etika sazetak

7/23/2019 etika sazetak

1/9

Etika i moral (znaenje osnovnih pojmova i kategorija )Rije etika dolazi od grke rijei ethos, koja znai:boravite, zaviaj, obiaj, ud, ponaanje, vladanje. Do naeg vremena su doprla naroito znaenja: obiaji, ud iponaanje.

Etika i moral etimoloki i semantiki znae isto. Njihova je istovjetnost dakle primarna, redovito seupotrebljavaju kao sinonimi. No, kako su oba termina iroko ula u internacionalnu upotrebu, sinonimi su s

vremenom postali konkurenti, rivali i alosemi. ovornici su im poeli pridavati raznolika znaenja. !ako su seme"u nazivima etika i moral pojavile neke sekundarne razlike, kije su prihvaene od mnogih teoretiara i

praktiara. #tika je nastala na helenskom govornom podruju. $agovarali su je najvei grki%ilozo%i: &okrat, 'laton i (ristotel )poznata je kod nas prevedena njegova Nikomahova etika*. $a rke je glavnikriterij umovanja i vrednovanja bio razum. &toga je njihova etika zapravo grana %ilozo%ije, odnosno +%ilozo%skaetika+, i temelji se samo na razumnim razlozima. elenska etika rijetko tra-i uporite na religioznom terenu,

premda ga uva-uje. na je pro%ana i racionalistika. / tome je jo vie teorijska nego praktina, vie optativnanego normativna.

!ermin i pojam morala je plod rimske kulture i a%irmirao se je u vrijeme kad je latinska kultura bilakristijanizirana. &toga su latinski kranski moralisti 0 uz razum kao potpuno valjan kriterij moralnosti 0 uzeli zasvoje etino uporite tako"er i objavu 1o-ju, odnosno vjeru. 2zvor etike su tra-ili ne samo u ljudskom razumu,

ve i u volji 1oga, koji je apsoluto Dobro. 'ored %ilozo%ske etike oni su njegovali i teoloku etiku ili moral.3zimali su u obzir tako"er i meta%izika naela u njihovoj religioznoj dimenziji.

Glavni etiki pojmovi Moral )udore"e, udorednost* u najirem je smislu oblik drutvene svijesti, skupnepisanih pravila, obiaja, navika i normi koji su prihvaeni u -ivotu neke zajednice. 4oral odre"uje kakoljudsko djelovanje treba biti, a pripadnici zajednice prihvaaju te principe kao doline i podvrgavaju im se, na tajnain regulirajui me"uljudske odnose. 4oralna pravila nisu apsolutno va-ea, ve se razlikuju i vremenski i

prostorno. 3toliko je pojam morala blizak pojmu etosa.$a razliku od pozitivnih zakona, moralna pravila 0 kadasu prekrena 0 ne donose politike ili ekonomske sankcije. /ao sankcije nemoralnog ponaanja javljaju se gri-njasavjesti, prijekor ili bojkot okoline.3 %ilozo%skom znaenju, pojam morala )ili moralne %ilozo%ije* istoznaan je s

praktikom %ilozo%skom disciplinom etikom. lavne su teme moralne %ilozo%ije ili etike dobro, ispravnodjelovanje, udoredan -ivot. Dobro je najvea moralna vrijednost. !o je ljudska osobina koja odgovara

biti ovjeka. 5ovjenost je du-nost svakog pojedinca, uvjet dobrog -ivota. !o podrazumijeva suradnju s drugimljudima, dijalog, ljubav i dostojanstvo osobe.Razlikujemo dobro u sebi i korisno dobro. Dobro u sebi ne zavisi oddrugog bia, nema vanjsku svrhu, nema za cilj neku korist ili interes. !o je isto dobro. /ada govorimo o dobru usebi, mislimo na vrijednost, vrlinu, ono emu se te-i, ideal dobra. /orisno dobro ima za svrhu neku korist, nekiinteres. &va pojedinana dobra te-e da se pribli-e najviem dobru, i zbog toga je mogue stupnjevito mjerenjedobra, hijerarhija dobra )dobar0bolji0najbolji*.Dobro je tumaeno i sa %ilozo%skog i sa religijskog aspekta.3 kranskoj, -idovskoj i islamskoj religiji najvie je dobro 1og. &ve velike religije poruuju dobra djela kao putdo vrhunskog dobra. 3 svakoj monoteistikoj religiji nalazimo pravila, upute za ponaanje. Religija smatra dasutinu dobrog ovjeka ini ljubav prema 1ogu i prema ovjeku. Dobro je jedan od centralnih etikih, to jest,%ilozo%skih pojmova. & tim u vezi je i dobro djelovanje koje nas pribli-ava vrhunskom dobru. 4nogi %ilozo%i su se

