POJAM ETIKENaziv etika dolazi od dvije grčke riječi : ethos – običaj, navika, karakter, ćud, ponašanje, vladanje. ethikos – moralan. Moral se odnosi na praksu a etika odnosi na teoriju ispravnog ponašanja.

Etika je dakle skup pravila i kriterija koji određuju koje je ponašanje dobro, a koje loše. „Poslovna etika definiše se kao skup principa, normi i standarda ponašanja, koji usmeravaju pojedine grupe u biznisu“. Poslovna etika u najširem smislu predstav-lja suštinu ljudskog bića da komunicira sa drugima i da drugi komuniciraju sa njim uz određeno moralno ponašanje.Stoga su organizacija svijeta života i rada dva glavna područja objektivne stvarnosti koja obilježavaju predmet poslovne etike.   Možemo zaključiti da poslovna etika istražuje utemeljenost izvora i porijeklo moralnih vrijednosti, kriterije i instrumente vrjednovanja, posuđivanja i prosuđivanja u svijetu poslovanja, kako bi se rasvijetlila misao i iznašlo rešenje dilema o konfliktima koje proizvodi čovjekovo djelovanje u korporaciji i drugim subjektima privređivanja.   Iz svega proizilazi da su subjekti poslovne etike čovjek, organizacija, društvo, uz veoma značajnu primjenu etičkog kodeksa, kao okvira u kojim bi se trebali kretati i na taj način formalno olakšati poslovanje u komplikovanim tržišnim uslovima. Poslovna etika i poslovne komunikacije su oblici ljudske prakse odnosno oblici svakodnevnog kritičkog odnosa čovjeka prema svetu, drugim ljudima i samom sebi. Odrediti granicu poslovne etike predstavlja veliki izazov za svakoga rukovodioca, menadžera, ali i za sve zaposlene ljude.

Na današnjem stepenu razvoja etičke norme dobijaju izuzetan značaj u poslovanju, pa se kao svjesno prihvaćene moraju ne samo poštovati, već razvijati i braniti od kršenja. Prema tome etika je veoma važan korektor i regulator neophodan za normalan život i rad svakog pojedinca, organizacije i društvene organizacije u cjelini.   SOKRAT, PLATON I ARISTOTEL, UTEMELJIVAČI ETIKEUvođenjem pojmovnog saznanja na etička pitanja Sokrat je za sva vremena postavio temelj naučnoj etici i time joj obezbedio autonomiju u odnosu na predanje i religiju. Na taj način su bila otvorena vrata novoj epohi u istoriji etike. Njegova čuvena izjava „upoznaj sebe“, podrazumijeva otkriti u sebi najdublji korijen sopstvenog smisla za istinito, ali i slabosti i nedostatke te promisli, zapravo otkriti naše neznanje. Središte cijele Platonove filozofije je ideja. Ideja dobra ima prioritet nad svim idejama i nad bićem. Za njega ideja dobra jeste posljednja stvaralačka snaga svijeta.

Čuvena Platonova teza, koja u našoj reinterpretaciji zvuči da filozofi moraju postati kraljevi, ili kraljevi postati filozofima, zapravo predstavlja osnovu njegovog učenja o etici, prema kojem državom treba da upravljaju najumniji, najbolji i najsposo-bniji ljudi, a ne ljudi po aristokratskom ili kao danas – prema političkom opredeljenjuAristotel je produbio etički sistem svoga učitelja Platona i njegovo učenje se ogleda u četiri karakteristična pravca : 1.Realizam 2.Racionalizam 3.Imatenizam 4.Energizam Realizam se sastoji u tome što Aristotel ne prihvata Platonovo učenje o idejama kao bićima odvojenih od pojedinačnih stvari, već smatra da se ideja ne može odvojiti na pojedinačne stvari, kao i da ne postoji opšte izvan i pored pojedinačnog.

