Europsko vijeće u 2013.

VELJAČA 2014.

HR

Europsko vijeće u 2013.

VELJAČA 2014.

Ovu je brošuru izradilo Glavno tajništvo Vijeća.Hrvatsko izdanje uključuje zaključke Europskog vijeća i izjave šefova država ili vlada koji su doneseni nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji 1. srpnja 2013. Svi zaključci sa sastanaka Europskog vijeća iz 2013. na svim jezicima koji su bili službeni jezici u trenutku njihovog donošenja nalaze se na: www.european-council.europa.eu/council-meetings/conclusions?lang=en.Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2014.

ISBN 978-92-824-4165-7doi:10.2860/75642ISSN 2315-182X© Europska unija, 2014.Umnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora.Printed in BelgiumTiskano na recikliranom papiru izbijeljenom bez klora (pcf)

3

Prema oporavku 5

Snažnija eurozona 6

Rast i radna mjesta 10

Unija u svijetu 15

Demokracija i međuovisnost 19

Obnova pred nama 23

Zaključci Europskog vijeća i izjave šefova država ili vlada 25

Sadržaj

Europsko vijeće u 2013. godini riječima predsjednika Europskog vijeća, Hermana Van Rompuyja

4

Europsko vijeće, prosinac 2013.

5

Za Europu je 2013. bila godina prijelaznog stanja: najžešća oluja je minula, no najcrnji se oblaci još nisu razišli. Iscrpljujuće godine akcija spašavanja počele su davati rezultate: tijekom godine popustile su napetosti na tržištima i mogli smo slobodno reći da su egzistencijalne prijetnje financijske krize doista iza nas. No naše su zemlje još bile u dubokoj gospodarskoj krizi, kao i danas, u kojoj su glavni problemi zapošljavanje i rast. Zato smo svoj rad usmjerili na ubrzanje kretanja ka gospodarskom oporavku.

Europsko vijeće u 2013. obuhvaća aktivnosti te institucije tijekom prošle godine. Borba za radna mjesta cijele je godine bila najvažnija tema na dnevnom redu čelnika. No uz to smo dalje ojačali ekonomsku i monetarnu uniju poduzimanjem novih koraka u smjeru bankovne unije, donijeli proračun EU-a za ostatak desetljeća i usredotočili se na strateški odnos s globalnim partnerima i susjednim zemljama, posebice Ukrajinom.

Naša institucija za istim stolom okuplja čelnike Europske unije: dvadeset osam šefova država ili vlada, predsjednika Europske komisije i predsjednika Europskog vijeća. Zadaća nam je oblikovati strateško kretanje Unije. Određujemo političke prioritete i preuzimamo odgovornost u kriznim situacijama. Naši sastanci počinju dijalogom s predsjednikom Europskog parlamenta. Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku sudjeluje u svim raspravama o vanjskim poslovima, dok nam se u raspravama o ekonomskim pitanjima redovito pridružuje predsjednik Europske središnje banke. Na sastancima Europskog vijeća vuku se konkretni potezi i donose odluke, ali su i sastavni dio šireg procesa te već samo očekivanje njihova održavanja pokreće pripreme i mehanizme diljem Unije.

Tijekom 2013. godine poželjeli smo dobrodošlicu novim kolegama, i oprostili se od starih nakon smjena vlasti u Bugarskoj, Cipru, Češkoj, Italiji, Luksemburgu, Malti i Sloveniji. Održali smo ukupno šest formalnih sastanaka Europskog vijeća te jedan sastanak na vrhu čelnika eurozone. Već sam ritam održavanja sastanaka potvrđuje da smo ušli u mirnije vode.

Sredinom godine imali smo zadovoljstvo pozdraviti Hrvatsku kao dvadeset osmu državu članicu Unije, dok smo s drugim zemljama u regiji, posebno Srbijom, spremni pregovarati. To je snažan podsjetnik na naš drugi zajednički cilj: zajednički radimo ne samo na blagostanju građana Europe već i na učvršćenju mira među europskim državama.

Prema oporavku

6

fazama. Put od neodržive početke točke do stabilnoga krajnjeg cilja na određeni je način pitanje izgradnje mostova.

Bankovne unije imaju tri sastavnice: nadzor banaka sudionica, sanacija posrnulih banaka i osiguranje depozita klijenata. U području nadzora vrlo smo blizu druge strane mosta. Na kraju osnivačke faze, potkraj 2013. godine, Danièle Nouy imenovana je predsjednicom jedinstvenoga nadzornog tijela, a Europska središnja banka u ulozi novog nadzornika pokrenula je uvodnu provjeru svih banaka. Jedinstveni nadzorni mehanizam bit će u punoj funkciji u studenome 2014.

Gledano iz političke perspektive, postizanje sporazuma o sanaciji banaka bila je glavna zadaća u 2013. godini. Kada nadzor banaka prijeđe na razinu Europe, propadanje banaka naprosto ne može biti prepušteno rješavanju na nacionalnoj razini. Na posljednjem

Glavni cilj u 2013. godini više nije bilo očuvanje stabilnosti eurozone, nego otvaranje i skraćenje puta do gospodarskog oporavka u cijeloj Uniji. To je podrazumijevalo istodobni rad na četiri područja. Prvo je bilo očuvanje financijske stabilnosti: iako su najgori trenuci krize ostali za nama, u 2013. godini još je bilo trenutaka koji su zahtijevali brzu reakciju, posebno u vezi s ciparskim bankovnim sustavom. Drugo je područje rada bilo posvećeno jačanju temelja naše ekonomske i monetarne unije. Treće se odnosilo na povećanje otpornosti naših gospodarstava putem zdravih i održivih javnih financija te poboljšanja konkurentnosti. Četvrto i posljednje područje, obilježeno posebnom hitnosti zbog s njime povezanih socijalnih teškoća, bilo je suzbijanje nezaposlenosti hitnim i ciljnim mjerama.

Ta je sveobuhvatna strategija tijekom cijele godine usmjeravala donošenje odluka članova Europskog vijeća u vezi s gospodarstvom. U nekim smo se fazama usredotočili na jednu od sastavnica, dok je u drugima u središtu pozornosti bila druga, no pobrinuli smo se da nijedna ne bude zanemarena. Svi su čelnici potpuno svjesni međupovezanosti svih sastavnica i znaju da kratkoročno i dugoročno djelovanje nisu dva zasebna područja i da se njima ne može baviti odvojeno. Tako, primjerice, naš rad na uspostavljanju bankovne unije nije usmjeren samo na osnaživanje strukture monetarne unije, već je, u situaciji u kojoj je nestašica kredita u nekim zemljama otežala gospodarski oporavak, postao sastavni dio naše borbe protiv nezaposlenosti.

Bankarska pitanja

Kad je Europsko vijeće još u lipnju 2012. odlučilo s mozaika nacionalnih bankovnih okvira prijeći na bankovnu uniju, znali smo da će se taj proces odvijati u

Za stolom na sastanku Europskog vijeća.

Snažnija eurozona

7

financije, što je posebice uočljivo u nižim razlikama prinosa u odnosu na prethodne godine. Između 2009. i 2013. javni su se deficiti diljem eurozone u prosjeku i više nego prepolovili. Fiskalna konsolidacija nikad nije bila cilj sama po sebi, nego sredstvo vraćanja rasta i radnih mjesta na održivu osnovu.

Usprkos tome, rasprava o zajedničkoj proračunskoj strategiji za naših dvadeset osam nacionalnih gospodarstava intenzivirala se u proljeće 2013. No za mene i druge članove Europskog vijeća spor između štednje s jedne i rasta s druge strane bila je i ostala lažna dvojba. Nitko ne može biti protiv gospodarskog rasta, ali dužnička se kriza ne može riješiti povećanjem javnog ili privatnog duga. Činjenica je da neke zemlje nisu imale drugog izbora osim obnavljanja svoje financijske vjerodostojnosti.

Prava se rasprava, kakvu smo i održali na sastancima u ožujku i lipnju, vodi o vremenskom okviru i redoslijedu konsolidacijskih nastojanja. Svaka zemlja sama mora pronaći pravu brzinu i ravnotežu smanjivanja svojega javnog deficita i duga, no pritom je ključno da iz vida ne izgubi djelovanje koje to ima na područje u cjelini. Zajednička pravila EU-a zemljama omogućavaju upravo usmjeravanje na strukturne, a ne samo nominalne, fiskalne ciljeve. Kako smo ponovno naglasili u ožujku, mogućnosti postoje: bilo da je riječ o Paktu o stabilnosti i rastu, bilo o „Fiskalnom ugovoru”, koji je na snagu stupio 1. siječnja 2013. Smjer kretanja važniji je od brzine.

U ožujku i lipnju čelnici su se bavili i socijalnom dimenzijom ekonomske i monetarne unije, primjerice

sastanku 2012. godine zadali smo si čvrst rok: dogovor o sanaciji mora biti postignut do kraja 2013. Iako su taj proces uglavnom vodili ministri financija, Europsko vijeće situaciju je stalno pomno pratilo te na većini sastanaka ocjenjivalo postignuti napredak. U prosincu 2013., ponovno u noćnim satima neposredno prije sastanka Europskog vijeća, ministri financija dogovorili su jedinstveni sanacijski mehanizam, uključujući jedinstveni sanacijski fond. Gledano unaprijed, postupak finalizacije s Europskim parlamentom trebao bi biti dovršen prije kraja njegova zakonodavnog ciklusa u proljeće 2014.

U prosincu je dogovorena nova direktiva u vezi sa zaštitom depozita klijenata koja će u svim državama članicama osigurati usklađene sustave osiguranja depozita. To znači da je izgradnja mostova u sva tri područja u tijeku, i uskoro će biti dovršena. Ne treba podcjenjivati važnost tog postignuća, ostvarenoga u samo osamnaest mjeseci od odluke o stvaranju bankovne unije. Za eurozonu to je najveći korak naprijed od stvaranja eura, a po mjerilima EU-a odvija se svjetlosnom brzinom.

Rasprava o proračunskim pitanjimaUspostavljanje kontrole nad javnim dugovima i deficitima bio je ključan element smirivanja oluje financijske krize. Od 2010. godine fiskalna pravila postrožena su na različite načine, a posebno su zemlje eurozone počele intenzivnije koordinirati svoje proračunske cikluse. Uloženi rad u tom području odigrao je nemalu ulogu u vraćanju povjerenja u javne

8

Tijekom godine raspravljali smo o novim načinima poticanja nacionalnih gospodarskih reformi u sklopu rada na jačanju ekonomske i monetarne unije. Jedna je mogućnost razvoj partnerstava između nacionalnih vlada i institucija EU-a s ciljem poticanja reformi za rast, radna mjesta i konkurentnost. Kako je to potpuno novo područje, u lipnju smo utvrdili načela (poput potrebe za snažnim nacionalnim odgovornošću) i dogovorili ciljeve. Na sastanku u prosincu čelnici su nastavili raspravu i postigli dogovor o prirodi partnerstava: temeljit će se na sustavu usuglašenih ugovornih aranžmana i s njima povezanih mehanizama solidarnosti, no nisu uspjeli postići dogovor o svim aspektima. Europsko vijeće toj će se temi stoga vratiti u jesen 2014.

Neke sastanke Europskog vijeća posebnima čini činjenica da se nisu održali. U tom se smislu ističu prošlogodišnji financijski problemi na Cipru. Zbog izloženosti svojega bankarskog sektora situaciji u Grčkoj ta se zemlja mjesecima nalazila na rubu teške financijske krize. Čelnici, naravno zabrinuti situacijom, to su pitanje prepustili svojim ministrima financija. Kad su u ožujku 2013. počela previranja, ministri eurozone s ciparskom su vladom dogovorili paket pomoći vrijedan deset milijarda eura. Uvjete sporazuma, koji su se odnosili i na lokalne štediše i na bogate inozemne deponente, nekoliko dana poslije odbio je parlament u Nicosiji, što je dovelo do političke mrtve točke i nesigurnosti. Sazivanje Europskog vijeća u punom sastavu u roku od nekoliko sati za raspravu o Cipru krizna je mjera koju sam želio izbjeći. Ostavši cijelo vrijeme u intenzivnom kontaktu s ostalim članovima, u Bruxellesu sam organizirao sastanak s novim ciparskim predsjednikom, Nicosom Anastasiadesom, predsjednicima Komisije, Europske središnje banke i Euroskupine te glavnim direktorom Međunarodnoga monetarnog fonda. Na tom smo sastanku nešto prije ponoći u nedjelju 24. ožujka, nakon cjelodnevne intenzivne rasprave, pronašli rješenje. O tom su dogovoru zatim raspravljali ministri financija i poduprli ga.

Za Europsku uniju to nije jedna od najslavnijih epizoda. Međutim, financijska su tržišta reagirala relativno mirno. Bio je to jasan znak da je faza pretjerane nestabilnosti završila. Poruka europskih čelnika da će učiniti „što god je potrebno” kako bi očuvali financijsku stabilnost očito je primljena. Tri mjeseca poslije nova potvrda povjerenja u ekonomsku i monetarnu uniju stigla je u obliku potvrde ulaska Latvije u eurozonu od siječnja 2014.

naglašavanjem vrijednosti socijalnih pokazatelja i pokazatelja zaposlenosti. Naglasili smo potrebu za konstruktivnim socijalnim dijalogom. Na dijelu sastanka Europskog vijeća u lipnju prvi su nam se put pridružili europski socijalni partneri koji predstavljaju velika, mala i srednja poduzeća, javne službe i sindikate.

Poticanje gospodarskih reformiU sklopu „europskog semestra” čelnici su redovito razmjenjivali iskustva stečena kroz inzistiranja na provedbi teških gospodarskih reformi. Reforme su u tijeku diljem Europe, posebno u zemljama u kojima je pritisak krize najveći, a vidljivi su i njihovi prvi rezultati. Činjenica da je rast uglavnom rezultat izvoza dobar je znak poboljšanja konkurentnosti.

To su pozitivne vijesti za sve. Kriza nam je jasno pokazala da događaji u jednoj zemlji mogu utjecati na sve ostale. Odluke o reformama i prilagodbama na nacionalnoj razini ne događaju se u izolaciji: sve zemlje imaju susjede, trgovinske partnere, zemlje s kojima dijele istu valutu. Kako je eurozona više od zbroja svojih dijelova, međuovisnosti nisu nevažne. Mjere koje se za neku zemlju mogu činiti prikladne ako se razmatraju izdvojeno mogu imati drugačiji učinak ako se u obzir uzme širi kontekst. Od ključne je važnosti imati u vidu cjelokupnu situaciju, a upravo to i jest svrha postojanja Europskog vijeća.

