Energija razvoja Sve~ano ve~e u sve`oj boemskoj atmosferiBroj 1278 • 1. jul 2010. • Cijena 0,50...
Transcript of Energija razvoja Sve~ano ve~e u sve`oj boemskoj atmosferiBroj 1278 • 1. jul 2010. • Cijena 0,50...
Broj 1278 • 1. jul 2010. • Cijena 0,50 euraIzdava~: NIP “Pqevaqske novine” d.o.o, Narodne revolucije b.b. - Pqevqa
www.pvnovine.comE-mail: [email protected]
List “Pqevaqske novine” prvi
put je iza{ao 1.11.1960. godine
Tokom proteklog petnaestodneva, u pqevaqskim
kafi}ima su se oglasile vuvuzele, ~ime je definitivno
potvr|eno da je svijet globalno (Zulu) selo. Bez posebne
pompe i bez vuvuzela konstituisana je "boqa" lokalna
skup{tina, pa nam predstoji jo{ jedan period "dvovla{}a"
na relaciji zakonodavna - izvr{na vlast; u ne{to skra}enoj
varijanti sa neizvjesnim ishodom i rokom upotrebe.
Pored fudbala protekle dvije sedmice obiqe`io je
upis bruco{a, dani humora, slovena~ka "Mo} ener-
gije"ali ne i fudbalske, pija~ni barometar, ̀ ene, selo,
dijaspora...
Nije bilo dovoqno 750 strana Istorije Pqevqaqa;
samo {est mjeseci nakon "luksuznog izdawa istine"
pojavilo se jo{ 750 strana "novih priloga".
Nije bilo dovoqna Istorija Novopazarskog Sanxaka
(1911). od ma|arskih autora (poru~nika i sve{tenika) ni
prevod (2009.) ni tvrdi povez (2010).
Isje~ak iz perioda dvovla{}a (1905 - 1918) ~uli smo
kroz prizmu crnogorsko - ameri~kih odnosa u inter-
pretaciji uglednog ameri~kog profesora istorije. Tako
se ispostavqa da je mnogo bezbolnije da nam istoriju
pi{u i tuma~e Amarikanci ili Ma|ari, nego mi sami,
~ije boqe dr`e}e stri~eve i |edove, po ovom }udqivom
vremenu, jo{ "`iga niz nogu" od gelera i istorijskih
rana. Kad su strani autori u pitawu nema toliko deman-
tija, a ne ide na teret lokalnog buxeta.
Dvije izlo`be fotografija od dvije NVO: "Bratstvo"
i "Gra|anske inicijative".
Srbi su jo{ jednom transkontinentalno razo~arali (u
Ju`noj Africi od Australije) {to poqoprivrednu zemqu
Srbiju vi{e poga|a od }udqivog vremena i poplava.
O~ekujemo lijepe vijesti Rudara sa gostovawa u San
Marinu.
U periodu onog prvog dvovla{}a (1908.) u Pqevqa je
stigla prva fudbalska lopta, a i ovom obi~nom
petanestodnevu nakon 100 godina, ve}e je interesovawa za
bubamaru nego za lokalno dvovla{}e. D.M.
Petnaestodnev
]udqivo vrijeme dvovla{}a
Kultura i tradicija
Vidovdan,
ru`e i
akordi
Strana 10, 11
Koracima
znawa i
uspjeha
Strana 2, 6 i 7
Vi{e od fudbala
Od San
Sitija do
San Marina
Strane 2, 12 i 13
Visoka delegacija Hol-
dinga "Slovenske elek-
trane" iz Qubqane, borav-
ila je u trodnevnoj posjeti
Pqevqima (23-25. jun).
Genaralni menaxer Borut
Meh, savjetnik dr Vladi-
mir Malenkovi} i dr Fr-
anc @ardin, prodekan na
Fakultetu za energetiku iz
Velewa obi{li su pros-
torije Akademskog centra,
a u rije~ima dobrodo{-
lice, predsjednik Op{tine
Pqevqa dr Filip Vukovi}
izrazio je zadovoqstvo {to
ima priliku da ugosti del-
agaciju ovako visokog str-
u~nog nivoa koja dolazi iz
Slovenije, prijateqske dr-
`ave spremne za saradwu
i pomo}, u oblasti energet-
ike - oblasti koja obiqe-
`ava razme|e milenijuma.
^lanovi delegacije su
izrazili visok stepen
saglasnosti kada su u
pitawu strate{ke procjene
dr Vukovi}a i wegovih
saradnika, bilo u smislu
energetskih karakteristi-
ka savremenog svijeta -
bilo u smislu pqevaqskih
energetskih potencijala.
Za ~itaoce Pqevaqskih
novina dr Meh je pred-
stavio "Slovenske elek-
trane" kao Holding koji se
bavi trgovinom i proizvod-
wom (70% slovena~ke) ene-
rgije; Holding koji je
strate{ki opredijeqen na
podru~je Jugoisto~ne Evr-
ope i Balkana (ima pred-
stavni{tva u Beogradu,
Zagrebu i Sarajevu). Dr
Meh ka`e da su Slovenske
elektrane bile zaintereso-
vane za tender EPCG, ali
da jo{ uvijek postoji veli-
ki prostor za ulagawa i
razvoj kada su u pitawu
potencijali Crne Gore,
naro~ito Pqevaqa; u prv-
om redu to jer hidropoten-
cijal, a ne mawe zna~ojna je
i bio-masa.
Dr @ardin je konstato-
vao da su u okviru slove-
na~ko-crnogorske saradwe
(prvenstveno na relaciji
Velewe - Pqevqa) naprav-
qeni zna~ajni koraci u
oblasti obrazovawa, a da
na jesen Pqevqima pred-
stoji posjeta brojne dele-
Mature, Lu~e, upisi
iri~nu pri~u "Vuko Bez-
arevi}" dobila je Radmila
Stojkovi} Kne`evi}, glu-
mica, profesor kwi`ev-
nosti, rediteq i pisac,
direktor Dramskog studi-
ja u Budvi. Ona je pro~-
itala nagra|enu pri~u
"Ponekad po`elim da sam
Jeep", a nov~ani dio nag-
rade joj je uru~ila pr-
edstavnica donatora "Lo-
v}en osigurawa" Kovina
Bra{anac.
Nagradu za najboqu
karikaturu "Risto Pejato-
vi}" uru~io je Savi Bab-
i}u iz Loznice, preds-
jednik `irija Jovan
Prokopqevi}.
gacije slovena~kih in`-
ewera i nau~nih radnika u
pravcu formirawa Insti-
tuta za energetiku i ekol-
ogiju, u okviru koga }e
funkcionisati Institut
za daqinsko grijawe.
-Bilo bi dobro, da do
tada bude oppremqena pro-
storija za laboratoriju,
{to je uslov za licenci-
rawe Fakultea za ener-
getiku, rekao je dr @ardin.
Drugog dana posjete dela-
gacija Slovena~kih elek-
trana obi{la je prirodne
i hidropotencijale Crne
Gore, a intenzivnije akti-
vnosti o~ekuju se odmah
nakon zavr{etka godi{-
wih odmora. D.M.
