EVROPSKI PROGRAM RADA

Evropski program rada 2020-2025 Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Evropi 2

EVROPSKI PROGRAM RADA 2020–2025

ZAJEDNIČKIM DJELOVANJEM DO BOLJEG ZDRAVLJA U EVROPI

SažetakEvropski program rada 2020-2025 - „Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Evropi” utvrđuje prioritete za narednih pet godina polazeći od legitimnih očekivanja građana regiona od institucija nadležnih za zdravstvo. Ljudi žele da im institucije garantuju pravo na univerzalan pristup zdravstvenoj zaštiti, bez straha da će zapasti u finansijske poteškoće; žele da imaju efektivnu zaštitu od vanrednih zdravstvenih situacija, te da mogu napredovati u zdravoj zajednici, gdje mjere zaštite javnog zdravlja i odgovarajuće javne politike obezbjeđuju bolji život u ekonomiji blago-stanja. Ljudi sve više - i s pravom - traže odgovornost institucija u pogledu ispunjavanja tih očekivanja. Evropski program rada daje viziju načina na koji Regionalni ured WHO-a za Evropu može podržati institucije nadležne za zdravstvo u državama članicama u rješavanju ovog izazova, u svakoj zemlji posebno i kolektivno u regionu.

© World Health Organization 2021Određena prava su zadržana. Ovaj materijal dostupan je po osnovu licence Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 3.0 IGO (CC BY-NC-SA 3.0 IGO; https://creativecommons.org/licenses/by-nc- sa/3.0/igo). Prema uvjetima ove licence, ovaj materijal možete kopirati, redistribuirati i prilagođavati u nekomercijalne svrhe pod uvjetom da se dokument pravilno citira, kako je navedeno ispod. Kod upotrebe ovog materijala, nije dozvoljeno navesti da WHO podržava bilo koju organizaciju, proizvod ili usluge. Upotreba logotipa WHO nije dozvoljena. U slučaju prilagođavanja materijala, potrebno je pribaviti dozvolu po osnovu iste ili ekvivalen-tne licence Creative Commons. U slučaju prevođenja ovog materijala, uz citat se obavezno dodaje sljedeće: „Ovaj prijevod nije uradila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). WHO ne odgovara za sadržaj i tačnost ovog prijevoda. Obavezujućim i vjerodostojnim izdanjem smatra se izvorno izdanje na engleskom jeziku: The European Programme of Work, 2020–2025: United Action for Better Health in Europe. Copenhagen: WHO Regional Office for Europe; 2021”.Svako posredovanje u sporovima koji nastanu po osnovu dozvole rješavaju se u skladu sa pravilima posredovanja Svjetske organizacije za inte-lektualnu svojinu. (http:http://www.wipo.int/amc/en/mediation/rules/) Citirati na sljedeći način: Evropski program rada 2020-2025. Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Evropi. Kopenhagen: Regionalni ured WHO za Evropu; 2021. Licenca: CC BY-NC-SA 3.0 IGO. Kataloški podaci (CIP). Kataloški podaci dostupni su na adresi: http://apps.who.int/iris. Prodaja, prava i davanje dozvole. Za kupovinu publikacija WHO, vidjeti: http://apps.who.int/bookorders. Zahtjeve za komercijalnu upotrebu i upite o pravima i dozvolama vidjeti na adresi: http://www.who.int/about/licensing. Materijal trećih strana. Ukoliko želite da ponovo iskoristite dio materijala čiji je autor treća strana, kao što su tabele, podaci ili slike, na vama je da utvrdite da li je za njihovo korištenje potrebna dozvola i da li je dozvolu potrebno pribaviti od vlasnika autorskih prava. Rizik tužbe usljed povrede bilo koje komponente ovog materijala koja pripada trećoj strani isključivo je na korisniku. Opće odricanje odgovornosti. Odrednice korištene u ovoj publikaciji i prikaz materijala ne izražavaju stav Svjetske zdravstvene organizacije u pogledu pravnog statusa bilo koje zemlje, teritorije, grada, područja ili njihovih vlasti, niti u pogledu utvrđivanja granica ili linija razgraničenja. Tačkaste linije na mapama predstavljaju približne granične linije oko kojih možda još uvijek nije postignut dogovor. Spominjanje određenih preduzeća ili proizvoda određenih proizvođača ne znači da ih Svjetska zdravstvena organizacija odobrava ili preporučuje u odnosu na druga preduzeća ili proizvode slične prirode, ovdje nespomenute. Izuzev u slučaju greške ili propusta, komercijalni nazivi proizvoda pisani su velikim početnim slovom. Svjetska zdravstvena organizacija poduzela je sve razumne mjere predostrožnosti i provjerila informacije sadržane u ovoj publikaciji. Međutim, objavljeni materijal distribuira se bez garancija bilo kakve vrste, eksplicitnih ili implicitnih. Tumačenje i upotreba materijala su odgovornosti čitaoca. Svjetska zdravstvena organizacija ni u kojem slučaju nije odgovorna za štetu koja eventualno nastane iz njegove upotrebe. Naslovna fotografija: © WHODizajn: Pointer Creative SRL

Evropski program rada 2020–2025

Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Evropi

SadržajZašto Evropski program rada? Zajednički globalni prioriteti, regionalni akcenat ..........................5

Politički mandat za Evropski plan rada......................................................................................... 9

Šta će biti u fokusu WHO/Evropa? Tri osnovna prioriteta Evropskog programa rada ..................13Ključni prioritet 1. Kretanje ka univerzalnoj pokrivenosti zdravstvenim uslugama ................................... 18

Vodeća inicijativa 1. Koalicija za mentalno zdravlje ..................................................................................................24Vodeća inicijativa 2. Osnaživanje putem digitalne medicine ....................................................................................26

Ključni prioritet 2. Zaštita od vanrednih zdravstvenih situacija .................................................................. 28Ključni prioritet 3. Promoviranje zdravlja i blagostanja ............................................................................... 31

Vodeća inicijativa 3. Evropski program imunizacije 2030 .........................................................................................35Vodeća inicijativa 4. Zdravije ponašanje: uključivanje bihejvioralnih i kulturoloških saznanja ..............................37

Kako će WHO/Evropa maksimalno povećati utjecaj u zemljama? ..............................................39Združivanje napora regionalnih i globalnih partnera ................................................................................... 40Poboljšanje fokusa zemlje: direktna podrška rukovodstvu zdravstvenog sektora u državama članicama .................................................................................................................................. 42Usklađivanje zajedničkih osnovnih prioriteta: cjelishodan evropski region WHO ..................................... 44

Mobilizacija resursa .................................................................................................................. 45

Kako ćemo mjeriti napredak u regionu? ..................................................................................47

Proces konsultacija, angažiranja i odlučivanja ........................................................................51

Evropski program rada 2020-2025 Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Evropi4

SkraćeniceCOVID 19 bolest koju izaziva koronavirus

IHR Međunarodni zdravstveni pravilnik (2005)

UNSDCFs Okviri održive razvojne saradnje Ujedinjenih naroda

WHE Program WHO-a za vanredne zdravstvene situacije

Evropski program rada 2020-2025 Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Evropi


© W

HO

Zašto Evropski program rada?

Zajednički globalni prioriteti, regionalni akcenat


Države članice WHO globalno, a i u Evropskom regi-onu, opredijeljene su za ostvarivanje tri međusobno povezana strateška prioriteta koji čine stubove Trinae-stog općeg programa rada WHO, 2019-2023 (GPW 13), a to su:

• kretanje ka univerzalnoj pokrivenosti zdravstvenim uslugama,

• bolja zaštita od vanrednih zdravstvenih situacija,

• obezbjeđivanje zdravog života i promoviranje blagostanja u svakoj životnoj dobi.

Ova tri prioriteta usidrena su u programu Ciljevi odr-živog razvoja 2030. i povezana sa tri ambiciozna kvan-tificirana cilja doprinosa zdravstvenog sektora ostva-renju ciljeva održivog razvoja: ciljevima „tri milijarde” (insert 1).

KRIZNE I VANREDNE SITUACIJE

ZDRAVLJE I BLAGOSTAN

JE

Milijarda više ima pristup zaštiti

Milijarda više

ima bolju zaštitu

Milijarda više uživa

u boljem zdravlju

UNIV

ERZA

LNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

INSERT 1. CILJEVI „TRI MILIJARDE”

Trinaesti opći program rada povezan je sa ciljevi-ma „tri milijarde”, koji zauzimaju centralno mjesto doprinosa zdravstvenog sektora u ostvarenju cilje-va održivog razvoja za svijet:

• univerzalna pokrivenost zdravstvenim uslu-gama obezbijeđena je za još milijardu ljudi;

• bolja zaštita od vanrednih zdravstvenih situ-acija obezbijeđena je za još milijardu ljudi;

• još milijardu ljudi uživa u boljem zdravlju i blagostanju.

Evropski program rada oblikuje doprinos Evrop-skog regiona Trinaestom općem programu rada i ovim globalnim ciljevima. Povelja iz Talina: Zdrav-stveni sistemi za zdravlje i obilje, Deklaracija iz Astane (o primarnoj zdravstvenoj zaštiti), Deklara-cija iz Ostrave sa Šeste ministarske konferencije o okolišu i zdravlju i Deklaracija iz Šangaja o pro-mociji zdravlja u Programu održivog razvoja 2030.

predstavljaju čvrst temelj za preusmjeravanje fo-kusa rada regiona na ova dva osnovna pitanja, pri čemu pandemija COVID-19 naporima na postiza-nju ovih ciljeva daje trenutak urgentnosti.


Nakon izbora novog regionalnog direktora WHO-a za Evropu u septembru 2019. godine i njegovog imenova-nja na 146. sjednici Izvršnog odbora u februaru 2020. godine, države članice Evropskog regiona WHO-a pri-družile su se Regionalnom uredu WHO-a za Evropu u preusmjeravanju fokusa rada na ove osnovne pri-oritete. To je praćeno snažnim pozivom na udruženo djelovanje do boljeg zdravlja u cijelom regionu kroz Evropski program rada 2020-2025.

Nekoliko dana kasnije, pandemija COVID-19 pogodila je Evropski region neočekivanom žestinom. Pande-mija je ostavila, i dalje ostavlja, veliki trag na ljudima

1 WHO/EvropučineRegionalniuredu Kopenhagenu,Danska,32predstavništvau zemljama,naterenui zavezu,tricentrazasubregionalneprogrameWHO-azavanrednezdravstvenesituacije(WHE),petpodručnihureda(GDO)i jednopartnerstvočijijedomaćinWHO.UredWHO-azajačanjezdravstvenihsistemau Barseloni,Španija,nemaististatuskaoGDOs obziromnanepostojanjeusaglašenogpravnogokvirazaprisustvoWHOu Španiji.Međutim,Španijai WHOponovosuseobavezaledaćeiznaćirješenjezaovodugogodišnjepitanje,tesuu tokupregovori,uzučešćeKabinetageneralnogdirektora.

i zajednicama, zdravstvenim radnicima, sistemima zdravstvene i socijalne zaštite, ekonomijama i druš-tvu u cjelini. Mnogi se bore da iznesu ovaj stres bez posljedica. Ekonomske posljedice pandemije dodatno će utjecati na zdravlje i blagostanje u cijelom regionu. Kriza COVID-19 ima ogromne implikacije po sisteme zdravstvene i socijalne zaštite, ulogu WHO/Evropa1 kao institucije i Evropski plan rada. Pokrenula je ono što će postati duboka transformacija sistema zdrav-stvene i socijalne zaštite u regionu, uz perspektivu digitalne i inovativne budućnosti sa fokusom na isho-dima i čovjekom u središtu pažnje.