9

Rasprave u Europskom vijeću.

10

Predsjednici i premijeri pomno su pratili razvoj u tom području, što je uključivalo konferencije o zapošljavanju mladih u Berlinu, čiji je domaćin u srpnju bila kancelarka Merkel, i Parizu, koju je u studenome ugostio predsjednik Hollande. Tijekom cijele godine, na više sastanaka Europskog vijeća, čelnici su dogovarali aktivnosti na razini cijele Europe: promicanje strukovnog obrazovanja, kvalitetnih programa naukovanja ili prekogranične mobilnosti putem portala za zapošljavanje EURES i programa Erasmus+ te uključivanje svih partnera, od škola, socijalnih organizacija i lokalnih vlasti do velikih i malih poduzeća.

Od ožujka do prosinca s Europskom smo investicijskom bankom surađivali na prevladavanju financijske fragmentacije u slabim gospodarstvima i poboljšanju dostupnosti kredita za mala i srednja poduzeća. Povećanje kapitala od 10 milijarda eura o kojemu je Europsko vijeće odlučilo 2012. godine toj je banci u 2013. godini omogućilo povećanje kreditiranja za 38 %, na 62 milijarde eura, za financiranje projekata za rast i radna mjesta diljem Unije.

Konkurentnost u digitalnom dobu

Novi konkurenti, sve starije stanovništvo, deindustrijalizacija, tehnološke revolucije; sve su to izazovi koji utječu na sve naše zemlje. Iako nisu sve pogođene u istoj mjeri, nijedna nije pošteđena. Bez obzira na postojanje eura i Unije, s tim se izazovima moramo suočiti. Upravo sam zbog tog razloga na svakom sastanku Europskog vijeća inzistirao na snažnom naglašavanju konkurentnosti Europe.

Naše zemlje zbog rješavanja neposrednih izazova ne smiju iz vida izgubiti dugoročna kretanja. Uzmimo za

Kako se godina približavala kraju, konačno se ponovno počeo primjećivati rast – polagan, ali stvaran. No zaposlenost nakon povratka rasta nastupa s prirodnim vremenskim zaostatkom, zbog čega je ubrzanje stvaranja radnih mjesta ostalo glavni prioritet Europskog vijeća u 2013.

Bitka za radna mjesta

Prevelik je broj zemalja u kojima je pet godina niskog rasta ili recesije imalo razorni učinak na razinu zaposlenosti. Čelnicima je posljednjih godina postalo savršeno jasno da je nezaposlenost u cijeloj Uniji zajednički problem, a njegovo rješavanje zajednička odgovornost u ekonomskome, socijalnom i političkom smislu. To je posebno istinito za nezaposlenost mladih koja je snažno porasla do neprihvatljivih razina, uzrokujući tako tragično neiskorištavanje talenta i energije.

Po pitanju mjera zapošljavanja nacionalne su vlade, dakako, prve na potezu. No u Europskom smo se vijeću pobrinuli za uspostavljanje mehanizama EU-a koji će poduprijeti nacionalna djelovanja. U veljači smo u sljedećemu sedmogodišnjem proračunu Unije u tu svrhu odvojili značajna sredstva: šest milijarda eura (što je poslije s Europskim parlamentom povećano na osam milijarda). Većina tih sredstava bit će stavljena u promet do 2015. godine. Inicijativa za zapošljavanje mladih pomoći će najteže pogođenim državama članicama u uvođenju vlastitih nacionalnih programa jamstava za mlade: niza mjera kojima je cilj osigurati da svaka mlada osoba dobije kvalitetnu ponudu za zapošljavanje, obrazovanje ili stažiranje u roku od četiri mjeseca nakon što je završila školovanje ili postala nezaposlena. Oslanjajući se na uspjeh takvih programa u Finskoj i Austriji sve su se države članice u travnju obvezale uspostaviti vlastite akcijske planove jamstava za mlade.

Rast i radna mjesta

11

Izjave za tisak nakon Konferencije o zapošljavanju mladih u Parizu, studeni 2013.

Čelnici i ministri nadležni za zapošljavanje na Konferenciji o zapošljavanju mladih u Berlinu, srpanj 2013.

12

smanjenje birokracije: kad uspijemo, jedan skup pravila zamijenit će dotadašnjih dvadeset osam. Uvjeti će za sve biti jednaki.

U području digitalne i telekomunikacijske ekonomije Europa je, paradoksalno, i dalje istinski fragmentirano tržište. Dok smo nekada na svjetskoj razini predvodili digitalni razvoj, danas naša gospodarstva zaostaju. Zabrinutost o tom pitanju jasno se osjećala na „digitalnom” sastanku Europskog vijeća prošlog listopada. Dogovorili smo niz mjera za povezivanje kontinenta i poticanje vraćanja u igru u području digitalnog razvoja, što bi uvelike koristilo poslovnom sektoru. Ne radi se samo o infrastrukturi i propisima nego i vještinama: sva će radna mjesta budućnosti bar djelomično biti digitalna, a do 2015. godine u Europi bi moglo biti 900 000 nepopunjenih radnih mjesta u sektoru informacijskih tehnologija. Stoga smo u listopadu udvostručili sredstva za digitalno osposobljavanje i prekvalificiranje te na razini cijele Unije osnovali koaliciju za digitalna radna mjesta.

Na istom su sastanku na vrhu čelnici inzistirali na potrebi za njegovanjem inovacija i poduzetničkih vještina u

primjer visoke cijene energije koje silno opterećuju tvrtke i potrošače diljem Europe. Bez pravoga jedinstvenog europskog energetskog tržišta države članice nemaju mnogo izgleda za konkuriranje u svijetu u kojemu je Europa na putu da postane jedini kontinent ovisan o uvozu energije – revolucija plina iz škriljevca u Sjedinjenim Američkim Državama samo je jedna od prekretnica. Stoga je Europsko vijeće u svibnju jedan cijeli sastanak posvetilo tom pitanju i donijelo odluke kojima je cilj uklanjanje energetskih zapreka, proširivanje mogućnosti izbora u području energetike te smanjivanje energetskih troškova tvrtki i kućanstava.

Uz energetiku, previše drugih sektora jedinstvenog tržišta još zaostaje. To se posebno odnosi na sektore usluga, digitalnoga gospodarstva, telekomunikacija i prometne infrastrukture; područja u kojima bi uklanjanje zapreka imalo značajan učinak. Kako bi pomogla povećati dobrobiti za poduzeća, pravila jedinstvenoga tržišta trebala bi biti labava i odgovarati svrsi. To je pitanje zdravog razuma za sve čelnike u Europskom vijeću i pitanje kojemu smo se ove godine opetovano vraćali. Svrha zajedničkih pravila upravo je

Prvo polugodište 2013., razdoblje irskog predsjedanja Vijećem ministara Europske unije.

13

pokrenuta, i odlučujućega, dvadesetčetverosatnog sastanka (najduljega kojemu sam ikad prisustvovao) u veljači 2013. uspio sam posredovanjem postignuti konačni dogovor čelnika. Dakako, svi su se trudili postignuti najbolje za svoju zemlju i njezine građane, što je posve legitimno. Za mene je najvažnije bilo da smo za Europu u cjelini osigurali dobar aranžman: osuvremenjeni, realistični proračun usmjeren na najhitnije potrebe i prilagođen budućnosti.

Taj u veljači postignut dogovor zahtijevao je jednoglasnu suglasnost svih dvadeset sedam čelnika, u trenutku stezanja remena u svim zemljama. Kao u cijeloj Europi, u središtu pozornosti većinom je bilo pronaći odgovor na pitanje kako s manje novca postići više te osigurati najveći učinak svakog eura. Međutim, nipošto nismo smjeli propustiti priliku osigurati najveći mogući poticaj novim radnim mjestima i rastu na cijelom kontinentu. Uz snažnu uključenost Europske komisije i njezina predsjednika Joséa Manuela Barrosa postupno smo postigli povećanje od 40 % u području inovacija i konkurentnosti, hitnih mjera za suzbijanje nezaposlenosti i zaštite međunarodne razvojne pomoći

našim društvima te podupiranju pretvaranja rezultata istraživanja i ideja u globalne komercijalne uspjehe. Europski patentni ured slučajno je tjedan dana prije proslavio i 40. godišnjicu postojanja i jedinstveni patent Europske unije, dugoočekivanu prekretnicu zahvaljujući kojoj će troškovi inovacija uskoro početi padati u cijeloj Europskoj uniji.

Ulaganje u budućnost

Glavni alat Europske unije za zajedničko djelovanje u cilju rasta i zapošljavanja njezin je bilijun eura vrijedan proračun. Proračuni obuhvaćaju razdoblje od sedam godina, a u zimskim mjesecima 2013. morali smo odlučiti o proračunu za razdoblje do 2020. godine. Iako mu je u usporedbi s nacionalnim proračunima veličina ograničena (na 1 % našeg ukupnog BDP-a), kako je riječ o uglavnom investicijskom proračunu, ipak može značajno utjecati na rast.

Čelnici iz Europskog vijeća tradicionalno postavljaju tri glavna pitanja: Koliko novca ima?, Odakle dolazi? i Na što će se potrošiti? Tijekom dva tomu posvećena sastanka, jednoga u studenome 2012. na kojemu je rasprava

Drugo polugodište 2013., razdoblje litavskog predsjedanja Vijećem ministara Europske unije.

14

neuobičajen zamah koji nam je omogućio da na sastanku u svibnju pojačamo svoja nastojanja u vezi s tim osjetljivim pitanjem. Na sastanku nije bilo ni tračka sumnje da jedino zajedničkim djelovanjem možemo pobijediti u globalnoj borbi protiv poreznih prijevara i izbjegavanja poreza, a tu je poruku nekoliko tjedana poslije skupini G8 na sastanku u Lough Erneu uvjerljivo prenio domaćin David Cameron. Promjene su pokrenute i uvjeren sam da će u godini koja je pred nama uroditi daljnjim napretkom.

od rezova. Konačni dogovor s Europskim parlamentom uz vodstvo irskog predsjedništva Vijeća ministara postignut je prije ljeta, čime je korištenje sredstava omogućeno od samog početka proračunskog razdoblja.

U vremenima fiskalne konsolidacije, kad su javne financije pod pritiskom, već presudna važnost načela pravednosti za građane još je porasla. Pa ipak, svake godine golemi iznosi nestaju zbog poreznih prijevara i izbjegavanja plaćanja poreza. Kao posljedica nekoliko nacionalnih skandala, u tom je području nastao

München, 40. godišnjica postojanja Europskoga patentnog ureda, listopad 2013.

15

događaji u Egiptu, koji sam posjetio početkom siječnja 2013., još su jedanput naglasili kako problematične takve tranzicije mogu biti. Zajedničko susjedstvo, zajednička odgovornost.

I zajednička granica podrazumijeva zajedničku odgovornost. To nikada nije bilo tako nedvojbeno jasno kao nakon tragične pogibije stotina tražitelja azila pred obalama Lampeduse u Sredozemnome moru početkom listopada. Taj događaj šokirao je europsku javnost. Na sastanku čelnika koji je uslijedio kratko nakon toga pozvali smo na odlučno djelovanje s ciljem sprječavanja gubitka života na moru. Da se takve tragedije ne bi ponovile, Europska unija mora nastaviti suradnju sa zemljama podrijetla tražitelja azila i zemljama kroz koje oni prolaze kako bi riješila ishodišne uzroke nezakonitih migracijskih tokova, vodeći se trima načelima: prevencije, zaštite i solidarnosti. Europsko vijeće na sastanku u prosincu raspravljalo je o izvješću Radne skupine za Sredozemlje kao uvod u svoje daljnje djelovanje.

U svibnju sam posjetio Tursku, zemlju kandidatkinju za članstvo, i premijera Erdoğana pozvao u posjet Bruxellesu. Turski poziv na uspostavljanje čvrstih odnosa s Europskom unijom bio je jasan. Iako su stanje u toj zemlji otad obilježili napeti trenuci, pristupni pregovori, u kojima je u jesen otvoreno novo „poglavlje”, i dalje su snažan pokretač reformi.

Međunarodni sastanci

Tijekom cijele 2013. godine nismo zaboravljali dramatičnu situaciju u Siriji, od rasprava o embargu na oružje u proljeće do procesa koji je rezultirao mirovnom konferencijom u Ženevi, „Ženeva II.”, krajem godine. Sastanak skupine G20 u Sankt Peterburgu popratili su

Europski „Majdan”

Nema sumnje da su se iz europske perspektive najvažniji događaji godine odigrali na njezinu kraju na kijevskom Trgu neovisnosti, „Majdanu”. U studenome, prije sastanka na vrhu Europske unije i naših istočnih susjeda u Vilniusu, bili smo vrlo blizu potpisivanja sporazuma o pridruživanju s Ukrajinom koji bi tu zemlju politički i gospodarski približio Europi. Na sastanku na vrhu u Vilniusu, pripremljenom u bliskoj suradnji s litavskim predsjedništvom Vijeća, ostvarili smo znatni napredak na sličnim sporazumima s Gruzijom i Moldovom. No ukrajinsko se državno vodstvo u zadnji čas povuklo davši prednost tješnjoj povezanosti s Rusijom, pokrenuvši tom odlukom masovne prosvjede diljem zemlje. Do početka 2014. iz njih je proizašla duboka politička kriza, eskalacija nasilja i ubijanja.

Dok pišem ove retke, politička sudbina Ukrajine još je neizvjesna, a ponuda Europe za tješnje povezivanje i dalje otvorena. Uvjeti su bili gotovo ispunjeni. Ukrajinski je narod hrabro pokazao da želi živjeti u slobodnoj, neovisnoj i ujedinjenoj zemlji, čvrsto povezanoj s Europskom unijom. Vrijeme je na njihovoj strani.