ISBN 86 - 85757
Predstavnici Slovena~kih elektrana u Pqevqima
Energija razvojaEnergija razvoja
Dani humora i satire "Vuko Bezarevi}"
Sve~ano ve~e u sve`oj
boemskoj atmosferi Nagrada "Tipar" za `ivotno djelo u humoru i satiri alternativnoj
humoristi~koj (muzi~koj!) grupi "The books of knjige". Za najboqu
satiri~nu pri~u "Vuko Bezarevi}" nagra|ena Radmila Stojkovi}
Kne`evi} iz Budve. Nagrada "Risto Pejatovi}" za najboqu karikatu-
ru Savi Babi}u iz Loznice
Vukosav Marjanovi} uru~uje nagradu buksovcima Popaju i
Goranu
MEGA TAXI
00-24
tel. 19-61119-611
SMS 068/019-611
Sve~ano ve~e 24. Dana
humora i satire "Vuko
Bezarevi}" donijelo je
osve`avaju}u promjenu
koncepta i unijelo dah
boemske atmosfere na po-
zornicu Doma Vojske Crne
Gore. Nagradu "Tipar" za
`ivotno djelo u humoru i
satiri dobila je alterna-
tivna humoristi~ka (muz-
i~ka!) grupa "The books ofknjige". Weni ~lanovi su
Cetiwani: Gajo (Veselin
Gajovi}), Popaj (Aleksan-
dar Radunovi}), Goran
(Goran Vujovi}) i Zowo
(Zoran Markovi}). Na
pozornici u Pqevqima su
se pojavili Popaj i Goran,
a ovaj drugi je uzeo kover-
at sa nov~anim dijelom
nagrade. Buksovci su pri-
maju}i nagradu u svom
neformalnom, ludisti-
~kom i improvizuju}em
stilu istakli da je orga-
nizator morao biti "lud"
kada je ba{ wima dao
nagradu. Nagradu je "izne-
na|enim" Buksovcima ur-
u~io Vukosav Marjanovi}
direktor preduze}a "Mar-
koturs", sponzora mani-
festacije.
Nagradu za najboqu sat-
Nastavak na strani 15
Specijalna nagrada - Darko Drqevi}
22 1. jul 2010.K O L A @
VODI^ KROZ VA[E ZDRAVLJE
Tel. 089 301 001, 069 267 105E-mail: [email protected]
Izdaje: NIP "Pqevaqske novine" d.o.o,
Narodne revolucije b.b. Pqevqa
www.pvnovine.comE-mail: [email protected]: 322-020
Direktor Vela Mi}kovi}.
Urednik Dejan Mili~i}.
Novinari: Zoran Despotovi}, Svetlana
Ze~evi}, Milan Terzi}, Dijana Gomilano-
vi} i Aldin Kordi}.
Priprema za {tampu Veselin Dromwak.
Saradnici: Bo{ko Tom~i}, Mihailo Ga~evi}, Dejan Kandi}, Fadil
Bosovi}, Vojkan Bojovi} i Ranko Jaki}.
Rukopisi i fotografije se ne vra}aju. Redakcija zadr`ava pravo opreme i
ure|ewa priloga. Za tekstove ~italaca i saradnika ne pla}a se honorar.
Godi{wa pretplata 25,00 eura na `iro-ra~un 530-13318-23, kod
NLB Montenegro banke, filijala Pqevqa. Pretplata za inostran-
stvo 62,5 eura (Evropa) i 100 eura (ostale zemqe).
ISSN 0350-4360
Diplome "Lu~a" dobilo je 40
u~enika u Gimnaziji "Tanasi-
je Pejatovi}" u {kolskoj
2009/2010. godini.
Za odli~an uspjeh iz svih
nastavnih predmeta i primjer-
no vladawe u osnovnoj i sredwoj
{koli nagra|eno je 15 u~enika:
Ana Borovi}, Filip Borovi},
Magdalena Damjanovi}, Ana
Jeli}, Dejan Joksovi}, Milica
Marjanovi}, Milan Mili-
nkovi}, Nela Mr{ovi}, Goran
Radovi}, Alden Selmanovi},
Milena Seratli}, Nevena Neve-
na, Marija ]a}i}, Dijana
Xari} i Ivana Xuverovi}.
Za odli~an uspjeh i primjer-
no vladawe u svakom razredu u
osnovnoj i sredwoj {koli nagr-
a|eno je 25 u~enika: Irena
Baj~eta, Bjekovi} Jovana, Glig-
or Bo{kovi}, Qiqana Bra-
{anac, Marina Vasilijevi},
Nata{a Gogi}, Alija Dervi},
Ilija \ondovi}, Marija Zin-
dovi}, Miqan Jawu{evi},
Dejan Jestrovi}, Danko Kartal,
Ivona Kova~evi}, Adna Mah-
mutovi}, Sawa Mi{ovi}, Vesna
Mrdak, Dragana Potpara, Mil-
ica Stevan~evi}, Nata{a
]erani}, Tatjana ]osovi},
Ratka ^epi}, Anida Xankovi},
Vladan [arac, Milica [qu-
ki} i Milica [ubari}.
Nagra|enima su diplome i
prigodne kwige uru~ili Dra-
gan Zukovi} direktor Gimnazi-
je "Tanasije Pejatovi}" i
Maida Be{li}, glavni admin-
istrator lokalne uprave.
- Osta}e zapisano u analima
Gimnazije da je 164 u~enika
zavr{nog razreda polo`ilo
maturski ispit... Maturskog
ispita oslobo|en je 41 u~enik
od toga 40 po osnovu diplome
"Lu~a", dok su 123 u~enika
polagali maturski ispit. Na
maturskom ispitu bilo je 23
u~enika sa odli~nim uspjehom,
66 sa vrlo dobrim, 27 sa dobrim
i sedam u~enika sa dovoqnim
uspjehom.
Ispra}amo jo{ jednu gen-
eraciju koja }e se, izme|u osta-
log, pamtiti po nadahnutim
glumcima, sportistima, {ahis-
tima i naravno dobitnicima
nagrada na dr`avnim takm-
i~ewima u znawu, ali i po
izostancima sa ~asova.. @elim
vam da budete zdravi, da
upi{ete `eqene fakultete, a
Gimnazija ostaje otvorena za
sve svoje |ake. Sre}na vam
maturska diploma
- istakao je Zuko-
vi}.
Diplomu je, tako-
|e, dobila Jovana
Banovi} koja je na
maturskom ispitu
jedina imala pros-
jek 5.00. Woj je
diplomu uru~io
Hajrudin Kujunxi},
pomo}nik direkto-
ra Gimnazije.
- ^estitam vam
na uspjehu koji ste
ostvarili na svim
poqima u u~ewu,
sportu, kulturi.
@elim vam, tako|e,
mnogo uspjeha u
budu}em `ivotu i
radu, jer ova gen-
eracija gimnazi-
jalaca, kao i mnoge druge do
sada, dala je mlade, lijepe i
obrazovane qude koji }e nakon
zavr{enih studija biti
budu}nost Pqevaqa kao budu}i
qekari, profesori, in`eweri...
- rekla je Maida Be{li}.
Dio prigodnog programa, koji
su re`irale profesorice Jad-
ranka Jestrovi} i Emira
Hamzi}, bilo je intonirawe
akademske himne "Gaudeamus
igitur", a maturante je raz-
galila i Tijana [}epanovi},
koja je pjevala uz gitarsku
pratwu Dejana Jestrovi}a.
Tokom dodjele "Lu~a" na plat-
nu je emitovan prigodan sadr-
`aj sastavqen od fotografija
maturanata i filma o proslavi
wihove maturske ve~eri. Pro-
gram pro`et poetskim resi-
talom su vodili Milo{
Milinkovi} i Ivana Voji-
novi}.
Lu~ono{e su na poklon
dobile monografiju "Istorija
Pqevaqa", kao i kwige "Hori-
zonti pojma horizont" autora
Ralfa Elma i "Sredozemqe u
starom veku" Fernana Brodela.
M.T.
Maturski ispit polo`ila 164 u~enika Gimnazije "Tanasije Pejatovi}"
Diplome "Lu~a" za 40 gimnazijalaca
Jedan od rijetkih Pqevqaka
koji je u`ivo gledao utakmice iz
Ju`ne Afrike je Ratomir Bato
Debeqevi}, distributer Lav i
Karlsberg piva za pqevaqsko
tr`i{te. Sa nekolicinom kolega
iz Srbije i jednim iz Bosne Bato
je na poklon poslodavca dobio
dvanaestodnevno turisti~ko-
sportsko putovawe koje za obi~ne
smrtnike ko{ta 7000 dolara.