Politički mandat za Evropski plan rada

© W

HO


Evropski plan rada odražava odlučnost WHO/Evropa da niko-ga ne izostavi i jača liderstvo institucija nadležnih za zdravstvo u regionu.

Ne izostaviti nikoga. Postojanje nejednakosti u zdravlju govori da je još uvijek potrebno mnogo toga uraditi da bi se postiglo pravično društvo. Nejednakost je stalan izazov u Evropskom regionu - i sa stanovišta zdravlja i sa stanovišta politike. Epide-miologija zaraznih bolesti u regionu naglašava značaj rada na društveno-ekonomskoj nejednakosti, kao i neravnomjernom teretu nezaraznih bolesti. Naprimjer, u nekim zemljama, rizik od preranog smrtnog ishoda četiri vodeće nezarazne bolesti manji je od 10%, dok u drugim iznosi čak 31%. Takve razlike i dalje postoje: konvergencija između zemalja u regionu i da-lje je razočaravajuće spora, a dovodi se u vezu sa velikim ra-zlikama u ulaganju u zdravstvo. To je praćeno zaustavljanjem napretka u pravičnosti u zdravlju u mnogim državama člani-cama, pa čak i nazadovanjem. U ovom kontekstu, COVID-19 najteže je pogodio siromašne i najugroženije, pogoršavajući već postojeću nejednakost. Pogoršao je posljedice socijalnog dezinvestiranja i pokazao šta društva još treba da urade da bi se zdravstvena i socijalna zaštita uklopila u ekonomiju blago-stanja. Nažalost, sporu dinamiku regionalne konvergencije dodatno usporavaju rodne i socijalne razlike u zdravstvenim ishodima u zemljama, nedovoljna pažnja posvećena velikim grupama ugroženih ljudi i izazovi u vezi sa prilivom migranata i migracijama unutar zemalja. Stoga, Evropski plan rada sna-žan akcenat stavlja na to da niko ne bude izostavljen.



© W

HO

/ Sergey Volkov


Liderstvo i autoritet. U Evropskom programu rada ta-kođer se naglašava potreba da se učvrste sposobnosti rukovođenja u institucijama nadležnim za zdravstvo. Kri-za COVID-19 povećala je ugled zdravstvenih radnika u očima šire javnosti u većini država članica. Među-tim, u nekoliko zemalja, postojeće nezadovoljstvo do-datno su produbile poteškoće sa kojima su se zdrav-stvene institucije suočile u saniranju krize COVID-19. U cijelom Evropskom regionu, ljudi sve češće traže da vlada obezbijedi osnovno pravo na bolje zdravlje i blagostanje, univerzalan pristup zaštiti, život u sigur-noj, podsticajnoj i zdravoj zajednici i zaštitu zdravlja. Zdravstvene institucije sve više se bave nesaglasjem ovih legitimnih očekivanja i konkretnog iskustva koje pokazuje pogoršanje sredine i zdravstvenih usluga, koje su ograničene nestašicama, dezinvestiranjem,

komercijalizacijom, pa čak i potpuno obustavljene. Podstaknuta infodemijom koja prati krizu COVID-19, ova nepovezanost između očekivanja i iskustava na-griza povjerenje u upravljanje zdravstvenim sektorom. Evropski plan rada poseban akcenat stavlja na po-moćne kapacitete za efektivno rukovođenje u zdrav-stvu i rad sa drugim sektorima politike, tako da insti-tucije nadležne za zdravstvo mogu ispuniti legitimna očekivanja stanovništva koje opslužuju.

Potreba da se fokus stavi na oporavak, otpornost i po-uzdanost zdravstvenih sistema i usluga zaštite javnog zdravlja u jeku pandemije COVID-19 samo učvršćuje odlučnost da niko ne bude izostavljen, te da se osnaži sposobnost rukovođenja u institucijama nadležnim za zdravstvo.



Šta će biti u fokusu WHO/Evropa?

Tri osnovna prioriteta Evropskog programa rada

© W

HO

/ Sergey Volkov


Osnovni prioriteti iz Evropskog programa rada izvedeni su iz legitimnih očekivanja građana. Ljudi očekuju da im vlada obezbijedi pravo na univerzalni pristup kva-litetnoj zaštiti bez zapadanja u finansijske poteškoće, da ih zaštiti od vanrednih zdravstvenih situacija i obez-bijedi bolje zdravlje i blagostanje u svakom životnom dobu. To predstavlja okvir politike za specifične oblasti koje čine tehnički portfelj WHO/Evropa (insert 2). Cen-tralni cilj Evropskog programa rada je dati prednost linijama rada i inicijativama koje direktno doprinose trima osnovnim prioritetima i zajedno čine program oporavka i reforme nakon COVID-19. Portfelj dopu-njavaju četiri vodeće inicijative: služe kao akceleratori promjene, mobiliziraju snage oko ključnih pitanja koja su istaknuta u programima država članica, a na koja istaknuta politička opredijeljenost na visokom nivou može utjecati na transformativan način.

Pandemija COVID-19 i prateći ekonomski pad stavljaju sisteme zdravstvene i socijalne zaštite pod veliki stres. Čak i uz otkrića u pogledu terapije, testiranja i vakcina, prelazak u stabilno stanje transmisije niskog intenzi-teta ostavit će teške posljedice. Sistemi zdravstvene i socijalne zaštite bore se sa iscrpljenim osobljem, ispražnjenim budžetima i velikim brojem ljudi koji če-kaju na liječenje. Stvarna težina ovih posljedica, narav-no, još nije poznata, ali je COVID-19 naglasio ranjivost i nedovoljno finansiranje zdravstvenih i socijalnih služ-bi i njihovih radnika.

Pozitivna strana je opća saglasnost da su zdravstvena zaštita, socijalna zaštita i zaštita javnog zdravlja u sre-dištu ekonomije blagostanja - pod uvjetom da oporavak i reforma daju održive odgovore na aktuelne i buduće izazove, uz veća ulaganja u izgradnju otpornih i po-uzdanih sistema. Bit će potrebno dovesti u ravnotežu

obezbjeđivanje univerzalnog pristupa zaštiti i javnom zdravstvu, brzo i adekvatno reagiranje na vanredne situacije i obezbjeđivanje zdravog života i blagostanja u svakom životnom dobu. Umjesto kratkoročnih brzih rješenja, to iziskuje upravljačku dalekovidnost, uz hra-brost, kreativnost i sposobnost da se uči.

Zdravlju i zdravstvenim sistemima dat je do sada ne-viđen značaj u razgovorima na regionalnom, nacional-nom i nižim nivoima. Tokom ove krize, Regionalni ured WHO-a za Evropu zauzeo je istaknuto lidersko mje-sto. WHO/Evropa dokazala je da je u stanju da djeluje kao jedinstvena WHO i jedinstveni Ujedinjeni narodi, da objedinjuje i mobilizira države članice i instituci-je u raznolikom regionu, da uspostavlja, po potrebi, subregionalne mehanizme i uključi sve manje zemlje, da angažira, po potrebi, osoblje i stručnjake, da pravo-vremeno izdaje normativne smjernice, da koordinira i ubrza nabavku lične zaštitne opreme, te da ima od-lučnu i objektivnu komunikaciju. Kako se region bude kretao ka periodu oporavka i reforme, WHO/Evropa iskoristit će navedeno kao osnov za pomoć zemljama i diskusiji na presjeku zdravstvene i društveno-eko-nomske sfere.

Da bi u središtu javne politike bili ljudi, bit će potreb-no da napori na oporavku budu konkretno realizira-ni na nivou zemlje. To zahtijeva pragmatične, ciljane i kontekstu prilagođene napore kako bi tehnički por-tfelj WHO/Evropa mogao iskoristiti sinergiju između tehničkih programa i fokus staviti na osnovne priori-tete Evropskog programa rada (insert 2). Ovaj portfelj predstavlja fundamentalan osnov za rad na širokom dijapazonu nezaraznih bolesti, zaraznih bolesti, te društvenih i ekonomskih determinanti zdravlja koje oblikuju zdravstvene ishode i nejednakost u zdravlju



tokom životnog vijeka. To je osnov za podršku koja se pruža zemljama u ostvarivanju tri ključna prioriteta.

WHO/Evropa će u sveobuhvatan fokus staviti podršku naporima zemalja. Uz direktnu podršku na nivou poje-dinačnih zemalja, usmjereniji fokus također se stavlja na jačanje regionalnih i subregionalnih veza. WHO/Evropa sada lakše može okupiti regionalne, subregio-nalne, međuvladine i nedržavne agencije i aktere. Ovu novu prominentnu poziciju iskoristit će da obezbijedi da međunarodni regulatorni i politički aranžmani, na-ročito oni čiji je cilj oporavak nakon COVID-19, podr-že napredak na ključnim prioritetima. WHO/Evropa

nastojat će da obezbijedi sinergiju i ekonomiju obima u svom radu na regionalnom i subregionalnom nivou kao podršku naporima domaćih institucija nadležnih za zdravstvo da stanu na čelo oporavka i reforme. In-tenzivna saradnja domaćih institucija nadležnih za zdravstvo, značajnijih aktera u zdravstvenom i soci-jalnom sektoru, te aktera iz drugih sektora, kao što su zaštita okoliša, urbanističko planiranje, saobraćaj, obrazovanje i poljoprivreda, neophodna je za postiza-nje neophodne ravnoteže između tri ključna prioriteta, a koja je prilagođena specifičnim okolnostima i potre-bama svake države članice ponaosob.

© W

HO

© Jerome Flayosc


INSERT 2. PROŠIRENJE SADAŠNJEG PORTFELJA AKTIVNOSTI WHO/EVROPA

Tehnički portfelj WHO/Evropa realizira se kroz tri odjela, a fokus svakog od njih je na podršci zemlja-ma da ostvare napredak u pogledu tri ključna prio-riteta: univerzalna pokrivenost zdravstvenim uslu-gama, sigurnost u zdravlju i blagostanju, uz rodna pitanja i ljudska prava kao pristupe koji se provlače kroz ova tri prioriteta. Podršku pružaju Ured regio-nalnog direktora i Odjel za poslovne operacije.

Odjel za zdravstvene politike i sisteme (CPS) poma-že zemljama u regionu u pogledu koncepta i provo-đenja odgovarajućih zdravstvenih politika i sistema za jačanje univerzalne pokrivenosti zdravstve-nim uslugama. Radi na jačanju izrade i primjene zdravstvenih politika na osnovu podataka i dokaza, u skladu sa kontekstom, na nacionalnom, regio-nalnom i lokalnom nivou, uzimajući u obzir inklu-zivan pristup tokom cjelokupnog životnog vijeka. Odjel se zalaže za jačanje liderstva u zaštiti javnog zdravlja, sa fokusom na provođenju politika koje su usmjerene na čovjeka, promoviraju zdravlje, spre-čavaju bolesti i bave se socijalnim i ekonomskim determinantama zdravlja. Cilj Odjela je unapređe-nje liderstva u pogledu pravičnosti, ljudskih pra-va i rodne ravnopravnosti u zdravlju. Fokus je na izgradnji kapaciteta za inovacije u sistemu zdrav-stvene zaštite da bi se omogućilo održivo pružanje kvalitetnih usluga na nivou primarne zdravstvene zaštite i u zajednici, a koje su efektivno povezane sa bolnicama, uslugama zaštite mentalnog i jav-nog zdravlja i uslugama socijalne zaštite. U tom cilju, ovaj odjel podržava napore zemalja da omo-

guće pristup „ne izostaviti nikoga“ da bi se una-prijedila finansijska zaštita, osnažili zdravstveni radnici, povećao pristup pristupačnim lijekovima i tehnologijama, te promoviralo korištenje i uvođe-nje digitalne tehnologije.

