pomažućih članova porodice od 36 odsto
u ukupnom broju neformalno zaposlenih upućuje na to da je reč o niskoproduktivnom i radno intezivnom
poljoprivrednom sektoru, a slabom rastu poslova u formalnoj ekonomiji, što potvrđuju i zvanični podaci
RZS o zaposlenosti po sektorima i zanimanjima.
Bradašova je istakla da poljoprivreda, kako je pokazalo istraživanje, predstavlja jedini izvor prihoda za više
od 500.000 zaposlenih i to je najvećim delom proizvodnja za sopstvene potrebe.
"Stopa neformalne zaposlenosti u poljoprivredi je 56 odsto, ali kreatori Programa za suzbijanje sive
ekonomije, neformalnu zaposlenost u poljoprivredi, bez obzira na njenu raširenost, ne identifikuju kao
problem i nije predviđena ni jedna mera za njegovo rešavanje", rekla je Sarita Bradaš.
U 2016. godini broj stanovnika radnog uzrasta od 15 do 64 godine, što je najveći radni potencijal jedne
zemlje, prema njenim rečima, smanjen je za 76.000, što je prouzrokovano negativnom stopom priraštaja i
emigracijom, dok je stanovništvo starije od 65 godina, povećano za 34.000 ljudi.
"U odnosu na 2014. godinu broj stanovnika radnog uzrasta smanjen je za 146.500, pa je to demografsko
pražnjenje doprinelo povećanju stope zaposlenosti za dva procentna poena", rekla je Bradašova.
Dodala je da ako se nastavi trend pada stanovnika ovim tempom od 75.000 ljudi godišnje, 2020. godine uz
isti broj zaposlenih kao u 2016. godini stopa zaposlenosti stanovništva radnog uzrasta u Srbiji povećala bi se
za "fantastičnih 6,9 procentnih poena" i iznosila bi 62,1 odsto.
"Na prvi pogled pozitivan podatak o povećanju zaposlenosti u suštini upućuje na rastuću prekarizaciju rada
kao pokazatelja neadekvatne zaposlenosti", rekla je Sarita Bradaš.
Ona je istakla da prekarni rad nije raširen samo u neformalnom sektoru, već ga ima sve više i formalnom
sektoru, a glavna karakteristika mu je da je nesiguran, pa je stalan izvor stresa, što narušava fizičko i
psihičko zdravlje zaposlenih.
Nezaposleni se prema njenim rečima dominatno zapošljavaju u zanimanjima za koja se traži niži ili srednji
nivo kvalifikacija, na slabo plaćenim i nesigurnim poslovima u poljoprivredi, domaćinstvima i trgovini.
Nude se, kako je rekla Bradašova, poslovi koji zasigurno ne doprinose ekonomskom i socijalnom razvoju ni
društva ni pojedinca.
"Podaci o prosečnim zaradama koje objavljuje RZS su nepouzdani jer su dobijeni iz uzorka u kome su
najviše zastupljena velika preduzeća u kojima radi 45 odsto ukupno registrovanih zaposlenih, a čiji
zaposleni primaju 16 odsto veće zarade od proseka, dok u uzorak nisu ušli radnici u mikropreduzećima čije
su zarade 25 odsto manje od proseka", rekla je Bradaš.
Zvanične institucije u Srbiji koje raspolažu podacima koliko zaposlenih u Srbiji ne prima platu, koliko prima
manje od minimalne, te informacije, prema njenim rečima ne objavljuju.
"Procene RSZ su da 300.000 do 350.000 zaposlenih prima minimalnu platu, a prema podacima sindikata
50.000 radnika uopšte ne prima platu. Neredovne zarade prima dve trećine zaposlenih, četvrtina čeka od 30
do 90 dana, a sedam odsto duže od tri meseca", rekla je Bradaš.
Istakla je da su prosečna zarada u Srbiji, čak i ona koju računa RZS namerno na neprikladnom uzorku, kao i
minimalna, među najnižima u Evropi.
Prema podacima Eurostata, kako je rekla Bradaš, minimalna zarada u Srbiji 2015. godine bila je 235 evra, a
nižu su imali samo radnici u Albaniji, Rumuniji i Bugarskoj.
Istraživanje Centra za demokratiju "Statistika i dostajanstven rad" je rađeno od maja do juna 2017. godine
Reforma katastra
Potpredsednica Vlade i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović istakla je
danas da je novi zakon o upisima u katastar, koji je pripremilo njeno Ministarstvo, jednako važan kao i
uvođenje elektronskih dozvola.