U dresu Rudara, sa srpskim nav-
ija~ima tugovao je u Pretoriji,
posle poraza od Gane; ali je
slavio posle pobjede nad Wem-
a~kom u Port Elizabetu, na obali
Indijskog okeana.
Svaki dan - novo otkrivawe
Afrike, ali osmijeh i gestovi
dobrodo{lice na svakom koraku.
Strah od letewa sa sjeverne polu-
lopte (Frankfurt) na krajwi jug
Afrike, posjeta Zulu plemenu,
safari snimci, specijalioteti
od krokodila ("mmm") i svjetlosti
San Sitija (Ju`noafri~ke kompi-
lacija Las Vegasa i Dubaija). U
narednim brojevima Debeqevi}
nam je obe}ao detaqan putopis o
svoj egzoti~nosti Ju`ne Afrike,
kao i o tome kako je u superluk-
suznom hotelskom kompleksu San
Sitija, upoznao glavnog menaxera
@arka Leovca.
Poga|ate: Pqevqaka!
D.Mili~i}
Fudbalski foto - safari: Ratomir Bato Debeqevi}
Osmijesi i tuge Ju`ne AfrikeDvanaestodnevna posjeta - dar Krlsberg i Lav piva - poklon za uspomene `ivota
Gostoprimstvo u Zulu plemenu
Radost srpskih navija~a posle pobjede nad Wema~kom
Lu~ono{e ponos grada
331. jul 2010. E K O N O M I J A
Po~etna cijena za Hotel
"Vodice", sa inventarom,
sada iznosi 807.620 eura, a
za radni~ko odmarali{te u
Ulciwu 487.300 eura.
Javno usmeno nadmetawe
zakazano je za 21. jul u pros-
torijama Ministarstva fin-
ansija u Podgorici.
U aprilu ove godine hotel
"Vodice" vrijedio je 1,12
miliona eura, a u junu 897.355
eura. Prethodna cijena za
radni~ko odmarali{te u
Ulciwu iznosila je 541.410
eura, ali zainteresovanih
nije bilo.
Uslovi za javnu prodaju bi}e
ispuweni ako se u nazna~eno
vrijeme pojavi makar jedan u~e-
snik i ponudi po~etnu cijenu.
Pravo za nadmetawe imaju sva
doma}a i strana pravna i fi-
zi~ka lica, koja uplate depoz-
it. Imovina se prodaje u vi|e-
nom stawu, a tro{kovi prenosa,
poreza i taksi padaju na teret
kupca. Z .Despotovi}
Ponavqa se javna aukcija za Hotel "Vodice" i
odmarali{te u Ulciwu
Tre}e nadmetawe
zakazano za 21. julZainteresovanih za kupovinu hotela Vodice i
radni~kog odmarali{ta u Ulciwu nije bilo u aprilu
i junu, pa je Ministarstvo finansija Crne Gore
snizilo cijenu i ponovilo poziv za u~e{}e na javnom
nadmetawu
Uslov za dobijawe konc-
esije, koji je postavilo
Ministarstvo ekonomije je
izgradwa termoelektrane,
procijewene snage 500 mega-
vata.
Podnosilac prijave mora
posjedovati imovinu ve}u od
900 miliona eura, imati visok
kreditni rejting i prihode
ve}e od 300 miliona eura. On
tako|e mora dokazati da pos-
jeduje u vlasni{tvu ter-
moelektrane na ugaq instal-
isane snage najmawe 500 MW i
da je u jednoj od prethodne 3
poslovne godine proizveo naj-
mawe 2 miliona tona ugqa god-
i{we i 4 hiqade GWh elek-
tri~ne energije.
Procjena Vlade je da za
izgradwu termoelektrane u
Mao~u, snage 500 megavata,
treba 743 miliona eura i jo{
dodatnih 530 milona eura za
otvarawe rudnika.
Ministarstvo ekon-omije
poni{tilo je nedavno pretk-
valifikacioni tender za dod-
jelu koncesije za eksplo-
ataciju ugqa iz le`i{ta
Mao~e, jer jedina podnesena
prijava, francuske kompani-
je "Se [ilien Sidek" nije
ispuwavala propisane uslove.
Eksploatacione rezerve
mao~kog basena iznose 113
miliona tona i dovoqne su za
40 godina eksploatacije i
snabdijevawe bloka snage oko
500 megavati, koji bi godi-
{we proizv-odio oko dvije
milijarde kilovata struje.
Z. Despotovi}
Mao~ki basen ugqa
Ponovo pretkvalifikacija
za dodjelu koncesija
Izgradwom visokonaponskog dalekovoda Tivat -
Pqevqa, projekat u Mao~u dobija na zna~aju. Javni
poziv otvoren do 19. jula 2010. godine
Rudnik ugqa u narednom peri-
odu ulazi spreman za redovnu i
planiranu proizvodwu koja }e
prema o~ekivawima biti
najve}a u posledwih 20 godina.
- Maksimalno radimo na
realizaciji energetskog bil-
ansa za ovu godinu kako na
proizvodwi ugqa tako i na
eksploataciji otkrivke. Za
prvih {est mjeseci ove godine
proizvedeno je oko 850.000 tona
ugqa. Za potrebe Termoelek-
trane proizvedeno je preko
800.000 tona, a ostatak za
{iroku industrijsku proizvod-
wu. Otkopano je oko 2,5 miliona
kubika ~vrste mase otkrivke.
O~ekujemo u narednom periodu
ve}i intezitet s obzirom da
idemo u susret grejnoj sezoni,
gdje }e potra`wa za ugqem biti
ve}a, a Termoelektrana }e
raditi stabilnije sa mawe pre-
kida u odnosu na prva tri mjese-
ca - istakao je Vuk Ro}en,
direktor Rudnika ugqa.
Ro}en je naglasio da je ura|en
dopunski rudarski projekat
ekploatacije ugqa za kop
"Potrlica" za pet godina, sa
posebnim akcentom na le`i{te
biv{e fabrike cementa. Sagl-
asnost je dobijena, revizija je
izvr{ena, a uskoro se o~ekuje
dozvola za izvo|ewe radova na
ovom projektu.
Od 1. aprila po~ela je isp-
oruka ugqa za gra|ane po sni-
`enim cijenama.
Velika je zainteresovanost
jer je ugaq sada kvalitetniji, a
gra|ani }e mo}i da kupuju ugaq
po sni`enim cijenama do 1. sep-
tembra.
- Zavr{eno je izmje{tawe
korita ]ehotine, po~elo je
asfaltirawe puta prema Rad-
osavcu, kao i asfaltirawe puta
kroz Kalu{i}e. S obzirom na
poja~an intenzitet radova i
ote`an prolaz gra|ana kroz
Kalu{i}e po~eli smo asfalti-
rawe puta na ovom dijelu. Gra|-
ani }e mo}i da koriste asfalt-
ni put ukoliko se opredijele da
idu prema Termoelektrani, a
radovi }e biti zavr{eni za
mjesec - naglasio je Ro}en i
dodao da su krenuli i remontni
radovi mehanizacije i opreme
pa se zimska sezona mo`e
spremno do~ekati.
U Rudniku ugqa sada ima
1.140 zaposlenih na neodre|eno
vrijeme, dok je prije tri godine
bilo 1.640. Proizvodwa je
pove}ana u ovom periodu za 30
odsto.
- Ovi radnici koji su oti{li
za protekle tri godine dobili
su odgovaraju}e otpremnine i
svi su oti{li na dobrovoqnoj
osnovi. Sada vr{imo raspored
radnika po novom pravilniku
organizacije i sistematizacije
i ne}e biti otpu{tawa radnika.
Vi{ak i stimulativni odlazak
u penziju rje{avamo kolektivn-
im ugovorom. Radnik koji
ispuwava uslove za penziju u
mogu}nosti je da uzme 24 zarade.
Od nove godine 140 radnika je
oti{lo u penziju ili su pro-
dali radna mjesta - rekao je
Ro}en.
