V ijeće stalnih predstavnika zemalja članica u Bruxellesu (COREPER), usvojilo je mje-

re kojima je cilj da presuši pomoć iz Moskve proruskim snagama u istočnoj Ukrajini.

Sankcije stupaju na snagu zato jer i nakon pada malezijskog zrakoplova i dalje traje “ne-prekinuta doprema oružja, opreme i ljudi” na ukrajinski teritorij. “Želimo dati posve jasno na znanje... da je takvo ponašanje neprihvatlji-vo te da će i EU i Amerika stezati sankcije sve dok se ta činjenica u Moskvi ne shvati”, rekao je David Cameron. Diplomati su u Bruxellesu rekli da su odnos prema posmrtnim ostacima ljudi nakon pada malezijskog zrakoplova, te činjenica da još uvijek nema slobodnog prola-za do aviona, vjerojatno bili presudni da se EU ipak odluči za sankcije.

Mjere stupaju na snagu čim se, u srijedu, objave u Službenom listu EU-a. Paket sankcija razvod-njen je prema onome koji je predložila Europska komisija, ali je ipak takav da se može reći da je do-stignuta “treća faza” sankcija, faza koja cilja sek-tore ruske ekonomije. Predsjednik Europskog vijeća Van Rompuy rekao je da su mjere “vrlo jak signal Ruskoj Federaciji“.

Najjače kazne udarene su ruskom financij-skom sektoru. Ruska poduzeća imat će samo

ograničen pristup europskim bankovnim kre-ditima, neće više biti listana na burzama. U pojašnjenju visoki diplomat rekao je da banka iz EU-a više neće moći kupovati obveznice ru-skih banaka bilo gdje u svijetu, na bilo kojem tržištu. Isto tako, u pretpostavljenoj situaciji, podružnica japanske banke u Londonu neće moći kupovati ruske bankovne obveznice.

Pod ovim režimom firme ili pojedinci iz EU-a neće moći niti trgovati bilo kojim finan-

cijskim instrumentom neke ruske banke koje dospijevaju za više od 90 dana. Najviše inter-vencija na prijedlog Komisije članice su imale u prenosu tehnologije i u obrani. Zabranjen je izvoz u Rusiju svog oružja navedenog na uobi-čajenim listama.

Najveća je, dakako, iznimka dopuštena Francu-skoj oko ratnih brodova klase Mistral, ali nije jedi-na. Svi ugovori koji su sklopljeni prije stupanja na snagu ovih sankcija poštivat će se. Dakle, sve se sankcije odnose na buduće, a ne i sadaš-nje poslove.

Osim toga, EK je želio da se potpuno zabra-ni izvoz u Rusiju proizvoda koji mogu imati i civilnu i vojnu upotrebu, ali zemlje članice su preko svojih stalnih predstavnika zabranile izvoz samo u slučaju da je ruska vojska krajnji korisnik. Ruske civilne tvrtke i dalje mogu uvoziti te proizvode dvostruke namjene. Što se tiče ciljanja energetskog sektora, kazne će se odnositi na prijenos tehnologije za naftni biznis, dok je sve u vezi s plinom pošteđeno.

Na crnu listu na kojoj je već navedeno 87 pojedi-naca i 20 kompanija dodano je još osam pojedina-ca bliskih V. Putinu i tri kompanije.

Nakon što je Vijeće objavilo ove nove mjere Herman Van Rompuy je komentirao da će ru-sku destabilizaciju susjedne zemlje prvo osjeti-ti ruska ekonomija. Ali, posljedice će, tvrdi se u analizama, osjetiti i EU. U eurozoni, još uvijek slaboj nakon krize, gospodarski bi rast mogao biti zaustavljen. Najteže sankcije, u financij-skom sektoru, najjače će osjetiti City, tako da je Cameronova politička odluka ipak prevla-dala nad britanskim financijskim interesima, što skoro nitko nije očekivao. I druge europske zemlje tvrde da će ozbiljno primijeniti odluke o sankcijama. To uključuje i Francusku, osim Mistrala, te Italiju, koja je dulje nego ostali oklijevala s primjenom tvrđega stava.

Europske i američke sankcije prema Rusiji nisu bile dogovarane do u detalje, tvrde u Bru-xellesu, ali rezultat je ipak takav da su se po-stavile u jedinstvenu frontu prema Moskvi.