Odjel za zdravstvene programe (CHP) pomaže ze-mljama u nastojanjima da smanje teret nezaraznih i zaraznih bolesti i rade na socijalnim i ekonom-skim determinantama zdravlja. Fokus je na mjera-ma promocije zdravlja, prevenciji nasilja i povreda, integriranoj prevenciji i kontroli nezaraznih bolesti, uključujući rak, kardiovaskularne bolesti, hronična respiratorna oboljenja i dijabetes, te rizicima koje nose konzumacija duhana, fizička neaktivnost, ne-zdrave ishrane i štetna konzumacija alkohola, na kontroli zaraznih bolesti kao što su tuberkuloza, HIV/AIDS, hepatitis i vektorske i rijetke tropske bo-lesti, na iskorjenjivanju i eliminaciji bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom, i zalaganju za veću primjenu vakcina, suzbijanju i kontroli antimikrob-ne rezistencije, te saniranju postojećih i novih sre-dinskih zdravstvenih rizika. Odlučnost da se obez-bijedi univerzalan pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama sa čovjekom u središtu pažnje kroz kon-tinuum zaštite praćena je konkretnim koracima ka izgradnji baze dokaza za koncipiranje politika i in-tervencije, uz socijalne, kulturološke i bihejvioralne pristupe, sa ciljem da podstaknu uvođenje inovaci-ja na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou.



INSERT 2. PROŠIRENJE SADAŠNJEG PORTFELJA AKTIVNOSTI WHO/EVROPA

Odjel za podršku i vanredne situacije (CSE) podr-žava koordinaciju više sektora vlasti i partnera - uk-ljučujući bilateralne i multilateralne odnose, fon-dove i fondacije, organizacije građanskog društva i privatni sektor - sa ciljem ostvarenja zdravstvenih ciljeva i nacionalnih zdravstvenih politika i strate-gija. To obuhvata pomoć državama članicama da upravljaju i odgovore na zdravstvene potrebe izbje-glica i migranata, sa fokusom na pristupu zdrav-stvenim uslugama i pripravnosti za priliv izbjeglica i migranata. Odjel vodi Program WHO-a za vanred-ne zdravstvene situacije (WHE), koji pruža tehničke savjete i operativnu podršku na prevenciji, pripre-mi, otkrivanju, brzom reagiranju i oporavku od epi-demija i vanrednih stanja. Ovaj program zemljama pomaže da ograniče i ublaže rizik od bolesti koje predstavljaju veliku prijetnju i infektivnih hazarda, otkriju i ocijene prijetnje u obliku vanredne zdrav-stvene situacije i daju podatke za donošenje odluka o zaštiti javnog zdravlja, te brzo i efektivno odgo-vore na vanredne situacije u okviru koordiniranog sistema za upravljanje vanrednim situacijama. Obezbjeđuje efektivno upravljanje, održivo finan-siranje, adekvatno kadrovsko popunjavanje i ope-rativnu spremnost WHO-a u radu na vanrednim situacijama sa ciljem ispunjenja zacrtane misije. Njegova zvjezdasta struktura obezbjeđuje aktivno-sti koje su specifične za datu zemlju i zajedničke aktivnosti u prioritetnim zemljama.

Odjel za poslovne operacije (BOS) obezbjeđuje produktivnost i transparentnost tehničkih progra-ma i provođenje Evropskog programa rada. BOS nadzire budžetsku i finansijsku odgovornost kroz pristup zasnovan na riziku radi podrške upravljanju povjerenim sredstvima, a uz dosljedno poštovanje principa „vrijednosti za uložen novac”. BOS reali-zira projekte na unapređenju produktivnosti WHO/Evropa i obezbjeđuje finansijsku održivost struktu-ra regiona, razvija kulturu orijentiranu na klijenta u službama podrške, jača kapacitete predstavniš-tva u zemljama i vodi strateške inicijative sa ciljem unapređenja motiviranosti i produktivnosti osoblja. Ima za cilj jačanje kapaciteta WHO/Evropa za ener-gično reagiranje na eksterne i interne promjene.

Kabinet regionalnog direktora (RDO) nosi opću odgovornost za planiranje, izvršenje i ocjenu pro-grama WHO-a na nivou regiona i zemalja, te bolje usklađivanje i zajednički rad na sva tri nivoa orga-nizacije. Čuvar je Povelje o vrijednostima WHO-a. Obuhvata funkcije podrške u smislu mobilizacije resursa i savezništava, eksternih odnosa i komu-nikacije, te podrške upravnim tijelima Evropskog regiona, uz razvoj organizacije, razvoj osoblja i učenje, i transformaciju. Isto tako, ima konkretnu funkciju predstavljanja WHO-a pred institucijama Evropske unije.


Ključni prioritet 1. Kretanje ka univerzalnoj pokrivenosti zdravstvenim uslugama

U cijelom regionu, ljudi očekuju da vlada obezbijedi pravo na univerzalnu pokrivenost zdravstvenim uslu-gama: da imaju univerzalan pristup kvalitetnoj zaštiti bez straha da će zapasti u finansijske poteškoće. Oče-kuju da sistem zdravstvene zaštite odgovori na širok dijapazon zdravstvenih prijetnji i problema, kolektivnih i individualnih, akutnih i hroničnih, zaraznih i nezara-znih. WHO/Evropa podržat će napore država članica na izgradnji pouzdanih i otpornih sistema na osnovu dokaza kao osnove oporavka nakon COVID-19. Rad WHO/Evropa na univerzalnom pristupu zdravstvenoj zaštiti fokusiran je na pet oblasti:

1. Podrška naporima država članica da u središte usluga stave ljude

(a) Premostiti razlike između sistema zdravstvene i socijalne zaštite, uz institucionalizaciju dijaloga

u sferi politika i mehanizme koordinacije, čime bi se obezbijedila usmjerenost na ljude u kontinuu-mu zaštite od zaraznih bolesti, nezaraznih bolesti i mentalnih stanja, te tokom cjelokupnog životnog vijeka.

(b) Premostiti razlike između usluga primarne zdrav-stvene zaštite i usluga zaštite javnog zdravlja, po-sebno putem integriranja osnovnih funkcija zaštite javnog zdravlja i stavljanjem fokusa na praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba stanovništva na nivou zajednice.

(c) Premostiti razlike između usluga primarne zdrav-stvene zaštite, specijalističkih ambulantnih i bol-ničkih usluga (javnih i privatnih), gdje se primarna zdravstvena zaštita stavlja u centar pružanja uslu-ga usmjerenog na ljude.

© W

HO

/ Blink Media - M

artyn Aim



(d) Usmjeriti kontinuum zaštite, od kliničke prevencije preko ranog otkrivanja i skrininga, liječenja, reha-bilitacije i palijativne njege, sa ciljem da se zadovo-lje potrebe ljudi sa nezaraznim i zaraznim bolesti-ma (insert 3).

(e) Izraditi koherentne strategije i ciljeve politika za pružanje finansijski pristupačnih, dostupnih, pri-hvatljivih i kvalitetnih usluga zaštite seksualnog

2 UskladusaProgramomdjelovanjaMeđunarodnekonferencijeo stanovništvui razvojui PlatformedjelovanjaizPekinga,tedokumentimasakonferencijao procjeni.

i reproduktivnog zdravlja. Ukidanje razlika u pra-vičnosti i podrška seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima2 najugroženijih i marginalizi-ranih jeste lakmus test napretka ka univerzalnoj pokrivenosti zdravstvenim uslugama: to iziskuje funkcionalan sistem zdravstvene zaštite i poka-zuje da li su sanirane prepreke u domenu politika i legislative, te da li se poštuju i promoviraju rodna ravnopravnost, pravičnost i ljudska prava.

INSERT 3. USMJERAVANJE KONTINUUMA ZAŠTITE SA LJUDIMA U SREDIŠTU USLUGA

WHO/Evropa će nastojati da usmjeri kontinuum zaštite, od kliničke prevencije preko ranog otkriva-nja i skrininga, liječenja, rehabilitacije i palijativne njege. Podržat će razvoj održivih usluga kojima se zadovoljavaju potrebe ljudi sa zaraznim i nezara-znim bolestima za zdravstvenom zaštitom, a na osnovu sljedećih mjera.

• Unapređenje strateškog liderstva u pro-moviranju i praćenju regionalnih, subregi-onalnih i nacionalnih mjera sa ciljem sani-ranja zaraznih i nezaraznih bolesti u sklopu univerzalne pokrivenosti zdravstvenim uslugama.

• Zadovoljavanje potreba zemalja za tehnič-kim smjernicama i pomoći za prioritetne intervencije kod zaraznih i nezaraznih bo-lesti. To će uključiti koncipiranje, testiranje

i primjenu inovativnih i kontekstu prilagođe-nih preporuka i modela za kvalitetne usluge prevencije i zbrinjavanja i akutnih epizoda i hroničnih stanja. Ova podrška pružit će se u partnerstvu sa domaćim kreatorima po-litika, praktičarima i relevantnim lokalnim institucijama, a podržat će ih kolaborativni centri WHO-a, strukovna udruženja i udru-ženja pacijenata, po potrebi.

• Objedinjavanje regionalnih aktera i uspo-stavljanje regionalne platforme stručnjaka iz država članica, relevantnih regionalnih specijaliziranih agencija Ujedinjenih naro-da, evropskih strukovnih udruženja i kola-borativnih centara WHO radi usmjeravanja novih pristupa u provođenju globalnih ini-cijativa u borbi protiv raka, uključujući eli-minaciju raka grlića materice, raka dojke


INSERT 3. USMJERAVANJE KONTINUUMA ZAŠTITE S LJUDIMA U SREDIŠTU USLUGA

i raka kod djece. Pored toga, omogućavanje razvoja subregionalne koalicije zemalja i uspostavljanje institucionalnih twinning me-hanizama sa ciljem povećanja prihvaćenosti i odgovarajućeg transfera znanja i najboljih praksi koje počivaju na dokazima iz preven-cije, otkrivanja, liječenja i saniranja raka.

• Razvoj kapaciteta za velike količine poda-taka u nadzoru, modeliranju i praćenju po-litike, kao i izradi pravovremenih i ciljanih strategija za nadzor, prevenciju, dijagnosti-ku i liječenje zaraznih i nezaraznih bolesti.

Usmjeravanje kontinuuma zaštite je od suštin-ske važnosti ne samo za postizanje univerzal-ne pokrivenosti zdravstvenim uslugama, nego i za zaštitu od vanrednih zdravstvenih situaci-ja. WHO/Evropa će podržati nacionalni dijalog o potrebi ulaganja u prevenciju i kontrolu zaraznih i nezaraznih bolesti sa ciljem smanjenja društve-no-ekonomskog tereta aktuelne i budućih pande-mija, te jačanja saradnje agencija i koordinacije u zemlji i uključivanja nezaraznih bolesti u priprav-nost i reagiranje na vanredne situacije i COVID-19. WHO/Evropa također će podržati izradu planova si-gurnosti u zdravlju, čiji je dugoročan cilj izgradnja otpornijih sistema zdravstvene zaštite.

© W

HO

/ N

etan

el T

obia

s



2. Podrška naporima država članica na obezbjeđivanju i unapređenju fiskalne zaštite

(a) Proširiti regionalni i subregionalni dijalog o finan-sijskoj zaštiti sa ministarstvima finansija i me-đuvladinim organizacijama da bi se obezbijedila adekvatna ulaganja u oporavak i reforme nakon COVID-19, uključujući ex ante ocjenu utjecaja pro-grama prilagođavanja i oporavaka u pogledu nedo-stataka u pokrivenosti zdravstvenim uslugama, di-rektnom plaćanju i nezadovoljenih potreba usljed troškova.

