1

EUbilten - informacije i novosti, broj 53, studeni 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

14

14

11

13

14

12

9

6

U OVOM BROJU

Æ Da je projekt GlowBrain Hrvatskog instituta za istraživanje mozga financiran s 3,7 milijuna eura iz Sedmog okvirnog programa za istraživanje i razvoj? To je najveći pojedinačni iznos kojim se financira neki znanstveni projekt u RH u okviru ovog programa EU-a.

Æ Jeste li znali da je zadnje četiri godine od početka provedbe programa Erasmus u Republici Hrvatskoj oko 3000 hrvatskih studenata dio studija provelo u nekoj od zemalja EU-a?

Æ Da je Europski parlament 2013. godinu proglasio Europskom godinom građana?

JESTE li znali?

EUbilten

EUbilten - informacije i novosti, broj 53, studeni 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

9

2HRVaTSKa i EUROPSKa UniJa

� Povjerenik Štefan Füle: Hrvatska je na dobrom putu!

� Grčki i švedski parlament ratificirali hrvatski ugovor o pristupanju

� izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku libor Rouček posjetio Hrvatsku

� Susret potpredsjednice Europske komisije i povjerenice za pravosuđe Reding s hrvatskim ministrom pravosuđa Miljenićem

� Sastanak diplomatskog zbora na temu razminiranja u Hrvatskoj

� Obnova Radničkog doma u Vukovaru

� Regionalni dani EU fondova

� Uručene nagrade Europske unije za književnost, nagrađena i autorica iz Hrvatske

� Pet hrvatskih kina primljeno u Europa Cinemas

� Održano drugo po redu Generacijsko okupljanje u okviru natječaja „Mladi u srcu”

� Besplatni seminari Programa za cjeloživotno učenje

� Osvojite Knjigu tjedna!

� Višejezičnost: od politike EU-a do učionica

ViJESTi iz EU-a

� Sedmogodišnji proračunski okvir EU-a: rad se nastavlja

� EU odlučila sredstva nobelove nagrade za mir dodijeliti projektima za djecu pogođenu sukobima

� izjava visoke predstavnice ashton povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama - 25. studenog 2012.

� EK dodijelila nagrade Europske godine aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti

� Jesenska gospodarska projekcija za 2012.–2014.: umjereni oporavak u 2013.

� „Shun li i Pjesnik“ dobitnik filmske nagrade Europskog parlamenta lUX za 2012. godinu.

� nove mjere sigurnosti vozila u Europskoj uniji od 1. studenog 2012.

� Brži i jednostavniji pristup fondovima EU-a za europske tvrtke, gradove, regije i znanstvenike

naTJEČaJi za FinanCiJSKU POTPORU

EU PROJEKTi U HRVaTSKOJ

EU RJEČniK: Višegodišnji financijski okvir – MFF

EU FOnDOVi naKOn PRiSTUPanJa: Fondovi namijenjeni poljoprivredi

ViJEST U SliCi: FilM U EUROPi

naJaVE DOGađanJa

nOVE PUBliKaCiJE

naGRaDni naTJEČaJ

8

Æ Europska nagrada za književnost 2012.

Æ Osvojite Knjigu tjedna!

EN

Preuzmite bilten na engleskom jeziku

2

EUbilten - informacije i novosti, broj 53, studeni 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

Povjerenik Štefan Füle: Hrvatska je na dobrom putu! Povjerenik za proširenje i europsku politiku susjedstva Štefan Füle boravio je 26. studenog u službenoj posjeti Republici Hrvatskoj. Tijekom posjete povjerenik Füle sastao se s najvišim hrvatskim dužnosnicima, predsjednikom RH ivom Josipovićem, predsjednikom Sabora Josipom lekom, premijerom zoranom Milanovićem, prvom potpredsjednicom Vlade RH i ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić te potpredsjednikom Vlade RH za unutarnju, vanjsku i europsku politiku nevenom Mimicom. Glavna tema razgovora s hrvatskim dužnosnicima bila je završetak priprema Hrvatske za ulazak u EU. Povjerenik Füle tom prigodom je izjavio kako je Hrvatska na dobrom putu. „Uvjeren sam u njezinu predanost da se posve-ti preostalim pitanjima navedenima u posljednjem Sveobuhvatnom izvješću o monitoringu,” dodao je. Također je izrazio uvjerenje da će zemlje članice EU-a okončati ratifikacijski proces do 1. srpnja 2013. Povjerenik Füle je također sudjelovao na Forumu civilnog društva za zapadni Balkan.

Više na stranicama Delegacije i Europske komisije.

Grčki i švedski parlament ratificirali hrvatski ugovor o pristupanjuGrčki parlament je 30. listopada s 283 glasa Za (od 300 zastupnika) usvojio prijedlog zakona o ratifikaciji Ugovora o pristupanju RH Europskoj uniji. Parlament Kraljevine Švedske ratificirao je Ugovor o pristupanju 7. studenog. Za ratifikaciju Ugovora o pristupanju glasalo je 250 zastupnika švedskog parlamenta, 20 ih je bilo protiv, a 50 odsutno. Uz 13 država (austrija, Bugarska, Cipar, Češka Republika, Estonija, irska, italija, latvija, litva, Mađarska, Malta, Rumunjska i Slovačka) u kojima je proces ratifikacije u potpunosti dovršen, Švedska se tako priključila Grčkoj, luksemburgu, Poljskoj, Portugalu i Španjolskoj kao državama u kojima je Ugovor ratificiran u predstavničkom tijelu.

Proces ratifikacije i trenutnu situaciju možete detaljno pratiti putem tablice na stranicama Delegacije.

Izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku Libor Rouček posjetio HrvatskuTijekom službenog posjeta Hrvatskoj 8. studenog, izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku libor Rouček sastao se s predsjednikom Hrvatskog sabora Josipom lekom i ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić. Izvjestitelj Rouček izrazio je zadovoljstvo hrvatskim Akcijskim planom i ukazao na važnost ispunjavanja obveza iz pretpristupnih pregovora za process ratifikacije. Rouček, koji je na mjestu izvjestitelja za Hrvatsku naslijedio Hannesa Swobodu, izvijestio je ministricu Pusić i predsjednika Sabora leku o planu usvajanja novog izvješća o Hrvatskoj u Europskom parlamentu. Hrvatski predstavnici informirali su izvjestitelja o aktivnostima koje Hrvatska poduzima kako bi na vrijeme ispunila preostale obveze iz pregovora o pristupanju Europskoj uniji.

Više na stranicama Hrvatskog sabora i Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Susret potpredsjednice Europske komisije i povjerenice za pravosuđe Reding s hrvatskim ministrom pravosuđa MiljenićemMinistarski sastanak Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove EU-a održan je 26. listopada u luksemburgu. Ministarski sastanak bio je prilika za razmjenu stavova o aktualnim temama iz područja pravosuđa u okviru ciparskog predsjedanja Vijećem Europske unije. Također, predsjedništvo je informiralo sudionike sastanka o trenutačnim zakonodavnim prijedlozima. na marginama sastanka potpredsjednica Europske komisije i povjerenica Europske komisije za pravosuđe Viviane Reding susrela se s ministrom pravosuđa Republike Hrvatske Orsatom Miljenićem. Ministar je povjerenici Reding predstavio kratkoročne i dugoročne mjere za rješavanje starih predmeta i zaostataka te nova zakonska rješenja za ubrzanje sudskih postupaka. Povjerenica Reding pozvala je Republiku Hrvatsku da što prije donese najavljene mjere i time još jednom pokaže predanost rješavanju preostalih otvorenih pitanja.