Zajednička odgovornost

Dok je prije pet godina, karikirano rečeno, Ukrajina zanimala samo istočnu Europu, danas su čelnici svih zemalja, od Portugala do Nizozemske ili Irske, i te kako svjesni da su događaji u Kijevu predmet zajedničkog interesa. Isto su tako svi shvatili da previranja u sjevernoj Africi ne utječu samo na Italiju, Maltu ili Španjolsku, nego na cijelu Europu. Na sastanku Europskog vijeća održanome u veljači, na drugu obljetnicu „arapskog proljeća”, čelnici su ocijenili europsku potporu demokratskoj tranziciji na tom području. Nedavni

Unija u svijetu

16

intenzivni trenuci, a nakon njega uslijedilo je snažno zajedničko stajalište dvadeset osam ministara vanjskih poslova izneseno u Vilniusu. Unija je ostala predana načelu nalaženja političkog rješenja. Ponovno smo potvrdili punu uključenost Europske unije u UN-ova nastojanja na okončanju nepodnošljivog nasilja i okupljanju svih uključenih strana oko pregovaračkog stola. Uspješni bi pregovori mogli čak pokrenuti šira pozitivna kretanja u toj regiji, što sam u rujnu i naveo u govoru koji sam u ime Unije održao u Općoj skupštini UN-a. U međuvremenu Europska unija i dalje predvodi humanitarna nastojanja u Siriji s ukupno 2,6 milijarda eura mobiliziranih sredstava te Organizaciji za zabranu kemijskog oružja pruža snažnu potporu u uništavanju sirijskih zaliha kemijskog oružja.

Poboljšanje unutarnjega gospodarskog stanja Europe odrazilo se i prema van. Prvi put od 2010. godine eurozona nije bila tema na sastancima skupina G8 i G20. Na rujanskom sastanku skupine G20 u Sankt Peterburgu euro gotovo da nije spomenut. Na periferiji sastanka skupine G8 u Lough Erneu s predsjednikom Obamom pokrenuli smo pregovore o transatlantskoj slobodnoj trgovini, obećavajućem i dojmljivom pothvatu koji bi mogao stvoriti stotine tisuća radnih mjesta na obje obale Atlantika. Europska unija uz to sklapa i sporazum s Kanadom te radi na sporazumima s Vijetnamom, Indijom, Indonezijom, Mercosurom i Japanom.

Europsko Vijeće vrlo je pomno pratilo optužbe u vezi s obavještajnim službama SAD-a i s njima povezana pitanja o zaštiti podataka koja su se pojavila tijekom godine. O toj smo temi opsežno raspravljali na svojem sastanku u listopadu, a pokrenuli smo i zajedničku inicijativu za bilateralne razgovore s SAD-om otvorene za sve države članice.

Sastanak na vrhu zajednice latinskoameričkih i karipskih država i Europske unije u siječnju 2013. u Santiagu de Chileu, podno Anda, okupio je desetke državnih čelnika. Tijekom godine Europska unija održala je bilateralne sastanke na vrhu s Rusijom, zemljom s kojom imamo zahtjevan odnos, o kojemu smo raspravljali na sastanku Europskog vijeća u ožujku, te Kinom, Japanom, Južnom Afrikom, Brazilom, Republikom Korejom i drugim strateškim partnerima.

ObranaPosljednji sastanak Europskog vijeća 2013. godine bio je posvećen temi obrane, i to njezinim sigurnosnim aspektima te aspektima koji se tiču industrije i radnih mjesta. To je bila prva detaljna rasprava o toj temi na našoj razini od 2008. godine. Od naših se zemalja očekuje snažnije preuzimanje odgovornosti za sigurnost naše šire regije, i to u vrijeme općih proračunskih ograničenja. Na sastanku u prosincu 2012. započeli smo pripremni rad u tri područja: obrambenih sposobnosti, obrambene industrije i zajedničkih operacija EU-a. Isprva nam se pridružio i glavni tajnik NATO-a, a u svim smo trima područjima postignuli dogovor o konkretnim koracima. Glavna točka naših rasprava bilo je utvrđivanje načina i sredstava, za države članice koje žele sudjelovati, koji će omogućiti bolju suradnju u području obrambenih sredstava, na razvoju, stjecanju, uporabi i održavanju sredstava kao što su bespilotne letjelice, sustavi za nadopunu goriva u letu ili satelitska komunikacija sljedeće generacije. Dugoročna ulaganja mogu pomoći stvoriti zamah u području inovacija i tehnologije te imati i šire dobrobiti, posebno u pogledu radnih mjesta. U pogledu zajedničke sigurnosne i obrambene politike cilj nam je poboljšati i ubrzati djelovanje prilikom zajedničkog sudjelovanja u vojnim i civilnim operacijama te unaprijediti sustav financiranja. Konkretni napredak u svim tim pitanjima Europsko vijeće ocijenit će u lipnju 2015.

U 2013. godini obnovljen je europski angažman u Africi. Pitanja sigurnosti i razvoja u području Sahela i Sahare izravno utječu na našu sigurnost. Europska unija poduprla je nastojanja na očuvanju mira predvođena Francuskom s ciljem sprječavanja terorističkog preuzimanja u Maliju i zaustavljanja civilnog rata u Srednjoafričkoj Republici.  U sklopu potonjeg afričkoj mirovnoj misiji doprinosimo s 50 milijuna eura, uz 60 milijuna eura u humanitarnoj pomoći za stradalo stanovništvo. Na sastanku u prosincu Europsko vijeće od visoke povjerenice Catherine Ashton zatražilo je planiranje misije Europske unije sa sjedištem u Banguiju u 2014. godini.

To pokazuje koliku važnost za europske zemlje ima postojanje odgovarajućih sposobnosti reagiranja i metoda koordinacije kako bismo mogli ispuniti svoje odgovornosti kada se za tim pokaže potreba.

17

Sastanci na vrhu i susreti s trećim zemljama.

18

Latinskoamerički, karipski i europski čelnici na sastanku Zajednice latinskoameričkih i karipskih država (CELAC) i EU-a, Santiago de Chile, siječanj 2013.

19

Dvostruka legitimnost

U našim demokratskim društvima građani imaju zadnju riječ. Suočeni s dalekosežnim europskim odlukama koje utječu na njihov svakodnevni život, moraju se moći izraziti, moraju imati pravo glasa. Složena organizacije naše Unije, koja nije odraz zlih namjera ni manjkavog planiranja, nego ponajviše raznolikosti Europe i ugrađenog sustava provjera i ravnoteža, znači da nema čudotvornih rješenja. Uvijek će biti napetosti između demokracije i međuovisnosti, slobodnih izbora određene zemlje i njezina članstva u Uniji. U području razrješavanja tih napetosti ima mjesta za napredak.

Dužnička kriza odredila je način na koji su europski čelnici i institucije surađivali posljednjih godina. Razvile su se nove prakse, promijenili odnosi i ravnoteže, i pritom su se pojavila nova pitanja o javnoj legitimnosti zajedničkih odluka. Priroda krize zahtijevala je kombinaciju europskih i nacionalnih političkih reakcija, bez obzira na to radi li se o zajedničkim odlukama EU-a, reformama pojedinačnih zemalja ili novcu poreznih obveznika neke države mobiliziranom za europske krizne fondove.

Općenito, odgovornost za odluke na nacionalnoj razini ostvaruje se kroz nacionalne parlamente, dok odgovornost za odluke na europskoj razini zajednički osiguravaju Europski parlament i Vijeće, čiji ministri odgovaraju nacionalnim parlamentima – zaštita je dvostruka, a s njome i složenost.

Osiguranje da gospodarstva svih zemalja u budućnosti ostanu zdrava u nacionalnom je interesu i interesu Europe. Snaga Unije jednaka je snazi njezine najslabije karike. No u promišljanjima o demokratskoj legitimnosti ključno je izbjegavati neproduktivni pristup zasnovan na načelu „ili...ili”: ili dvadeset osam nacionalnih

Razdoblje od posljednjih četiri do pet godina ostavilo je traga na ideji Europe. Donošenje teških i nepopularnih odluka bilo je nužno za izlazak iz krize, a pritom su institucije EU-a bile prisiljene preuzeti nove uloge kako bi se spriječilo ponavljanje. Europski izbori u svibnju 2014. sve su bliži i moramo biti svjesni da je razočaranje javnosti u Uniju razlog za ozbiljnu zabrinutost.

Rezultati i uvjeravanjeNa kraju krajeva, rezultati su najbolje sredstvo uvjeravanja: povratak rasta, stvaranje radnih mjesta, vidljivi pokazatelji da rad društava i vlada, pojedinačno ili zajednički u Uniji, daje rezultate. Kako je nezaposlenost najveća briga svih stanovnika Europe, pravi je ispit vratiti zaposlenost. U tom su pogledu čelnici tijekom u 2013. godini učinili sve što je u njihovoj moći kako bi pripremili teren za ostvarenje tog cilja u nadolazećoj godini.

U svakom slučaju, uvjeriti ljude da je Europa dio rješenja nije puko pitanje ekonomije i gospodarskih rezultata. Važne su i riječi. Važno je govoriti istinu, a istina je da nema brzih rješenja i da reforme usmjerene na rast i radna mjesta traže vrijeme. Istina je i da konačni odgovor na krizu nije u novim financijskim instrumentima ni u povratku nacionalnim valutama, nego u stvarnim promjenama u realnom gospodarstvu. Politički vođe moraju jasno reći što je na kocki.

Danas, kad je odlučivanje na europskoj i nacionalnoj razini isprepletenije nego ikad prije, takve poruke ne mogu doći samo iz „Bruxellesa”, već uključuju i odgovornost nacionalnih čelnika. Na sastancima Europskog vijeća svoje kolege često pozivam da kod kuće brane naša postignuća; ne mlako, nego sa snažnim uvjerenjem. Jer za našim stolom vlada zajedničko uvjerenje da će, unatoč boli i teškoćama, Europa iz ove krize izaći snažnija i otpornija.

Demokracija i međuovisnost

20

Europski i međunarodni novinari očekuju dolazak šefova država ili vlada.

parlamenata, s jednakim brojem prava na veto, ili Europski parlament sa svojim političkim ograničenjima. Kad je riječ o gospodarskim pitanjima koja su u središtu nacionalnoga političkog života i od ključne važnosti za opće dobro, dvostruka nam je legitimnost potrebna. Kako je to dvoje teško uklopiti u hijerarhijski odnos, to zahtijeva politički dijalog i koordinaciju između europske i nacionalnih razina demokracije. U tom se području u nadolazećim godinama mnogošto može

unaprijediti na obje strane jednadžbe. To će pomoći učvrstiti javnu potporu Uniji.

Međutim, praktično načelo da bi odgovornost trebala snositi razina na kojoj se odluke „donose i provode” ne daje sve odgovore. Ponekad se odluka u političkom smislu donosi na jednoj razini, a provodi na drugoj, kao, primjerice, odluka o likvidaciji banke na Cipru u ožujku 2013. U takvim slučajevima svojevrsna dvostruka demokratska kontrola ima smisla.

21

Iza kulisa u Europskom vijeću.

23

situacija. Europa će 2014. godine biti domaćin dvama međukontinentalnim sastancima na vrhu: s Afrikom u travnju u Bruxellesu i s azijskim čelnicima u listopadu u Milanu, a narodi diljem svijeta obilježit će izbijanje Prvoga svjetskog rata.

Politički vrhunac godine bit će izbori za Europski parlament u svibnju 2014. Vrijeme je rasprave među građanima, osvrta na godine ozbiljne financijske krize koje su za nama i određivanja smjera zajedničkog puta pred nama. Nikad nije bilo važnije zalagati se za Europu.

Godina 2014. bit će godina konsolidacije i promjene. Iako europski izbori potkraj svibnja za Uniju znače početak novoga političkog ciklusa, rad na poticanju stvaranja radnih mjesta, jačanju eurozone i povećanju konkurentnosti mora se odvijati cijele godine. Gospodarski oporavak mora napredovati.

Od siječnja počinje uvođenje novog proračuna EU-a za razdoblje od 2014. do 2020. godine, što obuhvaća Inicijativu za zapošljavanje mladih, program Erasmus+ i najveći svjetski program za istraživanja, Obzor 2020. Politički prioritet u proljetnom dijelu godine bit će finalizacija bankovne unije prije kraja tekućega zakonodavnog ciklusa. Neće biti vremena za gubljenje.

Brz razvoj događaja u Ukrajini zahtijevat će našu punu pozornost i kod kuće i u cijelom svijetu, kao i stanje na širem području Bliskog istoka te globalna ekonomska HERMAN VAN ROMPUY

Obnova pred nama

25

Europsko vijeće – 24.–25. listopada 2013. 27

Europsko vijeće – 19.–20. prosinca 2013. 33

Zaključci Europskog vijeća i izjave šefova

država ili vlada

27

I. DIGITALNO GOSPODARSTVO, INOVACIJE I USLUGE

1. Snažno digitalno gospodarstvo ključno je za rast i europsku konkurentnost u globaliziranom svijetu. U tu svrhu mora se uložiti maksimalni napor kako bi europska industrija vratila zamah u digitalnim proizvodima i uslugama. Postoji hitna potreba za integriranim jedinstvenim digitalnim i telekomunikacijskim tržištem koje bi koristilo potrošačima i poduzećima. Kao dio svoje strategije rasta, Europa mora u svim sektorima gospodarstva potaknuti digitalne inovacije koje se temelje na podacima. Posebnu pozornost treba obratiti potpori smanjenju digitalnog jaza između država članica.

Ulaganje u digitalno gospodarstvo2. Kako bi u potpunosti iskoristila potencijal digitalnoga

gospodarstva, potaknula produktivnost te stvorila novu gospodarsku aktivnost i kvalificirana radna mjesta, Europi trebaju ulaganja i odgovarajući regulatorni okvir. Trebalo bi promicati nova ulaganja kako bi se ubrzalo uvođenje infrastrukture koja može postignuti ciljeve za brzinu širokopojasnog pristupa Digitalne agende za Europu, kao što je 4G, uz održavanje neutralnosti tehnologije. Trebalo bi hitno donijeti zakonodavne mjere za smanjenje troškova uvođenja širokopojasnog pristupa.

3. Nekoliko strateških tehnologija, poput Velikih količina podataka i računalstva u oblaku, važni su čimbenici za omogućavanje produktivnosti i boljih usluga. Računalstvo u oblaku trebalo bi poboljšati pristup podacima i pojednostaviti njihovo dijeljenje. Cilj je Velikih količina podataka obrada, prikupljanje, pohrana i analiza velikih količina podataka. Djelovanje EU-a trebalo bi pružiti odgovarajuće okvirne uvjete za jedinstveno tržište za Velike količine podataka i računalstvo u oblaku, osobito promicanjem visokih standarda za sigurne, visokokvalitetne i pouzdane usluge računalstva u oblaku. Europska komisija i države članice, uz potporu Europskog partnerstva za računalstvo u oblaku, trebale bi nastaviti s ulaganjem napora kako bi se Europu dovelo na čelo usvajanja računalstva u oblaku. Europsko vijeće poziva na uspostavu snažne mreže nacionalnih digitalnih koordinatora koji bi mogli bi imati stratešku ulogu u razvoju računalstva u oblaku, Velikih količina podataka i Otvorenih podataka.