(b) Podržati nacionalni dijalog radi obezbjeđivanja preispitivanja prioriteta državnog budžeta i zaštitu javne potrošnje na zdravstvenu i socijalnu zaštitu u svjetlu krize COVID-19.

(c) Dodatno ojačati kapacitete domaćih zdravstvenih institucija za pregovore radi angažiranja u kon-struktivnoj diskusiji o implikacijama planova eko-nomskog oporavka za zdravstveni sektor.

(d) Podržati domaće vlasti sa ciljem smanjenja fi-nansijskih poteškoća i nezadovoljenih potreba za zdravstvenim uslugama (uključujući lijekove) utvr-đivanjem nedostataka u pokrivenosti zdravstvenim uslugama i preispitivanjem politike pokrivenosti radi uklanjanja tih nedostataka.

3. Podržati napore država članica da odgovore na kadrovske izazove u zdravstvu u periodu oporavka od COVID-19

(a) Podržati formuliranje nacionalnih strategija za unapređenje uvjeta rada i zadržavanja i motiviranje postojećih kadrova, kao i usklađivanje obrazovanja, obuke i proizvodnje budućih kadrova sa zdravstve-nim potrebama stanovništva, uključujući zahtjeve u pogledu oporavka nakon COVID-19.

(b) Okupiti supranacionalni konzorcij akademskih i strukovnih organizacija radi podrške kontinuira-nom stručnom razvoju zaposlenih u zdravstvu. Ovaj konzorcij treba da radi u svim državama članicama na preorijentaciji postojećih kadrova u zdravstvu sa ciljem da se iskoriste inovativni sistemi i tehno-logije i tako obezbijedi timska zdravstvena zaštita usmjerena na ljude i u kontekstu nakon COVID-19.

(c) Podržati države članice u izgradnji održivih kadro-va u zdravstvu kroz postizanje konsenzusa o regi-onalnim i subregionalnim inicijativama sa ciljem da se obezbijedi pravičnija distribucija i odgovori na manjak zaposlenih u zdravstvu: kroz bolje razumi-jevanje dinamike tržišta rada u zdravstvu, praće-nje mobilnosti zaposlenih u zdravstvu, zajedničke strategije za ublažavanje „doprinosećih” faktora (uključujući sagorijevanje na radu i nemotivira-nost), te mjere za zadržavanje i povećanje povjere-nja između zdravstvenih radnika i institucija nad-ležnih za zdravstvo.



4. Podržati napore država članica na obezbjeđivanju pristupa lijekovima, vakcinama i medicinskim proizvodima za sve

(a) Okupiti aktere, uključujući pacijente, nedržavne aktere i farmaceutsku industriju, u radu na no-vom društvenom ugovoru, u okviru kojeg pacijenti, zdravstveni sistemi i vlade mogu doći do finansijski pristupačnih farmaceutskih proizvoda koji odgova-raju njihovim potrebama, a investitori i farmaceut-ska industrija su u dovoljnoj mjeri podstaknuti da razvijaju ili proizvode te lijekove. Utvrditi i podržati korigiranje osjetljivih elemenata u regulatornom lancu, proizvodnom lancu, lancu nabavke i snabdi-jevanja, sa fokusom na substandardne ili falsifiko-vane lijekove i medicinske proizvode.

(b) Ubrzati provođenje rezolucije Svjetske zdravstvene skupštine WHA72.8 o unapređenju transparentno-sti tržišta za lijekove, vakcine i druge medicinske proizvode radi unapređenja pristupa skupim inova-tivnim lijekovima i vakcinama putem jačanja infor-macionih sistema, proširenja dobrovoljnih platfor-mi za saradnju zemalja i supranacionalne grupe za nabavku, te razvoj tehničkih opcija za pravične cijene.

5. Podržati napore država članica na unapređenju upravljanja i rukovođenja

(a) Sagledati modele i mehanizme upravljanja u zdravstvu u regionu sa ciljem utvrđivanja dobrih praksi radi postizanja optimalne ravnoteže između komandno-kontrolnog, preduzetničkog, decentra-liziranog i kolaborativnog pristupa.

(b) Podržati domaće institucije nadležne za zdravstvo u procjeni i odgovoru na konkretne izazove u sferi upravljanja sa ciljem unapređenja transparentno-sti i mehanizama odgovornosti u okviru sistema zdravstvene zaštite.

(c) Izgraditi kapacitete za izradu politika i razvoj praksi koje su utemeljene u dokazima i činjeničnim infor-macijama, za koje se informacije crpe iz građan-skog društva i angažiranja više aktera.

Rad WHO/Evropa na univerzalnoj pokrivenosti zdrav-stvenim uslugama dopunjavat će dvije vodeće inicijati-ve: Koalicija za mentalno zdravlje i Osnaživanje putem digitalne medicine. Cilj ovih vodećih inicijativa je pod-sticanje obnove i inovacije u nastojanjima da se ostvari univerzalna pokrivenost zdravstvenom zaštitom.


Vodeća inicijativa 1. Koalicija za mentalno zdravlje

Mentalno zdravlje je ključan element individualnog i kolektivnog blagostanja. Može biti izloženo riziku usljed stresnih ili nepovoljnih životnih, radnih i eko-nomskih uvjeta, te društvene nejednakosti, nasilja i sukoba: u ovom pogledu, pandemija COVID-19 poka-zala je svu osjetljivost mentalnog zdravlja. Mentalna stanja veoma su raširena i predstavljaju jedan od vo-dećih uzroka patnje i onesposobljenosti u Evropskom regionu.

Izazovi koje nose mentalna stanja pogađaju sve uzra-ste i društvene grupe. Među njima se nalaze poveća-nje obolijevanja i očajanja, perzistentna prevalencija depresivnih i anksioznih poremećaja kod mladih, po-većanje broja slučajeva samopovređivanja i suicida, i nezadovoljene potrebe ljudi sa demencijom ili pore-mećajem iz autističnog spektra. Specifične potrebe odnose se na sagorijevanje zdravstvenih radnika na radu, potrebu suočavanja sa posljedicama krize CO-VID-19 po mentalno zdravlje i potrebu da se podrži ot-pornost zajednica pogođenih sukobima.

U mnogim slučajevima, patnja pojedinca i njegove po-rodice praćena je stigmatizacijom, diskriminacijom i kršenjem ljudskih prava, te isključivanjem iz društva, gdje način na koji se društvo odnosi prema ljudima sa mentalnim problemima postaje dio samog problema. Koalicija za mentalno zdravlje okuplja istaknute, po-svećene ličnosti i utjecajne aktere, kao što su pogo-đene osobe, pod okriljem kraljice Matilde od Belgije, sa ciljem promjene stavova društva o mentalnom zdravlju.

Koalicija će raditi na ukidanju stigmatizacije i diskri-minacije putem povećanja prosvijećenosti u oblasti mentalnog zdravlja, između ostalog i među zdrav-stvenim radnicima. Mobilizirat će opredijeljenost za ulaganje u mentalno zdravlje i zalagati se za reforme usluga koje zaštitu mentalnog zdravlja u svim država-ma članicama mogu približiti standardima 21. stolje-ća, u skladu sa evropskim vrijednostima. Koalicija će

© W

HO

/ Malin Bring



pomoći da se promijeni način na koji društva u Evrop-skom regionu vide mentalno zdravlje, a zemljama će pomoći da unaprijede zdravstvene usluge pojedincima i zajednicama sa ciljem poboljšanja njihovog mental-nog zdravlja.

Koalicija će:• predstavljati krovnu strukturu za razmjenu

iskustava i angažiranje čelnih ljudi u državi, aktivista i inovatora u uslugama;

• poslužiti kao krov za sagledavanje, na nivou više agencija i regiona, iskustava i budućih pravaca formiranja i provođenja politike mentalnog zdravlja;

• stimulirati osnovno i primijenjeno istraživanje na teme mentalnog zdravlja, uz apostrofiranje odnosa između zdravstvene zaštite, socijalne zaštite, zaštite u zajednici i uloge primarne zdravstvene zaštite, presjeka mentalnog zdravlja i roda, i uloge privremene i hronične finansijske neizvjesnosti;

• omogućiti nacionalni dijalog o politikama mentalnog zdravlja i psihosocijalne pomoći sa ciljem da ključni prioriteti u sferi mentalnog zdravlja budu uneseni u nacionalne politike i planove (kao što je prevencija u svim sektorima, digitalizacija usluga zaštite mentalnog zdravlja, deinstitucionalizacija psihijatrijskog liječenja i ulaganje u srazmjerne strukture u zajednici, saradnja između mreža zdravstvene i socijalne zaštite, te mentalno zdravlje u forenzici).


Vodeća inicijativa 2. Osnaživanje putem digitalne medicine

U svim zemljama regiona, pandemija COVID-19 doni-jela je urgentnu potrebu za efikasnim digitalnim alati-ma i utrku za uvođenjem usluga e-zdravstva bez pre-sedana, uključujući konsultacije putem telemedicine i traženje kontakata pomoću digitalnih rješenja. Ovo je pozdravljeno, iako postoje rizici, naprimjer, u pogle-du ljudskih aspekata liječenja i narušavanja osnovnih prava. Usvajanje interoperabilnih digitalnih tehnologi-ja za kliničko odlučivanje i odlučivanje o zaštiti javnog zdravlja nailazi na tehničke i političke prepreke koje

je potrebno prevazići. Ova vodeća inicijativa dopunja-va inicijative različitih zemalja i partnerskih institu-cija tako što obezbjeđuje tehničke smjernice, smjer-nice u domenu politike i stručna znanja o sigurnosti i efikasnosti digitalnih medicinskih rješenja, te štiti pravičnost u zdravlju, ravnopravnost spolova, pravič-nost i ljudska prava kao osnovne vrijednosti u njihovoj primjeni.

U okviru inicijative „Osnaživanje putem digitalne me-dicine” bit će preduzeti sljedeći koraci.• Sagledati primjenu, nedostatke i efikasnost

rješenja u sferi digitalne medicine koja su korištena u odgovoru na krizu COVID-19.

• Završiti izradu Evropske mape puta digitalizacije zdravstvenih sistema kao matrice za koncipiranje arhitekture digitalne medicine i socijalne zaštite, kao osnova za usmjeravanje i mjerenje ulaganja i reforme sistema digitalne medicine, te kao katalizatora finansiranja, istraživanja i angažiranja partnera na pitanjima digitalne medicine.

• Izraditi evropski okvir za upravljanje zdravstvenim podacima kroz Europsku povelju o upravljanju zdravstvenim podacima, koji će sadržavati skup evropskih vrijednosti, principa i metoda za pristup zdravstvenim podacima, upravljanju, vođenju i primjeni radi efikasnosti zdravstvenih sistema i djelovanja u sferi zaštite javnog zdravlja. Podstaknut će aktuelne napore na zaštiti prava koja se odnose na podatke i privatnosti pojedinca, te dati opis elemenata i procesa koji predstavljaju

© W

HO

/ Julie Desnoulez



dobro upravljanje podacima, što je integralni dio funkcionalnih nacionalnih informacionih sistema u zdravstvu. Okvir će podržati primjenu kvalitetnih medicinskih podataka za donošenje odluka na svim nivoima zdravstvenog sistema, jačanje prognoziranja i djelovanja u sferi zaštite javnog zdravlja i omogućiti sekundarno korištenje medicinskih podataka za istraživanje i razvoj novih kliničkih intervencija.