Racionalizam predstavlja Aristotelovo etičko učenje, zasnovano na biološkom iskustvu i na zapažanju iz bogate stvarnosti moralnog života. Imatenizam predstavlja pravac koji shvata da je težište stvari u ovom svijetu.Svako ljudsko biće razvija se u svoj imanentan oblik i lik, izgrađujući svoj životni položaj i gradeći svoju sreću, koju okruženje može unaprediti ili ometati ali je ne mogu stvarati i omesti. Energizam po Aristotelu smatra da za etiku nije najvažnija stvar saznanje vrlina, nego su predmet njenog izučavanja ljudske radnje. Cilj čovjekovih radnji je neko dobro, koje postižemo tim radnjama.   Kao najveće dobro, samo po sebi dovoljno, jeste blaženstvo, jer je to krajnji cilj djelov-anja i zato ima apsolutnu vrijednost. Ono je u isti mah najbolje, najlepše i najprijatnije.   Etika danas predstavlja sastavni dio poslovnog ponašanja, a poslovna etika, kao disciplina, razvijala se usklađujući opšte i konkretne vrednosti, usmjeravajući pojedinca na moralan odnos prema drugima, stvarajući norme o ponašanju i primenjujući načela poslovne etike na praktično poslovno ponašanje.

OSNOVNE ETIČKE KATEGORIJEDakle, etika je filozofska disciplina koja proučava moral i moralni život, radi objašnjavanja moralnih osobina, vladanja i ljudskog rada. Zato etika počiva na deset osnovnih etičkih kategorija, pomoću kojih shvatamo predmet. Prema tvrdnjama naučnika Emanuela Kanta to su : vrednosti, ideal, vrlina i porok, dobro i zlo, moralni dug, savest, stid i krivica, sloboda, moralna odgovornost i sreća.

Vrijednosti Vrijednosti su dokaz da čovek kao ljudsko biće može da postoji samo u svijetu vrijednosti. Takvo ponašanje pojedinaca, rukovođeno vrijednostima, predstavlja suštinski odnos etike prema toj svojoj kategoriji. Vrijednost predstavlja nešto što je poželjno ili vrijedno za određenu socijalnu grupu i kao takva se iskazala tokom zajedničkog života i opstanka grupe. Ideal Ideal jeste uzor, cilj, svrha, smisao i predstavljanje čovjekovog regulativnog opstanka, života, htenja i delanja. Po Emanuelu Kantu: „Ideal je taj ka čemu treba težiti i čega nikad ne dosegnuti“. Stoga možemo tvrditi da je sastavni ideal čovekov, zapravo socijalni ideal, koji određuje stil života, za razliku od organiza-cionog ideala, koji određuje djelatnost organizacije. Svijest i savjest Nema morala bez određenog sticanja svijesti. Savjest se izražava kao sposobn-ost planiranja i predviđanja postupaka i njihovih posljedica. Za moralnu praksu svijest je bitna iz razloga što omogućava uvid u posljedice ljudskih postupaka, u odnosu na pojedinca i društvo kao cjelinu. Savjest predstavlja kritičku ocjenu od strane samog čovjeka i bitna je karakteris-tika poslovne etike. Ona je uvijek vezana za unutrašnju stranu čovjeka, ona je zapravo sopstveno „ja“, kao nosilac više vrijednosti. Vrlina i porok Vrlina – izvrsnost, snaga, hrabrost, odvažnost, te takođe ima bitni etički sadržaj i smisao. Sinonimi za ovu reč su dobro, loše, ispravno, pogrešno i sl. „Najviša vrlina je mudrost i uslov za postanak svih vrlina“, kaže Sokrat.  