4. Trenutni napori na rješavanju problema izbjegavanja plaćanja poreza, poreznih prijevara, agresivnoga poreznog planiranja, smanjenja porezne osnovice i prijenosa dobiti također su važni su za digitalno gospodarstvo. Države članice trebale bi dalje koordinirati svoja stajališta prema potrebi kako bi se pronašlo najbolje moguće rješenje

EUROPSKO VIJEĆE – 24.–25. LISTOPADA 2013.

ZAKLJUČCI

Znaci gospodarskog oporavka vidljivi su, ali EU mora nastaviti s naporima kako bi se povećao potencijal za rast, poboljšalo stvaranje radnih mjesta i potaknula europska konkurentnost. Danas se Europsko vijeće usredotočilo na digitalno gospodarstvo, inovacije i usluge. Ta područja predstavljaju osobiti potencijal za rast i radna mjesta koja žurno moraju biti pokrenuta. Europsko vijeće pružilo je konkretne smjernice kako bi se u potpunosti iskoristio postojeći potencijal.

Europsko vijeće također se posvetilo različitim područjima gospodarske i socijalne politike. Ono je ocijenilo provedbu inicijativa poduzetih u lipnju u svrhu suzbijanja nezaposlenosti mladih i financiranja gospodarstva, a posebno malih i srednjih poduzeća, te je dogovorilo dodatne mjere. Dalo je novi poticaj za bolje propise.

Europsko vijeće održalo je detaljnu raspravu o dovršetku Ekonomske i monetarne unije. Osobito se usredotočilo na poboljšanu koordinaciju gospodarske politike, jačanje socijalne dimenzije Ekonomske i monetarne unije te dovršetak bankovne unije. U skladu s onim što je odlučeno u lipnju, Europsko vijeće ponovno će razmotriti sve te elemente u prosincu s ciljem donošenja odluka.

Europsko vijeće uzelo je u obzir sastanak na vrhu Istočnog partnerstva koji će se održati u Vilniusu 28. i 29. studenoga 2013.

Europsko vijeće izrazilo je duboko žaljenje zbog nedavnih tragičnih događaja na Sredozemlju u kojima su poginule stotine ljudi te je odlučilo pojačati djelovanje Unije kako se takve tragedije ne bi opet ponovile.

* * *

28

donošenje jakog okvira EU-a za opću zaštitu podataka i Direktive o kibernetičkoj sigurnosti ključno je za dovršetak jedinstvenoga digitalnog tržišta do 2015.

9. Trebalo bi nastaviti modernizaciju javne uprave ubrzanom primjenom usluga kao što su e-vlada, e-zdravlje, elektroničko fakturiranje i e-nabava. To će dovesti do većeg broja i do boljih digitalnih usluga za građane i poduzeća u cijeloj Europi i do ušteda u javnom sektoru. Sustav otvorenih podataka neiskorišteni je izvor s velikim potencijalom za izgradnju jačih, međusobno povezanijih društava koja na bolji način udovoljavaju potrebama građana te omogućuju porast inovacija i prosperiteta. Interoperabilnost i ponovno korištenje podataka iz javnog sektora moraju se aktivno promovirati. Zakonodavstvo EU-a mora biti osmišljeno na način koji olakšava digitalnu interakciju između građana i poslovanja te tijela javne vlasti. Potrebno je uložiti napore na primjeni načela da se podaci prikupljaju od građana samo jedanput, uz poštovanje pravila o zaštiti podataka.

Poboljšanje vještina10. Korisnici moraju imati potrebne digitalne vještine. Mnogi

europski građani i poduzeća ne koriste informacijske tehnologije u dovoljnoj mjeri. To ima za posljedicu sve teže popunjavanje digitalnih radnih mjesta. Europska unija je u 2011. imala 300 000 nepopunjenih radnih mjesta u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija; ako se taj trend ne zaustavi, do 2015. moglo bi biti do 900 000 nepopunjenih radnih mjesta. Te neodgovarajuće stručne vještine štete ciljevima naše gospodarske i socijalne politike.

11. Potrebno je poduzeti konkretne korake za ispravljanje ove situacije:

(a) Trebalo bi koristiti dio europskih strukturnih i investicijskih fondova (2014.–2020.) za ICT obrazovanje, potporu za prekvalifikacije i strukovno obrazovanje i osposobljavanje u ICT-u, uključujući putem digitalnih alata i sadržaja u kontekstu Inicijative za zapošljavanje mladih.

(b) Potrebno je osigurati veći stupanj integracije digitalnih vještina u obrazovanje, od najranijega školskog do visokog obrazovanja, strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te cjeloživotnog obrazovanja.

(c) Trebalo bi ojačati veliku koaliciju za radna mjesta u digitalnom sektoru kako bi se pitanje neodgovarajućih stručnih vještina rješavalo potporom ciljnim sustavima za mobilnost radne snage i uporabom nedavno razvijene klasifikacije europskih vještina/kompetencija, kvalifikacija i zanimanja (ESCO).

(d) Komisija će dodatno pojačati svoj rad na temelju Pregleda znanja i vještina u EU-u za digitalne poslove kako bi ubrzala napredak sveeuropskih okvira kompetencija za digitalne vještine.

12. U svim trima područjima –   ulaganja, jedinstveno digitalno tržište i poboljšanje vještina – presudno je snažno opredjeljenje za postizanje cilja povećanja rasta,

za države članice i EU u okviru OECD-a/BEPS-a (smanjenje osnovice i prijenos dobiti). U svojem pregledu PDV-a koji je u tijeku Komisija će se također usmjeriti na pitanja koja su specifična za digitalno gospodarstvo kao što su diferencirane porezne stope za digitalne i fizičke proizvode. Europsko vijeće pozdravlja inicijativu Komisije za uspostavu stručne skupine za oporezivanje digitalnoga gospodarstva. Europsko vijeće ponovo će razmotriti pitanja povezana s oporezivanjem na sastanku u prosincu 2013.

Promicanje jedinstvenoga digitalnog tržišta prilagođenoga potrošačima i poslovanjima5. Prevladavanje rascjepkanosti, promicanje učinkovitoga

tržišnog natjecanja i privlačenje privatnih ulaganja kroz unaprijeđeni, predvidljivi i stabilni pravni okvir na razini EU-a od ključne je važnosti, a istodobno bi se trebala osigurati visoka razina zaštite potrošača državama članicama dopustiti određeni stupanj f leksibilnosti za poduzimanje dodatnih mjera za zaštitu potrošača. U tom kontekstu Europsko vijeće pozdravlja prezentaciju Komisije o paketu „Povezani kontinent” te potiče zakonodavca da provede intenzivno ispitivanje s ciljem njegova pravodobna donošenja. Vijeće naglašava važnost bolje koordinacije vremenskog okvira i uvjeta za dodjelu spektra, istodobno poštujući nacionalne nadležnosti u tom području.

6. Treba ispuniti obvezu dovršetka jedinstvenoga digitalnog tržišta do 2015.: sadašnja rascjepkanost tržišta sprečava ispunjenje punog potencijala digitalnoga gospodarstva. To zahtijeva sveobuhvatni pristup koji potiče inovacije i tržišno natjecanje u području digitalnih usluga.

7. Potrebno je uložiti maksimalne napore u ubrzanje rada na zakonskim prijedlozima koji su u postupku donošenja, osobito prijedlozima o uslugama e-identifikacije i povjerenja te o uslugama elektroničkog fakturiranja i plaćanja kako bi mogli biti doneseni do kraja zakonodavnog razdoblja. Također postoji potreba za rješavanjem zastoja u pristupanju  „digitalnom životu” pojedinca s različitih platformi koji i dalje postoje zbog nedostatne interoperabilnosti ili nedostatne prenosivosti sadržaja i podataka. To sprečava korištenje digitalnih usluga i tržišno natjecanje. Stoga je potrebno uspostaviti otvoreni i nediskriminirajući okvir kako bi se osigurale takva interoperabilnost i prenosivost, a da se ne omete brz razvoj digitalne sfere i izbjegne nepotrebni administrativni teret, osobito za MSP-e. Pružanje digitalnih usluga i sadržaja na cijelome jedinstvenom tržištu zahtijeva uspostavu sustava autorskih prava za digitalno doba. Komisija će stoga dovršiti svoju tekuću reviziju okvira EU-a za autorska prava u proljeće 2014. Važno je osuvremeniti europski sustav autorskih prava i olakšati izdavanje dozvola, istovremeno osiguravajući visoki stupanj zaštite prava intelektualnog vlasništva i uzimajući u obzir kulturološke razlike.

8. Važno je potaknuti povjerenje građana i poslovnih subjekata u digitalno gospodarstvo. Pravodobno

29

konkurentnosti i radnih mjesta. Europsko vijeće poziva Vijeće i Komisiju da se posvete toj agendi te će ponovno pokrenuti to pitanje tijekom 2014.

Inovacije13. Ulaganja u istraživanje i inovacije potiču produktivnost i

rast te su od ključne važnosti za stvaranje radnih mjesta. Države članice koje su nastavile ulagati u istraživanje i inovacije bolje prolaze u sadašnjoj krizi od onih koje nisu.

14. U veljači 2011. Europsko vijeće pozvalo je na strateški i integrirani pristup poticanju inovacija i punom iskorištavanju europskoga intelektualnog kapitala. Ono je odredilo posebne korake za postizanje tih ciljeva. Dvije godine poslije znatan broj njih dobro napreduje. Razvija se zajednička izrada programa u području istraživanja i inovacija. Napredak u inovacijama prati se na godišnjoj razini u okviru strategije Europa 2020. U tijeku je uspostava Europskog opservatorija za istraživanje i inovacije od strane Komisije. Dovršavaju se mnogi programi kojima se financiraju istraživanja i inovacije. Kako je zatraženo, Komisija je nedavno predložila jedinstveni pokazatelj rezultata inovacija što bi trebalo omogućiti bolje praćenje.

15. Intelektualni i znanstveni potencijal Unije ne rezultira uvijek novim proizvodima i uslugama koji se mogu prodavati na tržištima. Glavni razlozi za taj jaz u komercijalizaciji su: teškoće u pristupu financijama, prepreke na tržištu i prekomjerna administracija. Skupine istraživačkih instituta i industrije („klasteri”) mogu predstavljati temelj za plodnu međusobnu interakciju te za stvaranje novih proizvoda, usluga i industrija.

16. Europa treba bolje koordiniranu uporabu alata poput nepovratnih sredstava, pretkomercijalne javne nabave i poduzetničkog kapitala te integriranog pristupa od istraživanja i inovacija do uvođenja na tržište. Posebnu pozornost treba pridati ulozi javnog sektora u omogućavanju sustavnih inovacija, posebice u sektorima čiste tehnologije i biotehnologije. Središnja inicijativa iz 2010., Unija inovacija, nudi brojne korisne instrumente koji, u kombinaciji s programima financiranja kao što su Konkurentnost poduzeća i MSP-ova (COSME) i Obzor 2020., uključujući Instrument za podjelu rizika pri financiranju, mogu poduprijeti područje inovacija i njegov učinak na tržište. Trebalo bi što je prije moguće usvojiti prijedloge za Zajedničke tehnološke inicijative na području farmaceutskih proizvoda, tehnologija za nove oblike energije, aeronautike, biogospodarstva i elektronike. Potrebno je nastaviti napore na nacionalnoj razini.

17. Kako bi se do kraja 2014. u potpunosti ostvario Europski istraživački prostor, važno je ubrzati strukturne reforme nacionalnih sustava te ojačati praćenje napretka koje se temelji na pouzdanim podacima koje dostavljaju države članice. U izvješću o napretku koje je Komisija podnijela određena su neka područja u koja je potrebno uložiti dodatne napore. Posebno je potrebno uložiti napore u poboljšanje mobilnosti i mogućnosti napredovanja istraživača, uključujući kroz odgovarajuća rješenja

za mirovine, transnacionalni pristup istraživačkim infrastrukturama i otvoreni pristup rezultatima javno financiranih istraživanja i prijenosu znanja kao dio inovacijskih strategija na nacionalnim razinama i europskoj razini.

18. Europsko vijeće poziva Komisiju i države članice na nastavak njihovih napora u području inovacija i istraživanja. Vijeće će ocijeniti napredak na sastanku u veljači 2014.

Usluge i trgovina 19. Usluge su temeljni dio jedinstvenog tržišta. Kako bi se u

potpunosti iskoristile gospodarske koristi, države članice hitno trebaju poboljšati provedbu Direktive o uslugama i time ubrzati otvaranje tržišta usluga. U tom pogledu trebalo bi iskoristiti sve mogućnosti; trebalo bi ukloniti neopravdane ili nerazmjerne prepreke kako bi se osigurali jednaki uvjeti na tržištu usluga. Europsko vijeće poziva Komisiju i Vijeće da osiguraju godišnja izvješća o napretku nacionalnih reformi u području usluga, uključujući u pojedinačnim sektorima, te poziva Komisiju da izradi prijedloge do ožujka 2014.

20. Europsko vijeće pozdravlja stručni pregled Direktive o uslugama koji je predstavila Komisija. Slaže se da bi sve države članice trebale osigurati sustavne, temeljite i pouzdane procjene proporcionalnosti vlastitih regulatornih uvjeta. Države članice posebno bi se trebale usmjeriti na nerazmjerne prepreke. Europsko vijeće poziva Komisiju da osigura dodatne smjernice za države članice vezane uz načelo proporcionalnosti te poziva države članice da osobito vode računa o najboljoj praksi.

21. Europsko vijeće naglašava važnost uzajamne ocjene reguliranih profesija koje je pokrenula Komisija te poziva na brzi napredak. Tim postupkom trebale bi se prepoznati preostale prepreke pristupu profesijama u državama članicama, ocijeniti kumulativni učinak svih ograničenja nametnutih za istu profesiju te predložiti odgovarajuće aktivnosti.

22. Europsko vijeće ponovno naglašava važnost trgovine kao pokretača rasta i stvaranja novih radnih mjesta, u skladu sa zaključcima iz veljače 2013. Ono pozdravlja politički sporazum o ključnim elementima Sveobuhvatnoga gospodarskog i trgovinskog sporazuma s Kanadom i sa zanimanjem iščekuje brzo ispitivanje od strane Europskog parlamenta i Vijeća. Taj će sporazum poduzećima u EU-u i Kanadi osigurati važne nove prilike i znatno će potaknuti poboljšanje trgovinskih odnosa između obiju strana Atlantika.