• Podržati zemlje da iskoriste digitalne tehnologije za unapređenje kontakta između ljudi i zdravstvenih službi, unapređenje rada zdravstvenog sistema i jačanje kritičnih funkcija zaštite javnog zdravlja, uključujući nadzor nad bolestima, rano upozoravanje i procjenu rizika.

Ova vodeća inicijativa dopunjava i operacionalizira na-crt Globalne strategije WHO-a za digitalnu medicinu, čime premošćuje nedostatke u sveobuhvatnim okviri-ma digitalizacije u regionu koji usporavaju brzo uvo-đenje inovativnih digitalnih rješenja koja se pojavljuju u različitim zemljama.


Ključni prioritet 2. Zaštita od vanrednih zdravstvenih situacija

Kriza COVID-19 dominira javnim diskursom u mjeri koja je viđena kod svega nekoliko zdravstvenih tema. Opredijeljenost zajednica i pojedinaca za kolektivni odgovor bila je presudna. Potvrđen je širok društve-ni konsenzus o odgovornosti institucija nadležnih za zdravstvo u obezbjeđivanju zaštite od vanrednih zdrav-stvenih situacija. Pouzdana komunikacija u situaciji povećanog rizika postala je strateška odgovornost, čime je težište stavljeno na javni nadzor nad naukom i politikom javnog zdravlja i društvenoj odgovornosti stručnjaka u oblasti javnog zdravlja.

Kriza COVID-19 bila je, i još uvijek jeste, transforma-tivno iskustvo za WHO/Evropa. Pandemija je pokazala presudan značaj brzog i odlučnog djelovanja. WHO je

morala da uradi brze i autoritativne procjene situacije, na pouzdan i vjerodostojan način objedini najvažnije informacije i pošalje timove za brzo reagiranje kao po-moć nacionalnim vladama u kratkom roku. Još uvijek je suviše rano da bi se mogla dati puna, kritička ocje-na pružene podrške zemljama, ali nema sumnje da je pandemija transformirala prisustvo WHO-a u zemlja-ma, angažiranje osoblja, izradu smjernica i komuni-kaciju sa državama članicama, regionalnim i subregi-onalnim institucijama i grupama zemalja. Pored toga, intenzivirane su saradnja i komunikacija sa regional-nim uredima WHO-a i agencijama Ujedinjenih naroda.

Učenje iz ovih iskustava relevantno je za oporavak, kao i rad na izazovima u sferi javnog zdravlja neposredno

© W

HO

/ Volodymyr Shuvayev



nakon krize COVID-19. Također će usmjeravati na-pore WHO/Evropa da izgradi kapacitete za podršku zemljama u prevenciji, otkrivanju i reagiranju na ra-zne vanredne zdravstvene situacije, kao i rizike koji se povezuju sa klimatskim promjenama, zoonozama i antimikrobnom rezistencijom. WHO/Evropa će raditi na obezbjeđivanju osnovnih zdravstvenih usluga, kao što su usluge za nezarazne bolesti, zaštita mentalnog zdravlja i psihosocijalna podrška, imunizacija, usluge zaštite seksualnog i reproduktivnog zdravlja, promo-cija zdravlja i prevencija bolesti, usluge za HIV/AIDS; tuberkulozu, virusni hepatitis i druge zarazne bolesti, osobama kojima su najpotrebnije. Sistematičan i sve-obuhvatan pregled upravljanja krizom COVID-19 stoga je esencijalan dio rada na zaštiti od vanrednih zdrav-stvenih situacija. U toku je pregled aktivnosti i bit će uključen u planirani nezavisni globalan pregled realizi-ranih aktivnosti, koji je uspostavljen sa ciljem unapre-đenja upravljanja WHO. Neka iskustva već su stečena, uključujući potrebu za reagiranjem na dva kolosijeka koje kombinira hitno reagiranje sa usmjerenim napo-rima da se održi kontinuitet pristupa zaštiti.

Kriza COVID-19 naglasila je potrebu za pripravno-šću i brzim reagiranjem, saradnjom i solidarnošću, kao i jasno definiranim mehanizmima i strukturama komande i kontrole u vanrednim situacijama. To se pokazalo presudnim ne samo u svakoj zemlji ponao-sob, nego i u grupama zemalja. Moraju biti angažirani ne samo kapaciteti jedne zemlje, nego i regionalne i subregionalne strukture, pri čemu treba iskoristiti stečena iskustva. Rezultat je trostruki program:

1. Učenje iz iskustva: proširenje aktuelnog pregleda djelovanja u krizi COVID-19 u formalan pregled reagiranja regiona na vanredne zdravstvene situacije novijeg datuma

(a) Dokumentirati iskustva izvučena iz dosadašnjeg reagiranja i zdravstvene sisteme bolje pripremiti, i sada i ubuduće.

(b) Ažurirati planove strateške pripravnosti i reagira-nja zemlje na COVID-19 shodno tome.

(c) Promovirati program za istraživanje zaštite javno-sti i zaposlenih u zdravstvu od hazarda koje nose vanredne zdravstvene situacije velikih razmjera.

(d) Usmjeravati buduću pripravnost i kapacitet za rea-giranje zemalja i regiona.

Ovaj pregled djelovanja bit će dio Nezavisnog pregleda pripravnosti i reagiranja na pandemiju (IPPR) u skla-du sa rezolucijom Svjetske zdravstvene skupštine WHA73.1 o reagiranju na COVID-19, sa ciljem ruko-vođenja WHO i operativnog upravljanja reagiranjem u vanrednoj situaciji.

2. Podrška pripravnosti i kapacitetima za reagiranje na nivou pojedinačnih zemalja

(a) Podržati, u saradnji sa partnerima, unapređe-nje ili doradu kvalitetnih planova pripravnosti, uz

https://apps.who.int/gb/ebwha/pdf_files/WHA73/A73_R1-en.pdf


izdvajanje adekvatnih resursa i testiranje na stres za različite vrste vanrednih situacija. Obezbije-diti da ti planovi predviđaju kontinuitet pristupa zdravstvenim uslugama za stanovništvo u cjelini, uključujući osjetljive grupe i migrante, gdje dužnu pažnju treba posvetiti psihološkim uslugama čiji je cilj izbjeći krize mentalnog zdravlja i negativne du-goročne efekte.

(b) Podržati kapacitet zemlje za brzu mobilizaciju pouzdanih strateških informacija i obavještajnih saznanja.

(c) Podržati usmjeravanje nacionalnih mehanizama koordinacije sa jasno definiranim linijama koman-dovanja (uključujući koordinaciju zdravstvenog klastera) i aranžmana za mobilizaciju i apsorpciju vanjske finansijske i operativne pomoći u slučaju vanrednih situacija velikih razmjera.

(d) Podržati izgradnju kapaciteta unutar zemlje i po-moći u koncipiranju procesa i obuke osoblja za efektivnu komunikaciju u situaciji povećanog rizi-ka, reagiranje na glasine i lažne vijesti, te jačanje pripravnosti i uključivanja javnosti.

3. Povećati regionalnu pripravnost i kapacitet za reagiranje i proizvesti javna dobra potrebna za saniranje kriza

(a) Ponovo potvrditi ulogu WHO-a kao normativne re-ference za Međunarodni zdravstveni pravilnik (IHR) (2005) i vanredne zdravstvene situacije.

(b) Sagledati pokazatelje osnovnih kapaciteta iz IHR, i mapirati i voditi podatke o pripravnosti i kapacite-tu zemlje za reagiranje.

(c) Nadgraditi mreže i iskoristiti kapacitete WHO/Evrope, nadograđene i diversificirane tokom krize COVID-19, radi provođenja redovnog futurološkog osmatranja i procjene rizika, usmjeravanja pri-pravnosti za vanredne situacije i kapaciteta regi-onalnih i subregionalnih struktura za reagiranje, i pripreme zajedničkih planova nabavki u vanred-nim situacijama i mehanizama.

(d) Osnažiti strukturnu saradnju i sinergiju izme-đu WHO/Evropa i Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti.

(e) Održavati kapacitet WHO-a i sposobnost pridruže-nih mreža za brzu pripremu kvalitetnog materijala sa smjernicama i instrumenata koji su se pokazali presudnim za upravljanje krizom COVID-19.

(f) Postići saglasnost sa relevantnim regionalnim i subregionalnim institucijama o jasnim linijama koordinacije, transparentnim kanalima komunika-cije na osnovu podataka i mehanizmima za opera-cionalizaciju solidarnosti u slučaju vanredne situa-cije u više zemalja.

(g) Mobilizirati partnere na podršci ažuriranju, obez-bjeđivanju resursa i testiranju otpornosti kvalitet-nih planova pripravnosti zemalja na stres.

(h) Podržati napore zemalja na povećanju otpornosti zdravstvenih ustanova u odnosu na klimatske pro-mjene i prirodne nesreće uz unapređenje ekološke održivosti njihovih aktivnosti.



Ključni prioritet 3. Promoviranje zdravlja i blagostanja

Ljudi veoma vrednuju život u sigurnim i podsticaj-nim zajednicama, gdje društveno i fizičko okruženje pogoduje fizičkom, psihološkom i socijalnom zdrav-lju i blagostanju. Očekuju da institucije nadležne za zdravstvo zaštite njih i njihove porodice od prijetnji po zdravlje i blagostanje provođenjem usmjerenih pro-grama i politika zaštite javnog zdravlja sa ciljem da se usmjere na determinante zdravlja, podsticanjem dru-gih sektora da zdravlje unesu u sve politike, promoci-jom inicijativa koje se bave determinantama zdravlja sa zelenim ulaganjima u buduću ekonomiju blagostanja.

U društvima koja su u procesu modernizacije, ova oče-kivanja mogu biti naglašenija. Čelni ljudi u zdravstvu veliki dio autoriteta crpe iz načina na koji reagiraju; ukoliko javnost smatra da su podbacili, kazna brzo stiže u obliku izgubljenog povjerenja, autoriteta ili le-gitimiteta. Javne politike za zaštitu javnog zdravlja sto-ga su isto onoliko politički značajne koliko i tehnički

neophodne za kretanje ka univerzalnoj pokrivenosti zdravstvenim uslugama.

Skup aktivnosti i programa na promociji zdravlja i bla-gostanja tokom životnog ciklusa objedinjava tradicije u zaštiti javnog zdravlja koje su decenijama oblikovale rad WHO-a: programi kontrole bolesti i higijene sredi-ne koji su predstavljali njegov temelj, rad na osnovnim funkcijama zaštite javnog zdravlja, socijalnim deter-minantama i obnovi primarne zdravstvene zaštite, te zalaganje za zdravlje u svim politikama, naročito na dodiru zdravstvene i socijalne politike. Uz napredak ka univerzalnoj pokrivenosti zdravstvenim uslugama, ove aktivnosti odgovaraju na širi društveni trend kretanja ka ekonomiji blagostanja.

Mjere prevencije i promocije zdravlja i blagostanja zahtijevaju programe sa vidljivom opredijeljenošću za usmjerene i specifične napore na zaštiti javnog

© W

HO

/ Sergey Volkov


zdravlja. Tokom vremena, WHO/Evropa razvila je in-tenzivan tehnički portfelj (vidjeti insert 2), u okviru ko-jeg gradi neophodnu bazu dokaza. U svom pristupu, ovi programi pokrivaju cjelokupan životni vijek i bave se determinantama zdravlja i blagostanja, a duž-na pažnja poklanja se seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima,3 i utjecaju rodne neravnopravnos-ti, nepravičnosti i siromaštva na zdravlje i društvenu koheziju. Koriste široku lepezu ulaznih tačaka, od ini-cijativa lokalne zajednice do međuvladinih regulator-nih aranžmana. Imaju zajednički cilj, a to je kreiranje sredine koja odgovara na probleme građana sa ciljem obezbjeđivanja sigurnijeg, zdravijeg i boljeg života.