Osnovna vrlina hrišćanstva je poštovanje božijih zakona. Poznato je 7 hrišćanskih vrlina naspram 7 grijehova : 1.Smijernost – gordost 2.Darežljivost – srebroljublje 3.Moralna čistota – razvrat 4.Milosrđe – zavist 5.Uzdržljivost – neumjerenost 6.Krotkost - gnev 7.Revnost u vjeri – očajanje   Samo mudar čovjek je hrabar. Samo mudrošću možemo savladavati osećanja i samo mudrošću može čovjek postati umjeren. Dobro i zlo Platon se slaže sa Sokratom da je dobro isto što i korisno, odnosno što je i zadovoljstvo. Platon i lijepo poistovjećuje sa korisnim, da bi na kraju pod idejom dobra podrazumijevao posllednju stvarala-čku snagu svijeta. Ideji dobra pripada prioritet nad svim idejama i nad bićem. Sloboda Slobodu možemo posmatrati u dva oblika, kao mogućnost slobodnog donošenja odluka i slobodno kretanje unutar društva i njegovih organizacionih oblika. Uopšteno pojam slobode se odnosi na relevantni izbor bilo koje od dvije, ili više opcija. Čovjek je slobodan ako postupa po svojoj istinskoj prirodi. Sreća Pod srećom najčešće podrazumijevamo osjećanje duboke zadovoljenosti zbog dosezanja cilja. Kao što su želje i ciljevi ljudi različiti, različita je i sreća svakog čovjeka.

KLJUČNE OZNAKE MORALAMoral potiče od latinske riječi mos / moris, što znači običaj i narav. Pod moralom se podrazumijeva stvaranje vladajućih normi pojedinaca, nekog kulturnog kruga ili šire zajednice iz čega proizilazi da je moral aktivno čovjekovo oblikovanje i ocjenjivanje sebe i drugih ljudi, kao dobrih i loših.

 Za Kanta je najveća moralna vrijednost sloboda iz koje se izvode sve ostale vrijednosti. Sloboda sadrži još jednu vrijednost, a to je jednakost. Kant slikovito iznosi kroz sljedeću rečenicu: „zvjezdano nebo nad nama, moralni zakon u nama“.Svi ti, a i mnogi drugi neoborivi argumenti upozoravaju svijet da je jedina alternativa u moralnom preporodu, oslobađanju svih oblika društvenih zala (korupcije, krimina-la, prevare, političkih ubistava) i prihvata-nje etičnosti kao vodećeg ljudskog i poslovnog principa i čistog puta, ne samo u savlađivanju kriznih stanja, već prema progresu i ljudskoj uzvišenosti. I kod Srba i kod Hrvata za moralnost postoji termin čestitost, nastala na osnovu staroslovenskog korijena „čest“, sa označenjem časti. Dakle, naš narod i neki drugi slovenski narodi poistovijećuju etiku i moral sa čašću i dostojanstvom ljudske ličnosti, a to je u stvari savremen način gledanja na njega.  Vječita dilema koja se postavlja jeste dilema moralne odgovornosti i pitanje zašto se čovjek ponaša drugačije prilikom donošenja odluka u privatnom životu, nego prilikom donošenja odluka u preduzeću ili drugom poslovnom okruženju. Od moraln-og profila i ličnog osjećanja odgovornosti direktora ili menadžera zavisi kakve će se odluke donositi, kao i kada će ostati u granicama poslovne etike. Stepen moralne odgovornosti je funkcija našeg znanja, tako da odsustvo znanja i poslovne etike, ne može umanjiti ili otkloniti našu moralnu odgovornost. Razvoj sposobnosti za novi način djelova-nja budućih lidera i njihovu etičnost predstavlja ključni zadatak sadašnjih lidera. Zadatak je lidera da neprestano usklađuje organizacionu kulturu sa brzim promjenama u okruženju i sve većim zahtjevima kupaca.