Mihajlović je razgovarala sa izvršnom direktorkom
NALED Violetom Jovanović i direktorkom Tima
za regulatornu reformu NALED Jelenom Bojović o
nastavku reformi čiji je cilj unapređenje uslova
poslovanja u Srbiji i poboljšanje rejtinga zemlje na
Duing biznis listi Svetske banke, saopšteno je iz
kabineta Mihajlović.
“Ovaj zakon će skratiti upis imovine na svega
nekoliko dana, što je važno za poboljšanje rejtinga Srbije na Duing biznis listi. Ako želimo da Srbija
maksimalno popravi rejting, potrebno je ne samo da usvojimo zakon o upisima u katastar, već i da on bude u
potpunosti primenjen i da drugi propisi koji na njega utiču budu sa njim usklađeni”,
rekla je ona.
Mihajlović i predstavnice NALED saglasile su se da u primeni zakona o upisima u katastar treba koristiti
iskustvo sa uvođenjem e-dozvola, gde su uporedo sa donošenjem propisa sprovođene obuke zaposlenih koji
rade na primeni zakona.
Na sastanku je bilo reči i o saradnji Ministarstva i NALED na unapređenju sistema za izdavanje
građevinskih dozvola, predlozima da se bolje uredi sezonski rad u građevinarstvu, kao i o budućim
aktivnostima Koordinacionog tela za suzbijanje sive ekonomije, dodaje se u saopštnju.
Od Nove godine, ipak, stari pravilnik o PDV
Knjigovođe upozoravaju da nije izmenjen lanjski predlog podzakonskog akta o evidenciji poreza na dodatu
vrednost
PRAVILNIK o PDV evidencijama, čiju su izmenu
lane tražile knjigovođe, po svemu sudeći, biće
usvojen bez značajnih promena. Uprkos tome što je
primena pravilnika odložena sa januara 2017. na
januar 2018. godine, kako bi se, bar delimično,
uvažile primedbe struke, novi podzakonski akt neće
doneti ništa novo u odnosu na lanjski predlog.
Knjigovođe ističu da je predloženi pravilnik
preglomazan, kao i da znatno opterećuje privredu, a
naročito mala i mikro preduzeća.
- Popunjavanjem predviđenog obrasca knjigovodstvene agencije će biti preopterećene, te će morati
zapošljavati nove kadrove, a mogućnost grešaka će se drastično uvećati, što komitente direktno vodi u
privredni prekršaj sa veoma visokim kaznama - ukazuju knjigovođe, ističući da ovaj akt neće doprineti ni
borbi protiv sive ekonomije.
Knjigovođe smatraju da se Pravilnik i Obrazac ne mogu "popravljati" već da se moraju odraditi od početka,
u skladu sa EU, i to putem dijaloga sa radnom grupom Ministarstva finansija, ali i sa većim brojem ljudi iz
prakse koji knjiže dokumenta.
- Ministarstvo finansija nije napravilo nijedan ustupak, niti je imalo sluha za predložene promene, već nam
daje ono što je predloženo 2017. i odloženo za 2018, a uradili su minimalnu promenu - napominju
knjigovođe.
PRVO TESTIRANjE
KNjIGOVOĐE insistiraju da se novonapravljeni pravilnik i takozvani obrazac POPDV, pre zvanične
primene, testiraju u praksi minimum tri meseca. Time bi se postigla stabilnost i na vreme uočile eventualne
greške.
UČESTALI NAPADI NA MEDICINSKO OSOBLjE Psihijatrijski
pacijenti šalju sestre na bolovanje
U Klinici za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu u Beogradu učestali napadi; Nema ni portira, ni
obezbeđenja, a u noćnoj smeni uglavnom dežuraju žene
NA radno mesto u Klinici za neurologiju i
psihijatriju za decu i omladinu u Beogradu sve
veći broj medicinskih sestara dolazi sa strahom
da li će neko od pacijenata da nasrne na njih.
Samo u julu napadnute su tri sestre: Maja Tomić,
Danijela Petrović i Svetlana Gordić. Maju i
Svetlanu napao je isti pacijent, koji je pošle
jeseni povredio i sestru Jasminu Jovanović koja
je zbog povreda nekoliko meseci bila na
bolovanju.