bavili pitanjem vrline i dobra.&okrat je smatrao da se vrlina mo-e nauiti, odnosno da je ona znanje. !vrdio je da

ovjek mora znati to je dobro )ideja dobra*, da bi isto i inio. 2'laton vidi dobro kao vrhovnu ideju prema kojojsvi te-e. 'rema njemu za dobru dr-avu potrebne su etiri vrline: mudrost, pravednost, hrabrost iumjerenost. (ristotel ne govori o opoj ideji dobra nego o pojedinanom dobru ovjeka. $a njega je najveavrlina sredina izme"u dviju krajnosti )zlatna sredina*.3 etici je poznato hedonistiko i utilitaristiko shvaanjedobra. edonizam istie ugodu, osjeaj zadovoljstva, kao najvee dobro. &matra da taj osjeaj upravlja naim-ivotom i da sve to mislimo i inimo je usmjereno prema osjeaju ugode. 6.&.4ill, predstavnik utilitaristikogshvaanja, dobra smatra da nije va-na koliina ugode, nego kvaliteta, zbog toga je krajnji cilj korist )lat. utilis 7koristan*. vo gledite smatra da svako djelo procjenjujemo prema posljedicama, tetnosti i korisnosti, jer todovodi do sree pojedinca, a time i do sree cijele zajednice. vakvo miljenje izaziva dilemu: kada i kolikoindividualne koristi mogu biti i koristi drutva8 Savjest 0 'ojam savjest potjee iz stoiko kranske tradicije.&am izraz savjest kovanica je prema grkoj rijei 9suneidesis )suznanje*, koja u sebi nosi korijen eid0etimologijski povezana je s hrvatskim korijenom vid. ;iceron je grku rije suniedesis preveo na latinski kao

conscientia. blikovanje strunog izraza savjest razvijala se od prvotnog znaenja izra-enog preko suznanja,zatim u svijesti, te se preko znaenja svijesti o vlastitom moralnom inu, razvija u struni izraz za ono to i danas


2/9

podrazumijevamo pod pojmom savjest.Rasprava o savjesti je jedno od temeljnih i najva-nijihpoglavljakatolike teologije, a njeno povijesno ishodite le-i u patristici i skolastici./ao svjesno bie ovjek imasposobnost samoopa-anja. !o znai da mo-e kontrolirati i izra-avati svoje vlastite postupke. 'reispitivanje svojih

postupaka esto se naziva +glas savjesti+, a to znai da mi svojim umom objanjavamo, opravdavamo ianaliziramo svoje praktino djelovanje. !ako se savjest javlja usporedno s opa-anjem kao analiza naegdjelovanja. &avjest je spoznajni proces kojim provjeravamo jesmo li tono odredili neto prema onome to je u

stvarnosti, to je, da li nam je procijena ispravna i da li je primjena naeg postupka odgovarajua situaciji. na seodvija u procesu opisa situacije sa svim okolnostima0ponovno pro-ivljavanje. 4o-emo govoriti o prethodnojsavjesti, kada prije djelovanja prosu"ujemo to je dobro, a to zlo i naknadnoj savjesti, kada nakon djelovanjaotkrivamo dobro izlo.

Etika kao filozofija morala #tika je nauka o moralu, tj.%ilozo%ija morala, koja istra-uje smisao iciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrjednovanje, kao i uope zasnovanost i izvor morala. #tika

prije svega pripada %ilozo%iji koja prouava ljudsko ponaanje koje je prihvaeno pod odre"enim moralnimaspektom. na je normativna znanost, a norme odluuju o speci%inom karakteru etike i tako ju razlikuju oddrugih znanosti. 'odjela etike :

'o kriteriju cilja ovjekova praktinog djelovanja, etika se dijeli na: eudaimonizam, hedonizam, utilitarizam 'o

kriteriju porijekla moralne obveze, etika se dijeli na: autonomnu etiku, heteronomnu etiku 'o kriteriju odnosapojedinca i drutva, etika se dijeli na: individualnu etiku, socijalnu etiku 'o kriteriju va-enja etikih zapovijedi,etika se dijeli na: etiku biti, situacijsku etiku 'o kriteriju sadr-aja svijesti i namjeri svijesti, etika se dijeli na:deontoloku etiku )etiku du-nosti, etiku moralne nastrojenosti*, etiku odgovornosti )koja se dalje konkretizira