Menadžment bez liderstva je zanat bez majstorske vještine, koja je posljedica učenja i vježbi. Ako je menadžer lišen liderskih vještina takav zanat je osuđen na propast. RADNA KLIMA KAO DETERMINANTE POSLOVNOG PONAŠANJAMenadžeri moraju upravljati željama vlasnika, kao udovoljiti željama i etičkim očekivanjima uže i šire društven zajednice. Uspostavljanje etičke ravnoteže među ovim subjektima je veoma težak zadatak za menadžere koji se bave odlučivanjem u savremenom poslovanju. Praksa je pokazala da se autoritativni menadžer može činiti snažan pritisak na svoje podre-đene da osigura poštivanje principa etičkog ponašanja. Važnu vrstu pritisaka na etičko ponašanje nekog lica prouzrokuje stvaranje prilike za etičko ponašanje od kojih se posebno ističu poslovna politika i etički kodeksi profesije.Etički sistem vrijednosti preduzeća nastaje kao rezultat uzajamnog djelovanja kulture organizacije i ponašanja uprave, odnosno u interakciji odnosa i ponašanja svih učesnika u poslovanju.Moralno rukovodstvo pomaže svojim zaposlenim da rade odgovorno objašnjavajući im njihove odgovornosti, hrabreći ih da na sebe preuzmu tu odgovornost. Ovdje je bitno istaknuti da moralna odgovornost i moralni posao kao takvi ne mogu biti nametnuti iz vana, već moraju biti samo nametnuti i samo prihvaćeni.Radna klima u preduzećima je ključna za postizanje izvrsnih rezultata. Motivisanost je ključ za trajnije postizanje odličnih rezultata. Motivisanost zaposlenih je stalno najveća kada su njihovi interesi primarno uvaženi, a to znači stvaranje zaposlenima takve situacije za zadovoljavanje njihovih vlastitih potreba putem izvršenog rada u kompaniji.

Zaposleni će u tom slučaju učiniti ono što se od njih očekuje, ali i ono što će uraditi u vlastitom uvjerenju da je mnogo značajnije. Zato je neophodno da se u svakoj organiz-aciji planira izgraditi pojam motivacije zaposlenih za svaku godinu. Dobar menadžer, slijedeći etiku i moral mora odvojiti sopstvene ciljeve od ciljeva kompanije i ne smije neprikladno zamjenjivati jedne sa drugima. Smatra se da pojedinac ispunjava svoju obavezu prema poslodavcu, ako poštuje pravila i izvršava zadatke u skladu sa ulogom ili položajem koji zauzima. Poslodavci koji uspostavljaju uloge moralno su odgovorni za poslove dodijeljene svakoj ulozi ili položaju, s tim da njihova moralna odgovornost ne opravdava nosioce uloga za nemoralnost radnji koje oni učine.

POŠTENJE, NEIZMJERNA KORIST I DOBRO ZA SVEPoslovno povjerenje je izuzetno vrijedan kapital, koji osim finansijske dobiti donosi i niz drugih pogodnosti, a stiče se dugotrajn-im i etičkim odgovornim ponašanjem, posebno u pogledu izvršavanja ugovorenih obaveza. U relativno užem periodu povjerenje donosi i izvrstan imidž u očima javnosti i njegovi atributi su prvenstveno poštenje i etičko ponašanje u poslovanju. Da bi se zadobilo i zadržalo povjerenje drugih pravilo broj 1. glasi: „Zaslužite povjerenje“. Istraživanja su pokazala da je visoka etika jednaka visokoj kvaliteti pa potrošači veoma često, osim šta kupuju, gledaju i od koga kupuju.