Tek što je 17. jula počela da radi prva smena, u 7.40, maloletna devojčica, koja je, pošto su je doveli iz doma
za nezbrinutu decu, prenoćila u Klinici čekajući opservaciju, šutnula je sestru Danijelu u stomak dok je ova
pokušavala da odbrani koleginicu s psihijatrijskog odeljenja. Njene kolege svedoče da je Danijela, koja je,
inače, ranije imala dve operacije cista u stomaku, čitav sat sedela, nemoćna da ustane od bola. Konstantovali
su joj kontuziju abdomena s leve strane, primila je infuziju i lekove protiv bolova i mučnine. Sad je na
bolovanju i pitanje je da li će dobiti nadoknadu 100 odsto, jer je, tvrde zaposleni, administracija Klinike pri
predaji povredne liste bila neažurna.
- Ovakvi incidenti su sve češći - govore zaposleni u Klinici. - Pacijent koji je od prošle jeseni dosad napao i
povredio tri sestre, inače vrlo nepredvidiv i agresivan, nedavno je napunio 18 godina i više nije za našu
ustanovu, ali ga druge neće. Svi smo, naravno, svesni toga gde radimo, ali problem je što smo potpuno
nezaštićeni. Nemamo ni portira, ni obezbeđenje. Samo jedan tehničar je muškarac. U noćnoj smeni su
doskoro bile samo dve sestre i dežurni lekar. I kad je dežurni kolega muškarac, često se dešava da neće ni da
izađe iz ordinacije kad je neki od pacijenata uznemiren, samo kaže sestrama koji lek da mu daju. Nedavni
sastanak na temu bezbednosti održan u Klinici 10. jula završio se tako što je direktorka rekla da novca za
obezbeđenje - nema.
Iako zaposleni tvrde da poslednji incident u Klinici nije prijavljen ni policiji, što je, inače, obaveza,
direktorka Klinike prof. Aneta Lakić to demantuje:
- Neželjeni događaji, kao što su fizički napadi na medicinske sestre, nažalost, mogu se desiti u radu s
pacijentima koji imaju psihijatrijske poremećaje, i oni su deo profesionalnog rizika koji se, u okviru akutnih
pogoršanja stanja pacijenta, i pored redovne terapije, ne mogu uvek predvideti. Dva od tih napada dogodila
su se u prepodnevnoj smeni. U skladu s protokolom o postupanju u slučajevima neželjinih događaja,
obavestili smo PU Savski venac, kao i inspektora Ministarstva zdravlja nadležnog za našu ustanovu.
Da je incident prijavljen, potvrdili su nam juče i u Ministarstvu zdravlja.
Direktorka Lakić ne osporava da Klinika nema službu obezbeđenja, a čuvari, čak i kada bi ih bilo, prema
Zakonu o zaštiti lica s mentalnim smetnjama, nisu ovlašćeni da, u smislu pružanja pomoći medicinskom
osoblju, učestvuju u savladavanju telesnog otpora pacijenata s mentalnim smetnjama.
- Pomoć medicinskom osoblju, na njihov poziv, dužni su da pruže pripadnici MUP, i upravo ovo
nepoznavanje suštine posla službi obezbeđenja je uzrok nesporazuma, čak i među zdravstvenim osobljem -
navodi direktorka.
Grupa zaposlenih u ovoj klinici navodi da u njoj nema dovoljno srednjeg medicinskog kadra i da zbog toga
nekad "samo dve sestre" brinu o 50 pacijenata na dva odeljenja.
- Mi smo ustanova tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, otvorena 24 časa za decu i adolescente s
psihijatrijskim i neurološkim problemima iz cele Srbije - kaže direktorka Lakić.
- Služba psihijatrije ima 10 postelja, i tu se leče zajedno mala deca i adolescenti s veoma različitim
simptomima. U toku dela juna i jula, na tih 10 postelja je bilo 17 pacijenata. Jedan od razloga povećanog
broja pacijenata je to što se odeljenje adolescentne psihijatrije Klinike "Dr Laza Lazarević", gde je ranije
hospitalizovan određen broj izuzetno agresivnih pacijenata, renovira mesec i po. Zato su svi pacijenti
usmereni u našu ustanovu, koja nema ni prostor, ni ljudske resurse za zbrinjavanje svih pacijenata.
Prof. Lakić kaže da su zato pojačane noćne smene od 12. jula i da sad dežuraju po tri sestre i jedan lekar, ali
su tražili i pomoć od Ministarstva.
NE RADI ODELjENjE U "LAZI"
U MINISTARSTVU zdravlja za "Novosti" je juče potvrđeno da je broj pacijenata u Klinici za neurologiju i
psihijatriju za decu i omladinu povećan zbog renoviranja odeljenja adolescentne psihijatrije Klinike "Dr
Laza Lazarević". Zato dečja klinika u Subotićevoj ulici prima pacijente adolescente koje hitne službe
Gradskog zavoda za hitnu i medicinsku pomoć upute na dalje lečenje. Ministarstvo zdravlja je svim
zdravstvenim ustanovama u Beogradu preporučilo da maloletne pacijente sa određenim psihijatrijskim i
neurološkim dijagnozama usmeravaju u druge ustanove.