Po rije~ima Ro}ena vi{ak
zaposlenih u administraciji i
proizvodwi rje{ava}e prekval-
ifikacijom i rasporedom na
druge poslove ~ime }e ubla`iti
tehnolo{ki vi{ak.
Radnici u proizvodwi kao i
KV i VK koji ispuwavaju uslove
za penziju, a imaju nezaposleno
dijete imaju mogu}nost da se
odreknu otpremnine, a da
zaposle dijete. Do sada je 20 rad-
nika zainteresovano da se
odrekne otpremnine, dok su na
odre|eno vrijeme zaposlena 82
radnika.
S.Z.
Za pola godine proizvedeno oko 850.000 tona ugqa
Ne}e biti otpu{tawa radnikaOd po~etka godine 140 radnika oti{lo u penziju
[[uummaannii 11 -- rrjjee{{eewwee zzaa ooddllaaggaawwee ppeeppeellaa ii {{qqaakkee
Prije dvadesetak dana potpisan je ugovor u vrijednosti 7,5 mil-
iona eura izme|u Rudnika ugqa, Elektroprivrede i op{tine za
deponiju pepela i {qake na kopu [umani 1. Elektroprivreda
}e uplatiti tri miliona, dok je ostatak kompenzacija za ve}
isporu~eni ugaq TE dok nije radila, koji je u pro{loj godini
Elektroprivreda pla}ala avansno.
- U skladu sa rje{ewem du`ni~ko - povjerila~kih odnosa
Rudnika ugqa, Elektroprivrede i op{tine dogovoreno je da se
po zavr{etku eksploatacije lokacija kopa [umani 1 ustupi
Elektroprivredi za pripremu odlagawa {qake i pepela sa Ter-
moelektrane. Neophodno da se ova lokacija usvoji Prostornim
planom op{tine. Mislim da je kop [umani 1 pravo rje{ewe, jer
ve} postoji pripqemena lokacija i uz primjenu novih tehnologi-
ja i ekolo{ki standardi }e biti zadovoqeni - kazao je Vuk
Ro}en, direktor Rudnika ugqa.
Vuk Ro}en: U narednom periodu
o~ekujemo ve}i intezitet
proizvodwe
Izgradwa aerodroma za male poslovne
avione i sportsku avijaciju sa heliodro-
mom na lokaciji Potrlica, vi{e nije
pri~a bez argumenata i rezultata.
Ura|en je glavni projekat, koji je na
reviziji, a potom po~iwe i realizaci-
ja prve faze projekta. Vrijednost rado-
va je 1.200.000 eura sa kompletnim pos-
lovima, a zavr{eni su zemqani radovi
koji iznose oko 500.000 eura.
Ideja koja se rodila 2006. godine, malo
je na koga uticala i malo ko je vjerovao
u wenu realizaciju. Pqevqaci i danas
po malo skepti~ni na tu pri~u, po~eli
su bar da shvataju {ta }e dobiti grad
izgradwom takvog aerodroma.
Pored potrebe i boqe povezanosti,
aerodrom }e slu`iti i za hitne inter-
vencije, transport bolesnika, za{titu
od po`ara, ali }e doprinijeti i razvo-
ju sporta i jedne nove sportske grane.
Menaxer op{tine Pqevqa Igor Gol-
ubovi} kazao je da }e se oplemeniti i
rekultivisati i jedan devastirani pros-
tor, ta~nije lokacija Potrlica.
- Na startu qudi te{ko razumiju, {to
je i u Pqevqima bio problem. Ipak,
vremenom se pokazalo da ovo nije pro-
jekat koji je nemogu}e realizovati. On
zna~i i u tehni~kom, prirodnom i
dru{tvenom napretku. Dakle, bez obzi-
ra {to razni zlobnici pravdaju}i se
razumjevawem ove pri~e, wu ne razumi-
ju, ja vjerujem da }e Pqevqa ipak dobiti
aerodrom i da }a imati taj vid saob-
ra}aja - kazao je Golubovi}.
U periodu kada se javila ideja za pro-
jekat izgradwe aerodroma, realizovao
se i prostorni plan Crne Gore.
Aktivno{}u i lobirawem, uspje{no je
defini{ano da su Pqevqa prava loka-
cija za izgradwu aerodroma, {to rani-
je nije bio slu~aj.
- Kada smo to definisali u pros-
tornom planu dr`ave, anga`ovali smo
Saobra}ajni fakultet iz Beograda, koji
je trebao da nam ka`e kako ta ideja mo`e
da se realizuje, jer je to specifi~an
objekat kako zbog wegove lokacije, izgle-
da, orjentacije, ali i zbog dosta fakto-
ra koji uti~u na okolinu. Institut Sao-
bra}ajnog fakulteta iz Beograda, koji je
i jedina referentna institucija u ovom
dijelu Balkana, uzeo je sve parametre za
analizu, geografske, morfolo{ke, soci-
olo{ke, klimatske, ekolo{ke, a potom
zakqu~io i dao prijedog gdje da se pravi
aerodrom u Pqevqima - obja{wava Gol-
ubovi}.
Predlo`ene su dvije lokacije, Potr-
lica i Jagwilo. Obzirom na to da je Jag-
wilo jo{ uvijek aktivno odlagali{te
otkrivke iz Rudnika ugqa i da se plani-
ra uzimawe laporca za budu}u fabriku
cementa, preostala je Potrlica.
- Rudnik ugqa Pqevqa sa~uvao je tu
lokaciju, a op{tina je postigla dogovor
sa Vladom Crne Gore da preuzme tu
lokaciju od Rudnika. U me|uvremenu je i
op{tina Pqevqa u{la u realizaciju
izrade Prostornog urbanisti~kog plana,
gdje je i ta povr{ina definisana kroz
idejno rje{ewe, prvo u nacrtu, pa i pred-
logu Prostorno urbanisti~kog plana
op{tine Pqevqa - kazao je Golubovi}.
Op{tina je u saradwi sa Rudnikom
ugqa zavr{ila zemqane radove na samoj
povr{ini. Potom je anga`ovan
Gra|evinski fakultet iz Beograda i
nekoliko konsultanata, koji su naprav-
ili kompletan zapisnik i uradili
Glavni projekta izgradwe aerodoma,
heliodroma na lokaciji Potrlica u
Pqevqima.
- Ta dokumentacija je sada na reviziji,
ne bi trebalo da dobije zna~ajne kritike,
ali govori da }e op{tina Pqevqa imati
aerodrom, koji }e u prvoj fazi biti
travnat, sa uzletno - poletnom stazom
du`ine 1.020 metara i {irine 70
metara. To je osnovna staza. Ima}e i
jedna stajanka za avione, koja }e biti
asfaltirana, a bi}e izgra|en i hangar,
mala benzinska pumpa, prostor za
restoran, za rad kluba koji bi trebalo
da bude u sklopu aerodroma, odnosno
letili~nog prostora, parking za automo-
bile, pristupnu saobra}ajnica i heli-
odrom za komunikaciju svih heli-
koptera - kazao je Golubovi}.
U drugoj fazi bi}e asfaltirana
staza i pro{irena za 28 metara. Jo{
uvijek se ne zna da li }e biti
nabavqeni avioni, ali se planira
polijetawe i slijetawe aviona do 10
putnika, sportskih i malih posl-
ovnih.
Di.G.
Aerodrom za male poslovne avione i sportsku avijaciju u Pqevqima
Potrlica spremna za radove Potrlica spremna za radove U prvoj fazi travnat, sa uzletno - poletnom stazom du`ine 1.020 metara i {irine 70 metara, ima}e i
asfaltirano stajali{te za avione, hangar, malu benzinsku pumpu, restoran, parking za automobile, pris-
tupnu saobra}ajnica i heliodrom za komunikaciju svih helikoptera
Raketno modelartsvo
Svjetski kup u raketnom mode-
lartsvu bi}e odr`an u Pqevqima od
10. do 12. septembra, gdje }e se okupi-
ti i veliki broj svjetski poznatih
modelara.