Više na stranicama Ministarstva pravosuđa.

HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA

Æ Izvjestitelj Europskog parlamenta Rouček i predsjednik Hrvatskog sabora Leko

Æ Povjerenik Füle daje izjave za medije u Informacijskom centru EU-a

Æ Povjerenica Reding

3

EUbilten - informacije i novosti, broj 53, studeni 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

Sastanak diplomatskog zbora na temu razminiranja u HrvatskojŠef Delegacije Europske unije, veleposlanik Paul Vandoren ugostio je 27. studenog sastanak diplomatskog zbora akreditiranog u zagrebu kako bi prisustvovali prezentaciji Dijane Pleštine, ravnateljice Vladina Ureda za razminiranje i Miljenka Vahtarića, v.d. direktora Hrvatskog centra za razminiranje. Svrha sastanka bila je izvijestiti međunarodnu zajednicu o aktivnostima razminiranja koje se poduzimaju u Hrvatskoj i preostalim zahtjevima vezanim uz razminiranje u Hrvatskoj. Hrvatska se sukladno međunarodnim konvencijama obvezala do 2019. očistiti od mina preostalih 780 četvornih kilometara. Oko 40 diplomata prisustvovalo je prezentaciji i tražilo dodatne informacije. ‘’Pozivam predstavnike međunarodne zajednice da pokažu svoju solidarnost s planiranim akcijama hrvatske Vlade’’, izjavio je veleposlanik Vandoren. EU je već osigurao 30 milijuna eura tijekom posljednjih deset godina. Hrvatska će imati mogućnost koristiti strukturne fondove za daljnji razvoj i razminiranje.

Više na stranicama Delegacija i UnDP-a.

Obnova Radničkog doma u VukovaruKao dio ovogodišnjeg obilježavanja pada Vukovara 1991. godine, građani Vukovara bili su pozvani na Dan otvorenih vrata u Radnički dom/Grand Hotel u središtu grada, gdje su im se pridružili predsjednik RH Ivo Josipović, ministar branitelja Predrag Matić Fred, vukovarski gradonačelnik Željko Sabo, stalna predstavnica UNDP-a Louisa Vinton te veleposlanik Paul Vandoren. Dan otvorenih vrata Radničkog doma organizirali su Delegacija Europske unije i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) kako bi pokazali što je do sada učinjeno na restauraciji pročelja ove gradske „palače” čiji je trošak obnove do sada iznosio 1,6 milijuna eura, od čega EU osigurava milijun eura. „S obzirom na multietničku povijest Vukovara, koju čini 20 različitih etničkih skupina, obnova uništene baštine doprinos je europskom modelu pomirenja ‘ujedinjeni u različitosti’, koji je jedan od osnovnih principa Europske unije”, rekao je šef Delegacije EU-a u Hrvatskoj, veleposlanik Paul Vandoren. Otvoren 1897. godine kao Grand Hotel, Radnički dom je gotovo čitavo stoljeće služio kao društveno i kulturno središte Vukovara.

Više na stranicama Delegacije i UnDP-a.

Regionalni dani EU fondovaMinistarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije organiziralo je „Regionalne dane EU fondova” u Rijeci, Čakovcu, Slavonskom Brodu i Zadru u studenom 2012. godine. na besplatnim stručnim predavanjima prezentirani su primjeri uspješnih projekata iz zemalja članica Europske unije te dosadašnja hrvatska iskustva s financiranjem iz fondova EU-a. Također, predstavljeni su i strukturni fondovi i Kohezijski fond koji će Republici Hrvatskoj biti na raspolaganju od datuma pristupanja, predviđenog za 1. srpnja 2013. godine. Potpredsjednik Vlade RH i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić je prilikom otvaranja “Regionalnih dana EU fondova” u Rijeci naglasio kako se Vlada RH fokusira na tri glavna područja: jačanje administrativnih kapaciteta odnosno novo zapošljavanje stručnih kadrova na EU poslovima; stvaranje zalihe kvalitetnih i zrelih projekata tzv. projektnog pipelinea; te osiguravanje modula “n+3” za sljedeće financijsko razdoblje Europske unije.

Više na stranicama Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Uručene Nagrade Europske unije za književnost, nagrađena i autorica iz Hrvatske Povjerenica Europske komisije za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade androulla Vassiliou i predsjedni-ca Odbora za kulturu i obrazovanje Europskog paralmenta Doris Pack dodijelile su 22. studenog u Bruxellesu nagrade Europske unije za književnost. Kao što smo pisali u prošlom broju, nagrade su uručene 12 auto-ra čija su imena objavljena 9. listopada na Frankfurtskom sajmu knjiga. Jedna od dobitnica je i hrvatska književnica Lada Žigo, kojoj je odano priznanje za roman „Rulet” koji obrađuje problematiku kockanja. Intervju s dobitnicom nagrade, Ladom Žigo, pogledajte ovdje. nagrada Europske unije za književnost dodjeljuje se četvrtu godinu zaredom novim autorima ili autorima u usponu iz 35 zemalja uključenih u pro-gram Kultura. novi autori i oni u usponu dobivaju novčanu nagradu u iznosu 5.000 eura, značajno priznanje i osiguranu promidžbu svojih djela na renomiranim sajmovima knjiga u svijetu.

Više na stranicama Delegacije i www.euprizeliterature.eu.

HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA

Æ Dani EU fondova u Rijeci

Æ Winners of the European Prize for Literature at a ceremony in Brussels

Æ Zgrada Radničkog doma u Vukovaru

Æ Dijana Pleština, Paul Vandoren i Miljenko Vahtarić u Informacijskom centru EU-a

4

EUbilten - informacije i novosti, broj 53, studeni 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA

Pet hrvatskih kina primljeno u Europa CinemasPet hrvatskih kina primljeno je u europsku asocijaciju Europa Cinemas. Kino Metropolis MSU, Art-kino Grič i Ljetno kino Tuškanac u Zagrebu, Kino Novska te Kinoteka Zlatna vrata u Splitu, udruženi u mini-grupu na čelu s Kinom Metropolis, od 1. siječnja 2013. bit će punopravni članovi te najznačajnije europske udruge kina, što će im omogućiti financijsku potporu iz fondova Europske unije za prikazivanje europskih filmova. Popis kina u Hrvatskoj koja su otprije članovi mreže Europa Cinemas možete pronaći ovdje. Osnovana 1992. uz financijsku potporu Programa MEDia i Francuskog centra za kinematografiju – CnC, Europa Cinemas prva je mreža kina koja radi na promidžbi europskog filma. njezin je cilj osigurati operativnu i financijsku potporu kinima koja se obvezuju prikazivati značajan broj europskih filmova, pokretati skupove i inicijative, kao i promotivne aktivnosti usmjerene na mladu publiku. Mreža Europa Cinemas obuhvaća 68 zemalja Europe ali i svijeta, 629 gradova, 1111 kina te ukupno 2943 kino platna. Mreža je prisutna u više od polovice svih europskih gradova s više od 150.000 stanovnika.

Više na stranicama Hrvatskog audiovizualnog centra i www.europa-cinemas.org.