Bivšim radnicima TK "Raška" u Novom Pazaru počela isplata zaostalih zarada
Iz stečajne mase samo polovina duga
Banka okačila u izlogu imena, prezimena i matične brojeve radnika koji su isplaćeni
Bivšim radnicima novopazarskog Tekstilnog kombinata "Raška" i drugim poveriocima počela je isplata
dugovanja iz stečajne mase.
Na spisku onih kojima će biti isplaćena dugovanja nalazi
se najviše bivših radnika, oko 500, i oni će dobiti 54
odsto od priznatih potraživanja. Za izmirenje ovih
dugovanja prikupljeno je 445 miliona dinara od prodaje
imovine i iznajmljivanja objekata u toku stečajnog
postupka.
Izmirivanje dugovanja vrši se u nekoliko isplatnih
redova. U prvom se nalaze 32 radnika, koja su
zatečene prilikom otvaranja stečaja i Fond
solidarnosti. NJima treba da se isplati ukupno 7,2 miliona dinara. Za izmirivanje 534 poverioca u drugom
isplatnom redu namenjeno je 355,6 miliona dinara i njima će biti izmireno nešto manje od 54 odsto
dugovanja. U ovoj grupi većinu poverilaca čine bivši zaposleni, koji treba da dobiju od nekoliko desetina
hiljada do 700.000 dinara. Za isplatu osporenih potraživanja rezervisano je 82,5 miliona dinara. Poverioci iz
ove grupe čekaju da im se okončaju sudski postupci, jer su se žalili na odluku o nepriznavanju duga.
Ni ova isplata bivših tekstilaca ne može da prođe bez varničenja na relaciji Odbor poverilaca - stečajni
upravnik. Predsednik Odbora poverilaca TK "Raška" Šaban Prušević tvrdi da ove "isplate prate brojne
nepravilnosti".
- Stečajni upravnik novac nije uplatio direktno na žiro račune bivših radnika, već na prolazni račun
Vojvođanske banke, a to zakonom nije dozvoljeno. Zbog toga oni moraju da dolaze u novopazarsku Filijalu
ove banke i imaju dodatne troškove, jer mnogi od njih ne žive u ovom gradu. Osim toga, podaci koje je
stečajni upravnik dostavio banci o poveriocima često su pogrešni i zbog toga ima problema prilikom
podizanja novca. U ovom slučaju prekršene su i odredbe Zakona o zaštiti podataka ličnosti, jer je
Vojvođanska banka na svom izlogu okačila listu sa imenima, prezimenima i matičnim brojevima svih
radnika koji su dobili novac - naglašava Prušević.
Posle više pokušaja restruktuiranja ovog nekadašnjeg tekstilnog giganta, u oktobru 2013. godine proglašen
je stečaj.
I ŽENE NA VOJNOJ OBUCI? Evo šta sve donosi nova srpska
STRATEGIJA ODBRANE
Obuka prve pomoći i civilne zaštite ponovo bi od sledeće godine mogla da postane obavezna za sve građane
bez obzira na pol. Ministarstvo odbrane do kraja godine doneće strategiju odbrane na osnovu koje će se
konkretno znati da li će i na koji način, između ostalog, i žene morati da služe državi.
Ovakvu mogućnost, između redova, najavio je ministar odbrane Aleksandar Vulin na jučerašnjoj svečanosti
povodom obeležavanja Dana avijacije.
- Svaka armija ima svoju vojnu komponentu, ali isto tako i civilnu, i ima potrebu da se određene veštine i
specijalnosti prenesu na što veći broj građana. Tako je u svim zemljama na svetu, posebno u zemljama koje
ne mogu da se oslone ni na jedan pakt. Nemojte zaboraviti, mi smo neutralna zemlja, nemamo na koga da se
oslonimo, mi možemo da računamo samo na sebe i svoje stanovništvo - rekao je Vulin.
Ministar odbrane donekle je i najavio kako bi ta obuka prve pomoći i civilne zaštite mogla da izgleda.