primjerice u medicinskoj etici, znanstvenoj etici itd.* 'o kriteriju sadr-aja pravila djelovanja, etika se dijeli na:etika du-nosti)%ormalna*, etika vrijednosti)materijalna* 'o kriteriju utemeljenja moralnog zahtjeva, etika se dijelina: normativnu etiku, utemeljenu na apriornom zahtjevu, o tome to naelno treba vrijediti moralnim, kakodjelovanje treba biti i deskriptivnu )empirijsku* etiku, o tome koji i kakav moral stvarno vlada, kako djelovanje

jest 4eta0etika )etika analitike %ilozo%ije* jezino0analitiki istra-uje koritenje moralnih izraza, iskaza, nainaargumentiranja.

Ljudsko djelovanje moralno djelovanje sloboda djelovanja i odluivanja Ljudsko djelovanje 0ntologija

nas ui da je svako bie aktivno, da djeluje.


3/9

biu. 5ovjek spoznaje predmete u sebi, njihovu neovisnu egzistenciju.No ovjek ne samo da sebi svoj in mo-epredoiti, on te-i za njim, on ga -eli, intendira. 'redmet ovdje nije samo objekt spoznaje. n se ovjekuprikazuje kao neto to treba ostvariti. 2ntencionalnost ljudskog htijenja upravlja se prema egzistenciji, a ne samoprema datosti. 5ovjek -eli predmet svoje intencije aktivno realizirati. =judsko htijenje nije samo puka te-nja,nego ovjek zna da ostvarenje njegova predmeta ovisi upravo od tog njegova htijenja. &igurno, to ostvarenje

predmeta dvostruko je uvjetovano: predmet koji hoemo )stvar, doga"aj, situacija* ostvarit e se nu-no ako

subjekt ustraje u svojoj odluci i ako bude imao potrebna sredstva. (ko se htijenje usmjerava na neki predmet kaoovisan od tog istog ina, onda treba rei da svijest htijenja ukljuuje stanovito shvaanje uzronog odnosa. $atose voljna aktivnost radikalno razlikuje od svega to se zbiva u snu, hipnozi ili drugim morbidnim stanjima. !usubjekt nije uzrok svojih ina, osim indirektno, dok je kod htijenja intelekt pravi uzrok svog uinka.

#tiku zanimaju moralni ili udoredni ljudski ini. /ad ka-emo da je neki ljudski in moralan, onda garazlikujemo od +nemoralnih+ ina ukoliko ovi protuslove moralnim normama. No i takvi ini spadaju u moralnus%eru, premda su u svojoj moralnosti negativni. Drugo su +izvanmoralni+ ini koji ne potpadaju pod moralni sud.pe je priznato da u etiku s%eru spada samo slobodno ljudsko djelovanje. 5ovjek mo-e biti odgovoran samo zaone ine koji izlaze iz jezgre njegove osobe, njegova ja. =judske ine mo-emo, stoga, podijeliti u dvije skupine:

ovjek neto ini svojevoljno kadzna to ini ielito to ini.Drugi se ini temelje na nekojprisilii neznanju.!akvo je djelovanje nesvojevoljno i ne ulazi u etiko ili moralno prosu"ivanje. $ato je skolastika razlikovala:0 actus humanus)ljudski in* kao onaj in koji ovjek izvrava ukoliko je ovjek, tj. ona je speci%ian ljudski in@0 actus hominis)in ovjeka* kao in koji, istina, izvrava ovjek, ali ne speci%ino ukoliko je ovjek, nego se turavna nekom prirodnom nu-dom ili determinizmom pa se zato takvo djelovanje ne razlikuje puno od djelovanjadrugih bia, npr. -ivotinja./ad ovjek ne djeluje iz bilo kakve prisile, nego slijedi svoju volju i to svjesno, ondaon djelujeslobodno, svojevoljno, dragovoljno. !akvi slobodni i svjesni ini, kao actus humani, ine pravi predmetetike.$a etiko prosu"ivanje nekog djelovanja bitno je e%ektivno htijenje, namjera izvriti neki in. naj kojidjeluje svjestan je da je on djelatni uzrok svog ina, da ga on mo-e izvriti. dluujue je to ovjek u danomtrenutku zbilja hoe,premda bi u drugoj situaciji takav in najradije izbjegao. 3 etiko prosu"ivanje spadaju i

posljedice djelovanja kad se mogu predvidjeti, ono to izravno 4oralna odgovornost pretpostavlja ljudskuslobodu u smislu slobode volje, tj. mogunosti da se u danom asu odluimo i drukije nego to smo se odluili.