‘EU i Amerika će stezati sankcije sve dok Moskva ne shvati da je njeno ponašanje u Ukrajini neprihvatljivo’

Europske sankcije stajat će ove godine Rusiju 23 milijarde eura

Malim i srednjim poduzećima Komisija daje vlasnički kapital

Istodobno će i Europska unija podnijeti gubitak od 40 milijardi eura ili 0,3 posto svojega BDP-a str. 3

Program COSME uložit će u fondove koji će povećati rizični kapital perspektivnih malih tvrtki str. 4

30. srpnja 2014. Broj 111 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

REPORTEURO UŽIVO IZ

BRUXELLESA

Sankcije stupaju na snagu čim ih, u srijedu, objavi Službeni list Europske unije

Svi ugovori koji su sklopljeni prije stupanja na snagu ovih sankcija poštivat će se

EU JE UVEO I TREĆU FAZU SANKCIJA RUSIJI ‘ZBOG SLANJA ORUŽJA, OPREME I LJUDI’ PRORUSKIM SEPARATISTIMA

30. srpnja 2014. Broj 111 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 2

EuroreportElektronički newsletterIzvješća iz institucija Europske Unije

Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-810000 Zagreb

Urednici:Ines Sabalić (Bruxelles)ines@info-iz-bruxellesa.hrines.sabalich@numericable.be+00 32 497 11 80 94 (mob)+00 32 2 33 00 184 (tel)

Ratko Bošković (Zagreb)ratko@info-iz-bruxellesa.hrr_boskovic@yahoo.com+385 91 345 99 56 (mob)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančićgoran@info-iz-bruxellesa.hr

Održavanje web stranice:Gorila IT Zagreb

Produkcija i marketing:Info iz Bruxellesa d.o.o.Ilica 169, 10000 Zagreb+385 1 3773 722 (tel/fax)

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH.

Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.

impressum

Clint Williamson, voditelj Specijalne skupine za istraživanje na press konferenciji u Bruxellesu rekao je da ima uvjerljivih indicija da je u manjem broju bilo trgovine organima na Kosovu

fotografijatjedna

EUROREPORT

© E

U

30. srpnja 2014. Broj 111 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 3

Europske kaznene mjere nanijet će ruskoj ekonomiji, pretpostavlja se, ove godine šte-

tu od 23 milijarde eura ili 1,5 posto BDP-a, te 75 milijardi ili 4,8 posto BDP-a naredne go-dine. Istodobno, kaznene mjere prema Rusiji stajat će u 2014. Europsku uniju oko 40 mili-jardi, tj. 0,3 posto BDP-a, i 50 milijardi ili 0,4 posto BDP-a 2015. godine.

Prema MMF-u, Rusija će ove godine, zbog sank-cija, ukupno rasti minimalno, samo 0,3 posto. Prema ruskim predviđanjima, njihova će ekono-mija ove godine rasti od 0,5 do 1,1 posto. Europa i Amerika sankcijama šalju poruku potencijalnim investitorima da ulaganje u Rusiji nije business as usual. U dobrim i plodnim godinama, kad je novac dotjecao, nije se radilo na reformama, tako da je Rusija sada zemlja zastarjelog i ko-rumpiranog administrativnog aparata i već dugo vremena krhke ekonomije. Prema ana-lizama, uzevši i obzir sve manje konkurentnu rublju, sankcije bi se u Rusiji mogle osjetiti kao gubitak sigurnosti isplate mirovina, odu-stajanje od povišica, smanjenje kupovne moći srednje klase, što bi se sve trebalo prevesti kao politički pritisak na V. Putina.

Nažalost, mjere će udariti rusku prozapad-nu srednju klasu, a perspektiva ukidanja viza za EU sad je posve udaljena. Sankcije neće zbaciti Putina s vlasti, ali oslabit će ga, a na sla-boj ekonomskoj podlozi upitno je pozicioni-ranje Rusije kao svjetske sile. Putin bi “mogao postati žrtva svoje vlastite propagande”.

Sankcije će udariti i “tamo gdje se vidi i tamo gdje se vidi”. Ruski pak mediji omalovažavaju sankcije i najavljuju da će se Rusija, da bi nado-knadila gubitke na Zapadu, okrenuti azijskim tržištima. Potraju li sankcije dugo, kažu M. Lambert i J. S. Mongrenier, francuski eksper-ti za geopolitiku, moglo bi doći do velikih po-mjeranja, odnosno, Kina bi mogla doći u sre-dište pozornosti i Rusije i Amerike i Europe, i njen bi se utjecaj znatno povećao.