Evropski program rada naglašava značaj ovog priori-teta kroz združivanje rada na pet područja:

1. Podrška lokalnoj životnoj sredini koja omogućava zdravlje i blagostanje

(a) Angažovanje sa regulatornim i zakonodavnim strukturama i organizacijama građanskog društva, uključujući organizacije potrošača i stručnjake za urbanističko, prostorno, društveno i planiranje sa-obraćaja, sa ciljem većeg djelovanja na zagađenju zraka i ublažavanju utjecaja klimatskih promjena na zdravlje u skladu sa inicijativama zelenog plana.

(b) Pružiti dodatnu podršku inicijativama, kao što su: Zdravi gradovi, Regije za zdravstvenu mrežu, Bol-nice i škole koje promoviraju zdravlje, Panevropski program za saobraćaj, zdravlje i okoliš, te pristupe koji uključuju okruženje i sredine za djecu i adoles-cente u skladu sa životnom dobi.

3 UskladusaProgramomdjelovanjaMeđunarodnekonferencijeo stanovništvui razvojui PlatformedjelovanjaizPekinga,tedokumenatasakonferencijao procjeni.

2. Promoviranje sigurnijeg, zdravijeg i boljeg života

(a) Podržati ministarstva zdravstva u njihovim napo-rima da mobiliziraju političke lidere na mjerama zaštite javnog zdravlja kojima je moguće smanjiti teret nezaraznih bolesti (npr. u pogledu ishrane, konzumacije duhana i alkohola, gojaznosti, sao-braćajnih nesreća - vidjeti insert 3).

(b) Iskoristiti regionalne i subregionalne institucije i agencije sa autoritetom i utjecajem na politike ishrane sa ciljem promocije zdravijeg sastava hra-ne i smanjenja rizika od bolesti koje se prenose hranom.

(c) Iskoristiti regionalne i subregionalne institucije i agencije koje mogu obezbijediti univerzalan pri-stup osnovnim uslugama koji je otporan na kli-matske uvjete, kao što su vodosnabdijevanje, ka-nalizacija i higijena, između ostalog i u školama i zdravstvenim ustanovama.

(d) Podržati institucije nadležne za zdravstvo u mobi-lizaciji društva u pogledu fizičke aktivnosti, zdrave ishrane i borbe protiv gojaznosti.

3. Unapređenje sigurnosti pacijenta i antimikrobna rezistencija

(a) Intenzivirati napore na rješavanju problema anti-mikrobne rezistencije kao regionalnog prioriteta iz pristupa jedno zdravlje uz podršku za rješavanje izazova koje antimikrobni proizvodi predstavljaju


u poljoprivredi, akvakulturi, te otpadu iz bolnica i farmaceutske industrije, regionalne i globalne napore na razvoju antimikrobnih sredstava nove generacije, smanjenju neadekvatnog i promocija adekvatnog propisivanja lijekova (u skladu sa pri-stupom WHO AWaRE) i nadzor nad upotrebom an-timikrobnih sredstava, rezistencijom i infekcijama koje se povezuju sa pružanjem zdravstvene zaštite.

(b) Unaprijediti sigurnost pacijenta, higijenu bolnica i programe prevencije i kontrole infekcija, i proširiti ih na primarnu zdravstvenu zaštitu i ustanove za dugotrajan smještaj, uključujući sigurnost lijekova i medicinskih proizvoda.

(c) Podržati angažiranje pacijenata, porodica i struč-njaka u praksu i inicijative za sigurnost pacijenata.

(d) Futurološko osmatranje, identificiranje i procjena prakse i intervencija za staranje o sebi, bilo da se provode digitalno ili direktno.

4. Razvoj strateških saznanja o nivoima i nejednakosti u zdravlju u blagostanju

(a) Koncipirati pouzdane i razvrstane mjere i indekse o zdravlju i blagostanju (uključujući mjere i indek-se za razvoj u ranom djetinjstvu, kvalitet podrške u starijoj dobi, kvalitet terminalnog zbrinjavanja, nejednakost u kvalitetu i pristupu njezi, zdravlje

i zdravstvenu zaštitu osjetljivih grupa i migranata i prijevremene smrtne ishode koji se mogu izbjeći).

(b) Omogućiti nacionalni dijalog na nivou politika o nejednakosti, uključujući zdravlje i blagostanje marginaliziranih, siromašnih i osjetljivih grupa.

(c) Sarađivati sa drugim sektorima na identificiranju i mapiranju podgrupa populacija čije nezadovo-ljene potrebe zahtijevaju specifične mjere rada na terenu.

5. Sagledavanje većih uhodanih programa u okviru tehničkog portfelja WHO/Evropa, uz procjenu potrebe unapređenja njihove efikasnosti kroz inovaciju u pogledu digitalizacije, tehnologije i organizacije

(a) Sagledati programe za multirezistentnu tuberku-lozu, HIV i hepatitis.

(b) Sagledati programe za zdravlje i razvoj djece i ado-lescenata, seksualno i reproduktivno zdravlje, uk-ljučujući zdravlje majke i djeteta.

Rad WHO/Evropa na zdravlju i blagostanju dopunjava-ju još dvije transverzalne vodeće inicijative: Evropski program imunizacije 2030. i Zdravije opcije: uključiva-nje bihejvioralnih i kulturoloških saznanja.



Vodeća inicijativa 3. Evropski program imunizacije 2030

Evropski akcioni plan za vakcinaciju 2015-2020 utvr-đuje pravac kontrole, eliminacije ili eradikacije bole-sti koje se mogu spriječiti vakcinacijom u Evropskom regionu WHO-a. Insistiranje država članica iz regi-ona na uvođenju „Evropskog programa imunizacije 2030” utvrđuje novi pravac rješavanja nejednakosti

u obuhvatu vakcinacijom između i u okviru zemalja. To se postiže sistematičnim rješavanjem ograničenja u snabdijevanju i isporuci vakcina, uključujući ograni-čenja u pogledu potražnje i prihvaćenosti u zajednici, te potrebu rada na oklijevanju sa vakcinacijom i šire-nju dezinformacija.

Ova vodeća inicijativa ponovo će mobilizirati političke lidere na regionalnom, subregionalnom i nacionalnom nivou i obezbijediti nastavak vidljive opredijeljenosti za visok i pravičan obuhvat vakcinacijom unutar zemalja. Cilj ove inicijative je postizanje uzlazne konvergencije zemalja u pogledu obuhvata vakcinacijom.

Pravično širenje i prihvatanje vakcina značajno bi sma-njilo mortalitet i obolijevanje od bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom, te bi doprinijelo sprečavanju epidemija i pandemija. Očekivanje da će nova vakci-na značiti popuštanje krize COVID-19 ovoj inicijativi daje ton urgentnosti. Ukoliko se ostvare očekivanja od vakcine protiv COVID-19, donijet će poznate izazove, a iskustva stečena tokom provođenja Evropskog ak-cionog plana za vakcinaciju 2015-2020 relevantna su u tom pogledu. Ovi izazovi kreću se od obezbjeđivanja pravičnog pristupa, pravovremenog operativnog pla-niranja i rješavanja regulatornih i finansijskih pitanja, sve do potrebe da se ti napori objedine sa naporima na obezbjeđivanju obuhvata vakcinacijom protiv sezon-ske gripe, kao i na povećanju obuhvata vakcinacijom u skladu sa nacionalnim kalendarom vakcinacije.

© M

alin Bring


Evropski program imunizacije 2030. počiva na inova-tivnom programiranju i ciljanoj intervenciji na lokal-nom nivou sa vidljivim učinkom. To zahtijeva detaljnu mapu puta sa pouzdanim okvirom praćenja u odnosu na rezultate, gdje su u obzir uzeti ne samo specifični prioriteti, potrebe, kapaciteti i karakteristike progra-ma u svakoj zemlji, nego i neophodna transparentnost i solidarnost sa ciljem obezbjeđivanja pravičnog pri-stupa i distribucije vakcina u regionu. Provođenjem

Evropskog programa imunizacije 2030, WHO/Evro-pa će, u sinergiji sa globalnim inicijativama, osnažiti nacionalne politike imunizacije i prilagoditi pružanje usluga potrebama pojedinca i zajednice u skladu sa odlukama koje se donose na osnovu podataka i infor-macija. Radit će sa regionalnim, subregionalnim i na-cionalnim institucijama i platformama na unapređenju lokalne odgovornosti i jačati interresorna partnerstva.



Vodeća inicijativa 4. Zdravije ponašanje: uključivanje bihejvioralnih i kulturoloških saznanja

Ovom vodećom inicijativom, WHO/Evropa želi da inve-stira u nova saznanja koja mogu doprinijeti izgradnji kulture zdravlja, gdje svako može da se opredijeli za zdrave opcije, i u svakodnevnom životu i u načinu na koji koristi zdravstvene usluge. Na ponašanje ljudi mogu negativno utjecati faktori koji se često nedo-voljno uzimaju u obzir kod koncipiranja i provođenja

politika, organizacije usluga ili ponašanja zdravstvenih radnika: od nedostatka zdravstvene prosvijećenosti, oprečnih sistema vjerovanja, osjećanja straha, nepo-vjerenja i neizvjesnosti, pogrešno obrađenih informa-cija, osjećaja nelagode ili iskustva nepoštovanja i dis-kriminacije. Ove prepreke optimalnom zdravlju često se mogu izbjeći ili korigirati boljim razumijevanjem tih socijalnih, bihejvioralnih i kulturoloških faktora.

U okviru inicijative promovirat će se saznanja o ovim socijalnim, bihejvioralnim i kulturološkim faktorima radi unapređenja zdravstvene prosvijećenosti, kao i koncepta, procedura i ponašanja pružalaca usluga na dodirnim tačkama građana i službi zdravstvene i socijalne zaštite.

Omogućit će novo naučno razumijevanje načina na koji ovi faktori i koncept politika i procesa pružanja usluga međusobno djeluju sa ciljem da se zemljama pomogne da na optimalan nivo dovedu prihvatanje usluga, pridržavanje terapije, brigu o sebi i individual-ne i kolektivne načine života (uključujući i u pogledu društvenih prilagođavanja koja su potrebna u sklopu reagiranja na krizu COVID-19). Angažiranjem discipli-na izvan biomedicinske sfere, uključujući društvene nauke i medicinske humanističke nauke, ova inicijati-va pomoći će institucijama nadležnim za zdravstvo da unaprijede način na koji njihove službe odgovaraju na očekivanja u pogledu pružanja zaštite, uz dužno pošto-vanje i usmjerenost na čovjeka.

© W

HO

38

Ova vodeća inicijativa će:• pomoći zainteresiranim zemljama, kao

i regionalnim i subregionalnim strukturama, da prepoznaju prilike za prilagođavanje, usvajanje i kreiranje dobre prakse u promociji kulture zdravlja i dolaska do optimalnog koncepta procesa i prakse na dodirnim tačkama ljudi i službi zdravstvene i socijalne zaštite;

• prozvesti zbirku dobre prakse za koncipiranje politika, procesa, procedura i propisa koji su

u kulturološkom smislu primjereniji, usmjereni na ljude i po mjeri korisnika, sa posebnim fokusom na razmatranje informacija o iskustvu pacijenata prilikom formuliranja politika;

• uspostaviti resursni centar za nova istraživanja o bihejvioralnim i kulturološkim faktorima koji utječu na ponašanje u odnosu na zdravlje; i

• dati argumente za ulaganja u razvoj znanja i bazu dokaza u ovom djelokrugu rada.