6edino pod tom pretpostavkom mo-emo nekoga proglasiti krivim ili mu uraunati neto u zaslugu.

Moralno djelovanje 3 /antovoj etici ne susreemo se sa propisivanjem moralnih principa, niti sa nekomposebnom %ormom novog morala. /anta zanima nain spoznavanja na podruju ljudske moralno0praktine s%erete na koji nain je mogue vrednovati moralno djelovanje. #tiko zakonodavstvo je unutarnje i nema vanjskusankciju. 4e"utim, ono mora imati odre"eni oblik poticaja i mjerila to znai djelovati moralno. /ant -eli

prevladati skepticizam u pogledu postojanja univerzalnih vrijednosti i principa. $adatak koji on sebi postavljajeste pronala-enje i utvr"ivanje najvieg principa moralnosti.3 /antovoj koncepciji posebno mjesto ima ljudskavoljna djelatnost u kojoj su skoncentrirani svi praktini problemi ovjeka. 5ovjek je prije svega praktino bie injegov odnos prema sebi i drugima u tom svjetlu se pokazuje kao pitanje od najveeg znaaja. /ao i u oblasti

prirodnih znanosti i ovdje je rije o spoznavanju izvjesnih zakonitosti i principa samo to se zakoni koji vladajuljudskom praktinom djelatnou razlikuju od onih koje on spoznaje u prirodi.

!riteriji moralnoga djelovanjaNeki zakon, ukoliko bi trebao apsolutno va-iti, mora u sebi nositi apsolutnunu-nost. & obzirom da je u pitanju moralno djelovanje, dakle ovjekova praktina s%era, zakon bi morao imatiapsolutnu praktinu nu-nost. 2spunjenje tog uvjeta zahtijeva da moralni sudovi moraju imati a priori va-enje, nemogu se utemeljiti iz neega empirijskog. !o znai da moraju biti utemeljeni u istom umu.3 moralnom

prosu"ivanju nekog djelovanja mi prosu"ujemo samo htijenje koje odre"uje to djelovanje, ne prosu"ujemoposljedice ili uspjenost ili neuspjenost toga djelovanja. /riterij vrednovanja moralnih postupaka je u samojvolji. 3koliko nema dobre volje sve mo-e biti tetno. ANemogue je zamisliti igdje ita u svijetu, pa ak ni izvannjega, to bi se bez ogranienja moglo smatrati dobrim, osim jedino dobre volje.+&vaka radnja je posljedica jedne

volje, ona nije uzrok volje. 'rema tome, nas ne mogu zanimati posljedice niti im mo-emo pripisivati vrijednost itime ne mo-emo niti pokazivati naklonost prema njima. 5in koji je proizveden iz naklonosti ne mo-e biti


4/9

moralno relevantan. Dobra volja je dobra sama po sebi a ne po onome to proizvodi ili po pogodnosti zapostizanje odre"ene svrhe. &ukladno tomu ona ima i vrijednost.

Dobra volja kao takva mo-e odre"ena ljudska djelovanja okarakterizirati kao moralna. Njena %ormalnost je onoto joj daje dostojanstvo, tj. ona je neovisna o vanjskim uzrocima koji bi ju mogli determinirati. &vaki praktini

princip koji ima empirijske odredbe upravo zbog toga ne mo-e biti praktini zakon jer vrijednost nekog ina neovisi o predmetu na koji je usmjeren ili od subjektivne snage koju posjeduje.


5/9

'oeci shvaanja da ljudima pripadaju neka prirodna prava javljaju se ve u prirodopravnomutemeljivanjupozitivnog prava u djelima 'latona i (ristotela, zatim u kasnoantikom pojmuovjejeg dostojanstva i, naravno,u kranskom shvaanju osobe. 3 javnom se -ivotu javljajukao zahtjev u klasinim dokumentima gra"anskogliberalizma osamnaestoga stoljea:

Declaration of Independence)Deklaracija nezavisnosti, EEI* trinaest amerikih dr-ava,Virginia Bill ofRights)


6/9

dosezima ovjeanstva, usvajanje i koritenje istih, kao i sudjelovanje u buduem razvoju takvih [email protected] prava? predstavljaju mogunost osobe da u potpunosti iskoristi svojepotencijale i talente, kako bi

postigla samoispunjenje i zaradila sredstva za -ivot krozsudjelovanje u proizvodnji materijalnih i drugihvrijednosti@ L.politika prava? dozvoljavaju osobi da uestvuje u dr-avnom i drutvenom -ivotu, dautjee nadjelovanje razliitih dr-avnih tijela i drutvenih organizacija koje su ukljuene upolitiko djelovanje.