Nećemo im davati kalašnjikov, ali možemo zavoje i veštine
- Naravno da niko ne misli da bi civilu trebalo dati kalašnjikov, ali i te kako mislimo da civilu damo prvi
zavoj, sposobnosti i veštinu da pomogne u elementarnim nepogodama. Potrebno je da to uradimo i
smatramo da to uradimo kroz prosvetni sistem, kroz naš sistem u celini. Uostalom, do kraja godine se donosi
strategija odbrane gde će u skladu sa pretnjama i opasnostima koje prepoznaje naša armija biti predloženi
odgovarajući odgovori - izjavio je Vulin.
U Ministarstvu odbrane tvrde da je još rano govoriti konkretno o tome kako će se i muškarci i žene
obučavati u oblastima prve pomoći i civilne zaštite.
Prva pomoć i civilna zaštita vraćaju se u škole?
Jedna od ideja je da ovakva obuka uđe u nastavni plan i program pa bi tako srednjoškolci imali časove iz
prve pomoći i civilne zaštite.
Takođe, razmišlja se i da se višednevna obuka organizuje i za starije kako bi što više građana bez obzira na
pol znalo kako da, recimo, zaustavi krvarenje ili ugasi prvi požar.
Profesor na Fakultetu bezbednosti Zoran Dragišić smatra da bi u Srbiju trebalo da se vrati sistem
opštenarodne odbrane i društvene samozaštite kakav je postao u bivšoj Jugoslaviji samo prilagođen
savremenim potrebama.
Motiv za dobrovoljnu vojsku
- Raspadom tog sistema počeo je i raspad bivše države. Mi bez obuke prve pomoći i civilne zaštite ne
možemo biti efikasna država u vanrednim situacijama. Sve najrazvijenije zemlje sveta imaju taj bezbednosni
sistem razvijen poput Izraela ili Švajcarske koja je, takođe, kao i mi vojno neutralna. Izrael u školama čak
ima dva predmeta iz oblasti bezbednosne kulture - ističe Dragišić.
Kako kaže, jedno od rešenja bi moglo da bude da u srednjim školama bude obavezan predmet bezbednosna
kultura.
- To je jednostavno pitanje obrazovanja kako drugome i sebi da pomogneš u nevolji i kako da se ponašaš u
vanrednim situacijama. Takav predmet bi, takoše, i motivisao mnoge da služe dobrovoljno vojsku -
objašnjava Dragišić.
Vojna obuka i za civile
Osim obuke iz oblasti civilne zaštite i prve pomoći, ministar Vulin je nedavno najavio da bi novom
stragegijom odbrane i vojna obuka mogla da bude obavezna za civile. To bi onda moglo da znači da bi svi
građani morali da nauče da rukuju oružjem.
- Mi moramo da nađemo načine da ponovo u proces obuke uvedemo i one koji nisu pripadnici vojske.
Nijedna vojska na svetu nije dovoljno brojna, i nijedna vojska na svetu nije dovoljno spremna za izazove
koji su pred nama ukoliko nema podršku čitavog stanovništva i svih građana - naglasio je Vulin nedavno.
Prema njegovim rečima, da bi to bilo moguće, mora da se razmišlja o načinima i mehanizmima kako da se
vrati obučenost, da se vrate određene kursevi i tehnike po kojima bi se najšire stanovništvo ponovo
obučavalo svim onim veštinama i "znanjima koja su potrebna da bi se branila zemlja".
Podsećanja radi, nedavno su mnogi rezervisti bili iznenađeni kada im je na kućnu adresu stigao poziv da se
jave na višednevnu vojnu obuku.
Ostaje da se vidi da li će novom strategijom odbrane biti predviđeno da ta obuka postane obavezna i za one
koji nisu služili vojsku, pa čak i za žene. Za sada u Ministarstvu odbrane ne mogu konkretno da odgovore na
ovo pitanje.
Obuka rezervista, kako je sada:
Pozivi stižu svim muškarcima mlađim od 60 i ženama mlađim od 50 godina koji su služili vojsku
pod oružjem
Pozivi se šalju 30 dana unapred, na kućnu adresu, na vrata
Izostanak može da se opravda osam dana po prijemu poziva
Obuka traje od jedan, tri ili 15 dana
Svim zaposlenima biće nadoknađena cela zarada tokom vežbe, a nezaposlenima 70 odsto od
prosečne plate
Za neodazivanje sledi novčana kazna od 10.000 do 50.000 dinara ili dva meseca zatvora
Opravdani razlozi za izostanak sa vojne obuke:
Bolest
Briga o porodici koja zavisi od vas ili vaše zarade
Briga o trećem licu
Sportske obaveze i pripreme za velika takmičenja
Naučne obaveze
Obavljanje nekog posla važnog za državu