Planirajući sankcije EU nije dirala u sektor plina, kako bi povratna šteta bila što manja. Dr. Lambert ipak podsjeća da je vrlo malo primjera u povijesti međunarodnih odnosa da su sankcije stvarno djelovale na promjenu vanjske politike neke kažnjene zemlje.

Zbog europskih sankcija prema Rusiji i njenog odgovora najviše će propatiti njene susjede koje nisu u EU-u, ali su izrazile želje da postanu njen dio ili joj se jako približe. Sve europske zemlje sad su osjetljive na svako iz-gubljeno radno mjesto, a takvih će, kao poslje-dica ovih sankcija, biti dosta. Premda Nijem-ci tvrde da će baš oni loše proći, Rusija je za Njemačku tek jedanaesto po veličini izvozno tržište, iza Poljske. Ukupno Rusija čini samo pet posto vanjskog tržišta eurozone te sedam posto cijele Europske unije.

M ađarska opoziciona skupina E14-PM najavila je da će zatražiti od EU-a da provede analizu stanja demokracije u Mađarskoj nakon što je premijer Viktor Orban rekao da

bi se njegova zemlja mogla pretvoriti iz liberalne demokracije u “neliberalnu zemlju”.V. Szigetvari iz E14-PM-a rekao je da bi htio da Jean Claude Juncker i buduća Komisija

obrate pozornost na neprekidno smanjivanje kvalitete demokracije u Mađarskoj, posebno kad je posrijedi sloboda medija i nevladine organizacije, na koje je mađarski premijer po-sebno pokazao prstom kao negativan primjer miješanja stranih interesa u domaće poslove.

Iz Bruxellesa još nema cjelovitih reakcija, osim što je EK osudio novi porez koji medije obvezuje da 20 do 40 posto prihoda od oglasa uplate u državnu roznicu. Potpredsjednica EK-a Neeli Kreus izjavila je da je „sloboda medija u Mađarskoj ugrožena”.

Inače, taj porez cilja na RTL, jedinu veliku televiziju koja nije pod političkom kontrolom i s koje se čuju kritike Orbanove vlasti. Viktor Orban kontrolira dvotrećinsku većinu u mađarskom parlamentu, a rekao da će njegova zemlja biti okrenuta vrijednostima rada, po-štivati kršćanske vrijednosti i ljudska prava, ali “neće nužno biti liberalna demokracija”.

Kad će kamere snimati buduću Europsku ko-misiju, skoro svi će povjerenici biti muškarci.

Zemlje članice masovno su se oglušile na zahtjev Jean-Claudea Junckera da u Europsku komisiju pošalju žene. Premda je najavljivao 40 posto žena, i nudio da će ženama dati bolje portfelje, ova Junckerova komisija bit će izrazito muška jer su do kraja roka, do 31. srpnja, samo Češka i Bugarska najavile da u Bruxelles šalju žene. Sad je pitanje da li će Europski parlament potvrditi tako malen broj žena koji pada ispod standarda posljednjih nekoliko mandata.

Prve dvije žene izabrane su u EK tek 1989., u Komisiju u kojoj je bilo 15 povjerenika (više nego država članica). Najviše žena bilo je u EK-u nakon velikog proširenja pa je 2007. godine bilo deset povjerenica. Kasnije je broj pao. Švedska je tri puta slala žene, a Danska i Luxembourg dvaput. Žena nikada nije bila na čelu EK-a.

Šanse da se za nasljednicu Catherine Ashton izabere Talijanka Federica Mogherini sada su manje nego ranije. Talijansku ministricu srušile su istočnoeuropske zemlje koje guraju ili Polja-ka Radoslawa Sikorskog ili Bugarku Kristalinu Georgievu.

O tome su se šefovi država i vlada obvezali razmisliti preko ljeta, a za ime će se odlučiti u rujnu. To se smatra ključnom nominacijom jer će se tek poslije nje odlučiti ime nasljednika H. Van Rompuya na mjestu šefa Europskog vije-ća. No, dakako, najvažnija vijest u Bruxellesu su ruske sankcije (str. 1), a da je posljednji puni radni tjedan pred kolektivne ljetne praznike, vidi se po vrlo mršavoj agendi događaja za naredne dane. Sljedeći Euroreport izlazi 20. kolovoza.