Održano drugo po redu Generacijsko okupljanje u okviru natječaja „Mladi u srcu”Jedan od tri Naj-seniora Europske godine aktivnog starenja Ivan Svetopetrić, predsjednik udruge Forum 50+, organizirao je 21. studenog u Velikoj Gorici Generacijsko okupljanje. Događanje je organizirano u okviru nagrade natječaja „Mladi u srcu – nagrada Europske godine aktivnog starenja” koji su ove godine proveli Delegacija EU-a i Ministarstvo socijalne politike i mladih RH povodom obilježavanja Europske godine aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti. Cilj ovog Generacijskog okupljanja bio je čestitati bračnim parovima Foruma 50+ na 40 i više godina braka te ukazati na važnost bračne zajednice kao temelja stabilnosti društva i generacijske solidarnosti. Svetopetrić je između ostalog izabran i zbog doprinosa i promicanju aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti aktivnostima poput projekta Senior servis. Organizator je niza edukativnih radionica, primjerice informatičkih radionica za starije, kao i tečajeva engleskog jezika i poduzetništva s ciljem poticanja zapošljavanja u lokalnoj zajednici.

Više na stranicama Delegacije dok o nagradama na nivou EU-a čitajte u rubrici Vijesti iz EU-a.

Besplatni seminari Programa za cjeloživotno učenjeagencija za mobilnost i programe Europske unije organizirala je tijekom studenoga besplatne seminare u svrhu pripreme potencijalnih korisnika za sudjelovanje u aktivnostima Programa za cjeloživotno učenje u povodu objave natječaja za 2013. godinu u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu. Sudionicima su predstavljene mogućnosti učenja i usavršavanja kroz aktivnosti Programa za cjeloživotno učenje, odnosno njegovih potprograma Comenius (koji obuhvaća predškolski odgoj i školsko obrazovanje), Grundtvig (za obrazovanje odraslih) i Leonardo da Vinci (koji je namijenjen strukovnom obrazovanju i osposobljavanju). Svake godine raste broj prijava i broj financiranih projekata. Postotak iskorištenosti sredstava EU-a kroz Program za cjeloživotno učenje prelazi 96 posto, a u protekle tri godine više od 9000 građana Republike Hrvatske iskoristilo je sredstva EU-a sudjelovanjem u 1166 odobrenih projekata. za Republiku Hrvatsku, za projekte međunarodne suradnje u okviru Programa za cjeloživotno učenje u 2013. godini, okvirno je planirano oko 63,8 milijuna kuna. agencija 5. prosinca organizira i Erasmus seminar povodom objave predstojećeg natječaja za Program za cjeloživotno učenje za 2013. godinu, s ciljem pripreme potencijalnih korisnika za sudjelovanje u aktivnostima u okviru spomenutog natječaja.

Više na stranicama agencije za mobilnost i programe Europske unije i Delegacije.

Æ Dvorana Kina Metropolis MSU

Æ Predstavnici Delegacije EU-a i Ministarstva socijalne politike i mladih RH s g. Svetopetrićem

5

EUbilten - informacije i novosti, broj 53, studeni 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

Osvojite Knjigu tjedna!informacijski centar EU-a pokrenuo je 26. studenog novu aktivnost pod nazivom „Osvojite Knjigu tjedna”. aktivnost je pokrenuta s ciljem informiranja zainteresirane javnosti o EU temama te kako bi posjetiteljima web stranice Delegacije i Facebook stranice informacijskog centra EU-a bilo omogućeno da svojim znanjem osvoje knjige vezane uz EU. Knjige će zadovoljiti širok raspon interesa i ukusa: ponuđeni naslovi kretat će se od stručne literature o EU-u do, primjerice, romana koji je osvojio nagradu EU-a za književnost. U igri znanja mogu sudjelovati svi hrvatski državljani tako da na web stranici „Osvoji Knjigu tjedna” odgovore na postavljeno pitanje. nova knjiga tjedna, njezin kratki opis i pitanje na koje je potrebno odgovoriti objavljivat će se svakog ponedjeljka do 15 sati na web stranici „Osvoji knjigu tjedna”. Prva Knjiga tjedna je Europska unija i kako podučavati o njoj autorice Tamare Puhovski (Forum za slobodu odgoja, zagreb, 2010.).

Više informacija o knjizi kao i samu igru znanja možete naći na stranicama Delegacije.

Višejezičnost: od politike EU-a do učionicaagencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s Istituto Italiano di Cultura, Institutom Français Zagreb, Institutom Cervantes i Goethe institutom organizirala je 23. studenoga u zagrebu konferenciju o višejezičnosti: od politike EU-a do učionice koja je bila posvećena obrazovno-političkim aspektima višejezičnosti. na konferenciji su govorili ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović koji je predstavio Hrvatsku jezičnu obrazovnu politiku i Anders Bock iz hrvatskog ureda Opće uprave za pisano prevođenje. Ova Opća uprava je jedna od najvećih prevoditeljskih službi na svijetu, koja prevede više od dva milijuna stranica godišnje. To je moguće samo ako osnovne i srednje škole u državama članicama mogu motivirati mlade ljude da uče jezike kako bi sveučilišta mogla stvoriti dovoljno prevoditelja kandidata za zapošljavanje od strane EU-a.

Bock je ujedno predstavio i buduće inicijative čiji je cilj promicanje interesa za jezike i prevođenje. Prije svega, Hrvatska će od iduće godine moći sudjelovati na godišnjem prevoditeljskom natjecanju za srednjoškolce u dobi od 17 godina, Juvenes Translatores, u organizaciji Opće uprave. „Druga inicijativa za koju se nadam da ćemo je moći organizirati u Hrvatskoj je prvo izdanje Jezične Olimpijade za osnovne i srednje škole. Planiramo još jednu značajnu manifestaciju vezanu za višejezičnost. To je Europski dan jezika, koji se u Hrvatskoj već obilježava, “ rekao je Bock.

Više na stranicama agencije za odgoj i obrazovanje.

Sedmogodišnji proračunski okvir EU-a: rad se nastavljanakon konstruktivnih razgovora o Višegodišnjem proračunskom okviru EU-a za razdoblje od 2014. do 2020. godine, Europsko vijeće je 23. studenog ovlastilo predsjednika Hermana Van Rompuya da nastavi s konzultacijama kako bi se postigao konsenzus među svim čelnicima EU-a. Razgovori za vrijeme sastanka „pokazuju dovoljan stupanj poklapanja stavova za postizanje dogovora početkom iduće godine”, izjavio je predsjednik Van Rompuy. „Riječ je o proračunu za preostali dio desetljeća. i idućih sedam godina bit će presudne za povratak Europe na put oporavka i rasta. zato to moramo učiniti kako treba”. Ukazao je na složenu prirodu pregovora o Višegodišnjem proračunskom okviru i na činjenicu da su i pregovori o sadašnjem za 2007. - 2013. zahtijevali dvije runde razgovora na najvišoj razini 2005. godine.

Više na stranicama Europskog vijeća i Delegacije.

HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA

Æ Sudionici konferencije

Æ Herman Van Rompuy na press konferenciji nakon sastanka Europskog vijeća

VIJESTI IZ EU-A

6

EUbilten - informacije i novosti, broj 53, studeni 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

EU odlučila sredstva Nobelove nagrade za mir dodijeliti projektima za djecu pogođenu sukobima Europska komisija je 14. studenoga službeno prihvatila novčanu nagradu predviđenu  za dobitnike nobelove nagrade za mir, koja je ove godine dodijeljena EU-u. Iznos od približno 930.000 eura bit će dodijeljen projektima pomoći djeci u ratnim zonama i zonama sukoba. Kako su djeca budućnost a ujedno i najranjiviji dio svakog društva, iznos koji će primiti Europska unija  je  odlučila „uložiti” u djecu koja su žrtve nasilnih sukoba. U narednim tjednima Komisija će odlučiti o pojedinostima ovoga projekta, uključujući i precizno utvrđene projektne zadatke, proces odabira korisnika te pravne i proračunske aspekte. nobelova nagrada za mir sastoji se od 8 milijuna švedskih kruna, medalje i diplome. Medalja i diploma čuvat će se u institucijama Europske unije u ime Europske unije. istoga dana pokrenut je i nagradni natječaj u crtanju i pisanju za mlade u dobi od 8 do 24 godina. Četvero pobjednika bit će pozvano u Oslo na svečanu dodjelu nobelove nagrade za mir za 2012. godinu. „Mir, Europa, budućnost: što mir u Europi znači za tebe?” To pitanje postavljeno je mladim ljudima od 8 do 24 godine iz zemalja članica EU-a, Hrvatske i zemalja kandidatkinja. natjecanje je zatvoreno 25. studenog. Od 5397 prijava odabrano je 16 radova trenutno objavljanih na Facebook stranici natječaja kako bi javnost mogla odabrati jednog od četiri putnika u Oslo. Ostala tri, prema dobnim kategorijama odredit će žiri.

Više na stranicama Europske komisije, Delegacije i www.peaceuropefuture.eu.

Izjava visoke predstavnice Ashton povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama - 25. studenog izjava visoke predstavnice Catherine Ashton u ime EU-a ističe predanost EU eliminaciji nasilja nad ženama. „Žene iz svih sredina svakodnevno se susreću s nasiljem i zloporabom. Čak sedam od deset žena diljem svijeta izjavilo je da su u životu doživjele fizičko nasilje. nasilje ne poznaje zemljopisne, kulturne, društvene, ekonomske ni obrazovne granice. EU se obvezuje da će i dalje predvoditi te napore. Zaštitu od rodnog nasilja učinili smo ključnom stavkom Unijine strategije za ljudska prava. isto tako, utrli smo put za veću suradnju EU-a i Un-a po tom pitanju. Uklanjanje i sprječavanje svih oblika nasilja nad ženama i djevojkama prioritetna je tema 57. sjednice Un-ove Komisije o statusu žena, koja će se održati u ožujku 2013. godine. EU će raditi na tome da Komisija bude uspješna.“

Više na stranicama Europske službe vanjskih poslova i Delegacije.

Europska komisija dodijelila nagrade Europske godine aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti na svečanosti održanoj u Bruxellesu 13. studenog, predstavljeni su dobitnici nagrada Europske godine aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti uz prisustvo visokih predstavnika europskih institucija, dionika projekta Europske godine 2012., članova lokalnih, regionalnih i nacionalnih organizacija te predstavnika akademske zajednice. Iz svih dijelova Europe bilo je podneseno više od 1300 prijava za sudjelovanje na natjecanju za nagrade. Pobjednici u šest natjecateljskih kategorija su: generations@school – Projekt gravitacijskog trkaćeg vozila; Novinarstvo –  Tisak: Generacijski jaz  (JP/Politiken Hus, Danska) i audiovizualni mediji: Senior na djelu (Cultfiction Oy, Finska); Individualna životna postignuća - Bruno Põder (Kersti Skovgaard, Estonija); Socijalno poduzetništvo – Dvije generacije dijele kuću (Typhaine de Penfentenyo, Francuska); Okružje prikladno za starije osobe – Cjeloživotno življenje (Fredericia, Danska); Radno mjesto za osobe svih dobi – Upravljanje zaposlenicima različitih dobi (Helsingin kaupunki, Henkilöstökeskus, Finska). Ove nagrade odražavaju tri dimenzije pristupa aktivnom starenju koji se promiče tijekom Europske godine 2012.: zapošljavanje, socijalno sudjelovanje i neovisan život.

Više na stranicama Europske komisije i Delegacije a detalje o dobitnicima i finalistima možete naći ovdje.

VIJESTI IZ EU-A

Æ Dobitnici nagrada Europske godine aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti

Æ Tko će se pridružiti čelnicima EU-a Shulzu, Van Rompuyu i Barrosu na svečanosti u Oslu?

7

EUbilten - informacije i novosti, broj 53, studeni 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

Jesenska gospodarska projekcija za 2012.–2014.: umjereni oporavak u 2013. Kratkoročni izgledi gospodarstva EU-a i dalje su krhki, ali za 2013. se predviđa postupni povratak na rast BDP-a, koji će nastaviti jačati i u 2014. godini, stoji u jesenskoj projekciji za razdoblje od 2012. do 2014. predstavljenoj 7. studenog. na godišnjoj osnovi predviđa se pad BDP za 0,3 posto u EU-u i 0,4 posto u eurozoni u 2012. godini. Za 2013. predviđa se rast BDP-a za 0,4 posto u EU-u i 0,1 posto u eurozoni. Očekuje se da će nezaposlenost u EU-u ostati vrlo visoka. Pokrenute strukturne reforme trebale bi početi davati rezultate tijekom razdoblja pokrivenog projekcijom. To bi trebalo utrti put snažnijoj i ravnomjernije distribuiranoj ekspanziji u 2014. godini. Predviđa se da će rast BDP-a iznositi 1,6 posto u EU-u i 1,4 posto u eurozoni. U dijelu projekcije koji se odnosi na Hrvatsku, stoji da će stvarni BDP tekuće godine pasti za 1,9 posto. Porast investicija u 2013. bit će neutraliziran teretom sve većeg pada potrošačke i državne potrošnje i rastućeg izvoza. Predviđa se da će neto rezultat biti stagnacija (rast od 0 posto). no u 2014. će ravnoteža različitih doprinosa rastu BDP-a biti pozitivna, a godišnja stopa rasta bit će 1,4 posto. Rizici po taj predviđani rast uglavnom su negativni, u skladu sa sveukupnim predviđanjem za gospodarstvo EU-a.

Više na stranicama Europske komisije i Delegacije.

„Shun Li i Pjesnik“ dobitnik filmske nagrade Europskog parlamenta LUX za 2012. godinu.nagrada lUX Europskog parlamenta 21. studenoga dodijeljena je filmu „Shun li i Pjesnik” redatelja andree Segrea (Francuska i italija). Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz najavio je pobjednika tijekom službene svečanosti u plenarnoj dvorani parlamenta u Strasbourgu. Film istražuje pitanje useljenika i sukob između zajedničkih tradicija i aspiracija pojedinaca. To je privlačna priča o prijateljstvu koje ruši stereotipe i predrasude protiv „stranaca”.  Glavnu mušku ulogu igra Rade Šerbedžija, jedan od najpoznatijih hrvatskih glumaca.  Ostali ovogodišnji finalisti bili su Csak a szél (Samo vjetar) redatelja Bencea Fliegaufa (Mađarska, njemačka i Francuska) i Tabu redatelja Miguela Gomesa (Portugal, njemačka, Francuska i Brazil). Svake godine, Europski parlament dodjeljuje nagradu LUX filmovima koji obrađuju ili propitkuju temeljne vrijednosti europskog identiteta, istražuju europsku kulturnu raznolikost ili nude pogled na sam proces izgradnje Europe. Više o filmovima u Europi infografici u rubrici Vijest u slici.

Više na stranicama Filmske nagrade lUX.