POSLOVNA ETIKA KAO GRANA ETIKEVAŽNOST POSLOVNE ETIKE Omladina želi više, nego što starci očekuju, da se javno opredijelimo kakav tip čovjeka je nepoželjan za našu budućnost, da bismo istovremeno definisali kakav je poželjan.„Korupcija je pravo strašilo za poslovni i politički vrh“. Prema originalnom engleskom prevodu korupcija označava kvarenje – raspadanje. Osnovu korupcije čine nezakonito raspolaganje javnim dobrima. Korupcija predstavlja značajne elemente ilegalnog privređivanja. Kroz nju se „pere novac“, ona smanjuje normalne i realne prihode u državnom budžetu. Korupcija djeluje kao sudski porez povećavajući troškove i rizike poslovanja. Najčešći oblik korupcije je primanje mita.Korupcija je zloupotreba javnih ovlaštenja za privatnu korist. Svijest o povećanoj korupciji u nekoj državi ima veliki uticaj na strana ulaganja /negativan/, sposobnost političkog sistema i konačno na strateški položaj neke države. Poslovna etika najbolje dijagnostifikuje i oslikava ponašanje, djelovanje i imidž poslovnih ljudi. Nedostatak poslovne etike predstavlja prvi i osnovni uzrok da će u pogodnom trenutku, u nekom preduzeću ili kompaniji ili bilo kakvom poslovnom subjektu, doći do izbijanja skandala i poremećaja poslovne atmosfere. Povjerenje danas predstavlja ključni uslov za uspješno poslovanje i razvoj preduzetni-čke poslovne klime na svim nivoima i u svim sredinama.O poslovnoj etici treba mnogo više govoriti i mnogo je više praktikovati u nerazvijenim i tranzicionim zemljama, upravo u sredina-ma kakva je naša. Ova je tema na našem podnevlju potpuno zapostavljena, bolje reći, ona je nepoznata, a rasprava o njoj gotovo nepoželjna, jer je previše veliki uticaj od političkih subjekata i centara političke moći na ukupno poslovanje.

S toga veoma je važno pitanje troškova i šteta koje izostanak poslovne etike u preduzeću, sredini i ukupnim svjetskim poslovnim odnosima nanosi privrednim subjektima.Četiri su važna faktora za sprovođenje etičkog poslovanja u preduzeću:1. Postavljanje jasnih ciljeva,2. Sistematska implementacija postavljena kodeksima,3. Redovan nadzor u utvrđivanju postavljenih ciljeva,4. Definisati sankciju u slučaju nepoželjnog ponašanja.Poslovna etika mora biti zastupljena u svim segmentima preduzeća, kao i kod svih zaposlenih od direktora do portira. Njeno prisustvo neophodno je u užem i širem poslovnom okruženju. Pravednost, moralnost, ekonomska racionalnost i koristoljublje stalno se prepliću i miješaju.

Odrediti granicu poslovne etike izazov je za svakog rukovodioca, menadžera, ali i za sve zaposlene ljude. To je pitanje lične odluke, vlastitog doživljavanja situacije, potreba i interesa, je mnoštvo pitanja vlastitog moralnog integriteta, ali i pitanje kulturnog nasleđa očekivanja i pritisaka koji dolaze iz preduzeća i okruženja. Načelo pravednosti podrazumijeva pravo svakog člana neke organizacije da se prema njemu postupa pravedno. Pravednost postoji ako su osigurana osnovna prava neke zajednice što podrazumijeva jednake plate za jednak rad, lične slobode, lično dostojanstvo zaposlenih. Načelo solidarnosti služi prije svega u svrhu izjednačavanja u korist socijalno slabijih u okviru neke institucije. 

ETIKA U BIZNISU„Nema besplatnog ručka“. Ova narodna mudrost često je citirana u poslovnim krugovima, znači sve što je dobijeno plaćamo određenom cijenom. Biznis je počeo od poslovnog čovjeka, odnosno od preduzetnika koji ima dominantan položaj. Zbog toga je široka javnost okvalifikovala kao sebičnog, kao koristoljubivog i slijepog za društvo. Činjenica da je biznis prosperir-ao uprkos takvom zakonodavstvu pokazuje da je on otporniji i sposobniji da se suoči sa društvenim zahtjevima, nego što mnogi od njegovih čelnika vjeruju ili što bi htjeli da ne vjeruju. Poslovna etika ima tako velike veze sa biznisom, kao i sa etikom. Biznis je aktivnost u okviru koje se ljudska bića međusobno povezuju radi razmjene dobara i usluga na uzajamnu korist. Biznis nije sam po sebi cilj. On je sredstvo pomoću kojega ljudi pokušavaju da postig-nu dobar život za sebe i svoje bližnje Etika i moral mogu biti sastavni dio biznisa kada su utkane u njegovu strukturu kada biznis izpunjava očekivanja u pogledu novog moralnog naloga, koji je dobio, zaslužiće simpatije javnosti koje će ponovo uživati.