II. GOSPODARSKA I SOCIJALNA POLITIKA

Borba protiv nezaposlenosti mladih 23. Borba protiv nezaposlenosti mladih i dalje je glavni cilj

strategije EU-a za poticanje rasta, konkurentnosti i radnih mjesta. Europsko vijeće podsjeća na potrebu da Inicijativa za zapošljavanje mladih bude potpuno operativna do

30

siječnja 2014., što će omogućiti prve isplate korisnicima. Poziva države članice da u tu svrhu mobiliziraju sve napore.

24. Europsko vijeće također poziva države članice na brzu provedbu jamstava za mlade i izjave Vijeća o Europskom savezu za naukovanje. Ističe da države članice koje koriste Inicijativu za zapošljavanje mladih trebaju donijeti planove za rješavanje pitanja nezaposlenosti mladih, uključujući kroz provedbu „Jamstva za mlade” do kraja 2013. kako bi brzo iskoristile inicijativu. U tom kontekstu Europsko vijeće pozdravlja nadolazeću konferenciju u Parizu.

Financiranje gospodarstva25. Trebalo bi nastaviti sve napore za ponovnu uspostavu

normalnog kreditiranja gospodarstva i olakšavanje financiranja ulaganja, posebno u odnosu na mala i srednja poduzeća (MSP-e).

26. Pregovori o izradi programa Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) trebali bi znatno povećati ukupnu potporu EU-a iz tih fondova za financijske instrumente na osnovi poluge za MSP-e u razdoblju od 2014. do 2020. barem uz udvostručavanje potpore u zemljama gdje uvjeti ostaju strogi. Ti bi instrumenti trebali biti oblikovani na način koji ograničava rascjepkanost tržišta, osigurava visoke učinke poluge i brzo prihvaćanje od strane MSP-a. To će pomoći odgovarajućem koncentriranju fondova i proširenju obujma novih zajmova MSP-ima.

27. Europsko vijeće prima na znanje izvješća Komisije i EIB-a o provedbi mjera za financiranje gospodarstva te poziva države članice da dobro iskoriste pružene im mogućnosti. Ono ponovno naglašava svoj poziv na proširenje zajedničkih financijskih instrumenata podjele rizika između Komisije i Europske investicijske banke (EIB) kako bi se podupirao privatni sektor i ulaganja u tržišta kapitala u MSP-ima, s ciljem proširenja obujma novih kredita MSP-ima diljem EU-a. Napore bi trebalo finalizirati izmjenom Uredbe o zajedničkim propisima s ciljem omogućavanja uporabe jamstava. Novi instrumenti trebali bi ostvariti visoke učinke poluge i trebali bi biti atraktivni za privatni sektor i ulaganja u tržišta kapitala. EIB bi ih trebao započeti provoditi, uz hitno započinjanje rada na daljnjem razvoju budućih alata, posebno sekuritizaciji. Dok bi doprinosi za inicijativu za MSP-e trebali ostati dobrovoljni, Europsko vijeće poziva na sudjelovanje država članica u najvećoj mogućoj mjeri. Države članice sudionice će do kraja godine obavijestiti Komisiju i EIB o svojim doprinosima. Novi instrumenti trebali bi početi funkcionirati u siječnju 2014. kako bi popratili oporavak, borbu protiv nezaposlenosti i kako bi smanjili rascjepkanost u početnim godinama financijskog okvira.

28. Uloga proračuna Unije u pružanju prilika MSP-ima je ključna. U tom kontekstu, Europsko vijeće pozdravlja dogovor o programima COSME i Obzor 2020. te ističe da je njihova provedba prioritetna. Vijeće također potiče zakonodavca da ubrzano radi na predloženom

zakonodavstvu o fondovima za dugoročna ulaganja kako bi se prijedlog donio do kraja zakonodavnog razdoblja.

Prikladnost zakonodavstva29. Propisi na razini Unije potrebni su radi osiguravanja

postizanja ciljeva politike EU-a, uključujući pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta. To bi se trebalo ostvariti uz najveću moguću razinu transparentnosti i jednostavnosti i uz najmanje moguće troškove, uvijek uzimajući u obzir potrebu za odgovarajućom zaštitom potrošača, zdravlja, okoliša i zaposlenika.

30. Europsko vijeće pozdravlja nedavnu komunikaciju Komisije o prikladnosti zakonodavstva (REFIT) kojom se priznaju aktivnosti koje su već pokrenute proteklih godina kako bi se olakšao teret zakonodavstva, osobito za MSP-e, te predlaže ambiciozne daljnje korake za olakšavanje zakonodavnog okvira EU-a. Europsko vijeće poziva Komisiju da izradi dodatne značajne prijedloge u tom području.

31. Europsko vijeće traži od Komisije i zakonodavca da brzo provedu program REFIT, među ostalim pojednostavnjenjem postojećeg prava EU-a, povlačenjem prijedloga koji više nisu potrebni i stavljanjem zastarjelog zakonodavstva izvan snage.

32. U tu svrhu Europsko vijeće naglašava potrebu za praćenjem napretka putem sveobuhvatnog prikaza kojim će pratiti napredak na europskoj i nacionalnoj razini i olakšavanjem dijaloga o prikladnosti zakonodavstva. Ono pozdravlja korake država članica i EU-a usmjerene boljem prepoznavanju preopterećujućih propisa, ističući u tom pogledu načela supsidijarnosti i proporcionalnosti. Potrebni su znatni napori na razini EU-a i na nacionalnoj razini u tom smislu. Europsko vijeće iščekuje dogovor o daljnjim koracima u tom smjeru na sastanku u lipnju te će se jedanput godišnje vraćati na to pitanje kao dio europskog semestra.

III. EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA 33. Nakon sastanaka Europskog vijeća u prosincu 2012. i

lipnju 2013. Europsko vijeće usmjerilo je svoju raspravu na bankovnu i ekonomsku uniju, ali vratit će se tim pitanjima u prosincu 2013. Taj proces nastavlja se na institucionalni okvir EU-a, uz puno poštovanje integriteta jedinstvenog tržišta, a istodobno osigurava ravnopravno tržišno natjecanje između država članica EU-a, uključujući ono na temelju pravedne ravnoteže između država članica – matičnih zemalja i zemalja domaćina. Ona će biti otvorena i transparentna prema državama članicama koje ne upotrebljavaju jedinstvenu valutu.

Ojačana koordinacija gospodarske politike34. Jačanje gospodarskog upravljanja kontinuirani je proces

gdje je posljednjih godina ostvaren znatan napredak. Europski semestar spaja elemente u integrirani proces koji vodi prema formulaciji preporuka za politiku.

35. Kako bi se poticao snažan, održiv i uključiv gospodarski rast u europodručju, koordinacija gospodarskih politika u

31

39. Što se tiče ojačane koordinacije gospodarske politike te dodatnih mjera za proširivanje društvene dimenzije u europodručju na dobrovoljnoj su osnovi za one izvan područja jedinstvene valute i bit će u potpunosti kompatibilne s jedinstvenim tržištem u svim aspektima.

40. Naposljetku, Europsko vijeće naglašava važnost unaprjeđenja socijalnog dijaloga koji uključuje socijalne partnere kako na razini država članica tako i na europskoj razini, osobito u kontekstu europskog semestra, s ciljem poboljšanja utjecaja na vođenje njegovih zaključaka i preporuka u cijeloj Uniji.

Bankovna unija41. Europsko vijeće aktivno je usmjeravalo proces uspostave

bankovne unije. Ono pozdravlja konačno donošenje uredbi o izmjeni jedinstvenog nadzornog mehanizma i Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) od strane Vijeća. To predstavlja odlučni korak prema bankovnoj uniji. Europsko vijeće ponovo naglašava načelo nediskriminacije država članica u vezi s nadzorom i rješavanjem banaka kako je Europsko vijeće navelo u listopadu 2012. te ponovno potvrđuje nove dogovorene aranžmana glasovanja o tim pitanjima u uredbi o EBA-i, što odražava odgovarajuću ravnotežu između država članica sudionica i nesudionica. Europsko vijeće također ponovno potvrđuje svoju suglasnost da će se pregled djelovanja aranžmana glasovanja provesti od onog dana kada broj država članica nesudionica dosegne četiri.

42. Jedinstveni nadzorni mehanizam prvi je korak prema bankovnoj uniji. U studenome će Europska središnja banka pokrenuti sveobuhvatnu procjenu kreditnih institucija država članica koje sudjeluju u jedinstvenome nadzornom mehanizmu u skladu s Uredbom koja Europskoj središnjoj banci dodjeljuje posebne zadaće. Nakon toga slijedi testiranje otpornosti na stres banaka diljem EU-a. Europsko vijeće smatra da je ta praksa ključna u jačanju povjerenja u bankovni sektor EU-a i u vraćanju normalnih uvjeta kreditiranja poduzeća i kućanstava. Europsko vijeće očekuje punu potporu i suradnju nacionalnih nadležnih tijela s ciljem osiguravanja potpune transparentnosti i strogog pristupa, što je ključno za vjerodostojnost te prakse.

43. U tom kontekstu, Europsko vijeće podsjeća na hitnost da države članice koje sudjeluju u jedinstvenome nadzornom mehanizmu uspostave koordinirani europski pristup u pripremi sveobuhvatne procjene kreditnih institucija od strane Europske središnje banke. Države članice trebale bi poduzeti odgovarajuće aranžmane, uključujući nacionalne zaštitne mehanizme, primjenjujući pravila državne pomoći. Europski instrumenti dostupni su u skladu s dogovorenim pravilima. Europsko vijeće traži da Vijeće hitno razvije taj pristup i da o njemu obavijesti do kraja studenoga u skladu s ostvarivanjem cilja  da Europska središnja banka na vrijeme dovrši sveobuhvatnu procjenu kreditnih institucija.Ono poziva Euroskupinu da dovrši smjernice za izravnu dokapitalizaciju Europskoga stabilizacijskog mehanizma,

Ekonomskoj i monetarnoj uniji treba se dodatno osnažiti, posebice jačanjem razine obveza, vlasništva i provedbe gospodarskih politika i reformi u državama članicama europodručja, potpomognuto snažnim demokratskim legitimitetom i odgovornošću na razini donošenja i provedbe odluka.

36. Europsko vijeće ističe da bi se snažnija koordinacija gospodarskih politika trebala usredotočiti na područja politike gdje su najistaknutiji pozitivni učinci na konkurentnost, zapošljavanje i funkcioniranje EMU-a.Kao prvi korak, Europsko vijeće izradit će zajedničku analizu gospodarske situacije u državama članicama i europodručju kao takvome. U tu svrhu održat će raspravu već u prosincu nakon objave godišnjeg pregleda rasta Komisije i izvješća o mehanizmu upozoravanja s ciljem dogovora, na temelju relevantnih pokazatelja, oko glavnih područja za koordinaciju gospodarskih politika i reformi.Ta zajednička analiza temeljit će se na ocjeni politika i mjera za poticanje rasta i novih radnih mjesta, uključujući uspješnost tržišta rada i proizvodnog tržišta, učinkovitost javnog sektora kao i istraživanje i inovacije, obrazovanje, strukovno osposobljavanje, zapošljavanje i društvenu uključenost u europodručju.Komisija će osigurati prvi pregled provedbe preporuka specifičnih za određenu državu koje će biti osnova za daljnji nadzor njihove provedbe. Nastavit će se rad na jačanju koordinacije gospodarske politike, s ciljem donošenja odluka u prosincu oko glavnih značajki ugovornih aranžmana i s njima povezanih mehanizama solidarnosti. To bi uključilo sve države članice europodručja, ali i države članice koje ne koriste euro također mogu odabrati ulazak u slične aranžmane. Sve takve mjere moraju u potpunosti biti kompatibilne s jedinstvenim tržištem u svim aspektima.

Socijalna dimenzija 37. Europsko vijeće pozdravlja Komunikaciju Europske

komisije o socijalnoj dimenziji EMU-a kao pozitivan korak i ponavlja važnost zapošljavanja i socijalnih kretanja u europskom semestru. Trebalo bi težiti prikazu zapošljavanja i socijalnih aspekata u zajedničkom izvješću o zapošljavanju, kao i pokazatelja zapošljavanja i socijalnih pokazatelja u skladu s prijedlogom Komisije, nakon odgovarajućeg rada u relevantnim odborima, kako bi Vijeće donijelo odluku u prosincu, što će potvrditi Europsko vijeće s ciljem korištenja tih novih instrumenata već u europskom semestru 2014. Svrha to šireg raspona pokazatelja jest omogućiti šire razumijevanje razvoja u socijalnoj sferi.

38. Koordinacija gospodarskih politika, politika zapošljavanja i društvenih politika dodatno će se proširiti u skladu s postojećim postupcima uz puno poštivanje nacionalnih nadležnosti. To zahtijeva veće napore na jačanju suradnje između različitih konfiguracija Vijeća kako bi se osigurala dosljednost tih politika u skladu s našim zajedničkim ciljevima.

32

nezakonitih ulazaka, doprinoseći zaštiti i spašavanju života na vanjskim granicama EU-a.

48. Europsko vijeće poziva novouspostavljenu radnu skupinu za Sredozemlje, pod vodstvom Europske komisije, te koja uključuje države članice, agencije EU-a i ESVD da odredi – na temelju načela sprečavanja, zaštite i solidarnosti – prioritetne aktivnosti za učinkovitiju kratkoročnu primjenu europskih politika i instrumenata. Komisija će o radu radne skupine izvijestiti Vijeće na njegovom sastanku 5.–6. prosinca 2013. s ciljem donošenja operativnih odluka. Predsjedništvo će u prosincu izvijestiti Europsko vijeće.

49. Europsko vijeće vratit će se pitanjima azila i migracije u perspektivi šire i dugoročne politike u lipnju 2014. kada će se definirati strateške smjernice za daljnje zakonodavno i operativno planiranje u području slobode, sigurnosti i pravde.