Ljudska prava u me/unarodnim dokumentima ( op0a deklara1ija o ljudskim pravima2 !onven1ija opravima djeteta ) slino prethodnom pitanju"" &p0a deklara1ija o ljudskim pravima0 pa deklaracija o

pravima ovjeka ili 3niverzalna deklaracija o ljudskim pravima@ do danas ne postoji slu-beni hrvatski prijevodP*je prvi sveobuhvatni instrument zatite ljudskih prava, proglaen od strane jedne ope me"unarodneorganizacije, 3jedinjenih naroda. 'roglasila ju je je na pa skuptina 3N JKF. godine.2ako je donesena ne kaougovor, nego samo kao rezolucija koja nema nikakvu pravnu snagu, sa ciljem da osigura +zajednokorazumijevanje+ ljudskih prava i sloboda koja se spominju u'ovelji 3N, tijekom slijedeih desetljea do-ivjela jedramatinu trans%ormaciju. 3lanak 4 $+&va su ljudska bia ro"ena jednaka i u dostojanstvu i pravima+ 3lanak5 $6&vakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji, bez diskriminacije bilo koje vrste+3lanak 7 0A&vatko ima pravo na -ivot, slobodu i osobnu sigurnostG 3lanak 8 0+Nitko ne smije biti dr-an uropstvu ili ropskom odnosu+ 3lanak 9 0+Nitko ne smije biti podvrgnut muenju ili okrutnom, neovjenom ili

poni-avajuem postupku ili ka-njavanju+ 3lanak : 0+&vatko ima pravo da ga se svagdje pred zakonom priznajekao osobu+ 3lanak ; $+&vi su pred zakonom i imaju pravu, bez ikakve diskriminacije, na jednaku zatituzakona+ 3lanak < $+&vatko ima pravo na djelotvorna pravna sredstva putem nadle-nih nacionalnih sudova, zbogdjela kojima se kre osnovna prava koja su njemuQnjoj u ustavu ili zakonu+ 3lanak = 0+Nitko ne smije biti

podvrgnut samovoljnom uhienju, zatoenju ili izgonu+ 3lanak 4> $ +&vatko ima pravo da ga u punoj jednakostipoteno i javno saslua nezavisan i nepristran sud+ 3lanak 44 $ +&vatko tko je optu-en za ka-njivo djelo imapravo biti smatran nevinim sve dok se ne doka-e njegova krivica+ 3lanak 45 $ +Nitko ne smije biti samovoljnommijeanju u njegov privatni -ivot, obitelj, dom ili prepisku, niti napadima na njegovu ast i ugled+ 3lanak 47$+&vatko ima pravo na slobodu kretanja+ lanak 48 $ +&vatko ima pravo tra-iti azil od drugih zemalja zbog

progona+ 3lanak 490 +&vatko ima pravo na dr-avljanstvo+ 3lanak 4:$+4ukarci i -ene imaju pravo sklopitibrak i osnovati obitelj 3lanak 4;$+&vatko ima pravo na vlasnitvo+ 3lanak 4< $ +&vatko ima pravo na slobodu

misli, savjesti i vjere+ 3lanak 4= $ +&vatko ima pravo na slobodu miljenja i izra-avanja+ 3lanak 5> $ +&vatkoima pravo na slobodu mirnog zboravanja i udru-ivanja+ 3lanak 54 $ +&vatko ima pravo sudjelovati u upravisvoje zemlje+ 3lanak 55 $ +&vatko, kao lan drutva, ima pravo na socijalno osiguranje i ostvarenje ekonomskih,socijalnih i kulturnih prava+ 3lanak 57 $ +&vatko ima pravo na rad+ 3lanak 58 $ +&vatko ima pravo na slobodnovrijeme+ 3lanak 59 $ +&vatko ima pravo na -ivotni standard primjeren zdravlju i dobrobiti+ 3lanak 5: $ +&vatkoima pravo na obrazovanje+ 3lanak 5; $ +&vatko ima pravo slobodno sudjelovati u kulturnom -ivotu zajednice+3lanak 5< $ +&vatko ima pravo na drutveni i me"unarodni poredak u kojem su prava i slobode iznesene u ovojDeklaraciji potpuno ostvarene+ 3lanak 5= 0 +&vatko ima du-nosti u zajednici+ 3lanak 7> $ +Nita se u ovojdeklaraciji ne mo-e tumaiti kao sudjelovanje u bilo kojoj djelatnosti ili obavljanje bilo kakve djelatnostiusmjerene na unitenje bilo kojih ovdje izlo-enih prava i sloboda+