- U Pqevqima imamo sportski
Aero klub Pqevqa koji se bavi vaz-
duhoplovnim sportom. Jedna grupa
od 10 pionira po~ela je sa radom u
klubu, a imamo i 10 zainteresovanih
za raketno i vazduhoplovno mode-
lartstvo. Prije 20 dana ~lanovi
Aero kluba su trenirali i ispalili
rakete na prostoru aerodroma na
Potrlici, tako da mo`emo re}i da
su na neki na~in ve} otvorili aero-
drom. Pored wih, vojska Crne Gore
je nezvani~no otvorila aerodrom,
jer wihovi helikopteri redovno
posje}uju aerodrom u okviru vojnih
vje`bi.
Organizacija svjetskog kupa u
raketnom modelarstvu, koja }e pre-
rasti u tadicionalnu, bi}e najbo-
qa prilika za prezentaciju aero-
droma, a dobijena je podr{ka Vojske
i vazduhoplovstava Crne Gore i
op{tine Pqevqa, kao i Minstarts-
va za sport i kulturu - istakao je
Golubovi}.
44 1. jul 2010.M E D I C I N A / P R I V R E D A
U Op{toj bolnici Pqevqa u
prethodnih nekoliko godina
izvr{ena je kompletna rekon-
strukcija svih odjeqewa i
dobrim dijelom je poboq{ana
oprema u operacionim salama.
Zavr{en je i useqen novi
objekat za dijalizu koji je opr-
emqen novim aparatima za
dijalizu. Od zna~ajnijih dijag-
nosti~kih aparata Op{ta bol-
nica je dobila nekoliko veoma
korisnih, skupih i modernih
aparata: skener za kompjutersku
tomografiju, odnosno, CT sken-
er, aparat za endoskopiju, ult-
razvu~ni aparat za ehokardio-
grafiju.
Ipak, pored relativno dobre
opremqenosti za pacijente je
vrlo ~esto neophodno zakazi-
vawe i ~ekawe na pregled, a
usled malog broja pregleda koji
se mogu obaviti na nekim od
aparata, nekada se pacijenti
upu}uju van ove ustanove.
U stalnoj funkciji su CT
skener, ehokardiograf, aparati
za dijalizu, a aparat za endo-
skopiju se koristi povremeno
uz pomo} stru~waka koji imaju
iskustva u radu sa wim.
Pomo}nik direktora Op{te
bolnice za medicinska pitawa,
dr primarijus Veselinka Je~m-
enica, na~elnica Dje~ijeg odje-
qewa, ka`e da ovi aparati koji
pojedina~no ko{taju preko
100.000 eura zahtijevaju visoko
stru~an kadar.
- Qekar op{te prakse ne
mo`e da radi sa ovim aparati-
ma. Radi se o sofisticiranim
dijagnosti~kim aparatima za
koje je potrebno specijali-
sti~ko usavr{avawe sa dodat-
nom edukacijom. Obuke su u pl-
anu, ali najve}i problem ove
ustanove u tom pogledu su
kadrovi. Danas Op{ta bolini-
ca ima ukupno 18 qekara, {to je
veoma malo. Prosje~na starost
qekara je 40 godina, a {est
mladih qekara, koji su zavr{-
ili specijalizaciju ili je
zavr{avaju, napustili su grad,
jer nemamo {ta da im ponudimo
osim plate. Sedam na{ih
qekara, sa 25 i 30 godina radnog
sta`a su bez stana. U prethod-
nih 15 godina ne mo`emo da
zadr`imo anesteziologa, ve}
moramo da pla}amo prili~na
sredstva za wegovo anga`ovawe
- isti~e dr Je~menica.
Po novoj reformi zdravstva
Op{ta bolnica je dobila tri
specijalisti~ke ambulante ORL
(uho, grlo, nos), O~nu i Psihi-
jatrijsku ambulantu, {to po
rije~ima dr Je~menice jo{
umawuje mogu}nosti da se neko
od qekara, zbog zauzetosti u
radu, uputi na specijalisti~ko
usavr{avawe.
- Vrlo je te{ko odvojiti od 18
stalno zauzetih qudi nekoga na
du`e vrijeme, zato smo
prinu|eni da pla}amo usluge
stru~waka za rad sa aparatima.
Aparat za endoskopiju zahtije-
va odgovaraju}e rukovawe, a mi
imamo ~etiri hirurga i treba
da po{aqemo nekoga od wih na
obuku. Ta edukacija mo`e
potrajati du`e, do pola godine
boravka na klinici radi obuke.
Mjese~no imamo oko 100 pre-
gleda na CT skeneru {to je
znatno za ovaj kraj. Postoje
norme optere}enosti za rad na
ovom aparatu, i za punu isko-
ri{}enost aparata bio bi
potreban jedan stru~wak samo
za rad na ovom aparatu.
Ehokardiografski pregled,
tako|e, tra`i dobar aparat i
dobrog stru~waka. Mi sve to
imamo, ali ovi pregledi traju
dugo, tako da mali broj qudi
mo`e da se pregleda u toku dana.
Na{ kardiolog bi imao posla
samo da se bavi dijagnosti~kim
procedurama uz ovaj aparat, a
zna se da u kardiolo{koj ambu-
lanti redovno ~eka preko 50
pacijenata - nagla{ava dr
Je~menica.
Ona odlazak mladih stru~-
waka vidi kao veliki problem.
Pored svih napora ustanove,
planiranog davawa odgovara-
ju}ih specijalizacija ne mogu
se zadr`ati mladi stru~waci,
jer im drugi ve}i centri daju
boqe uslove.
- Sa platom kakva nam je, bez
stana, ne mo`emo zadr`ati ni
jednog mladog qekara specijal-
istu. Ne vidim na~in za
rje{avawe ovih problema bez
anga`ovawa {ire lokalne
zajednice - ka`e dr Je~menica.
M.T.
Op{ta bolnica prethodnih godina dobila veoma skupe i moderne aparate
Problem nedostatak kadrovaProblem nedostatak kadrovaU stalnoj funkciji su CT skener, ehokardiograf, aparati za dijalizu, a aparat za endoskopiju se koristi povre-
meno uz pomo} stru~waka koji imaju iskustva u radu sa wim
Javna zdravstvena ustano-
va Dom zdravqa Pqevqa je
opremqen najsavremenijim
aparatima neophodnim za
dijagnostiku koja je od RFZZ
planirana za primarni nivo
zdravstvene za{tite.
Ovo se odnosi na opremu u
rentgen kabinetu, MZ kolor
dopler, mamograf i opremu
za ginekolo{ku dijagnostiku.
U 2009. godini je ura|eno
1.054 kolposkopska pregleda.
- Aparati se koriste sva-
kodnevno, maksimalno i u
potpunosti zadovoqavaju
potrebe na{e sredine. Kadar
koji rukuje ovim aparatima
je edukovan i osposobqen za
tuma~ewe dobijenih rezul-
tata. U slu~aju odsustva na-
{eg radiologa, anga`uju se
radiolozi iz op{tih bolni-
ca Bijelo Poqe i Berane.
Za kolposkopski aparat
imamo obu~ene ginekologe,
kao i edukovanog citologa za
Papa dijagnostiku. Svi rent-
gentski tehni~ari su obu~-
eni za rad na mamografu, a
o~itavawe dobijenih rezul-
tata vr{i radiolog iz Kli-
ni~kog centra Crne Gore -
isti~e dr Anka Stani}, pedi-
jatar, izabrani doktor za
djecu.
Dom zdravqa opremqen najsavremenijim apara-
tima
U 2009. godini ura|ena 1.054
kolposkopska pregleda
Novi aparati u objektu za dijalizu u Op{toj bolnici
Zavr{en je popis imovine
mje{tana Zbqeva koji su zahtje-
vali iseqewe zbog blizine dep-
onije pepela i {qake Maqevac,
dok se ubrzo o~ekuju i rezultati
tog popisa. U popisivawu su
u~estovali predstavnici mje-
{tana, Elektroprivrede i op{-
tine Pqevqa. Prema rije~ima
predstavnika mje{tana Qubomi-
ra Ke~ine, o~ekuje se izvje{taj
Komisije, koji }e biti zavr{en
tokom prve sedmice jula. Elek-
torprivreda je u me|uvremenu pot-
pisala ugovor o kupovini zemq-
i{ta od Rudnika ugqa Pqevqa,
na lokaciji [umane, gdje je plani-
rano izmje{tawe postoje}e
deponije Maqevac.