PRILOG

IZJAVE ŠEFOVA DRŽAVA ILI VLADAŠefovi država ili vlada raspravili su o nedavnim razvojima događaja u vezi s mogućom problematikom prikupljanja obavještajnih podataka i o dubokoj zabrinutosti koju su ti događaji izazvali među europskim građanima. Naglasili su bliski odnos između Europe i SAD-a te vrijednost tog partnerstva. Izrazili su svoje uvjerenje da se partnerstvo mora temeljiti na poštovanju i povjerenju, a to uključuje i segment rada i suradnje tajnih službi.Naglasili su da je prikupljanje obavještajnih podataka ključni element u borbi protiv terorizma. To se odnosi na odnose između europskih zemalja, kao i na odnose sa SAD-om. Pomanjkanje povjerenja može dovesti u pitanje nužnu suradnju u području prikupljanja obavještajnih podataka.Šefovi država ili vlada primili su na znanje namjeru Francuske i Njemačke da zatraže bilateralne razgovore sa SAD-om kako bi se do kraja godine sporazumjeli o uzajamnim odnosima u tom području. Naglasili su da su druge zemlje EU-a dobrodošle u pridruživanju toj inicijativi. Također su istaknuli da postoji radna skupina između EU-a i SAD-a za povezano pitanje zaštite podataka te pozvali na brz i konstruktivan napredak u tom smislu.

tako da Europski stabilizacijski mehanizam može imati mogućnost izravne dokapitalizacije banaka, nakon uspostave jedinstvenoga nadzornog mehanizma.

44. Dovršenje bankovne unije hitno je i zahtijeva ne samo jedinstveni nadzorni mehanizam nego i jedinstveni sanacijski mehanizam. Europsko vijeće stoga poziva zakonodavce da do kraja godine donesu direktivu za sanaciju i oporavak banaka i direktivu za depozitno jamstvo. Europsko vijeće ističe potrebu približavanja jedinstvenog sanacijskog mehanizma i direktive o oporavku i rješavanju banaka, nakon konačnog donošenja. Također ističe obvezu postizanja općeg pristupa od strane Vijeća o prijedlogu Komisije za jedinstveni sanacijski mehanizam do kraja godine, kako bi se omogućilo njegovo donošenje do kraja zakonodavnog razdoblja.

IV. ISTOČNO PARTNERSTVO45. Europsko vijeće sa zanimanjem iščekuje sastanak na

vrhu Istočnog partnerstva u Vilniusu 28. i 29. studenoga 2013. Ono ističe važnost Istočnog partnerstva u izgradnji zajedničkog područja demokracije, prosperiteta i stabilnosti diljem europskog kontinenta. Europsko vijeće ponovno naglašava spremnost Europske unije da potpiše sporazum o pridruživanju, uključujući područje detaljne i sveobuhvatne slobodne trgovine, s Ukrajinom na sastanku na vrhu u Vilniusu, pod uvjetom da postoje odlučne mjere i osjetan napredak u skladu sa Zaključcima Vijeća od 10. prosinca 2012. te da pokrene njegovu privremenu provedbu. Potvrđuje spremnost Europske unije za parafiranje sličnih sporazuma na sastanku na vrhu u Vilniusu s Republikom Moldovom i Gruzijom, s ciljem njihova potpisivanja do jeseni 2014.

V. MIGRACIJSKI TOKOVI46. Europsko vijeće izražava duboko žaljenje zbog nedavnih

i dramatičnih pogibija stotina ljudi na Sredozemlju, što je potreslo sve Europljane. Radi potrebe sprečavanja i zaštite te u skladu s načelom solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti, potrebno je poduzeti odlučne mjere kako bi se spriječio gubitak života na moru te kako se takve ljudske tragedije ne bi ponovile.

47. Europsko vijeće ističe važnost rješavanja glavnih uzroka migracijskih tokova jačanjem suradnje s državama porijekla i tranzita, uključujući odgovarajuću razvojnu potporu EU-a i učinkovitu politiku povratka. Također poziva na jaču suradnju s relevantnim međunarodnim organizacijama, posebice UNHCR-om i Međunarodnom organizacijom za migracije u određenim trećim državama. Ne samo na području država članica EU-a nego i u državama porijekla i tranzita potrebno je pojačati borbu protiv trgovine i krijumčarenja ljudi. Nadalje,  Europsko vijeće poziva na jačanje aktivnosti FRONTEX-a na Sredozemlju i uz jugoistočne granice EU-a. Brza provedba novoga Europskog sustava nadzora granica (EUROSUR) od strane država članica bit će ključna u otkrivanju plovila i

33

I. ZAJEDNIČKA SIGURNOSNA I OBRAMBENA POLITIKA

1. Obrana je važna. Učinkovita zajednička sigurnosna i obrambena politika pomaže u poboljšanju sigurnosti europskih građana te doprinosi miru i stabilnosti u našem susjedstvu i šire. Međutim, europsko strateško i geopolitičko okruženje se ubrzano mijenja. U Europi su proračuni za obranu ograničeni, ograničavajući tako sposobnost razvijanja, raspoređivanja i održavanja vojnih sposobnosti. Rascjepkana europska obrambena tržišta ugrožavaju održivost i konkurentnost europske obrambene i sigurnosne industrije.

2. EU i njegove države članice moraju preuzeti veće odgovornosti kao odgovor na te izazove ako žele doprinijeti održavanju mira i sigurnosti kroz ZSOP zajedno s glavnim partnerima poput Ujedinjenih naroda i NATO-a. Zajednička sigurnosna i obrambena politika (ZSOP) nastavit će se razvijati u potpunoj komplementarnosti s NATO-om u usuglašenom okviru strateškog partnerstva između EU-a i NATO-a te sukladno autonomiji u donošenju odluka i postupcima svakoga od njih. U tu je svrhu potrebno imati nužna sredstva i održavati dostatnu razinu ulaganja. Danas se Europsko vijeće snažno obvezuje na daljnji razvoj vjerodostojnog i učinkovitog ZSOP-a, u skladu s Ugovorom iz Lisabona i mogućnostima koje on pruža. Europsko vijeće poziva države članice da prodube obrambenu suradnju poboljšavanjem kapaciteta vođenja misija i operacija i potpuno iskorištavajući sinergije kako bi poboljšale razvoj i dostupnost potrebnih civilnih i vojnih sposobnosti, uz potporu integriranije, održivije, inovativnije i konkurentnije europske obrambene tehnološke i industrijske osnove (EDTIB). To će također

doprinijeti širem europskome industrijskom sektoru po pitanju rasta, zapošljavanja i inovacija.

3. Odgovarajući na zaključke Europskog vijeća iz prosinca 2012., Komisija, visoki predstavnik, Europska obrambena agencija i države članice poduzeli su važan posao. Europsko vijeće podupire važne zaključke koje je Vijeće donijelo 25. studenoga 2013.

4. Na tom temelju Europsko je vijeće uočilo određeni broj prioritetnih aktivnosti koje se grade na tri osi: povećanju učinkovitosti, vidljivosti i učinka ZSOP-a; poboljšanju razvoja sposobnosti i jačanju europske obrambene industrije.

(a) Povećanje učinkovitosti, vidljivosti i učinka ZSOP-a5. Zadnjih godina postignut je napredak u mnogim

područjima povezanim sa ZSOP-om. Brojne civilne i vojne misije i operacije upravljanja krizama diljem svijeta konkretan su iskaz predanosti Unije međunarodnome miru i sigurnosti. Putem ZSOP-a Unija danas raspoređuje više od 7 000 članova osoblja u 12 civilnih misija i četiri vojne operacije. Europska unija i njezine države članice mogu na međunarodnu scenu donijeti jedinstvenu sposobnost kombiniranja, na dosljedni način, politika i alata koji idu od diplomacije, sigurnosti i obrane do financiranja, trgovine, razvoja i pravde. Daljnje poboljšanje učinkovitosti i djelotvornosti toga sveobuhvatnog pristupa EU-a, uključujući dio koji se odnosi na upravljanje krizom od strane EU-a, predstavlja prioritet. U tom kontekstu, Europsko vijeće pozdravlja prezentaciju zajedničke komunikacije Komisije i visokog predstavnika.

6. Unija ostaje potpuno predana radu u bliskoj suradnji sa svojim globalnim, transatlantskim i regionalnim partnerima. Potrebno je dodatno razviti takvu suradnju u duhu uzajamnog jačanja i nadopunjavanja.

EUROPSKO VIJEĆE – 19.–20. PROSINCA 2013.

ZAKLJUČCI

Prvi put od stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona, Europsko vijeće održalo je tematsku raspravu o obrani. Utvrdilo je prioritetne aktivnosti za snažniju suradnju. Toj raspravi prethodio je sastanak s glavnim tajnikom NATO-a. On je iznio svoju ocjenu trenutnih i budućih izazova u pogledu sigurnosti te pozdravio postojeće napore i predanost EU-a i njegovih država članica, koje smatra usklađenima s onima u NATO-u te korisnima za NATO.

Europsko vijeće pozdravilo je opći pristup koji je Vijeće postiglo u vezi s jedinstvenim sanacijskim mehanizmom koji će biti temelj bankovne unije. Europsko vijeće razmotrilo je gospodarsku situaciju i napredak u provedbi Pakta za rast, zapošljavanje i konkurentnost. Europsko vijeće također je utvrdilo glavne značajke Partnerstava za rast, zapošljavanje i konkurentnost za potporu strukturnoj reformi, kako bi se rasprave zaključile do listopada sljedeće godine.

* * *

34

korištenje resursa i osiguraju interoperabilnost, uključujući one s ključnim partnerskim organizacijama kao što je NATO. Kooperativni pristupi u kojima države članice ili skupine država članica koje to žele razvijaju sposobnosti koje se temelje na zajedničkim standardima ili odlučuju o zajedničkoj uporabi, održavanju ili aranžmanima za obuku, uz pristup takvim sposobnostima, omogućit će sudionicima da iskoriste ekonomije razmjera i poboljšanu vojnu učinkovitost.

11. Europsko vijeće ostaje predano pružanju ključnih sposobnosti i rješavanju kritičnih nedostataka posredstvom konkretnih projekata od strane država članica uz potporu Europske obrambene agencije. Uzimajući u obzir da države članice posjeduju sposobnosti i upravljaju njima, ono pozdravlja:• razvoj sustava daljinskog upravljanja letjelicama

(RPAS) u vremenskom okviru 2020.–2025.: pripreme za program sljedeće generacije europskih RPAS-a duge izdržljivosti za srednju nadmorsku visinu; stvaranje zajednice korisnika RPAS-a među državama članicama sudionicama koje posjeduju te RPAS-e i upravljaju njima; tijesna sinergija s Europskom komisijom na regulaciji (za početno uključenje RPAS-a u Europski zrakoplovni sustav do 2016.); odgovarajuće financiranje od 2014. za aktivnosti istraživanja i razvoja;

• razvoj sposobnosti za nadopunu gorivom u letu; napredak prema povećanju ukupne sposobnosti i smanjenju rascjepkanosti f lote, pogotovo u vezi s uspostavom f lote višenamjenskog transportnog tankera, sa sinergijama na području certifikacije, kvalifikacija, potpore i obuke pri uporabi;

• satelitska komunikacija: pripreme za sljedeću generaciju državnih satelitskih komunikacija kroz tijesnu suradnju između država članica, Komisije i Europske svemirske agencije; skupina korisnika trebala bi se uspostaviti u 2014.;

• Kibernetička pitanja: razvijanje planova i konkretnih projekata koji su usmjereni na obuku i vježbanje, poboljšavanje civilne i vojne suradnje na temelju strategije EU-a za kibernetičku sigurnost, kao i zaštite imovine u misijama i operacijama EU-a.

12. Suradnja bi se trebala olakšati povećanom transparentnošću i dijeljenjem informacija obrambenog planiranja, što bi omogućilo nacionalnim planerima i donositeljima odluka da razmotre veću konvergenciju potreba i rokova sposobnosti. Radi doprinosa sustavnijoj i dugoročnijoj suradnji, Europsko vijeće poziva visokog predstavnika i Europsku obrambenu agenciju da do kraja 2014. izlože odgovarajući okvir za politiku, uz potpunu usklađenost s postojećim NATO-ovim procesima planiranja.

13. Europsko vijeće pozdravlja postojeće modele suradnje poput Europskog zapovjedništva zračnog prijevoza (EATC) i potiče države članice da istraže načine da preslikaju EATC-ov model na druga područja.

7. Europsko vijeće naglašava važnost podupiranja partnerskih zemalja i regionalnih organizacija preko obuke, savjeta, opreme i sredstava kada je potrebno, kako bi one sve više mogle same spriječiti krize ili njima upravljati. Europsko vijeće poziva države članice, visokog predstavnika i Komisiju da osiguraju najveću moguću usklađenost između aktivnosti Unije i država članica u tu svrhu.

8. EU i njegove države članice trebaju biti u stanju planirati i rasporediti odgovarajuća civilna i vojna sredstva brzo i učinkovito. Europsko vijeće naglašava potrebu za poboljšanjem sposobnosti brzog reagiranja EU-a, uključujući putem borbenih skupina EU-a koje su f leksibilnije i jednostavnije za razmještanje, prema odluci država članica. Trebalo bi brzo ispitati financijske aspekte misija i operacija EU-a, uključujući one u kontekstu revizije mehanizma Athena, s ciljem poboljšanja sustava njihova financiranja, na temelju izvješća visokog predstavnika. Europsko vijeće poziva Komisiju, visokog predstavnika i države članice da osiguraju da postupci i pravila za civilne misije Uniji omoguće veću f leksibilnost i ubrzaju razmještanje civilnih misija EU-a.

9. I dalje se pojavljuju novi sigurnosni izazovi. Unutarnje i vanjske sigurnosne dimenzije Europe sve su više međusobno povezane. Kako bi EU i njegove države članice mogle reagirati u skladu s naporima NATO-a, Europsko vijeće poziva na:• okvir za politiku kibernetičke obrane EU-a u 2014. na

temelju prijedloga visokog predstavnika u suradnji s Komisijom i Europskom obrambenom agencijom;

• strategiju EU-a za pomorsku sigurnost do lipnja 2014. na temelju zajedničke Komunikacije Komisije i visokog predstavnika, uzimajući u obzir mišljenja država članica, te naknadne izrade akcijskih planova za odgovor na pomorske izazove;

• povećane sinergije između ZSOP-a i aktera slobode/sigurnosti/pravde u bavljenju horizontalnim pitanjima poput nezakonite migracije, organiziranog kriminala i terorizma;

• napredak u razvoju potpore ZSOP-a za treće države i regije kako bi im se pomoglo u poboljšanju upravljanja granicama;

• daljnje jačanje suradnje za rješavanje pitanja energetske sigurnosti.

Europsko vijeće poziva visokog predstavnika da, u tijesnoj suradnji s Komisijom, ocijeni učinak promjena u globalnom okruženju te izvijesti Vijeće tijekom 2015. o izazovima i prilikama za Uniju, nakon savjetovanja s državama članicama.