!onven1ija o pravima djeteta je me"unarodni dokument, usvojen na lavnoj skuptini 3jedinjenih naroda O.

studenoga JFJ. godine, a sadr-i univerzalne standarde koje dr-ava stranka /onvencije )tj. koja ju je potpisala irati%icirala* mora jamiti svakom djetetu. 3 /onvenciji se govori, prije svega, o obvezama odraslih u odnosu

prema djetetu kao i o obvezama brojnih drutvenih imbenika glede zatite djeteta. !o je prvi dokument ukojemu se djetetu pristupa kao subjektu s pravima, a ne samo kao osobi koja treba posebnu zatitu. $a razliku odDeklaracije o pravima djeteta )JLJ.* koja ima moralnu snagu, /onvencija o pravima djeteta je pravni akt kojiima snagu zakona i obvezuje stranke na pridr-avanje njezinih odredaba te ukljuuje pravo nadziranja primjene udr-avama koje su ju prihvatile i rati%icirale.

/onvencija je jedinstvena jer je: &veobuhvatna i jedina osigurava gra"anska, politika, ekonomska, socijalna ikulturna prava djece@ 3niverzalna te se primjenjuje na svu djecu, u svim situacijama, u gotovo cijeloj zajednicinaroda@ 1ezuvjetna te zahtijeva i od vlada sa slabijim izvorima sredstava da poduzmu aktivnosti vezane uzzatitu prava djeteta@ olistika, to znai da zagovara gledite da su sva prava temeljna, nedjeljiva, me"usobno

ovisna i jednako va-na. dbor za prava djeteta 3N0a identi%icirao je etiri opa naela na kojima se temelje svaprava sadr-ana u /onvenciji o pravima djeteta:


7/9

Naelo nediskriminacije prema kojemu djeca ne smiju trpjeti diskriminaciju Gneovisno o rasi, boji ko-e, spolu,jeziku, vjeri, politikom ili drugom miljenju, nacionalnom, etnikom ili drutvenom podrijetlu, vlasnitvu,tekoama u razvoju, ro"enju ili drugom statusu djeteta, njegovih roditelja ili zakonskih skrbnikaH. Djeca imaju

pravo na -ivot i razvoj u svim vidovima -ivota, ukljuivi tjelesni, emotivni, psihosocijalni, kognitivni, drutvenii kulturni.

'ri donoenju svih odluka ili izvrenju postupaka koji utjeu na dijete, ili na djecu kao skupinu, najva-nija morabiti dobrobit djeteta. !o se odnosi kako na odluke koje donose vladina, upravna ili zakonodavna tijela, tako i naodluke koje donosi obitelj. /onvencija o pravima djeteta Djeci se mora omoguiti da aktivno sudjeluju urjeavanju svih pitanja koja utjeu na njihov -ivot i dopustiti im slobodu izra-avanja miljenja. na imaju pravoizrei svoja gledita koja se moraju ozbiljno uzeti u obzir.

/onvencija o pravima djeteta sadr-i LK lanka. 3 'reambuli /onvencije objanjavaju se pozadina i razlozidonoenja tog dokumenta. lanci od l. do K. dr-e se temeljnima jer de%iniraju pojam djeteta )osoba doosamnaeste godine -ivota* te obveze koje zemlje preuzimaju kad njihovi parlamenti rati%iciraju /onvenciju )azemlje time postaju strankom /onvencije*. lanci od KO. do KL. navode procedure za praenje primjene/onvencije. lanci od KI. do LK. sadr-e %ormalne odredbe u svezi sa stupanjem /onvencije na snagu.

Sadr%aj i znaenje ljudskih prava slino pitanju # i $""

Ljudska pravase odnose na pravnu, %ilozo%sku i politiku ideju prema kojem svako ljudsko bie samim inomro"enja, bez obzira na svoj spol, porijeklo ili dr-avljanstvo, stie odre"ena neotu"ivih prava.