Ipak, da bi se preselilo na tu
lokaciju potrebno je minimum tri
godine, a mje{tani Zbqeva ka`u
da bi to moglo i da potraje.
- U ranijim razgovorima pomi-
wala se eksproprijacija, kao i
isplata rente, ali konkretne
informacije ima}emo po zavr{-
etku izvje{taja o popisu. Mje{-
tani }e nastaviti sa svojim
aktivnostima, a za sada su obus-
tavqeni protesti iako Eleketro-
privreda izvodi radove na
deponiji {qake i pepela Maqe-
vac - kazao je Ke~ina.
Mje{tani Zbqeva ostali su pri
stavu da }e podnijeti tu`bu pro-
tiv Elektroprivrede, ukoliko im
se ne ispune zahtjevi o iseqewu i
promjeni lokacije.
Elektroprivreda Crne Gore je
nastavila sa nasipawem {qake u
dubinu brane, pored obe}awa da
}e rije{iti problem zaga|ewa
obezbje|ewem geotekstila kojim
}e se prekriti deponija.
Iz Elektroprivrede su vi{e
puta istakli da su wihovi plan-
ovi vezani i za pove}awe bezbijed-
nosti brane na postoje}oj deponi-
ji, kao i rekultivaciju tog terena.
U tom smislu, kako su saop{tili
iz Elektroprivrede, pregovar-
alo se i o kupovini zemqi{ta za
potrebe otvarawa nove deponije,
na lokaciji "[umani", kako bi
se problem kvalitetno prev-
azi{ao, na zadovqstvo mje{tana
Zbqeva, ali i Elektroprivrede i
lokalne uprave koja je izmjenama
i dopunama Detaqnog urba-
nisti~kog plana za to podru~je
omogu}ila ostvarivawe te ideje.
Ipak, mje{tani [umana su rani-
je iznijeli nezadovoqstvo zbog
otvarawa deponije u tom kraju, a
naro~ito zbog toga {to nijesu
bili informisani o tim aktiv-
nostima.
Di.G.
Popis imovine zavr{en, mje{tani Zbqeva stpqivo ~ekaju rezultate
Potpisan ugovor o kupovini
lokacije u [umanamaSkup{tina akc-
ionara Rudnika ugqa
A.D. Pqevqa, koja je
bila zakazana za 28. jun,
nije odr`ana zbog ka{-
wewa u dostavi materi-
jala. Na dnevnom redu
trebalo je da budu, Izv-
je{taj o radu i poslo-
vawu sa finansijskim
pokazateqima za 2009.
godinu, Izvje{taj ovl-
a{}enog revizora i da
se izvr{i izbor revi-
zora i ~lanova Odbora
direktora Rudnika ug-
qa.
Nova sjednica bi}e
odr`ana 2. septembra,
saop{teno je iz kabi-
neta predsjednika Odb-
ora direktora. Ranije
je saop{teno da ukupna
aktiva kompanije izno-
si oko 120 miliona eura
i da je Rudnik ugqa
pro{lu poslovnu god-
inu zavr{io sa ne{to
vi{e od 26 miliona
eura profita. Me|utim,
prema pisawu "Pob-
jede", Italijanska kom-
panija A2A, koja je
najve}i pojedina~ni
akcionar Rudnika ugqa,
sa 39,49 odsto udjela,
zahtijevala je da se
poravnawe dugova Rud-
nika sa Vladom i Elek-
troprivredom u iznosu
od 39,9 miliona eura
uvrsti u poslovawe
kompanije za 2009. god-
inu. U zavr{nom ra~u-
nu za pro{lu godinu
revizorska ku}a "Dil-
oit", umjesto profita
iskazala je gubitak od
13 miliona eura. U
takvim prilikama div-
idendu, u ukupnom izno-
su od oko 1,5 miliona
eura, koja je obe}ana na
vanrednoj skup{tini
akcionara 25. februara
ove godine, nije mogu}e
podijeliti.
Z. Despotovi}
Odlo`ena Skup{tina akcionara Rudnika
ugqa
Dividenda sporna
Deponija Maqevac
Novi kilovati nova deponija ?
551. jul 2010. L O K A L N A U P R A V A
Novi lokalni parlament broji 35 odbornika, 18 iz koalicije "Boqa Pqevqa - boqa Crna Gora"
i 17 iz koalicije "Za evropska Pqevqa dr Filip Vukovi}"
Glasovima odbornika koalicije
"Boqa Pqevqa - boqa Crna Gora", za
predsjednika Skup{tine op{tine
Pqevqa ponovo je izabran Velimir
Golubovi} iz Socijalisti~ke naro-
dne partije. Odbornici koalicije
"Za evropska Pqevqa dr Filip
Vukovi}", glasovima protiv, stavili
su do znawa da }e se sve odluke u
Skup{tini op{tine ubudu}e donosi-
ti preglasavawem.
Po{to je Izvje{taj o rezultatima
izbora, op{tinske izborne komisi-
je, usvojen tijesnom ve}inom, pred-
sjednik op{tine dr Filip Vukovi}
verifikovao je mandate svih 35
odbornika Skup{tine op{tine
Pqevqa.
Odbornici koalicije "Boqa Pq-
evqa - boqa Crna Gora" su: dr Milo-
je Pupovi}, dr Novica Stani}, dr
Predrag Stankovi}, Radoman Gogi},
Milan Leki}, Zdravko Baji}, Mil-
adin Gogi}, Velimir Golubovi},
Bo`idar Baji}, Budimir Tawevi},
mr Bogoqub Iri}, Stojan Tawevi},
Veselin Paldrmi}, Olgica Ota{-
evi}, Gorica Kne`evi} - Jelovac,
Vejo Gazdi}, Vladislav Bojovi} i
Bori{a Golubovi}.
Odbornici koalicije "Za evropska
Pqevqa dr Filip Vukovi}" su: dr
Filip Vukovi}, @arko Draga{evi},
Zoran Gospi}, Munir Rexovi}, Avdo
Ajanovi}, Vuk Ro}en, Maida Be{li},
[e}er Bajrovi}, Igor Golubovi},
Dijana Gomilanovi}, Branislav
Veqkovi}, Dane ^amxi}, @eqko J.
Draga{, Tarik Gaxovi}, Haris
Krupa, dr Ilhan Tursumovi} i Vlade
Milinkovi}.
Po novom Zakonu o lokalnoj
samoupravi predsjednika op{tine
bira i imenuje skup{tinska ve}ina,
koju ovaj put sa~iwava koalicija
"Boqa Pqevqa - boqa Crna Gora".
Predsjednik op{tine Pqevqa, dr
Filip Vukovi}, zadr`a}e funkciju
predsjednika do oktobra naredne
godine. Po isteku wegovog mandata i
koalicionom dogovoru mjesto pred-
sjednika op{tine Pqevqa pripa{}e
SNP, a mjesto predsjednika Skup-
{tine op{tine Novoj srpskoj dem-
okratiji.
Z. Despotovi}
Predsjednik Skup{tine
Velimir Golubovi}Konstitutivna sjednica Skup{tine op{tine Pqevqa odr`ana18. juna
Na predlog predsjednika
Skup{tine op{tine Pqevqa,
Velimira Golubovi}a, za sekre-
tara Skup{tine op{tine iza-
bran je Slavko Dra{kovi},
kandidat koalicije "Boqa
Pqevqa - boqa Crna Gora".
Dra{kovi} je ~lan Nove srpske
demokratije i do sada je sa usp-
jehom obavqao tu du`nost.