(b) Poboljšanje razvoja sposobnosti10. Suradnja u području razvoja vojnih sposobnosti presudna

je za održavanje ključnih sposobnosti, ublažavanje nedostataka i izbjegavanje viškova. Udruživanje potražnje, konsolidiranje zahtjeva i ostvarenje ekonomije razmjera omogućit će državama članicama da poboljšaju učinkovito

35

učinkovitosti. Europsko vijeće stoga pozdravlja namjeru Komisije da procijeni na koji bi način rezultati u sklopu programa Obzor 2020. mogli koristiti obrambenim i sigurnosnim industrijskim sposobnostima. Europsko vijeće poziva Komisiju i Europsku obrambenu agenciju da tijesno surađuju s državama članicama i razviju prijedloge za poticanje daljnjeg istraživanja za dvojnu namjenu. Pokrenut će se pripremne mjere za istraživanje povezano s ZSOP-om, uz traženje sinergija s nacionalnim istraživačkim programima kad god je to moguće.

Certificiranje i standardizacija19. Razvoj standarda i postupaka za certificiranje obrambene

opreme smanjuje troškove, usklađuje potražnju i poboljšava interoperabilnost. Europska obrambena agencija i Komisija pripremit će plan za razvoj obrambenih industrijskih standarda do sredine 2014. bez dupliciranja postojećih standarda, posebice standarda NATO-a. Zajedno s Komisijom i državama članicama Europska obrambena agencija također će razviti mogućnosti za smanjenje troškova vojnog certificiranja, uključujući povećanje uzajamnog priznavanja između država članica EU-a. Izvijestit će Vijeće o oba pitanja do sredine 2014.

Mala i srednja poduzeća20. Mala i srednja poduzeća važan su element u obrambenom

lancu opskrbe, izvor inovacija i ključni čimbenici za konkurentnost. Europsko vijeće naglašava važnost pristupa prekograničnom tržištu za mala i srednja poduzeća i naglašava da bi trebalo potpuno iskoristiti mogućnosti koje nudi pravo EU-a o podugovaranju i općem licenciranju prijenosa te poziva Komisiju da prouči mogućnosti za dodatne mjere s ciljem otvaranja lanaca opskrbe za mala i srednja poduzeća iz svih država članica. Podupiranje regionalnih mreža malih i srednjih poduzeća te strateških klastera također je od kritične važnosti. Europsko vijeće pozdravlja prijedloge Komisije za promicanje većeg pristupa malih i srednjih poduzeća obrambenim i sigurnosnim tržištima te potiče veću uključenost malih i srednjih poduzeća u budućim programima financiranja EU-a.

Sigurnost opskrbe21. Europsko vijeće naglašava važnost aranžmana za sigurnost

opskrbe za razvoj dugoročnog planiranja i suradnje te za funkcioniranje internog tržišta za obranu. Ono pozdravlja nedavno donošenje u okviru Europske obrambene agencije poboljšanog okvirnog mehanizma za sigurnost opskrbe i poziva Komisiju da, s državama članicama i u suradnji s visokim predstavnikom i Europskom obrambenom agencijom, razvije plan za sveobuhvatnu sigurnost režima opskrbe diljem EU-a, koji uzima u obzir globalnu prirodu kritičnih lanaca opskrbe.

(d) Put prema naprijed22. Europsko vijeće poziva Vijeće, Komisiju, visokog

predstavnika, Europsku obrambenu agenciju i države članice da, svatko u okviru svojih nadležnosti, poduzmu

14. Europsko vijeće pozdravlja napredak postignut na suradnji preko Kodeksa ponašanja za udruživanje i dijeljenje Europske obrambene agencije. Ono potiče daljnji razvoj poticaja i inovativnih pristupa takvoj suradnji, uključujući proučavanjem fiskalnih mjera koje ne narušavaju tržište u skladu s postojećim europskim pravom. Ono poziva Europsku obrambenu agenciju da ispita načine djelotvornije i učinkovitije suradnje država članica u projektima objedinjene nabave, kako bi se Vijeću podnijelo izvješće do kraja 2014.

15. Uzimajući u obzir često pribjegavanje misijama civilne prirode, Europsko vijeće poziva na poboljšani razvoj civilnih sposobnosti i naglašava važnost potpune provedbe plana razvoja civilnih sposobnosti.

(c) Jačanje europske obrambene industrije16. Europa treba integriraniju, održiviju, inovativniju i

konkurentniju obrambenu tehnološku i industrijsku osnovu (EDTIB) kako bi razvila i održala obrambene sposobnosti. To također može poboljšati njezinu stratešku autonomiju i njenu mogućnost djelovanja zajedno s partnerima. Europska obrambena tehnološka i industrijska osnova trebala bi se ojačati kako bi se osigurala operativna učinkovitost i sigurnost opskrbe, uz globalnu konkurentnost i poticanje radnih mjesta, inovacije i rasta diljem EU-a. Ti napori trebali bi uključivati mogućnosti za obrambenu industriju u EU-u, biti uravnoteženi i u skladu s pravom EU-a. Europsko vijeće naglašava potrebu za daljnjim razvojem potrebnih vještina koje su označene kao presudne za budućnost europske obrambene industrije.

17. Funkcionalno obrambeno tržište koje se temelji na otvorenosti, jednakom pristupu i mogućnostima, kao i transparentnost za sve europske dobavljače, ima ključnu važnost. Europsko vijeće pozdravlja Komunikaciju Komisije „Prema konkurentnijem i učinkovitijem sektoru obrane i sigurnosti”. Ono prima na znanje namjeru Komisije usmjerenu na razvoj provedbenog plana u tijesnoj suradnji s visokim predstavnikom i Europskom obrambenom agencijom. Ono naglašava važnost osiguravanja potpune i ispravne provedbe i primjene dviju obrambenih direktiva iz 2009., među ostalim, s ciljem otvaranja tržišta za podugovaratelje iz cijele Europe, osiguravajući ekonomiju razmjera i omogućavajući bolji protok obrambenih proizvoda.

Istraživanje – dvojna namjena18. Kako bi se osigurali dugoročna konkurentnost europske

obrambene industrije i potrebne moderne sposobnosti, presudno je zadržati obrambenu stručnost u istraživanju i tehnologiji (Research & Technology – R&T), osobito u kritičnim obrambenim tehnologijama. Europsko vijeće poziva države članice da povećaju ulaganja u zajedničke istraživačke programe, pogotovo zajednička ulaganja, te da maksimalno povećaju sinergije između nacionalnih istraživanja i istraživanja EU-a. Civilno i obrambeno istraživanje međusobno se osnažuju, uključujući u ključnim tehnologijama razvoja i u tehnologiji energetske

36

postala konkurentnijom. Ključni element za ostvarivanje tih ciljeva i dalje je provedba Pakta. Dok je u brojnim područjima ostvaren znatan napredak, potrebno je uložiti daljnje napore kako bi se osiguralo da se potencijal Pakta u potpunosti iskorištava. To bi trebalo biti podložno redovitom preispitivanju od strane Vijeća. Europsko vijeće pozdravlja i usvajanje višegodišnjega financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020. i s njime povezanih financijskih programa koji podupiru ostvarivanje strategije Europa 2020.Borba protiv nezaposlenosti mladih i dalje je glavni cilj strategije EU-a za poticanje rasta, konkurentnosti i radnih mjesta. U tom kontekstu Europsko vijeće poziva države članice koje još nisu podnijele provedbene planove jamstava za mlade da to što prije učine. Podsjeća na svoju obvezu da Inicijativa za zapošljavanje mladih (YEI) bude potpuno operativna do siječnja 2014.Ponovna uspostava uobičajenog kreditiranja gospodarstva, posebice malog i srednjeg poduzetništva, i dalje je prioritet. Europsko vijeće pozdravlja provedbu povećanja kapitala EIB-a kojim se omogućuje povećanje kreditiranja diljem EU-a za 38 %, tj. do 62 milijarde EUR ove godine. Ono također pozdravlja preuzimanje obveza Grupe EIB-a u 2013. od 23,1 milijarde EUR za mala i srednja poduzeća i poduzeća srednje veličine unutar 28 država članica EU-a. U skladu sa svojim zaključcima iz listopada 2013. Europsko vijeće naglašava poziv na pokretanje inicijative za malo i srednje poduzetništvo u siječnju 2014. uz nastavak rada na daljnjem razvoju budućih alata. Ono poziva države članice koje sudjeluju u inicijativi za malo i srednje poduzetništvo da do kraja godine obavijeste Komisiju i EIB o svojim doprinosima. U tom kontekstu, ono pozdravlja novi mandat EIB-a za Europski investicijski fond (EIF) od najviše 4 milijarde EUR i poziva Komisiju i EIB na daljnje jačanje kapaciteta EIB-a pomoću povećanja njegovog kapitala s ciljem postizanja konačnog dogovora do svibnja 2014. Europsko vijeće poziva na dodatne napore posebno u odnosu na brzo donošenje preostalog zakonodavstva u okviru akata  o jedinstvenom tržištu I. i II. i brzu provedbu mjera koje oni obuhvaćaju. Ono posebno poziva suzakonodavce da brzo postignu dogovor o posljednja dva preostala zakonodavna prijedloga u okviru Akta o jedinstvenom tržištu  I. („upućivanje radnika” i „e-identifikacija”).Europsko vijeće poziva i na daljnje aktivnosti kako bi se smanjio teret regulative pomoću provedbe i daljnjeg razvoja programa REFIT i sa zanimanjem iščekuju dogovor o daljnjim koracima u tom smjeru na svojem sastanku u lipnju. Ponovno će se baviti tim pitanjem godišnje u okviru Europskog semestra.

27. Podsjećajući na svoje zaključke iz svibnja 2013., Europsko vijeće poziva na daljnji napredak na globalnoj razini i razini EU-a u borbi protiv porezne prijevare i utaje poreza, agresivnoga poreznog planiranja, smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS) i pranja

odlučne i provjerljive korake kako bi se provele gore navedene smjernice. Europsko vijeće procijenit će konkretni napredak za sva pitanja u lipnju 2015. i dati daljnje smjernice na temelju izvješća koje Vijeće sastavi na temelju informacija Komisije, visokog predstavnika i Europske obrambene agencije.

II. GOSPODARSKA I SOCIJALNA POLITIKA23. Europsko vijeće pozdravlja godišnji pregled rasta za 2014.

i izvješće o mehanizmu upozoravanja koje predstavlja Komisija. Ono uviđa da, iako je gospodarski oporavak još uvijek skroman, neravnomjeran i nestabilan, gospodarska prognoza postupno postaje pozitivnija. Dolazi do daljnjeg napretka u diferenciranoj fiskalnoj konsolidaciji koja potiče rast, unutarnjem rebalansiranju i popravku bankovnih bilanci. Nezaposlenost je stabilizirana, iako na neprihvatljivo visokim razinama. Odlučna i ambiciozna provedba dogovorenih politika poduprijet će gospodarski oporavak i otvaranje radnih mjesta u 2014. i 2015.

24. Države članice i Europska unija nastavit će poduzimati odlučne aktivnosti za promicanje održivog rasta, radnih mjesta i konkurentnosti u skladu s pet prioriteta navedenih u godišnjem pregledu rasta.

25. Godišnjim pregledom rasta utvrđuju se područja u kojima prevladavaju važni izazovi i u kojima je potreban daljnji napredak. Posebnu pozornost trebalo bi pridati unaprjeđenju funkcionalnosti i f leksibilnosti jedinstvenog tržišta proizvoda i usluga, poboljšanju poslovnog okruženja, daljnjem popravku bankovnih bilanci s ciljem rješavanja financijske fragmentacije i ponovne uspostave normalnog kreditiranja gospodarstva. Prioritet treba dati jačanju konkurentnosti, otvaranja radnih mjesta i borbi protiv nezaposlenosti, posebno nezaposlenosti mladih, uključujući kroz cjelovitu provedbu jamstva za mlade, te daljnjem postupanju vezano uz reforme koje se odnose na funkcioniranje tržišta rada.Politike bi se trebale posebno usmjeriti na:– jačanje poreznih i drugih poticaja za otvaranje radnih

mjesta, uključujući prebacivanje poreza s rada,– produljenje radnog vijeka, povećanje sudjelovanja

na tržištu rada i jačanje mjera za aktivno tržište rada te nastavak modernizacije sustava obrazovanja i osposobljavanja, uključujući cjeloživotno učenje i strukovno osposobljavanje,

– osiguravanje da kretanje troškova rada bude u skladu s rastom produktivnosti,

– rješavanje pitanja neodgovarajućih stručnih vještina,– povećanje mobilnosti rada.I dalje su ključne politike koje potiču inovacije i vode do rasta produktivnosti.

Provedba Pakta za rast i zapošljavanje26. Pakt za rast i zapošljavanje, dogovoren u lipnju 2012., i

dalje je jedan od glavnih alata EU-a u svrhu ponovnog pokretanja rasta, ulaganja i zapošljavanja te kako bi Europa

37

održiv i uključiv rast u Europi. U europodručju je potrebno daljnje jačanje koordinacije gospodarskih politika kako bi se osigurala i konvergencija unutar EMU-a i viša razina održivog rasta. Jača koordinacija gospodarskih politika pomoći će u ranom otkrivanju gospodarskih slabih točaka i omogućiti njihovu pravodobnu korekciju.

31. Kako bi se to postiglo, ključno je povećati razinu obvezivanja, vlasništva i provedbe gospodarskih reformi u državama članicama europodručja potpomognuto snažnim demokratskim legitimitetom i odgovornošću na razini donošenja i provedbe odluka.

32. U tom kontekstu ključno je pojednostavniti i poduprijeti reforme država članica u područjima koja su ključna za rast i zapošljavanje i konkurentnost te reforme koje su nužne za neometano funkcioniranje EMU-a kao cjeline. Partnerstva zasnovana na sustavu uzajamno dogovorenih ugovornih sporazuma i povezanih mehanizama solidarnosti doprinijela bi pojednostavljenju i potpori dobrih politika prije nego što se države suoče s velikim gospodarskim teškoćama.

33. Taj sustav bio bi uklopljen u europski semestar, otvoren državama članicama koje nisu dio europodručja i u potpunosti kompatibilan s jedinstvenim tržištem u svim aspektima. Primjenjivao bi se na sve države članice europodručja, osim na države članice koje su predmet programa makroekonomske prilagodbe.

34. Uzajamno dogovoreni ugovorni aranžmani odnosili bi se na širok raspon politika i mjera za poticanje rasta i radnih mjesta, uključujući uspješnost tržišta rada i proizvodnog tržišta, učinkovitost javnog sektora, kao i istraživanje i inovacije, obrazovanje i strukovno osposobljavanje, zapošljavanje i društvenu uključenost. Odražavali bi prioritete gospodarske politike određene u zajedničkoj analizi Europskog vijeća gospodarske situacije u državama članicama i europodručju kao takvom, te bi uzimali u obzir preporuke specifične za pojedinu državu.