Nove mjere sigurnosti vozila u Europskoj uniji od 1. studenog 2012.EU je  ostvarila značajan  napredak na području sigurnosti vozila zahvaljujući novim sigurnosnim  odredbama  za nove tipove motornih vozila  koje su stupile na snagu 1. studenog 2012. Sigurnosne mjere odnose se na nove tipove vozila    tj. one za koje se odobrenje modela zatraži nakon 1. studenog 2012. Mjere će postati obavezne za sva nova vozila koja će se prodavati na tržištu EU-a od 2014. godine. Sigurnosni uvjeti obvezni za nove tipove vozila od 1. studenog imat će stvaran učinak na sigurnost vozača i putnika poput: obaveznih podsjetnika za vezanje pojasa, osiguranja od strujnog udara, osiguranja najmanje dvije ISOFIX pričvrsne točke za dječje sjedalice i upozorenja o montiranju istih s obzirom na položaj zračnih jastuka, nadzor tlaka u gumama na kontrolnoj ploči na kojoj će biti dostupan i podatak o stupnju prijenosa kao i ojačanja stražnje klupe kako bi se smanjili izgledi ozlijeda od predmeta u prtljažniku u trenutku sudara. Te nove značajke u skladu su s Općim sigurnosnim propisima usvojenima 2009. godine. Ti su propisi zamijenili više od 50 uredbi, ne narušavajući pritom sigurnosne standarde. Time se osigurava temeljito pojednostavljivanje europskog zakonodavstva i smanjivanje regulatornog i administrativnog opterećenja za automobilsku industriju.

Više na stranicama Europske komisije i Delegacije.

VIJESTI IZ EU-A

Æ Nagrađeni redatelj Andrea Segre s nagradom

8

EUbilten - informacije i novosti, broj 53, studeni 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

Brži i jednostavniji pristup fondovima EU-a za europske tvrtke, regije i znanstvenikenakon što je nedavno stupila na snagu nova Financijska uredba, Europska komisija je 29. listopada doni-jela i detaljni Pravilnik za primjenu ove uredbe. na ovaj Pravilnik Europski parlament i Vijeće mogu tijekom slijedeća dva mjeseca podnijeti eventualne prigovore ili komentare. nakon objave u službenom glasilu EU-a, Pravilnik za primjenu stupit će na snagu do konca prosinca 2012.,  a primjena, zajedno s novom Fi-nancijskom uredbom, počinje od 1. siječnja 2013. godine. EU ovim pravilnikom želi osuvremeniti financij-ske procedure kako bi se lakše postigli ciljevi predviđeni u strategiji Europa 2020. Općenito, promjene su usmjerene na sljedeća tri područja: pojednostavljenje – smanjenje birokracije, ubrzanje procedure i prebacivanje fokusa s birokracije na rezultate; odgovornost – osigurati bolje i zdravije financijsko uprav-ljanje i zaštitu financijskih interesa Europske unije; inovativnost – uvođenje financijskih mehanizama koji će omogućiti mobiliziranje fondova treće strane kao dodatno pojačanje za bolju iskoristivost EU fondova. 

Više na stranicama Europske komisije i Delegacije.

VIJESTI IZ EU-A

Poziv za identifikaciju projekata za Strukturne fondoveMinistarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Ministarstvo turizma su raspisala javne pozive za identifikaciju turističkih projekata koji će biti aplicirani za korištenje Strukturnih fondova EU u financijskoj perspektivi 2014.-2020. godine. Ministarstvo znanosti prikuplja ideje za projekte koji ulažu u razvoj znanstvene izvrsnosti i inovacija i razvoj obrazovne infrastrukture, dok Ministarstvo turizma prikuplja ideje za projekte javne i poslovne turističke infrastrukture te za ljudske potencijale u turizmu. Više informacija i obrasce za prijavu možete pronaći na stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Ministarstva turizma.

Rok za podnošenje projektnih ideja u oba ministarstva je 31. prosinca 2012. godine.

Otvoren natječaj za program „Investing in people“Europska komisija otvorila je natječaj za podnošenje prijedloga projekata za sufinanciranje putem tematskog programa „Investing in People“. Program ima opći cilj društvenog razvoja na svim razinama u partnerskim zemljama, a u skladu s Milenijskom deklaracijom i Milenijskim razvojnim ciljevima Ujedinjenih naroda. Prijaviti se mogu neprofitne pravne osobe poput nevladinih udrug, neprofitnih organizacija, javne ustanove (isključujući ministarstva i državne urede) te tijela regionalne ili lokalne vlasti.

Rok za podnošenje prijava je 18. prosinca 2012., a detalje možete pronaći ovdje.

Okvirni plan objave natječaja IPARD u 2013. godiniUprava ruralnog razvoja, EU i međunarodne suradnje Ministarstva poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom ra-zvoju donijele su okvirni plan objave natječaja za mjere programa iPaRD u 2013. godini. Ovome planu prethodilo je službeno odobrenje Europske komisije kojim su uvažene pete izmjene programa iPaRD koje je tražila Republika Hrvatska s ciljem proširenja mogućnosti za unaprjeđenje poslovanja poljoprivred-nih gospodarstava. Plan objave natječaja je provizoran, a agencija za plaćanja zadržava pravo izmjene datuma raspisivanja natječaja za pojedine mjere.

Okvirni plan raspisivanja natječaja IPARD u 2013. godini pogledajte ovdje.

ERC Consolidator GrantPrvi natječaj za ERC Consolidator Grants (ERC-2013-CoG) za istraživače koji su doktorirali u razdoblju od 7 do 12 godina prije objave natječaja objavljen je 7. studenog. Proračun natječaja iznosi 523 milijuna eura. ERC Consolidator Grant financira aktivnosti neovisnih istraživača i to pružajući im podršku u konsolidiranju timova ili programa. Tri glavna područja istraživanja za koja se nudi podrška su: fizičke znanosti i inženjerstvo, biomedicinske znanosti, društvene i humanističke znanosti.ERC je dio potprograma Sedmog okvirnog programa (FP7) – ideje, s ukupnim proračunom od 7,5 milijardi eura za razdoblje 2007.–2013. ERC, kao i potprogram ideje u cjelini, omogućava istraživačima da sami predlažu teme istraživanja, što ga razlikuje od ostalih potprograma FP7 gdje su teme na koje se istraživači mogu javiti unaprijed zadane i limitirane radnim programom. Osnovni je cilj ERC-a potaknuti znanstvenu izvrsnost u Europi uz podršku i poticaj najboljim, istinski kreativnim znanstvenicima u bilo kojem znanstvenom području.

Rok za podnošenje prijava je 21. veljače 2013., a detalje možete pronaći ovdje.

naTJEČaJi za FinanCiJSKU POTPORU

9

EUbilten - informacije i novosti, broj 53, studeni 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

Hrvatskim znanstvenicima 14 milijuna kuna za razvoj medicineHrvatski znanstvenici s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) Sveučilišta u zagrebu i tvrtke Genos, u iduće četiri godine dobivat će od Europske komisije 14 miljuna kuna za realizaciju projekta iBD-BiOM za istraživanje upalnih bolesti crijeva. Projekt iBD-BiOM, predstavljen 22. studenog, usmjeren je razvoju novih dijagnostičkih metoda koje će omogućiti osobni pristup bolesniku i osigurati najučinkovitije liječenje prilagođeno pojedincu. Europska komisija odobrila je znanstveni projekt konzorciju koji čine znanstvenici iz šest europskih država (Ujedinjena Kraljevina, Francuska, italija, nizozemska, njemačka i Hrvatska) te SaD-a u iznosu od 55 milijuna kuna. Od tog iznosa hrvatski znanstvenici s PMF-a i tvrtke Genos dobivaju više od 14 miljuna kuna za razvoj personalizirane medicine. Odobrenje projekta hrvatskim znanstvenicima pozdravio je i šef Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, veleposlanik Paul Vandoren, rekavši da je upoznat s uspjesima hrvatskih znanstvenika čiji rad će ulaskom Hrvatske u EU dati dodatni pečat znanosti.