Odbornici DPS i SDP bili su
protiv tog predloga.
Za predsjednika Odbora za izbor i
imenovawa izabran je Velimir Gol-
ubovi}, a za ~lanove Radoman Puri},
mr Bogoqub Iri}, Bo`idar Baji},
@arko Draga{evi}, Munir Rexovi} i
dr Zoran Taba{.
Zbog sukoba interesa, vi{e op{tin-
skih javnih funkcionera podnijelo
je ostavke na mjesto odbornika, tako da
je lokalni parlament pretrpio
zna~ajne izmjene. Ostavke su podni-
jeli dr Filip Vukovi}, Zoran Gospi},
Avdo Ajanovi}, Maida Be{li} i Igor
Golubovi}, sa koalicione liste "Za
evropska Pqevqa", a umjesto wih
izabrani su Faik Muhovi}, Mervan
Avdovi}, Qubi{a ]ur~i}, dr Zoran
Taba{ i Radosav Kova~evi}.
Sa liste koalicije "Boqa Pqevqa -
boqa Crna Gora", odbornika dr Milo-
ja Pupovi}a zamjenio je Radoman
Puri}, a umjesto Veselina Paldrmi}a
izabran je Goran Sekuli}.
Z. Despotovi}
Sekretar Skup{tine
Slavko Dra{kovi}Druga sjednica SO Pqevqa odr`ana 25. juna
Predsjednik i sekretar SO Pqevqa
Novi saziv Skup{tine op{tine
Buxetom op{tine Pqevqa za 2009. godinu plani-
rano je 60.933 eura za slu`bena putovawa, dok je
ostvareno 58.324 eura po tom osnovu. Sva putovawa
slu`benika bila su na republi~kom nivou, obzirom
na to da su prije godinu i po ukinute inostrane
dnevnice. Kabinet predsjednika op{tine je od plani-
ranih 21.500 eura, ostvario oko 19 hiqada eura, dok
su u taj iznos ura~unata i slu`bena putovawa pro-
fesora iz Akademskog centra. Od sekretarijata
navi{e se putovalo u Agenciji za izgradwu i razvoj,
koja je potro{ila ~etiri hiqade mawe od kabineta
predsjednika, odnosno 15.608 eura.
Prema rije~ima menaxera op{tine Igora Gol-
ubovi}a, uto{eni iznos je opravdan jer se uvijek
putuje sa razlogom.
- Kada idete na slu`beno putovawe, uvijek vam se
ve`e po nekoliko sastanaka na dan. Slu`benici
Sekretarijata za izgradwu i razvoj, a dana{we
Agencije za izgradwu i razvoj, putuju s obzirom na
prirodu wihovog posla i opis djelatnosti. Veliki
broj poziva dobijamo za sastanke koji se odr`avaju
van Pqevaqa, a to se prije svega odnosi na Pod-
goricu, jer se tamo nalazi i ve}ina organizacija sa
kojima sara|ujemo. Kod nas se realizuje i veliki
broj projekta koji se odnose na me|unarodnu sarad-
wu, pa smo time i upu}eni na sastanke u Direkciju
javnih radova i ministarstva kulture, poqo-
privrede, ekonomskog razvoja, ure|ewa prostora -
objasnio je Golubovi}.
On je istakao da od kada je do{ao na mjesto mex-
era op{tine, ni jedno slu`beno putovawe nije
napravqeno bez raloga, nije napravqeno bez ta~no
i jasno definisane namjene, kao ni bez rezultata.
Obzirom na utro{eni iznos sredstva za slu`bena
putovawa, prema tvrdwi Golubovi}a, ostvareni
rezultati Agencije za izgradwu i razvoj su dobri.
- Veliki broj projekta realizuje ova Agencija, a
oni se odnose na razvoj. Realizujemo i veliki broj
projekata sa USAID-om, Ameri~kom ambasadom,
GTZ-om, kao i ambasadama Wema~ke, Austrije.
Pripremili smo dosta projekata za prekograni~nu
saradwu, kao i onih koje je finansirala dr`ava i
Direkcija javnih radova, a sve to se ne mo`e uradi-
ti bez velikih napora, koji se prije svega odnose na
putovawa - kazao je Golubovi}.
Ipak, sva putovawa su realizovana u dr`avi, dok
su putovawa koja je Agencija realizovala u inos-
transtvu finansirana od donatorskih agencija.
- Putovao sam nekoliko puta na teninge koji su
finansirani od strane donatorskih agencija, a tom
prilikom sam se odrekao i svih dnevnica. U sarad-
wi sa predsjednikom op{tine prije godinu i po su
ukinute me|unarodne dnevnice. Intezivirawem
saradwe sa op{tinom Velewe i Fakultetom za ener-
getiku iz tog grada, ali i sa nekoliko institucija
u Qubqani, obi{li smo te gradove, a imali smo i
par putovawa za Albaniju u okviru delegirawa
nekih poslova od strane Zajednice op{tina. Nijed-
no putovawe nije proisteklo iz li~ne potrebe, ve}
iskqu~ivo slu`bene - rekao je Golubovi}.
Ipak, kada se pomiwu slu`bena putovawa, neri-
jetko se ~uje i da menaxer najvi{e putuje, ali i da
je tokom protekle godine imao 180 slu`benih puto-
vawa.
Me|utim, Golubovi} nije brojao koliko je putovawa
realizovao, a ka`e da vjerovatno wegova supruga to
zna, jer ~esto odsustvuje od ku}e.
- U svakoj op{tini imate jednog menaxera.. Ako
neko ozbiqno ̀ eli da se bavi nekom analizom treba
da pro~ita Statut op{tine, opis poslova menaxera
i zakqu~i {ta menaxer treba da radi. Svi zlonam-
jernici koji daju komantare na broj mojih putovawa,
treba da znaju da su sva putovawa takve prirode da
bih ja nekoga od tih kriti~ara zamolio da ukoliko
ima slobodnog vremena po|e na jedno i vidi koliko
je te{ko i naporno raditi van kancelarije.
Ote`vaju}a okolnost prvo samo putovawe, uz to sas-
tanci, a kada se vratite morate zavr{iti i ono {to
ste ostavili u kancelariji - istakao je Golubovi}.
Di.G.
Koliko su putovali slu`benici op{tine Pqevqa
Uvijek se putuje sa razlogom ?Agenciji za izgradwu i razvoj, potro{ila ~etiri hiqade mawe od kabineta predsjednika, odnos-
no 15.608 eura
Nije se putovalo u ustanovama
kulture
Pored kabineta predsjednika i Agencije za
izgradwu i razvoj, Skup{tina op{tine je od
planiranih 1.100 eura, ostvarila 884 eura, slu`ba
glavnog administratora od 4.254 ostvarila 3.853
eura na slu`bena putovawa.
Malo prekora~ewe planiranih sredstava
biqe`i Sekretarijat za op{tu upravu koji je od
planiranih 1.800 eura ostvario 1.859 eura, Sek-
terarijat za finasije od 2.350 eura ostvario je oko
2.700 eura, kao i Sekretarijat za ure|ewe pros-
tora koji je ostvario 4.888 eura od planiranih
4.730 eura.
Putovali su i slu`benici Sekretarijata za
privredu koji su ostvarili 1.293 eura, a u Sekre-
tarijatu za dru{tvene djelatnosti 2.064 eura.
Ne{to mawe putovawa biqe`i se u Sekretar-
ijatu za inspekcijske poslove koji je ostvario
svega 299 eura na slu`bena putovawa, kao i Upra-
va lokalnih javnih prihoda koja je od plani-
ranih 900 ostvarila 333 eura.
U Direkciji za javnu imovinu utro{eno je 369
eura, Informacionom centru 318 euro,
Gra|anskom birou 132 eura i Komunalnoj polici-
ji 626 eura.
Slu`ba za{tite je skoro duplo prekora~ila
planirani iznos pa je od buxetom predvi|enih
1.435 eura ostvarila 2.574 eura.