35. Sustav partnerstva uključivao bi povezane mehanizme solidarnosti koji pružaju potporu, prema potrebi, državama članicama uključenima u uzajamno dogovorene ugovorne aranžmane i na taj način pomažu politikama za ulaganje u rast i poticanje radnih mjesta.

36. Nastavit će se djelovanja na temelju sljedećih glavnih obilježja:– Uzajamno dogovoreni ugovorni aranžmani bit

će „domaća” obveza koja predstavlja partnerstvo između država članica, Komisije i Vijeća. Nacionalni program reformi koji svaka država članica podnosi u kontekstu europskog semestra bit će polazna točka za pripreme za uzajamno dogovorene ugovorne aranžmane također uzimajući u obzir preporuke za pojedinu zemlju. Uzajamno dogovoreni ugovorni aranžmani bit će prilagođeni potrebama svake pojedinačne države članice i usmjereni na ograničen broj ključnih poluga za održiv rast, konkurentnost i otvaranje radnih mjesta Ciljeve i mjere gospodarske politike uključene u uzajamno dogovorene ugovorne

novca. Europsko vijeće pozdravlja djelatnosti poduzete u OECD-u i ostalim međunarodnim forumima kako bi odgovorili izazovima oporezivanja i osigurali pravednost i učinkovitost poreznih sustava, posebno razvoj globalnog standarda za automatsku razmjenu informacija, s ciljem osiguranja ravnopravnog tržišnog natjecanja. Održavajući postojeću dinamiku u postizanju veće transparentnosti u poreznim pitanjima, Europsko vijeće poziva Vijeće na postizanje jednoglasnoga političkog dogovora o direktivi o upravnoj suradnji početkom 2014. Poziva na ubrzanje pregovora s europskim trećim zemljama i poziva Komisiju da predstavi izvješće o napretku na svojem sastanku u ožujku. S obzirom na to, revidirana direktiva o oporezivanju dohotka od kamata na štednju bit će usvojena do ožujka 2014. Europsko vijeće uzima u obzir izvješće Vijeća o poreznim pitanjima Europskom vijeću, pozdravlja Komisijino osnivanje skupine stručnjaka visoke razine za oporezivanje digitalnoga gospodarstva i poziva Komisiju da predloži učinkovita rješenja u skladu s funkcioniranjem unutarnjeg tržišta, uzimajući u obzir preporuke djelatnosti OECD-a, i o tome izvijesti Vijeće što je prije moguće. Potrebno je brzo postignuti napredak i u dogovorima o izmjenama direktive o matičnim društvima i društvima kćerima.Europsko vijeće poziva na daljnji napredak vezano uz objavljivanje nefinancijskih informacija za velike grupe

III. EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA28. Od predstavljanja izvješća „Prema stvarnoj ekonomskoj

i monetarnoj uniji” prošlog prosinca došlo je do napretka u djelatnostima vezanima uz četiri glavne komponente za jačanje konstrukcije Ekonomske i monetarne unije (EMU). Europsko vijeće usmjerilo je svoje rasprave na bankovnu i gospodarsku uniju. Taj postupak nastavlja se na institucionalni okvir EU-a, uz puno poštovanje integriteta jedinstvenog tržišta, dok istodobno osigurava ravnopravno tržišno natjecanje između država članica EU-a. Bit će otvoren i transparentan prema državama članicama koje ne koriste jedinstvenu valutu.

Bankovna unija29. Europsko vijeće pozdravlja konačni dogovor

zakonodavaca o direktivi o sustavima osiguranja depozita i direktivi o oporavku i rješavanju banaka. Ono također pozdravlja opći pristup i posebne zaključke koje je Vijeće donijelo u vezi s jedinstvenim sanacijskim mehanizmom (SRM). Uz već donesen jedinstveni nadzorni mehanizam, SRM će predstavljati ključni korak prema dovršenju bankovne unije. Europsko vijeće poziva zakonodavce na donošenje SRM-a prije kraja trenutačnoga zakonodavnog razdoblja.

Partnerstva za rast, zapošljavanje i konkurentnost30. Posljednjih je godina postignut znatan napredak u

gospodarskom upravljanju. Strategija Europa 2020. i Europski semestar obuhvaćaju integrirani proces koordinacije politika kako bi se promicao pametan,

38

tragedija ispred obale Lampeduse. Europsko vijeće naglašava odlučnost u smanjenju opasnosti od daljnjih tragedija te vrste.Europsko vijeće pozdravlja komunikaciju Komisije u kojoj se opisuje trideset osam operativnih aktivnosti. Europsko vijeće poziva na ulaganje svih napora kako bi se provele aktivnosti predložene u komunikaciji u jasnome vremenskom okviru koji će navesti Komisija. Trebalo bi dati prioritet povećanoj suradnji s trećim zemljama kako bi se izbjeglo kretanje migranata na opasna putovanja prema Europskoj uniji. Informativne kampanje, programi regionalne zaštite, partnerstva za mobilnost i učinkovita politika povrata važne su komponente toga sveobuhvatnog pristupa. Europsko vijeće naglašava važnost koju pridaje preseljenju za osobe kojima je potrebna zaštita i doprinošenju globalnim naporima u tom polju. Također poziva na jačanje operacija za nadzor granica FRONTEX-a i aktivnosti za borbu protiv krijumčarenja i trgovine ljudima, kao i kako bi se osigurala odgovarajuća solidarnost s državama članicama koje su izložene visokom pritisku migracija.

42. Europsko vijeće poziva Vijeće da redovito prati provedbu aktivnosti. Ono će ponovno razmotriti pitanje azila i migracije u perspektivi šire i dugoročnije politike u lipnju 2014. kada će se definirati strateške smjernice za daljnje zakonodavno i operativno planiranje u području slobode, sigurnosti i pravde. Komisija se prije tog sastanka poziva da Vijeću podnese izvješće o provedbi aktivnosti navedenih u svojoj komunikaciji.

V. PROŠIRENJE I PROCES STABILIZACIJE I PRIDRUŽIVANJA

43. Europsko vijeće pozdravlja i prihvaća zaključke o proširenju i procesu stabilizacije i pridruživanja koje je Vijeće donijelo 17. prosinca.

VI. VANJSKI ODNOSI

9. ministarska konferencija WTO-a44. Europsko vijeće pozdravlja uspješan ishod 9. ministarske

konferencije WTO-a na Baliju. Posebice to što će sporazum o olakšavanju trgovine donijeti znatnu korist svim članovima WTO-a i potaknuti otvaranje novih radnih mjesta i rast. Ishod sadržava i važne odluke o promicanju integracije zemalja u razvoju, posebno najmanje razvijenih zemalja (LDC) u svjetski trgovinski sustav. Europsko vijeće naglašava potporu multilateralnome trgovinskom sustavu i veseli se daljnjem ubrzanju pregovora s ciljem zaključenja kruga pregovora iz Dohe.

Sirija45. Europsko vijeće uzima u obzir najavu glavnog tajnika

UN-a Ban Ki-Moona da će sazvati konferenciju o Siriji 22. siječnja 2014. kako bi se postignula istinska i uključiva demokratska tranzicija u Siriji, kao što je

aranžmane trebale bi osmisliti države članice, u skladu sa svojim institucionalnim i ustavnim rješenjima, i trebale bi osigurati potpuno nacionalno vlasništvo putem odgovarajućeg sudjelovanja nacionalnih parlamenata, socijalnih partnera i drugih relevantnih dionika. Trebalo bi ih raspraviti i uzajamno dogovoriti s Komisijom prije nego što se podnesu Vijeću na odobrenje. Komisija će biti odgovorna za praćenje dogovorene provedbe uzajamno dogovorenih ugovornih aranžmana na temelju zajednički dogovorenih vremenskih okvira.

– Što se tiče povezanih mehanizama solidarnosti, nastavit će se rad na dodatnom istraživanju svih opcija vezanih uz točnu prirodu (krediti, nepovratna sredstva, jamstva), institucionalni oblik i opseg potpore istodobno osiguravajući da ti mehanizmi ne uključuju obveze za države članice koje ne sudjeluju u sustavu uzajamno dogovorenih ugovornih aranžmana i s njima povezanih mehanizama solidarnosti; oni ne bi trebali postati alati za izjednačavanje prihoda niti imati učinak na višegodišnji financijski okvir; trebali bi poštovati proračunsku suverenost država članica. Svi ugovori za financijsku potporu povezani s uzajamno dogovorenim ugovornim aranžmanima bit će pravno obvezujuće prirode. Predsjednik EIB-a bit će uključen u te aktivnosti.

37. Europsko vijeće poziva predsjednika Europskog vijeća da, u tijesnoj suradnji s predsjednikom Europske komisije, nastavi djelatnosti na sustavu uzajamno dogovorenih ugovornih aranžmana i s njima povezanih mehanizama solidarnosti, na temelju gore navedenih smjernica i izvijesti Europsko vijeće u listopadu 2014. s ciljem postizanja sveukupnog dogovora o oba ta elementa. Države članice biti će tijesno povezane s tim djelatnostima.

Socijalna dimenzija EMU-a38. Europsko vijeće naglašava važnost zapošljavanja i

socijalnih kretanja u okviru europskog semestra. Na temelju djelatnosti koje je poduzelo Vijeće, Europsko vijeće potvrđuje važnost korištenja prikaza ključnih pokazatelja zapošljavanja i socijalnih pokazatelja kako je opisano u zajedničkom izvješću o zapošljavanju.

39. Također je potrebno ubrzano nastaviti raditi na korištenju pokazatelja zapošljavanja i socijalnih pokazatelja u skladu s prijedlozima Komisije s ciljem korištenja tih novih instrumenata u europskom semestru za 2014. Jedina svrha uporabe toga šireg raspona pokazatelja jest omogućiti šire razumijevanje socijalnih kretanja.

40. Dodatne mjere za poboljšanje socijalne dimenzije u europodručju dobrovoljne su za one izvan zone zajedničke valute i bit će potpuno kompatibilne s jedinstvenim tržištem u svim aspektima.

IV. MIGRACIJSKI TOKOVI41. Europsko vijeće raspravljalo je o izvješću Predsjedništva

o radu Radne skupine za Sredozemlje nakon nedavnih

39

uključujući područja detaljne i sveobuhvatne slobodne trgovine, na sastanku na vrhu Istočnog partnerstva u Vilniusu, 28. i 29. studenoga. Europsko vijeće ponovno potvrđuje spremnost Europske unije da što prije potpiše te sporazume, a najkasnije krajem kolovoza 2014.

48. Europska unija i dalje je pripravna potpisati sporazum o pridruživanju, uključujući područje detaljne i sveobuhvatne slobodne trgovine s Ukrajinom, čim Ukrajina bude spremna. Europsko vijeće poziva na suzdržanost, poštivanje ljudskih i temeljnih prava i demokratskih rješenja političke krize u Ukrajini koje bi ispunilo očekivanja ukrajinskog naroda. Europsko vijeće naglašava pravo svih suverenih država da donose svoje vlastite odluke o vanjskoj politici bez neopravdanoga vanjskog pritiska.

VII. OSTALE TOČKE

Energetika49. Europsko vijeće pozdravlja izvješća Vijeća o provedbi

unutarnjega energetskog tržišta i o vanjskim odnosima u području energetike. U tom kontekstu ono naglašava potrebu za brzim aktivnostima provedbe smjernica koje je Europsko vijeće postavilo u svibnju 2013., uključujući jačanje djelatnosti na međusobnoj povezanosti elektroenergetskih sustava između država članica. Europsko vijeće ponovno će razmotriti energetsku politiku na Europskom vijeću u ožujku.

Strategija EU-a za alpsku regiju50. Podsjećajući na svoje zaključke iz lipnja 2011. i na zaključke

Vijeća o dodanoj vrijednosti makroregionalnih strategija iz listopada 2013., Europsko vijeće poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama razradi strategiju EU-a za alpsku regiju do lipnja 2015.

navedeno u priopćenju iz Ženeve 30. lipnja 2012. Ono je duboko zabrinuto zbog nastavka teške humanitarne situacije u Siriji i ozbiljnog utjecaja krize na susjedne zemlje. Uzimajući u obzir humanitarnu konferenciju za Siriju 15. siječnja 2014. u Kuvajtu, Europsko vijeće podsjeća na vodeću ulogu u poticanju međunarodnih humanitarnih napora s mobiliziranih više od 2 milijarde eura od početka krize. EU podupire rad humanitarnih organizacija, a posebno agencija UN-a. Europsko vijeće pozdravlja ovotjedno potpisivanje najveće jedinstvene humanitarne financijske pomoći EU-a. Ono potvrđuje obvezu EU-a na nastavak zagovaranja humanitarnog pristupa unutar Sirije kako bi se pomoglo potrebitima i radi mobiliziranja odgovarajućih sredstava nastavno na sveobuhvatnu strategiju pomoći i poziva na daljnje mjere za poboljšavanje učinkovitosti potpore EU-a. Europsko vijeće također poziva ostale velike međunarodne donatore da se aktiviraju i preuzmu svoje odgovornosti.

Srednjoafrička Republika46. Europsko vijeće ozbiljno je zabrinuto zbog trajnog

pogoršanja krize u Srednjoafričkoj Republici te njezinim ozbiljnim posljedicama na humanitarnu situaciju i ljudska prava. Pozdravlja ključnu francusku vojnu intervenciju na temelju Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 2127 (2013) kao potporu afričkim snagama i pomoć obnovi sigurnosti, kao i dosljednu predanost afričkih partnera stabiliziranju situacije. Kao dio sveobuhvatnog pristupa, Europsko vijeće potvrđuje spremnost EU-a da ispita uporabu relevantnih instrumenata za doprinos trenutnim naporima u stabiliziranju zemlje, uključujući one u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP), kako u vojnoj, tako i u civilnoj dimenziji. Poziva visokog predstavnika da podnese prijedlog o tom pitanju za odluku na Vijeću (vanjski poslovi) u siječnju 2014.

Istočno partnerstvo47. Europsko vijeće pozdravlja parafiranje sporazuma o

pridruživanju od strane Gruzije i Republike Moldove,

Fotografije:

© Europska unija

doi:10.2860/75642

ISSN 2315-182X

QC-AO

-13-001-HR-C

Rue de la Loi/ Wetstraat 1751048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIËTel. +32 22816111

www.european-council.europa.eu