Európai Munkaprogram„Együttes fellépés az egészség javításáért Európában”


U prethodnom odjeljku navedeni su prioriteti WHO/Evrope za period 2020-2025. Ovaj program iziskuje i znatne promjene u načinu funkcioniranja WHO/Evro-pa. Neke od tih promjena uvedene su u prvoj polovini 2020. godine u sklopu brzih prilagođavanja izazovi-ma koje je donijela kriza COVID-19. Izazovi oporavka i reforme sa kojima se zemlje suočavaju zahtijevat će kontinuirane i strpljive napore ispred WHO/Evropa na obezbjeđivanju trajnih unapređenja u načinu njenog rada, uz prilagođavanje:• načina na koji sarađuje sa drugima i objedinjuje

djelovanje u cilju boljeg zdravlja;

• načina na koji sarađuje sa institucijama nadležnim za zdravstvo na nacionalnom i nižim nivoima sa ciljem jačanja sektorskog liderstva i izgradnje povjerenja; i

• načina prilagođavanja svojih struktura u jednu cjelishodnu organizaciju.

Združivanje napora regionalnih i globalnih partnera

Iz geopolitičkih i historijskih razloga, ili prosto zbog njihove veličine, neće sve zemlje u ovom heterogenom regionu biti jednako uključene u regionalne razgovore o zdravstvenim politikama. WHO/Evropa je nedavno dobila istaknutiju ulogu kao konstruktivan organiza-tor i posrednik preko kojeg zemlje mogu imati snaž-niji glas u diskusijama sa međuvladinim institucijama i mehanizmima. WHO/Evropa to čini ne samo na re-gionalnom, nego, što je važno, i na subregionalnom nivou i subregionalnim klasterima zemalja. To otvara kanale i priliku da svaka zemlja, bez obzira na veličinu

i geopolitički kontekst, dobije mjesto za pregovarač-kim stolom u svijetu u kojem pitanja zdravstvenog sektora bivaju u sve većoj mjeri internacionalizirana.

Korištenje partnera za uključivanje država članica u regionalne i subregionalne razgovore

Konstelacija aktera i mreža u aktuelnom zdravstve-nom kontekstu postala je složena i višeslojna. Među mnogim značajnim regionalnim tijelima i multila-teralnim institucijama koji tu imaju ulogu nalaze se: Evropska unija, Svjetska banka, Vijeće za saradnju u zdravstvu Komonvelta nezavisnih država, Evroazij-ska ekonomska unija, Centralnoevropska inicijativa, Šangajska organizacija za saradnju, Turkijsko vijeće, Parlamentarna skupština Vijeća Evrope, Zdravstve-na mreža jugoistočne Evrope, Evropski opservatorij zdravstvenih sistema i politika, Partnerstvo Sjeverne dimenzije za javno zdravlje i socijalno blagostanje, G7 i G20. U saradnji sa drugim organizacijama Ujedinje-nih naroda i razvojnim partnerima, WHO/Evropa po-država nekoliko multilateralnih ekoloških sporazuma i interresornih platformi politika, te učestvuje u uskla-đivanju okvira izvještavanja i integriranih finansijskih okvira. Isto tako, vodi svoju mrežu manjih zemalja da bi osigurala da se njihov glas i dalje čuje. Mnoge od navedenih institucija, saradnji i udruženja pokrivaju određene grupe država članica, u konstelacijama koje su ili različite ili se preklapaju.

Ovaj složen kontekst omogućava organiziranje te-matskih razgovora o pitanjima koja se tiču zdravlja od međunarodnog značaja. Na ovim forumima, zdravlje je sve izraženija tema, a kriza COVID-19 dodatno je na-glasila ovaj trend. Na taj način, povećava se broj prilika



za postizanje konsenzusa i solidarnosti u pogledu za-jedničkih zdravstvenih prioriteta sa ciljem ostvarivanja napretka na neophodnim unapređenjima na dodirnim tačkama između zdravlja i društveno-ekonomskog ra-zvoja, ili između zdravstvenih i socijalnih politika.

Rad sa partnerima radi postizanja sinergije u odnosu na osnovne zdravstvene prioritete

Nekoliko međunarodnih institucija koje su aktivne u regionu imaju program koji na direktan ili indirektan način utječe na zdravlje na nivou svake zemlje ponao-sob. To su: Evropska unija, Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj, Evropski centar za prevenciju i kon-trolu bolesti, Globalni fond, Gavi, Alijansa za vakcine, agencije Ujedinjenih naroda i mnoge druge. Tu tako-đer spada veći broj utjecajnih strukovnih udruženja i udruženja pacijenta na regionalnom i subregional-nom nivou.

Evropski plan rada predviđa da WHO/Evropa poveća opredijeljenost i angažiranje svih partnera u Temat-skoj koaliciji UN za zdravlje i blagostanje za sve, sa za-jedničkim analizama, zajedničkim zalaganjem, koor-dinacijom politika i podrškom zemljama sa ciljem da se dostignu ciljevi održivog razvoja u pogledu zdrav-lja. To uključuje i ad hoc podršku razvoju okvira UN za saradnju na održivom razvoju (UNSDCF), procjene u okviru saradnje zemalja, komunikaciju sa timovima UN u zemljama i pomoć u provođenju Globalnog akci-onog plana za zdrav život i blagostanje za sve.

Nova prominentna pozicija WHO/Evrope omogućava angažiranje ovih organizacija na fer i efektivnoj sarad-nji sa ciljem sinhronizacije, postizanja sinergije i udru-živanja napora i iskustava. WHO/Evropa vodit će raču-na da zdravlje bude uvršteno u širi razvojni program

Ujedinjenih naroda kroz učešće u programu „Delive-ring as One”, naročito u pogledu UNSDCF.

Na nivou pojedinačnih zemalja, WHO/Evropa aktivno će podržavati institucije nadležne za zdravstvo u pro-moviranju usklađivanja i koordinacije partnera u ze-mlji - nacionalnih agencija i mreža, predstavništava međunarodnih agencija i organizacija građanskog društva - sa nacionalnim zdravstvenim planovima i prioritetima. Nastojat će da ostvari sinergiju, koor-dinaciju i efikasnost kroz udruživanje znanja, izbje-gavanje dupliranja, sinhronizaciju napora i jačanje mehanizama odgovornosti, između ostalog i u pogle-du izvještavanja. Predstavništva u zemljama koristit će svoje strategije za saradnju sa datom zemljom ili druge primjerene instrumente i pomoći domaćim in-stitucijama nadležnim za zdravstvo da zauzmu vodeću ulogu u organiziranju zajedničkog rada sa partnerima.

Na regionalnom i subregionalnom nivou, WHO/Evro-pa izradit će skup instrumenata i platformi (uključu-jući relevantne pokazatelje) za efektivniju, udruženu i odgovornu saradnju između agencija. Pojednostav-ljivanje prikupljanja, analiza i dostavljanja razvrstanih podataka bit će u posebnom fokusu pažnje u svrhu ra-zvoja snažnih partnerstava. WHO/Evropa sistematično će nastojati da sve zemlje imaju korist od iskustava stečenih u okviru perspektivnih subregionalnih inici-jativa i inovacija. Imenovanje ambasadora za inicijative Evropske unije za prevenciju i liječenje raka, čiji je za-datak da obezbijedi da koordinirane inicijative za rak na nivou regiona obuhvate sve zemlje regiona, samo je jedan primjer ovog pristupa.


Poboljšanje fokusa zemlje: direktna podrška rukovodstvu zdravstvenog sektora u državama članicama

Kroz kreativnost i proaktivne inicijative, WHO/Evropa pokazala je da, čak i u haotičnom kontekstu pande-mije, jeste moguće uključiti sve države članice barem u neke regionalne i subregionalne diskusije. Ovo je važno zato što ovi međunarodni forumi otvaraju pri-stup saradnji i sticanju znanja, kao i kanalima solidar-nosti i ekonomije obima. To je možda očigledno drža-vama članicama koje su uhodane u ovim razgovorima, ali neke zemlje još uvijek nemaju pristup takvim pri-likama. Tokom posljednjih mjeseci, djelomično zbog aktuelne krize, WHO/Evropa uspjela je da poveća pri-stup svih država članica diskusijama o zdravstvenim pitanjima u postojećim regionalnim i subregionalnim tijelima i multilateralnim institucijama. Proširenje i produbljivanje ovog učešća bit će ključna tema za ru-kovodstvo WHO/Evropa.

Kriza COVID-19 povećala je autoritet WHO/Evropa kao izvor smjernica na osnovu dokaza. WHO/Evropa poka-zala se kao korektan, neutralan i kompetentan partner koji institucijama nadležnim za zdravstvo pomaže kod teških odluka o politikama i izazovima u implementa-ciji. To joj omogućava da intenzivira rad u sljedećim oblastima.• Angažiranje, na zahtjev država članica, timova

za brz odgovor u dijalogu, na licu mjesta ili u virtuelnom prostoru, o tehničkim složenim ili teškim opcijama u pogledu oporavka i reformama potrebnim za izgradnju otpornih i pouzdanih sistema.

• Saradnja sa Evropskim opservatorijem zdravstvenih sistema i politika na instrumentu za praćenje reagiranja zdravstvenih sistema na COVID-19, naprimjer.

• Prilagođena podrška liderima država članica u zdravstvu sa prethodnim analizama utjecaja programa ekonomskog oporavka na zdravlje i kroz jačanje njihovih kapaciteta za pregovore o ulaganjima u oporavak i reformu zdravstvenog sektora.

• Organizacija dobrovoljnih stručnih provjera i razmjene dobre prakse između zemalja na ključne teme zdravstvene politike, uključujući strukturne i druge reforme i upravljanje promjenama.

• Podrška dijalogu o strateškoj politici, na zahtjev država članica, u kojem učestvuju i politički i tehnički nivo, uz korištenje strateških saznanja, podataka, dokaza i prognoza zemlje sa ciljem predviđanja izazova u sferi politike i rada na budućim scenarijima.

• Pokretanje panevropske akademije za transformativno liderstvo, sa: (i) programom za mlađe službenike sa ciljem izgradnje kapaciteta za javno zdravlje i participativno upravljanje; (ii) programom razmjene službenika na srednjoj razini između država članica i SZO/Europa, s fokusom na oporavku, otpornosti i pouzdanosti zdravstvenog sustava; i (iii) twinning i partnerskim stručnim programima sa ciljem pomoći donosiocima odluka na visokom nivou u sferi upravljanja promjenama.


Usklađivanje zajedničkih osnovnih prioriteta: cjelishodan evropski region WHO

Sa stanovišta prioriteta, WHO/Evropa će ažurirati svoje strategije saradnje sa državama članicama ili na dru-gi način učestvovati u argumentiranoj debati o budu-ćoj saradnji. Cilj je obezbijediti dužnu pažnju ključnim prioritetima, uz mogućnosti koje će ujediniti partnere u podršci ulaganju u oporavak i reforme.

WHO/Evropa će sistematično paziti na postizanje veće ravnoteže između utjecaja na regionalne i subregio-nalne mehanizme i pružanja direktne podrške zemlja-ma. Fokusirat će se na one zemlje u kojima je potreba za ubrzavanjem uzlazne konvergencije sa uspješnim subjektima najveća i čijim je institucijama nadležnim za zdravlje podrška najpotrebnija. Prioritet će biti omogućavanje bolje integracije svih zemalja u forume za međunarodni dijalog o zdravstvenim pitanjima.