Oporba šokirana ukidanjem političkih sloboda

Samo Češka i Bugarska u Komisiju šalju žene

EU će mjere prema Rusiji u 2014. platiti 40 mlrd. eura ili 0,3 posto BDP-a Rusija čini samo 5 posto izvoznog tržišta eurozone te 7 posto Europske unije

J.-C. Juncker: premda je želio 40 posto povjerenica, njegova će

Komisija biti muški klub

Sankcije će Rusiju stajati 23 mlrd. €KAZNENE MJERE EU-A NEĆE ZBACITI PUTINA S VLASTI, ALI ĆE GA OSLABITI

KOMISIJA UPOZORENA NA STANJE LIBERALNE DEMOKRACIJE U MAĐARSKOJ

UVODNIK

© E

U

30. srpnja 2014. Broj 111 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 4

Europska komisija posvetila je prošloga tjedna puno pozornosti malim i sred-

njim poduzećima (MSP). U utorak 22. srp-nja Komisija i Europski investicijski fond (EIF) potpisali su sporazum za financiranje MSP-ova u okviru „Programa za konku-rentnost poduzetništva te malih i srednjih poduzeća“ (COSME). Dan kasnije Komisi-ja je objavila kojim će europskim MSP-ima dodijeliti po 50.000 eura za izradu studija izvodljivosti njihovih inovacija. Također u srijedu 23. srpnja Komisija je u svom šestom „Izvješću o gospodarskoj, socijalnoj i terito-rijalnoj koheziji“ objavila da će kohezijska politika EU-a u razdoblju 2014.-2020. biti usmjerena na energetsku učinkovitost, za-

EU kroz program COSME malim poduzećima uz kreditna jamstva osigurava i rizični kapital

EUROPSKA KOMISIJA DAJE MALIM I SREDNJIM PODUZEĆIMA ‘BRZA I JEDNOSTAVNA’ SREDSTVA ZA POSLOVNE INOVACIJE

Jednostavne, potpune i ažurirane informacije o tome kako poduzetnici i SMP-ovi mogu pristupiti fi-nanciranju EU-a u ukupnom iznosu većem od sto milijardi eura pomoću različitih programa u narednih

sedam godina mogu se naći na internetu*. Portal „pristup financiranju“ pruža detaljne informacije o tome kako se MSP-ovi mogu prijaviti za financiranje koje podupire EU preko neke od oko tisuću banaka i ostalih financijskih institucija. Tako se na hrvatskom dijelu portala može naći da jamstva i kredite u Hrvatskoj odobravaju HBOR, EIB, Erste & Steiermarkische Bank, HAMAG Invest, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank i Leasing, te Zagrebačka banka i Unicredit Leasing, a rizični kapital (equity/venture capi-tal) Syntaxis Capital i HBM Partners.

http://europa.eu/youreurope/business/funding-grants/access-to-finance/

Jednostavne i potpune informacije na internetu

pošljavanje te mala i srednja poduzeća.Među 155 malih i srednjih poduzeća kojima

je Komisija darovala po 50.000 eura i tri dana poslovnog savjetovanja nažalost nema niti jed-nog iz Hrvatske. Najviše ih je, 39, iz Španjolske, a slijede engleski i talijanski MSP-ovi. Ukupno se za prva bespovratna sredstva iz programa „Instrument za MSP-ove“ prijavilo 2666 poduzeća, što je europsku povjerenicu za

istraživanje, inovacije i znanost Maire Ge-oghegan-Quinn navelo da kaže da „očito postoji potražnja za tom vrstom potpora“. Povjerenica se također „nada da će se mnogi od tih financiranih poslovnih planova razvi-ti u prave proizvode i usluge koje će našem gospodarstvu donijeti rast i radna mjesta“.

„Instrument za MSP-ove“ u prvoj fazi nudi „brza i jednostavna“ bespovratna sred-stva za studije izvodljivosti poslovnih ino-vacija. Potom će se nuditi novac za demons-tracijske projekte (2. faza), a poduzeća koja predstave ideje dovoljno razvijene da bi se u njih ulagalo mogu (u 3. fazi) dobiti i savjeto-vanje o poslovnom razvoju te ostale usluge podrške. EU iz „Instrumenta za MSP-ove“, pokrenut u okviru programa istraživanja i inovacija u EU-u „Obzor 2020“, želi finan-cirati mala i srednja poduzeća koja imaju velik potencijal za rast. Postupak prijave je jednostavan, ali novac mogu dobiti samo najbolji projekti. Prijave se mogu predati bilo kada, a ocjenjuju se četiri puta svake godine. Sljedeći krajnji rok za ocjenjivanje je 24. rujna 2014.