Više na stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

EU PROJEKTI U HRVATSKOJ

obrazovanje i umrežavanje. Planirana infrastruktura BiOCentra sastoji se od poslovnih i laboratorijskih prostora za potrebe malih high-tech kompanija te od centralnog laboratorija prilagođenog za razvojni ciklus bio-proizvoda. Centralni će laboratorij sačinjavati sedam posebnih laboratorija: banka stanica, laboratorij za stanične kulture, laboratorij za mikrobne kulture, laboratorij za uzgoj mikroorganizama, laboratorij za izolacije staničnih produkata, bio analitički laboratorij te priprema medija i pufera.

inovativni pristup povezivanju znanosti i gospodarstva, koji će se realizirati kroz izgradnju BiOCentra, značajno će doprinijeti povećanju konkurentnosti Republike Hrvatske i dati poticaj boljoj iskorištenosti postojećeg fundusa znanja u svrhu gospodarskog razvoja.

Više na stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

na prostoru kampusa Sveučilišta u zagrebu na Borongaju, 21. studenog svečano je položen kamen temeljac za izgradnju inkubacijskog centra za bioznanosti i komercijalizaciju tehnologije - BioCentar, koji se provodi u okviru iPa programa EU–a. Svečanosti su prisustvovali potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović, ravnatelj agencije BiCRO Hrvoje Meštrić i šefica jedinice za pretpristupnu pomoć u Općoj upravi za regionalnu politiku Elena Grech. Projekt je vrijedan oko

140 milijuna kuna, u nadležnosti je Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a krajnji korisnik projekta je BICRO.

BiOCentar će se nalaziti u sklopu budućeg istočnog kampusa Sveučilišta u zagrebu na Borongaju. Riječ je o inkubacijskom centru površine oko 4.500 m2 koji će poduzećima u razvoju u području bioznanosti i biotehnologije pružiti potrebne uvjete za obavljanje djelatnosti, i to u sljedećih pet područja aktivnosti: infrastruktura, inkubacijska podrška, transfer tehnologije,

Inkubacijski centar za bioznanosti i komercijalizaciju tehnologije - BIOcentar

Višegodišnji financijski okvir (Multiannual Financial Framework - MFF, ranije „financijska perspektiva”) je plan izdataka koji prioritete EU-a pretvara u financijske pojmove. To nije sedmogodišnji proračun, već osnova za godišnje provođenje budžeta; on ograničava izdatke u fiksnom

vremenskom razdoblju i definira maksimalne raspoložive iznose za svaku značajniju kategoriju izdataka. On stoga pruža politički i proračunski okvir za usmjeravanje resursa i ulaganja onamo gdje je potrebno. Sadašnje razdoblje MFF-a započelo je u 2007., a završit će 2013. godine.

EU RJEČNIK: Višegodišnji financijski okvir – MFF

Æ Veleposlanik Vandoren sa sudionicima projekta

10

EUbilten - informacije i novosti, broj 53, studeni 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

Nove isplate iz programa IPARDPočetkom studenog, agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izvršila je nove isplate na osnovi odobrenih sredstava iz iPaRD programa za završena ulaganja. Poljoprivrednoj zadruzi branitelja „Zlatni vrtovi“ isplaćeno je 1.443.488,15 kn za izgradnju i opremanje objekta za skladištenje voća i povrća te nabavku specijalizirane opreme za berbu, sortiranje i pakiranje voća i povrća u sklopu Mjere 101 – Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva. zadruga okuplja osam zadrugara i prva je braniteljska zadruga koja je potpisala ugovor za sufinanciranje svoje investicije putem programa iPaRD. Svječarsko-medičarskom obrtu „Slavica“ isplaćeno je 108.487,20 kn za ulaganje u sektor tradicijskih obrta u sklopu Mjere 302 – Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti. „Slavica“ je tradicijski obrt koji se bavi proizvodnjom licitarskih proizvoda i izradom svijeća te proizvodi autohtoni licitarski napitak baziran na medu – gvirc, a posluje još od davne 1933. godine. Ovim obrtom želi se sačuvati tradicija i očuvanje povijesne baštine, a tradicija pravljenja licitara uvrštena je i na UnESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.

Više o svim korisnicima iPaRD sredstava na stranicama agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Otvaranje projekta GlowBrain - Svjetleći mozak U listopadu 2012. Europska je komisija u sklopu 7. Okvirnog programa odobrila financiranje 3,7 milijuna eura vrijednog projekta pod vodstvom profesora Srećka Gajovića s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Projekt GlowBrain, ili u hrvatskom prijevodu Svjetleći mozak, otvoren je 13. studenog na Hrvatskom institutu za istraživanje mozga. Svrha projekta punog naziva “Primjena matičnih stanica i biomaterijala u oporavku mozga - unapređivanje mogućnosti postojećeg istraživanja mozga kroz inovativno in vivo molekularno oslikavanje” je uvođenje najmodernije tehnologije koja će hrvatskim znanstvenicima omogućiti istraživanje matičnih stanica i njihovo praćenje u oporavku mozga miševa.  nova tehnologija i novi uređaji omogućit će praćenje “svjetlećih” matičnih stanica u mozgu živih miševa. U projektu će osim istraživača iz Hrvatske sudjelovati i poznati znanstvenici iz sedam zemalja Europske unije (austrije, Češke, italije, Mađarske, njemačke, Portugala i Švedske), koji će svojim znanjem s područja matičnih stanica, biomaterijala i snimanja mišjeg mozga pomoći hrvatskim znanstvenicima da se što uspješnije uključe u vodeća istraživanja u ovom području.

Više na stranicama Sveučilišta u zagrebu.

Projekt pročišćavanja otpadnih voda Slavonskog BrodaMinistar poljoprivrede Tihomir Jakovina i generalni direktor Hrvatskih voda ivica Plišić obišli su 9. studenog lokaciju na kojoj se gradi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda za Slavonski Brod, čiju izgradnju sufinancira i EU kroz iPa projekt „Sustav vodoopskrbe i odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda Slavonskog Broda“. Ovim projektom vrijednim 29,6 milijuna eura, izgradit će se oko 36 km nove kanalizacijske mreže, osam crpnih stanica i sedam kišnih preljeva. Projekt je sufinanciran od strane Europske komisije preko iPa iiib programa Regionalni razvoj – Okoliš sa 17,2 milijuna eura, dok su ostala sredstva osigurana kroz državni proračun i grad Slavonski Brod. UPOV u Slavonskom Brodu kapacitiran je na 80.000 stanovnika te će omogućavati treći, najviši stupanj pročišćavanja. Uz mehaničko i biološko pročišćavanje, uređaj će obrađivati mulj te će omogućiti preradu i korištenje bioplina. Radove na uređaju provodi međunarodni konzorcij predvođen zagrebačkom tvrtkom Tehnika d.d., a vrijednost radova iznosi 11,6 milijuna eura.

Više na stranicama grada Slavonskog Broda.