Na osnovu Evropskog programa rada, WHO/Evro-pa prilagodit će svoje smjernice i podršku zemlja-ma u skladu sa ključnim prioritetima i potrebi za oporavkom i izgradnji otpornih i pouzdanih sistema. Unaprijedit će ravnotežu između tehničkog razvo-ja svog programskog portfelja i prilagođene podrške zemljama u funkciji potreba i zahtjeva. Postarat će se

da obezbijedi fleksibilno raspoređivanje osoblja i kon-sultanata, na zahtjev država članica, kao dopunu svog portfelja tehničkih programa sa prilagođenom i pra-vovremenom podrškom kroz dijalog o politici sigurnog prostora i savjete.

WHO/Evropa će njegovati radnu sredinu koja omogu-ćava postizanje rezultata. WHO/Evropa će:• uskladiti organizacione strukture za provođenje

Evropskog programa rada i Trinaestog općeg programa rada na osnovu konsultacija sa osobljem i nastojati da uskladi raspodjelu resursa i programiranje sa potrebom ostvarivanja utjecaja na nivou zemalja;

• podržati kulturu saradnje i inovacije koja počiva na vrijednostima, uključujući agilne modele rada kroz multidisciplinarne timove, uz odgovarajući nivo delegiranih ovlaštenja i odgovornosti, uključujući intenzivnu zajedničku tehničku pomoć i podršku u sferi politike;

• uvesti pojednostavljene administrativne procedure i prakse, težiti digitalnoj transformaciji i preduzeti mjere na smanjenju svog karbonskog otiska; i

• obezbijediti zdravo i podsticajno radno mjesto, uz uvažavanje svog osoblja, nultu toleranciju u pogledu uznemiravanja, i promociju različitosti i rodne ravnoteže.


Strategija angažiranja po osnovu Evropskog programa rada 2020-2025, koja je trenutno u izradi, promovira koherentnu mobilizaciju resursa i partnerske napore sa ciljem unapređenja, jačanja, poboljšanja i intenzi-viranja normativnih smjernica, tehničke podrške i raz-mjene znanja za zemlje Evropskog regiona. Kao nad-gradnja argumenata u prilog ulaganjima iz Trinaestog općeg programa rada i globalne strategije WHO-a za mobilizaciju resursa (dokument EB146/29), strategija je usmjerena na partnerstvo na resursima koje počiva na rezultatima, čije su mjere definirane u Evropskom programu rada. Strategija mobilizacije resursa WHO/Evropa će: (i) uskladiti mobilizaciju resursa sa priori-tetima iz Evropskog programa rada; (ii) povećati nivo fleksibilnosti, održivosti i predvidljivosti učešća; (ii) definirati transparentan operativni model i izgraditi kapacitet za mobilizaciju resursa, naročito u predstav-ništvima WHO-a u zemljama; (iv) identificirati i mobili-zirati nove donatore, državne i druge; (v) pratiti modele sa partnerima u obezbjeđivanju resursa na zajednič-kom ostvarenju i zajedničkom ulaganju koz razmjenu saznanja i obezbjeđivanja početnih sredstava; (vi) uve-sti strukturne promjene u WHO/Evropa i obezbijediti stratešku raspodjelu sredstava i finansijsku održivost domaćeg fokusa i usklađenost sa osnovnim prioriteti-ma iz Evropskog programa rada.

Pored strategije za mobilizaciju resursa i njenog pra-ćenja na osnovu odgovarajućih pokazatelja, WHO/

Evropa će obezbijediti proaktivnu podršku mobilizaciji resursa za oporavak i reformu od strane domaćih in-stitucija nadležnih za zdravlje, u skladu sa konvergen-cijom između domaćih prioriteta i poziva na djelovanje. Bit će uloženi udruženi napori na usklađivanje kompa-rativnih prednosti WHO-a i specifičnih stručnih znanja sa interesima i prioritetima partnera u obezbjeđivanju resursa. Uz prihvatanje inovacije, Strategija angažira-nja po osnovu Evropskog programa rada 2020-2025 promovira analizu evolucije partnera u obezbjeđivanju resursa, projekcije trendova i bolje informiranje o do-natorima, racionalizaciju aktuelnog portfelja WHO/Evropa sa tri prioriteta iz Evropskog programa rada / korporativna prioriteta, konsolidaciju komplemen-tarnih programa, argumente za ulaganja, na visokom nivou, u vodeće inicijative iz Evropskog programa rada i za zemlje / blokove sa zdravstvenim trendovima koji izazivaju najveću zabrinutost, te strateško jačanje pri-sustva WHO/Evropa u zemljama.

Kroz koordinirane napore na nivou regiona i pojedi-načnih zemalja, cilj WHO/Evropa bit će diversifikaci-ja postojeće baze partnera u obezbjeđivanju resursa i izvora finansiranja, uz mobiliziranje manjih i novih ili ponovo aktuelnih partnera i istraživanje netradicional-nih, inovativnih mehanizama finansiranja i mogućno-sti udruženog finansiranja.


Kriza COVID-19 naglasila je kritičnu potrebu svih zemalja da osnaže svoje sisteme i mreže za prije-nos zdravstvenih podataka i informacija. Potreban je kvantni skok u pogledu mogućnosti generiranja pra-vovremenih, razvrstanih i sveobuhvatnih podataka koji daju vjerodostojne i pouzdane informacije na osnovu kojih je moguće djelovati. Klasično prikupljanje poda-taka morat će biti dopunjeno pouzdanim korištenjem velikih skupova podataka, online anketama, konsen-zus-panelima i stručnim mišljenjima. Na taj način će se obezbijediti da odluke budu utemeljene u poda-cima i omogućit će se nadzor nad javnim zdravljem i prognoziranje.

Region raspolaže polaznim vrijednostima i kapacite-tima za mjerenje napretka ka ostvarenju ciljeva „tri milijarde” u skladu sa Okvirom utjecaja WHO-a (insert 4). Region će mjeriti ovaj napredak pomoću globalnih pokazatelja; WHO/Evropa također će definirati regio-nalne putanje i pokazatelje za praćenje procesa. To će omogućiti pružanje savjeta o politikama za ubrzanje napretka na nivou pojedinačnih zemalja.

Osnov podataka za praćenje napretka nalazi se u sa-radnji sa državama članicama i njihovim nacional-nim zavodima za statistiku. Da bi smanjila optere-ćenost država članica usljed preklapanja zahtjeva za

izvještajima i praćenjem, WHO/Evropa udružit će se sa agencijama Ujedinjenih naroda i ključnim partne-rima, kao što su Evropska komisija, Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj, Evropski opservatorij zdravstvenih sistema i politika i Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti.

Jačanje informacionih sistema u zdravstvu i dalje će biti područje u prioritetnom fokusu, naročito u istoč-nom dijelu regiona, gdje je WHO ključan partner, za daljnji razvoj vjerodostojnih, pravovremenih i kvalitet-nih zdravstvenih podataka i profila u datoj zemlji. Bit će korišteni za mjerenje i praćenje utjecaja, kao i za potrebe u smislu prognoziranja, te za predviđanje i re-agiranje na izazove u sferi politika koji utječu na zdrav-lje stanovništva i zdravstvene sisteme.

WHO/Evropa će provesti okvir mjerenja za Evropski program rada koji je usklađen sa okvirima iz Trinae-stog općeg programa rada, Ciljevima održivog razvoja i Zajedničkim okvirom praćenja. Bit će prilagođen za praćenje utjecaja vodećih inicijativa i rada na tri ključ-na prioriteta. Obuhvatit će pokazatelje za praćenje efekata u pravcu regionalne konvergencije, snažnijeg liderstva u zdravstvu i zajedničkog djelovanja ka posti-zanju boljeg zdravlja.


INSERT 4. SPREMNOST ZA MJERENJE NAPRETKA NA TRI OSNOVNA KORPORATIVNA PRIORITETA

1. Univerzalan pristup zdravstvenoj zaštiti: napre-dak će se ocjenjivati mjerenjem stepena finan-sijske zaštite, dostupni su polazni podaci i us-postavljeni organizacioni kapaciteti. Globalni pokazatelji koji kombiniraju obuhvat uslugama i finansijsku zaštitu bit će dopunjeni regional-nim pristupom praćenju, koji kombinira sta-tističku analizu finansijske zaštite sa metrikom osjetljivom na pravičnost, i uključivat će analizu nezadovoljenih potreba i analizu politika kako bi se generirali pravovremeni i primjenjivi do-kazi koji se specifično odnose na datu zemlju.

2. Zaštita od vanrednih situacija: kriza COVID-19 naglasila je potrebu za ažuriranjem indeksa pripravnosti za vanredne zdravstvene situaci-je. Ovdje se mora uključiti praćenje vanrednih

situacija, reagiranje i posljedice uz razvrstava-nje podataka prema spolu, starosti i društve-no-ekonomskom statusu, i nadzor nad bolesti-ma i funkcioniranje zdravstvenog sistema.

3. Zdravlje i blagostanje: praćenje višestrukih pokazatelja je uhodano, sa Globalnim okvirom praćenja nezaraznih bolesti i globalnim ciljevi-ma za nezarazne bolesti. Evropska inicijativa za izvještavanje o statusu pravičnosti u zdravlju daje koristan skup pokazatelja. Polazne vri-jednosti su dostupne u bazi pokazatelja Ujedi-njenih naroda za Ciljeve održivog razvoja, kao i WHO i drugim izvorima UN. Pouzdane metode mjerenja i kapaciteti postoje, a u njih je moguće uključiti i cjelokupan životni vijek, pitanja rodne i zdravstvene ravnopravnosti i pravičnosti.


Dvadeset i sedmi stalni odbor Regionalnog odbora za Evropu odobrio je Evropski program rada i saglasio se da ga dostavi na usvajanje na 70. zasjedanju Regio-nalnog odbora u septembru 2020. godine. Prije toga, WHO/Evropa zatražila je dodatan doprinos i komenta-re svih država članica i obratila se i drugim akterima i partnerima, uključujući međunarodne vladine orga-nizacije, Evropsku komisiju, Ujedinjene narode i nedr-žavne aktere, kao i osoblje WHO-a.

1

World Health Organization Regional Office for Europe UN City, Marmorvej 51 DK-2100, Copenhagen Ø, DenmarkTel: +45 45 33 70 00 Fax: +45 45 33 70 01 Email: [email protected] Website: www.euro.who.int

Regionalni ured WHO za Evropu

Svjetska zdravstvena organizacija je specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda,koja je osnovana 1948. godine, a prevashodno je odgovorna za zdravstvena pitanja i javno zdravlje na međunarodnom planu. Regionalni ured WHO za Evropu je jedno od šest regionalnih predstavništava WHO u svijetu, koja imaju zasebne programe prilagođene specifičnim zdravstvenim uvjetima u zemljama koje pokrivaju.

Države članice

Albanija Andora ArmenijaAustrija AzerbejdžanBelgijaBjelorusija Bosna i HercegovinaBugarskaCrna GoraČeškaDanska EstonijaFinskaFrancuskaGrčkaGruzijaHrvatska

Irska Island Izrael ItalijaKazahstanKiparKirgistan Latvija Litvanija Luksemburg MađarskaMalta Monako NizozemskaNorveška NjemačkaPoljska Portugal

Republika MoldavijaRumunija Ruska Federacija San Marino Sjeverna Makedonija Slovačka Slovenija Srbija Španija ŠvicarskaŠvedskaTadžikistan Turkmenistan Turska Ukrajina UzbekistanVelika Britanija

WHO/EURO:2021-1919-41670-58196

EVROPSKI PROGRAM RADA

Documents

Transcript of EVROPSKI PROGRAM RADA