Program COSME, pak, predviđen je za finan-ciranje kreditnih jamstava i kapitala malih i srednjih poduzeća. Proračun od 1,3 milijarde eura dodijeljen tom programu treba poslužiti kao učešće za privlačenje do 25 milijardi eura od privatnih ulagača, financijskih posrednika,

Od 155 malih i srednjih poduzeća kojima je Komisija donirala po 50.000 eura niti jedno nije iz Hrvatske

Nadležne vlasti države članice

Europski investicijski fond

Europska investicijska banka

Europska komisija

Novčana sredstva

Novčana sredstva Korisnici:

poduzetnici, poduzećaFinanciranje

(krediti, garancije, ulaganje rizičnog i dioničkog kapitala)

Financijski posrednici: banke, jamstvene institucije, davatelji mikrokredita, fondovi rizičnog kapitala i dionički fondovi

Novčana sredstva za zajedničko upravljanje s državama članicama

30. srpnja 2014. Broj 111 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 5

U medije je procurio „non paper“ (neautorizirani dokument) s pla-novima EU-a za zaoštravanje sankcija Rusiji zbog sve teže krize

u Ukrajini. Donosimo dio „non papera“ koji se odnosi na zabranu pristupa europskim tržištima kapitala za ruske banke u većinskom vlasništvu ruske države. Za Hrvatsku su ti planovi mogućih sankcija osobito zanimljivi jer najveća od tih banaka, Sberbank, koja u Rusiji drži čak 58 svih štednih depozita, djeluje i u Hrvatskoj te financira i hrvatska poduzeća zaduživanjem na europskim financijskim tržišti-ma. Kad bi EU Sberbanku uveo sankcije, to bi za nju i u Hrvatskoj predstavljalo reputacijski rizik koji bi joj znatno otežao poslovanje.

Ciljane mjere u području pristupa tržištima kapitalaRuske kompanije i financijske institucije jako ovise o tržištima

kapitala EU-a:- Od 2004. do 2012. kompanije utemeljene u Rusiji pribavile su

putem inicijalnih javnih ponuda u EU-u ukupno 48,4 milijarde US dolara. Od tog iznosa 16,4 mlrd. vrijednosnica izdale su ruske fi-nancijske institucije u državnom vlasništvu.

- Od svih obveznica koje su ruske državne financijske institucije izdale 2013. godine 47 posto ih je prodano na financijskim tržišti-ma EU-a (7,5 mlrd. eura od ukupno 15,8 mlrd. eura).

Ograničavanje pristupa ruskim financijskim institucijama u državnom vlasništvu europskim tržištima kapitala povećalo bi njihove troškove pribavljanja kapitala i ograničilo bi njihove mogućnosti financiranja ruskoga gospodarstva, osim ako im ruske državne vlasti ne bi osigurale zamjenske izvore financiranja. To bi također pojačalo ozračje tržišne ne-sigurnosti koja bi se vjerojatno odrazila na poslovno okruženje i koja bi ubrzala odljev kapitala.

Ovisno o obuhvatu restrikcija, mjere bi se sastojale od zabrane svim osobama u EU-u da bilo gdje na svijetu ulažu novac u zaduž-nice, dionice i slične financijske instrumente s dospijećem duljim

od 90 dana, koje bi izdale financijske institucije u ruskom držav-nom vlasništvu. Također bi bilo zabranjeno pružati investicijske usluge i bilo koje druge usluge trgovanja tim instrumentima na uređenom tržištu ili na multilateralnim trgovinskim platformama.

Ovisno o obuhvatu osoba pod sankcijama, mjere bi se odnosile na ruske kreditne institucije u vlasništvu države (banke s više od 50 posto državnog udjela), kao i razvojne financijske institucije.

Zabrana bi se protezala na primarna tržišta (prvo izdavanje vri-jednosnica) i na sekundarno trgovanje novoemitiranim ruskim vri-jednosnicama. To se ne bi odnosilo na postojeće dionice i obvezni-ce. Ostala bi mogućnost transakcija s institucijama pod sankcijama vrijednosnicama koje ovdje nisu spomenute.