$naenje ljudskih prava 0 ljudskim pravima ne postoji opi konsenzus. 2ako se me"u ljudskim pravimaspominju pravo na -ivot, pravo na adekvatni -ivotni standard, zabranu muenja, slobodu izra-avanja, slobodu

putovanja, pravo na samoodre"enje, pravo na obrazovanje te pravo na sudjelovanje u kulturnom i politikom-ivotu, o opsegu i praktinoj primjeni tih prava postoji cijeli niz sporova izme"u pojedinaca, organizacija idr-ava, od ega su najpoznatije debate o abortusu i smrtnoj kazni. 'apa (van 'avao ((. govorio je o ljudskim

pravima u Sashingtonu prilikom posjeta 3jedinjenim narodima O. listopada JEJ. !ada je istaknuo, da su dvijevrste sustavnog ugro-avanja ljudskih prava. 'rva je nepravedna raspodjela materijalnih dobara izme"u bogatih i

siromanih, a druga onemoguavanje slobode izra-avanja i vjerskih sloboda.

Najva-niji dokumenti

pa deklaracija o pravima ovjeka 3N0a iz JKF. godine, navodimo prvi lanak: Sva ljudska bia ra$aju seslobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i svijeu i trebaju jedno prema

drugome postupati u duhu bratstva.

#uropska konvencija o ljudskim pravima iz JL. godine je temeljni dokument


8/9

. &;26(=N( i #/N4&/(: svaki ovjek treba biti opskrbljen barem osnovnim stvarima da bi uopemogao pre-ivjeti@ pravo na rad, obrazovanje, zdravstvenu zatitu, socijalnu skrb...K. 'R(?Ljudska prava @ ljudsko dostojanstvo ( neka od shva0anja ljudskog dostojanstva )

!u je ona rekla i neka shvaanja 2vana 'avla 22. ( to je iz seminara, a to nemam

=judska prava i dostojanstvo ovjeka nerazdvojivo su povezani. Dostojanstvo ovjeka je unutarnji i istodobnosocijalni zahtjev za vrednovanjem i potovanjem koji pripadaju svakom ovjeku. Dostojanstvo je svakom ovjekuuro"eno i ne mo-e se izgubiti. Dostojanstvo pripada i nero"enom i mrtvom ovjeku. (ko potuje dostojanstvoovjeka, dr-ava mora izostaviti sve to teti tom dostojanstvu. $nai, dr-ava mora stalno respektirati ovjeka kaoosobu, ne smije od njega napraviti objekt koji stoji na raspolaganju za dr-avno djelovanje i ne smije gazloupotrijebiti kao sredstvo za postizanje cilja. Da bi zatitila dostojanstvo ovjeka, dr-ava mora raditi sve da bise sprijeila povrede tog dostojanstva 0 ak i preko treeg. &ljedei odlomak iz knjige +!ortura+ mo-e poslu-itikao uvod u problematiku: +Reeno je sasvim malo, kad bilo tko, tko nikad nije bio izbatinan, etiki0patetinoizjavi da uhapenik gubi svoje dostojanstvo im primi prvi udarac. 6a moram priznati da zapravo ne znam to jeto dostojanstvo ovjeka. Netko misli da je izgubio svoje dostojanstvo ukoliko mu je onemogueno da se svakogdana istuira. Drugom se, opet, ini da je izgubio svoje dostojanstvo ukoliko pred nekim nadle-nim organom

mora govoriti jezikom koji nije njegov materinji. vdje se dostojanstvo ovjeka ve-e s izvjesnim psihikimkom%orom, tamo je ono slobodno izra-avanje miljenja, a u nekom drugom sluaju ono se mo-da ve-e s

pristupanou istospolnih erotskih partnera. 6a, dakle, ne znam da li je onaj koga izbatinaju policajci izgubiosvoje dostojanstvo. 2pak, siguran sam da se s prvim udarcem koji on primi gubi neto to smo nazvali svjetskim

povjerenjem.+

44? Aolitika parti1ipa1ija i ljudska prava

2zme"u demokracije i ljudskih prava postoji dvostruk odnos: s jedne strane, povijesno se zahtjev zademokracijom pojavljuje kao rezultat jaanja osobnih prava pojedinaca, a demokratski se poredak uspostavlja kao

jamac zatite ljudskih prava, no s druge, me"u njima postoji i napetost, budui da ljudska prava valja tititi i odvolje veine u demokratskoj dr-avi. /ompleksan odnos demokracije i ljudskih prava autor razmatra s tri aspekta.

