Evica Martinović,prof.
description
Transcript of Evica Martinović,prof.
TEMA: Koncepcija promjena odgojno-obrazovnog sustava
viđena iz školske knjižnice
- iskustvo digitalizacije nastavne građe - primjena stručnih časopisa u nastavi
Evica Martinović,prof.
Pitanja i dileme:
- proeuropska orijentacija hrvatskoga školstva
Pitanja prosvjetne javnosti:
• Koja iskustva drugih usvojiti?• Kako spojiti europsko i nacionalno?• Što možemo, a što ne možemo uzeti iz našeg
naslijeđa?• Kako se istrgnuti iz europskog školskog
provincijalizma?
Novi pristupi i nove ideje prema školi 21. stoljeća
• Učenje je jedno od osnovnih prava čovjeka
• Država je dužna stvoriti uvjete za učenje
• Doživotno obrazovanje i cjeloživotno učenje
Europski edukativni prostor
obilježavaju:
- “ nova europska škola” – škola visoke transparentnosti, koja će omogućiti da europsko pučanstvo uči o zajedništvu, toleranciji, zajedničkoj odgovornosti i drugim kvalitetama života;
- redovni trendovi modernizacije europskog školstva
Čimbenici razvoja doživotnog obrazovanja i cjeloživotnog učenja
• tržište (učenje potaknuto zahtjevima tržišta i novih tehnologija)
• politika jednakih šansi ( učenje potaknuto primjenom načela jednakih šansi )
• građanstvo (učenje potaknuto potrebom za aktivnim sudjelovanjem u odlučivanju)
• kulturni identitet ( učenje svoje i drugih kultura radi jačanja samosvijesti i samopoštovanja)
• društvena kohezija ( učenje za život u kulturno pluralnom društvu )
• samoispunjenje ( učenje radi zadovoljavanja osobnih potreba)
snižavanje dobne granice za umirovljenje
produljivanja trajanja godišnjih odmora
smanjenje broja tjednih radnih sati
Neki dokumenti koji prate razvoj koncepcije cjeloživotnog učenja
• 1970. An Introduction to Lifelong Education (UNESCO)• 1972. Learning to Be: The Word of Educatin Today and Tom..
(UNESCO)• 1973. Recurrent Education: A Strategy for Lifelong
Learning(OECD)• 1974. The Learning Society (UNESCO)• 1979. Bridging the Human Gap (UNESCO)• 1979. No Limits TO Learning (Rimski klub)• 1991. Memorandum on Higher Education i Memorandum on Open
Distance Learning (Europska komisija )• 1995. White Paper: Teaching and Learning – towards the learning
society (Europska komisija)• 1996. Europska godina cjeloživotnog učenja• 1996. Learning the Treasure Within (UNESCO)• 1997. Towards a Europe of Knowledge (Europska komisija)• 2001. Memorandim on Lifelong Learning (Europska komisija)
U Republici Hrvatskoj: sekundarni izvori informacija (časopisi,
novine,rezultati projekata i seminara):
• Napredak : časopis za pedagogijsku teoriju i praksu
• Obrazovanje odraslih : časopis za obrazovanje odraslih i kulturu
• Thelme : časopis za istraživanje edukacije i kulturu
• Školske novine• I drugo ....
Izvori na internetu i drugi izvori:
• Hrvatska u 21. stoljeću : Odgoj i obrazovanje : bijeli dokument o hrvatskom obrazovanju : koncepcija promjena odgojno – obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj
• temeljna načela i smjernice razvoja suvremenog obrazovanja
• promjene osnovnog (primarnog), obveznog i srednjeg sekundarnog obrazovanja
Vodič kroz
Hrvatski
Nacionalni
Obrazovni
Standard
za osnovnu školu
Sveučilište i cjeloživotno učenje Bolonjski proces
• Cilj Bolonjskog procesa je savršenija i utjecajnija Europa kroz stvaranje zajedničkog europskog prostora visokog obrazovanja do 2010. godine.
Međunarodne i europske smjernice cjeloživotnog učenja
• inicijalno obrazovanje i izobrazba trebaju se nastaviti na cjeloživotne mogućnosti učenja dostupne svim građanima
• « sustav budućnosti» treba urediti na inovativnim sadržajima i metodama učenja
• učenje i rad treba čvršće povezivati kako bi se zadovoljile potrebe koje proizlaze iz rada i slobodnog vremena
• akcije se trebaju osobito usmjeriti na društveno rizične grupe
• država treba imati važnu ulogu u izradi politika, financiranju i kontroli kvalitete
• politike treba usmjeriti na smanjenje jaza između obrazovanja mladih i starijih generacija
• učenje treba pridonijeti izgradnji društva koje počiva na slobodnoj razmjeni informacija, znanja, dobara i ljudi
• imperativ promjena – učenje za učenje
(= učenje učenja)
Delorsova "Bijela knjiga“ 1994.godZasjedanje Europskog vijeća, Lisabon, 2000.god
• Europa je ušla u “ vrijeme znanja “, sa svim posljedicama koje će ta činjenica imati na kulturni, ekonomski i društveni život.