EU PROJEKTI U HRVATSKOJ

Æ Obilazak radova u Slavonskom Brodu

11

EUbilten - informacije i novosti, broj 53, studeni 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

U ovom vam broju predstavljamo dva fon-da na kojima se temelji zajednička poljo-privredna politika (zPP) Europske unije. Sredstva iz ova dva fonda bit će dostupna i hrvatskim građanima po pristupanju Hrvat-ske EU-u. zajednička poljoprivredna politika EU-a namijenjena je, osim poljoprivrednom sektoru, i očuvanju okoliša te osiguravanju odgovarajućih prihoda poljoprivrednicima diljem Europske unije. Putem zajedničke po-ljoprivredne politike, Europska unija svojim građanima nastoji osigurati stabilnu op-skrbu kvalitetnom hranom po pristupač-nim cijenama, istovremeno omogućujući poljoprivrednicima odgovarajući prihod. Ovom se politikom potiče i ruralni razvoj kao i turizam, promocija tradicionalnih ruralnih obrta i kvalitetnih autohtonih proizvoda, uz brigu za očuvanje okoliša.

zajednička poljoprivredna politika počiva na dva stupa:

• Prvi stup zajedničke poljoprivredne politike odnosi se na izravna plaćanja. njegov je cilj osigurati poljoprivrednim proizvođačima stabilan dohodak. Ovaj stup se financira iz Europskog fonda za garancije u poljoprivredi (European agricultural Guarantee Fund, EaGF) koji osigurava izravnu financijsku pomoć po-ljoprivrednicima u zemljama članicama i mjere kojima se reguliraju poljoprivredna tržišta (76% budžeta zPP-a).

• Drugi stup, ruralni razvoj, usmjeren je na ostvarivanje ciljeva ruralnih sredina i ljudi koji u njima žive i financira se iz sredstava Europskoga poljoprivred-nog fonda za ruralni razvoj (agricultu-ral Fund for Rural Development, EaFRD) (24% budžeta zPP-a). Ovaj stup počiva na činjenici da je 91% prostora EU-a ruralno i da 56% stanovništva EU-a živi u ruralnim sredinama.

EU FONDOVI NAKON PRISTUPANJA

Europski fond za garancije u poljoprivredi (EaGF)

Fond u razdoblju 2007.–2013. raspolaže s 313 milijardi eura, a iz tih sredstava financiraju se:

• izravna plaćanja poljoprivrednicima u okviru zPP-a,

• povrat sredstava za izvoz u treće zemlje koji je odobren u sklopu zajedničke orga-nizacije tržišta (Common Organisation of Markets - CMO),

• interventna plaćanja kojima se reguliraju poljoprivredna tržišta,

• određene informativne i promotivne mje-re (npr. promocija voća u školskoj ishrani).

Glavnim dijelom EaGF-a upravlja se na na-cionalnoj razini, pri čemu se konkretni iznos novca dodjeljuje svakoj zemlji; samo vrlo ograničeni iznos dodjeljuje se preko poziva za podnošenje prijedloga na razini EU-a. Po-stojeći sustav izravnih plaćanja u zemljama EU-a nije jedinstven.

Korisnici fonda su poljoprivredna gospo-darstva, čiji se prihodi podupiru putem ovog fonda u zamjenu za poštivanje stan-darda zaštite okoliša, dobrobiti životinja, sigurnosti hrane i održavanje zemljišta u dobrom stanju.

EaGF ujedno financira i mjere koje nisu strogo povezane s upravljanjem poljopri-vrednim tržištima – na primjer, specifične veterinarske mjere i mjere za zdravlje biljaka, programe nadzora, sustave za nadzor farmi, mjere za evaluaciju kao i mjere za očuvanje, karakterizaciju i korištenje resursa u poljo-djelstvu, ali na centraliziranoj razini.

liste korisnika sredstava po država-ma članicama možete naći ovdje.

Fondovi namijenjeni poljoprivredi

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EaFRD)

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (agricultural Fund for Rural Development, EaFRD) ima za cilj jačanje europske politike ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe. Konkretno, poboljšava upravljanje i kontrolu nad politikom ruralnog razvoja za razdoblje 2007.–2013. i u tom razdoblju raspolaže s 96,4 milijardi eura.

Ciljevi ovog fonda su:

• jačanje konkurentnosti poljo-privrednog i šumarskog sektora i poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima,

• zaštita okoliša izvan urbanih područja,• poticanje diverzifikacije ruralnog

gospodarstva.

aktivnosti koje Fond podupire povezane su s mjerama grupiranim oko četiri osi:

• konkurentnost (strukovno ospo-sobljavanje i informativne aktivnosti, programi koji promiču pomaganje mladim poljoprivrednicima, aktivnosti čiji je cilj modernizacija poljoprivrednih i šumskih posjeda i povećavanje njihove komercijalne uspješnosti, aktivnosti koje potiču poljoprivrednike da sudjeluju u programima koji promiču kvalitetu hrane itd.),

• unaprjeđenje okoliša i seoskih sredina,• kvaliteta života (aktivnosti usmjerene

na obnavljanje i razvoj sela te očuvanje i najbolje korištenje ruralne baštine),

• lEaDER – pristup ili inicijativa usmjerena na poticanje ruralnog stanovništva i lokalnih čimbenika,

12

EUbilten - informacije i novosti, broj 53, studeni 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

uključujući i lokalnu upravu, na mobilizaciju u svrhu razmatranja potencijala područja u kojem žive te njihovo pretvaranje u izradu i primjene razvojnih strategija.

Korisnici ovoga fonda mogu biti: poljoprivredni gospodarski subjekti, poljoprivredne organizacije, udruge i sindikati, udruge za zaštitu okoliša, organizacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice (uključujući medije), udruge žena, poljoprivrednici, šumari i mladi.

liste korisnika sredstava po državama članicama možete naći ovdje ili na stranicama Europske mreže za lokalni razvoj.

Pristup LEADER govori o tome kako, a ne što treba raditi. Sastoji se od sedam osnovnih elemenata odnosno načela koja treba slijediti u cijelosti, a ne pojedinačno: održivi ruralni razvoj, pristup temeljen na osobitostima područja, pristup odozdo prema gore, uspostavljanje lokalnih partnerstava, inovativnost, umrežavanje i suradnja.

EU FONDOVI NAKON PRISTUPANJA

„Terroir Moselle“ projekt Projekt objedinjuje preko 20 partnera iz tri zemlje (Francuske, luksemburga i nje-mačke) koji su se okupili kako bi zajednički pridonijeli jačanju međunarodne reputaci-je „mozelskih“ vina iz njihovih regija. Pro-jekt pokriva gotovo 4000 vinarija i više od 10.500 hektara vinograda. U trošku promo-cije ovih vina u punom iznosu od 250.000 eura, EaFRD pokriva 55%.

Više na www.terroirmoselle.eu.

U HrvatskojHrvatska već koristi sredstva europskog proračuna za razvoj ruralnih područja i to kroz Instrument pretpristupne pomo-ći IPA odnosno njegovu komponentu V za ruralni razvoj (IPARD), iz koje se financira potpora širokom rasponu ru-ralnih aktivnosti iz sredstava proračuna EU-a (75%) te iz nacionalnih sredstava (25%).

Sustav poljoprivredne potpore u Hrvatskoj provodi se kao i u zemljama EU-a putem mjera politike u tri osnovna područja:

• izravna plaćanja (potpora dohotku),• mjere uređenja tržišta,• mjere potpore ruralnom razvoju.