'rvo istra-uje vezu prava na politiku parti1ipa1ijui ideje ljudskih prava. !a je veza nedvojbeno uspostavljenatek u O. stoljeu, tako to je pravo na slobodu savjesti protumaeno i kao pravo na sudjelovanje u politikomkomunikacijskom procesu kojim se ozbiljuje samoodre"enje zajednice. 4e"utim, ako je moralno neupitnoutemeljenje prava na demokratsku participaciju, njegova konkretna institucionalizacija suoena je s mnogimnedoumicama i izazovima. (utor nadalje analizira spor izme"u liberalnog i republikanskog shvaanjademokracije i ljudskih prava. =iberali smatraju da prirodnopravno utemeljena ljudska prava tra-e univerzalno

potovanje, dok je demokracija vrlo zahtjevan politiki poredak, koji se u pojedinim drutvima mo-e uspostavititek ako su ostvarene brojne pretpostavke. Nasuprot tome, republikansko stajalite, koje zastupa abermas, smatrada postoji unutarnja povezanost ljudskih prava i demokracije i stoga se oba naela moraju univerzalno ostvariti.

Nadovezujui se na ovu raspravu, autor na kraju razmatra napetost izme"u univerzalizma ljudskih prava inu-nog partikularizma demokracije. !a se napetost ne mo-e prevladati uspostavom svjetske dr-ave, nego se mo-eubla-iti takvom %ormulacijom unutardr-avno zajamenih temeljnih prava koja e ukljuivati i ne0dr-avljane,

primjerice s pomou prava na azil, kao i zahtjevom da se demokratske dr-ave globalno zauzmu za potovanjeljudskih prava i uspostavu demokratskih institucija diljem svijeta.

!u spada ona jednakost spolova i to..ima na netu hrpa toga...pa ako koga zanima dodatno 8

45?Aojmovi jednakosti slobode gra/anskog neposluha

Bohn Cals je neosporno najznaajniji suvremeni predstavnik politike %ilozo%ije. Njegova teorija pravednostishvaena kao >airness predstavlja najrazra"eniju koncepciju pravednosti u demokratskom drutvu. stvarena i u

praksi provedena pravednost najvei je jamac stabilnosti demokratskoga drutva. RaWls je tako"er jedan odnajdosljednijih zagovornika prava na ostvarenje gra/anskog neposluha );ivil Disobedience*. 3 svojem%ilozo%iranju on se poziva na dugu tradiciju uinkovite primjene gra"anskog neposluha u amerikom drutvu

poev od enrCa Davida !horeaua pa do 4artina =uthera /inga RaWls definira gra/anski neposluh kao javnu


9/9

nenasilnu radnju koja je motivirana vlastitom savje"0u a usmjerena protiv politikih zakona sa svrhomda se postigne promjena zakona ili vladine politike. Cals nagla"ava da gra/anski neposluh ima smisla

jedino u dru"tvima s visoko razvijenom i stabilnom demokra1ijom koja jo" nisu dosegla stupanj potpunesavr"enosti ali u kojima je do"lo do naru"avanja i povrede temeljnih naela pravednosti . $a RaWlsa jenaime pravednost +prva vrlina drutvenih institucija+ o kojoj ovisi stabilnost demokratskoga drutva, koja jezapravo usporediva s istinom u misaonim sustavima. /ao takova pravednost se izravno tie pojedinca kao osobe i

drutva sa svim njegovim institucijama, ustavom i zakonima. &vaki ovjek kao osoba posjeduje pravo nanepovredivo vlastito dostojanstvo koje ne mo-e biti dokinuto ak ni u ime boljitka cjelokupnoga drutva. 'redmet

pravednosti jesu osnovna drutvena dobra )social primarC goods*, koja mogu biti nematerijalne i materijalnenaravi. $a nematerijalna dobara )in politicis* Cals ne dopu"ta nikakve nejednakosti, dok su u ekonomskom

pogledu )in oeconomicis* razlike neizbje-ne. RaWls govori zapravo o dva naela pravednosti:

'rvo: +Svaka osoba ima jednako pravona u potpunosti adekvatnu shemu jednakih osnovnih prava i slobodakoja je spojiva sa istom shemom za sve, a u toj shemi jednakim politikim slobodama, i samo tim slobodama,valja jamiti njihovu vrijednost+@

Drugo: Drutvene i ekonomske nejednakosti trebaju zadovoljiti dva uvjeta: a* trebaju se odnositi na slu-be ipolo-aje dostupne svima pod uvjetima pravine jednakosti mogu0nosti @ b* trebaju biti od najvee koristi za

najloije stojee lanove drutva+.47? 'eka pitanja ograniavanja ljudskih prava aza s na1ionalnom sigurno"0u

Arava zatvorenika prema prilikama zakona XXto je ona zadnji put samo rekla

48?to uiniti kada do/e do naru"avanja ljudskih prava

FFvladine organiza1ije za ljudske prva)ja sam nala neke*

-red za ljudska prava lade Cepublike rvatske3red za ljudska prava je tijelo

etika sazetak

Documents

Transcript of etika sazetak