Sve bi se to odrazilo na investitore u obliku jako povećanih troš-kova izdavanja vrijednosnica, čak i ako bi mogli pronaći alternativ-ne financijske izvore na trećim tržištima.

Supstitucija ne bi bila laka u kratkom roku. Čak i ako ne bi bili obuhvaćeni sankcijama EU-a, investitori iz trećih zema-lja vjerojatno ne bi bili spremni sudjelovati u novim izdanjima sankcioniranih institucija ili bi tražili znatno više prinose. To bi ruske kompanije natjeralo da traže državno financiranje, što bi dodatno opteretilo državni proračun.

Unutar EU-a izravne negativne posljedice bile bi ograničene (iz-gubljena prilika za zaradu na novim ulaganjima i povezanim uslu-gama) i koncentrirane na države s visokom razinom financijskog posredovanja i atraktivnim mogućnostima emisije vrijednosnica.

S europskih tržišta kapitala bila bi protjerana i ruska državna Sberbank koja djeluje i u Hrvatskoj

DOKUMENT KOJI JE PROCURIO U JAVNOST OTKRIVA KAKO BI IZGLEDALE EUROPSKE FINANCIJSKE SANKCIJE RUSIJI

Ruske državne financijske institucije pribavile su 2013. u Europskoj uniji 15,8 milijardi eura kapitala

u sljedećih sedam godina. Nakon potpisiva-nja sporazuma s Komisijom, EIF će objaviti poziv za iskazivanje interesa na koji će se moći prijaviti prihvatljive financijske insti-tucije – banke, jamstvene institucije, inve-sticijski fondovi i drugi.

„To je važan aspekt pomoći EU-a malim i srednjim poduzećima u prevladavanju po-teškoća s kojima se susreću pri traženju kre-dita“, rekao je novoimenovani povjerenik za poduzetništvo i industriju Ferdinando Nelli Feroci. „Želimo MSP-ovima pobolj-šati pristup financiranju te pridonijeti rastu i zapošljavanju u Europi“, dodao je izvršni direktor EIF-a Luigi Gilibert.

Kad je riječ o jamstvima, COSME će fi-

nancirati jamstva za banke i tako pomoći mnogim malim i srednjim poduzećima koja ne mogu dobiti kredite zbog nedovolj-nog kolaterala. Očakuje se da će uz pot-

poru COSME-a 330.000 MSP-ova dobiti zajmove ukupne vrijednosti do 21 milijarde eura. Na temelju iskustva iz „Programa za konkurentnost i inovacije“ koji je prethodio

COSME-u, očekuje se da će 90 posto kori-snika imati do 10 zaposlenih, s prosječnim iznosom zajma oko 65.000 eura.

Kad je riječ o rizičnom kapitalu, dio nov-ca iz COSME-ova proračuna uložit će se u fondove koji će osigurati kapital za mala i srednja poduzeća u fazi njihova širenja, oso-bito ona koja djeluju u više zemalja članica. Menadžeri fondova investirat će novac u kapital MSP-ova na komercijalnoj osnovi, kako bi se kapital usmjerio u tvrtke s naj-većim potencijalom rasta. Očekuje se da će kapital dobiti oko 500 poduzeća, ukupno oko četiri milijarde eura koje će privući do-datno financiranje iz drugih javnih i privat-nih izvora.

Ukupno se za prva bespovratna sredstva iz programa „Instrument za mala i srednja poduzeća“ prijavilo 2666 tvrtki

30. srpnja 2014. Broj 111 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 6

događanjaTALIJANSKO PREDSJEDNIŠTVO EU

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)31. srpnja, Bruxelles

EUROPSKA KOMISIJA

Sva tijela Europske komisije su na odmoru i nastavljaju s radom 1. rujna

EUROPSKI PARLAMENT

Europski parlament se tijekom kolovoza povlači na godišnji odmor. Sa svojim redovnim aktivnostima nastavit će 1. rujna, kada će rad otpočeti sastancima parlamentarnih odbora

Neizravne posljedice bile bi raspoređene po EU-u onako kako su raspršeni potencijalni kupci i vlasnici ruskih vrijednosnica.