Postoje važne razlike u provedbi mjera poljoprivredne potpore u Hrvatskoj u odnosu na EU u tri navedena područja, ali je i činjenica da postoje bitne razlike u provedbi zPP-a između pojedinih zema-lja članica EU-a. To ukazuje na iznimnu složenost ove politike i zahtjevnost u po-gledu ispunjavanja uvjeta od strane ze-malja pristupnica.Proces prilagodbe za-jedničkoj poljoprivrednoj politici odvija se intenzivno u sva tri područja potpora (izravna plaćanja, mjere uređenja tržišta i mjere potpore ruralnom razvoju), uz isto-

dobno jačanje i izgradnju administrativ-nih kapaciteta za potpuno preuzimanje pravne stečevine EU-a.

Prema Financijskom paketu za pristupa-nje Republike Hrvatske Europskoj uniji, izrađenom na temelju datuma pristupa-nja 1. srpnja 2013. godine, za drugu po-lovicu 2013. godine predviđeno je 93,2 milijuna eura za izravna plaćanja i 13,8 milijuna eura za ruralni razvoj, 3,1 mi-lijun eura godišnje za financiranje vinar-skog sektora, 2,4 milijuna eura godišnje za izravna plaćanja namijenjena razmi-niranom poljoprivrednom zemljištu te 9 milijuna eura za mjere tržišno-cjenovne politike. Procjenjuje se da će Hrvatska u novom financijskom okviru 2014.–2020. godišnje koristiti 373 milijuna eura za izravna plaćanja, 330 milijuna eura za ruralni razvoj, 10,8 milijuna eura godišnje za financiranje vinarskog sekto-ra, 9,6 milijuna eura godišnje za izravna plaćanja namijenjena razminiranom poljoprivrednom zemljištu te oko 22 milijuna eura za mjere tržišno-cjenovne politike. Međutim, korištenje ovih sred-stava ovisi o stanju na tržištu. Od 2014. godine Hrvatska će primati 100% omot-nice za ruralni razvoj (sukladno zPP-u za razdoblje 2014.–2020.) koja može iznositi nekoliko stotina milijuna eura.

Za izravna plaćanja predviđeno je rješe-nje koje se odnosilo i na dosadašnje nove zemlje članice:

• prva godina nakon pristupanja: 25% iz EU proračuna,

• druga godina nakon pristupanja: 30% iz EU proračuna,

• treća godina nakon pristupanja: 35% iz EU proračuna,

• četvrta godina nakon pristupanja: 40% iz EU proračuna.

nakon toga slijedi 10-postotno godišnje povećanje. Hrvatska će Vlada plaćati do-datnu potporu iz nacionalnog proračuna s ciljem ujednačavanja potpora hrvatskim poljoprivrednicima. Dakle, hrvatski poljo-privrednici će od prvog dana članstva dobivati cjelokupan iznos potpore, bu-dući da će im se razlika isplaćivati iz držav-nog proračuna.

Više na: ec.europa.eu/agriculture zajednička poljoprivredna politika EU-a agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Ministarstvo poljoprivrede Hrvatska poljoprivredna agencija

Više o lEaDER pristupu na stranicama Europske mreže za lokalni razvoj i Hrvatske mreže za ruralni razvoj.

13

EUbilten - informacije i novosti, broj 53, studeni 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

ViJEST U SliCi - FilM U EUROPi

U povodu dodjele filmske nagrade Europskog parlamenta lUX za 2012. godinu, Europski parlament je izradio infografiku koja donosi pet najboljih europskih filmova prema izboru publike, najbolje europske filmske festivale, pregled fimskog tržišta u odnosu na ostale dijelove svijeta kao i pregled cijena kino ulaznica u Europskoj uniji:

14

EUbilten - informacije i novosti, broj 53, studeni 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

nOVE PUBliKaCiJE U inFORMaCiJSKOM CEnTRU EU-a

U PROŠLOM BROJU PITANJE JE GLASILO: Koliko iznosi novčana nagrada Europske nagrade za društvene inovacije? a točan odgovor je: 20.000 eura. Dobitnica EU poklon-paketa izvučena nasumičnim odabirom među sudionicima koji su točno odgovorili na pitanje je Danijela Janković iz Sesveta. Čestitamo!

NOVO NAGRADNO PITANJE GLASI: Kome je Europska unija namijenila iznos novčane nagrade kao sastavnog dijela Nobelove nagrade za mir? Odgovor s kontakt podacima pošaljite do 15. prosinca 2012. na e-mail adresu info@euic.hr s napomenom „za nagradno pitanje EUbiltena” u naslovu e-maila. Svi koji točno odgovore na pitanje ulaze u generator nasumičnih brojeva kojim će biti odabran pobjednik. nagrada je poseban EU poklon-paket.

naGRaDnO PiTanJE

Napomena

Elektronski EU-bilten poslan je od Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, a izdaje se na mjesečnoj bazi. Glavna urednica: Avis Beneš, voditeljica

Informacijskog centra EU-a. Dostupan je na engleskom i hrvatskom jeziku. Informacije u biltenu su isključivo opće prirode i nisu namijenjene obraćanju

specifičnim okolnostima bilo kojeg pojedinca ili subjekta.

Slobodno proslijedite ovu poruku svima za koje mislite da bi ovaj bilten mogao zanimati. Ukoliko ne želite primati bilten Delegacije, možete se odjaviti

putem linka: Odjava sa EUbiltena (unesite svoju e-mail adresu u polje iznad “Odjava” i zatim kliknite na Odjava) ili pošaljite e-mail na info@euic.hr.

Informacijski centar Europske unije je za sve zainteresirane posjetitelje otvoren svaki dan od 10.00 do 17.30. Vaše upite vezane uz tematiku EU-a pošaljite

elektronskom poštom na info@euic.hr ili nas nazovite na 01 4500 110.

30. STUDENOG 2012.Informativni dan o europskim inicijativama Euroguidance, Europass i Eurodesk Hotel Dubrovnik, zagreb (10.30 sati)

3. PROSINCA 2012.Obilježavanje Međunarodnog dan osoba s invaliditetom KD Vatroslav lisinski - izlaganje radova udruga osoba s invaliditetom, okrugli stol na temu pristupačnosti, info-štand informacijskog centra EU-a, koncert (15.00–20.00 sati)

4. PROSINCA 2012.Predstavljanje projekta „Jačanje hrvatske administracije zadužene za strukturne politike i državne potpore u ribarstvu”informacijski centar EU-a (10.00 sati)

4. PROSINCA 2012.Seminar „Digitalna televizija u Jugoistočnoj Europi - SEE Digi.TV“Hotel Dubrovnik, zagreb (9.00 sati)

6. PROSINCA 2012.Konferencija „Uspostava Plana za pametan, održiv i uključiv rast od Jadranskog do Jonskog mora” Hotel Sheraton, zagreb (9.00 sati)

10. PROSINCA 2012.Dodjela Nobelove nagrade za mir Europskoj unijiOslo

10. PROSINCA 2012.Obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava

naJaVE DOGađanJa

Publikacija: 40 projekata financiranih iz Operativnog programa za regionalnu konkurentnost Publikacija je nastala u sklopu EU projekta „Podrška Operativnoj strukturi u upravljnju Operativnim programom za regionalnu konkurentnost”, rujan 2012.

Publikacija: Vodič kroz višestruku sukladnost Publikacija je nastala u sklopu EU projekta „Potpora uspostavi potpuno operativne Agencije za plaćanja u skladu s EU standardima”, 2012.