• društvo znanja prolazi promjene koje se po veličini mogu usporediti s promjenama koje je donijela industrijska revolucija.
.
• Nove značajke uključuju:
-digitalnu tehnologiju
-globalnu ekonomiju i društvo
-nove modele obitelji
-populaciju koja stari
-međunarodnu migraciju.
Cjeloživotno učenje kao obrazovna strategija
• opći ciljevi obrazovanja/odgoja, što se trebaju ostvariti čitavim sustavom cjeloživotnog obrazovanja/odgoja, opisani su u izviješću UNESCO-u Međunarodnog povjerenstva za razvoj obrazovanja za 21. stoljeće.
Prema spomenutom izvješću, tijekom života pojedinac mora
• Učiti znati
• Učiti činiti
• Učiti živjeti zajedno
• Učiti biti
Ciljevi obrazovanja-odgoja tijekom čitava života
• poboljšavati kvalitetu znanja i vještina tako da se uči s razumijevanjem , a ne mehaničkim učenjem temeljenom na ponavljanju
• koristiti suvremenu informatičku tehnologiju. Koristiti nove tehnološke mogućnosti u obrazovanju na daljinu.
• učenje treba maksimalno individualizirati sukladno individualnim razlikama u sposobnostima sklonostima osoba koje uče.
• razvijati neautoritarnu, netraumatizirajuću podupiruću školsku klimu koja je jedan o najvažnijh čimbenika učinkovitosti obrazovne organizacije.
• osigurati kvalitetno trajno obrazovanje nastavnika i trajno poboljšavati njegov status kako bi bio sposoban i motiviran udovoljiti sve većim zahtjevima. Trajnim obrazovanje treba obuhvatiti i ostalo osoblje škole a osobito ravnatelje.
Oblici organiziranog učenja
• Formalno (školovanje)
• Neformalno obrazovanje (s tendencijom njihova povezivanja s informalnim učenjem)
Strateški preokret u rješavanju obrazovne/odgojne krize ("Kopernikanski obrat" u edukaciji )
• uključivanje u obrazovni sustav oblike neformalnog obrazovanja i samoobrazovanja.
• obrazovne reforme treba osmišljavati na konceptu cjeloživotnog učenja (Delors).
Od modela reprodukcije znanja do modela izgradnje znanja
• suvremeno obrazovanje približiti današnjem informacijskom dobu
• uvesti promjene i samog sadržaja i nastavnih metoda
• naglašava se potreba za obrazovanjem zasnovanim na metodama koje koriste informacijsko-komunikacijske tehnologije
• pomak od modela reprodukcije znanja prema modelu izgradnje znanja, koji promatra nastavnike i učenike kao partnere u zajedničkom sudjelovanju na izgradnji baze znanja koju treba usvojiti
• baza znanja se tijekom izvođenja nastave otkriva i nadopunjuje, pri čemu se koriste različiti izvori inforamcija, a nastavnik ima ulogu mentora učenicima u tom procesu
Informacijska pismenost uključuje sposobnost:
-prepoznavanja potrebe za informacijom
-pronalaženje informacije
-analiza i vrednovanje informacije
-korištenje informacije
-objavljivanje informacija
Informacijski pismena osoba jeosoba:
• koja je naučila kako učiti
• zna na koji je način znanje organizirano
• kako naći informacije koje su joj potrebne
• kako preraditi i koristiti nađene informacije na način da i drugi mogu učiti iz njih
• to je osoba pripremljena za cjeloživotno učenje jer uvijek može pronaći informacije potrebne za bilo koji zadatak ili odluku s kojima se susretne
Uloga knjižnica
• obrazovno okružje i knjižnica (kao središte koje osigurava informacijske izvore) komplementarno se nadopunjuju i nadograđuju
Kako knjižnice mogu utjecati na sustave učenja?
• Područja interakcije:
- interakcija u području usluga
- interakcija u području stvaranja digitalnih repozitorija nastavnog materijala
Interakcija u području usluga:
• edukacija korisnika osposobljenost za samostalno učenje na izvorima informacija
- poznavanje raznih vrsta izvora informacija i mogućnosti pristupa
- razvijanje sposobnosti učinkovite strategije pretraživanja
- znanje vrednovanja informacija - znanje interpretiranja rezultata - znanje učinkovitog i etički valjanog prenošenja
znanja drugima
• suradnička uloga pri oblikovanju repozitorija osiguravanjem izvora znanstvenih informacija za potrebe:
- tekstova namijenjenih učenju - projekata - izvješća - nastavnih priprema i planova - popisa literature i izvora na drugim medijima
Zaključak
• novi uvjeti knjižničarima nameću obvezu da:
> još profesionalnije i kompetentnije vladaju znanjima iz područja informacijsko-komunikacijskih tehnologija
> posjeduju vještine u komunikaciji s korisnicima
> posjeduju pedagoška znanja i vještine poučavanja