Premda bi se mjere odnosile samo na nova izdanja (odabranih) ruskih vrijednosnica, mogle bi se neizravno odraziti na vrijedno-snice koje su ranije izdale sankcionirane institucije i koje ulagači iz EU-a već posjeduju i s kojima trguju. Negativni učinci mogli bi se javiti u obliku gubitka prihoda za operatere, snižene vrijedno-

sti postojećih vrijednosnica, gubitka tržišnog udjela te, u najgorem slučaju, ogluhe ciljanih institucija na njihove postojeće družničke obveze. Ruskim vlastima, kao većinskim vlasnicima sankcionira-nih institucija, neće biti u interesu da se njihove financijske institu-cije ogluše na svoje obveze.

U prvoj fazi restrikcije neće obuhvatiti državne obveznice jer je Rusija značajan ulagač u obveznice nekoliko država članica EU-a.

Pod udarom neće biti ni kapitalno ni dužničko financiranje pri-vatnog sektora. Sindicirani zajmovi također neće biti zahvaćeni restrikcijama, uzevši u obzir nepovoljne učinke moguće nepropor-cionalne osvete ruskim podružnicama tvrtki iz EU-a, no tehnički ih je moguće uključiti u sankcije u sljedećem krugu.

Učinkovitost mjera jako ovisi o koordinaciji sa SAD-om. Investitori iz EU-a i SAD-a čine najveći dio sudionika na tržištu koji ulažu ili pomažu ulaganjima u te financijske instrumente, a njihove su burze glavna sre-dišta za emisiju obveznica.

Druge jurisdikcije poput Švicarske, Singapura, Hong Konga ili Tokija osigurale bi s vremenom znatan zamjenski kapacitet, ali one ne mogu u potpunosti nadomjestiti gubitak investitora iz EU-a i SAD-a.

U sljedećem koraku restrikcije bi se mogle povezati u paket s osta-lim sankcijama, zabranom upisa obveznica i dionica poduzeća koja djeluju u sektorima izloženima sankcijama (na primjer, vojnim po-duzećima, kako je to 16. srpnja učinio SAD).

Dodatno, ruskim investitorima na udaru moglo bi se zabraniti da koriste burze i druge kanale trgovanja u EU-u za listanje novoemi-tiranih vrijednosnica.

POSTOJE DOKAZI O TRGOVINI ORGANIMA NA KOSOVUMoguće je da je ipak bilo ilegalne trgovine organima na Kosovu, rekao je glavni istra-žitelj specijalne istraživačke skupine SITF na press konferenciji u Bruxellesu. “Postoje uvjerljivi pokazatelji da je manji broj ljudi ubijen da bi im se iz tijela izvadili i prodali organi”, rekao je Clint Williamson. Dodao je da misli da ima dovoljno dokaza da se lideri bivše Oslobodilačke vojske Kosova osude za ratne zločine nad kosovskim Srbi-ma. Ti će dokazi biti zapečaćeni sve dok se ne osnuje specijalni europski sud koji bi ih

proučio, a to bi moglo biti početkom 2015. godine, rekao je Williamson.

DANCI I NIJEMCI NAJBOLJI, GRCI I PORTUGALCI NAJSLABIJIU Bertlesmannovoj studiji o učincima rasta slobodnog tržišta na zemlje članice stoji da su najviše profitirale Njemačka i Danska, a najmanje Grčka i Španjolska. Studija promatra kumulativne dobitke realnog BDP-a od 1992. do 2012. Svaka zemlja ostvarila ostvarila je dobitak kroz europsku integraciju, jedino se to u Grčkoj nije pokazalo na višoj zaradi po glavi

stanovnika. Europsko jedinstveno tržište ustanovljeno je 1.siječnja 1993. Vrlo dobro su ga iskoristile i Austrija i Finska, a potom Švedska i Belgija. Prevedno na rast godiš-njeg dohotka, Dancima je porastao 500 eura, Nijemcima 450, Austriji i Finskoj 200, a Belgiji i Švedskoj po 180 eura po glavi stanovnika. Italiji je porastao 80 eura, Španjolskoj i Grčkoj po 70, a Portugalu samo 20 eura. Više o tome na: http://www.bertelsmann-stiftung.de/cps/rde/xbcr/SID-5B602A-BE-9620BB05/bst_engl/xcms_bst_dms_40210_40211_2.pdf

ukratko

U prvoj fazi restrikcije ne bi obuhvatile ruske državne obveznice jer je Rusija značajan ulagač u obveznice nekoliko država članica EU-a