Institucije iz oblasti kulture su tokom pro-
tekle godine potro{ile minimum sredstava, pa
tako je u Narodnoj biblioteci "Stevan Samarxi}"
ostvareno 141 euro na slu`bena putovawa, iako
buxetom nije bilo nista planirano za tu ustanovu.
Me|urepubli~ka zajednica i galerija "Vitomir
Srbqanovi}" nijesu imale ostvarenih sredstava
za slu`bena putovawa, kao ni Centar za sport i
rekreacuju.
Na ovogodi{wem kon-
kursu za upis studenata
na Ma{inski fakultet
u Podgorici prijavilo
se 65 kandidata. U
Pqevqima Ma{inski
fakultet - Akademski
centar raspisao je kon-
kurs za 40, a prijavilo
se 18 kandidata.
[est kandidata je iz
gimnazije, jedan je ma{-
inski tehni~ar, tri ptt
tehni~ara i osam drum-
skog saobra}aja.
Od prijavqenih 18
kandidata jedan je odl-
i~an, devet vrlo dobrih,
sedam dobrih i jedan
dovoqan.
Pro{le godine na
Ma{inskom fakultetu
- Akademski centar
Pqevqa upisano je 40
studenata.
Na fakultet Ener-
getike u Velewu prijav-
ila su se tri, a konkur-
som su tra`ena ~etiri
kandidata.
Na Visoka {kolu za
za{titu `ivotne sre-
dine prijavila su se dva
kandidata koliko je i
tra`eno.
Drugi upisni rok za
sve koji nisu uspjeli da
se upi{u u prvom roku
bi}e u julu.
S.Z.
Zavr{en prvi upisni rok u Akademskom
centru
Jo{ ima
slobodnih mjesta
66 1. jul 2010.O B R A Z O V A W E
Nastavna godina u osnovnim
{kolama je zavr{ena 11. juna, a
ve}ina u~enika u gradskim
osnovnim {kolama je sa zadovo-
qstvom zbog postignutih rezul-
tata oti{la na {kolski ras-
pust.
Na kraju nastavne 2009/2010.
godine u tri osnovne gradske
{kole u Pqevqima bilo je
2.697 u~enika. Od ovog broja sa
odli~nim uspjehom je bilo 864
u~enika ili 31,21 odsto, kao i
34 u~enika sa diplomom "Lu~a"
{to je zavidan uspjeh.
U Osnovnoj {koli "Salko
Aqkovi}" na kraju nastavne
godine bilo je 1.125 u~enika, od
toga tri u~enika u podru~nom
odjeqewu u Rudnici. Broj~anom
ocjenom je ocijeweno 870
u~enika dok su u~enici prvog i
drugog razreda ocijewivani
opisno. Pozitivan uspjeh je
imalo 817 u~enika, pa je
prelaznost na nivou {kole,
prije popravnih ispita 93,91
odsto. Sredwa ocjena je 3,99.
Bilo je 15 u~enika sa diplo-
mom "Lu~a". Sa odli~nim usp-
jehom ima 350 u~enika, sa vrlo
dobrim 157, sa dobrim 288 i sa
dovoqnim uspjehom 22 u~enika.
Nedovoqan uspjeh je imalo 53
u~enika, od kojih su tri pon-
avqala razred, a sva tri
u~enika su iz sedmog razreda.
Sa po jednom nedovoqnom ima 22
u~enika, sa po dvije 21, a po tri
nedovoqne ima sedam u~enika.
Primjerno vladawe ima 1.120
u~enika, dobro dva, a nezadovo-
qavaju}e vladawe imaju tri
u~enika, od kojih su dva pon-
avqala razred. U ~etvrtom
klasifikacionom periodu bilo
je ukupno 7.359 izostanaka na
nivou {kole od toga 7.057
opravdanih i 302 neopravdana.
- U pore|ewu sa pro{lom
{kolskom godinom uspjeh na
nivou na{e {kole je ne{to
boqi. Zadovoqni smo postignu-
tim rezultatima, ali i svijesni
da prostora za napredovawe uvi-
jek ima i da uvijek mo`emo
boqe. S obzirom na brojnost
u~enika smatram da je vladawe
relativno dobro. Broj izostana-
ka, naro~ito opravdanih, zav-
isi dijelom i od u~enika koji su
i{li na razna takmi~ewa i pos-
tizali zapa`ene rezultate.
Tako|e su u~enici koji ponavqa-
ju razred napravili brojne neo-
pravdane izostanke jer su nere-
dovno poha|ali nastavu - ka`e
Senka Mrdak, pomo}nik direk-
tora O[ "Salko Aqkovi}".
Na dr`avnom takmi~ewu u
znawu u~enici O[ "Salko
Aqkovi}" su osvojili prvo
mjesto iz francuskog jezika i
drugo mjesto iz biologije. Na
dr`avnom [kolskom sportskom
takmi~ewu mu{ka i `enska
odbojka{ka ekipa su osvojile
tre}a mjesta, a mu{ka fudbal-
ska ekipa ~etvrto mjesto. U~e-
nici ove {kole su, tako|e, osva-
jali priznawa na brojnim
konkursima i takmi~ewima kao
{to su Dani frankofonije,
Limske ve~eri poezije, Sve-
tosavski kwi`evni konkurs,
likovnim konkursima NVO
"Opstanak", NVO "Pqevaqski
`enski prostor", NVO "Da
za`ivi selo" i dr.
U Osnovnoj {koli "Ristan
Pavlovi}" je na kraju nastavne
godine bilo 876 u~enika u 35
odjeqewa uz tri podru~na odje-
qewa u Crqenicama, Vijencu i
Otilovi}ima. Broj~ano je oci-
jeweno 699 u~enika. Procenat
prelaznosti na nivou {kole
prije popravnih ispita je 92,62
odsto, a sredwa ocjena 3,85.
Bilo je 15 lu~ono{a. Sa odl-
i~nim uspjehom je 334 u~enika,
sa vrlo dobrim 210, sa dobrim
105, a sa dovoqnim uspjehom 5
u~enika.
Na popravni ispit su upu}ena
43 u~enika, od toga sa po jednom
nedovoqnom ocjenom 23, sa po
dvije osam, a sa po tri nedovo-
qne 12 u~enika. Ni jedan u~e-
nik nije ponavqao razred.
Vladawe je primjerno kod
svih u~enika. Tokom nastavne
godine bilo je ukupno 28.433
izostanka sa ~asova, od toga
27.667 opravdanih i 766 neo-
pravdanih izostanaka.
Na dr`avnom takmi~ewu u
znawu u~enici O[ "Ristan
Pavlovi}" su osvojili prvo
mjesto iz fizike i tre}e iz
hemije, a na olimpijadi znawa,
tako|e prvo mjesto iz fizike.
Na [kolskom sportskom takm-
i~ewu odr`anom u Baru prvo
mjesto su osvojile {ahovska
ekipa, kao i `enska ko{a-
rka{ka ekipa ove {kole, a
drugo mjesto je osvojila mu{ka
ko{arka{ka ekipa.
- Zadovoqni smo uspjehom i
disciplinom na{ih u~enika u
ovoj godini. Ispuweni su peda-
go{ki zahtjevi i zahtjevi
{kole u cjelini. Smatram da
je uspjeh na{ih u~enika realan
i da }e oni ovaj uspjeh zadr`ati
i u sredwoj {koli - isti~e Dra-
gan To{i}, direktor O[ "Ris-
tan Pavlovi}".
Uo~eni su odre|eni mawi
problemi na objektu {kole.
- Nakon rekonstrukcije
mokri ~vorovi u {koli su u
odli~nom stawu, ali krovni
pokriva~ proki{wava {to
pravi probleme na gorwem
spratu kada je otapawe snijega
ili u vrijeme jakih ki{a. Sto-
larija je, tako|e, u lo{em
stawu. Prozori su stari, pa je
te{ko zagrijati prostorije u
zimskom periodu - ka`e
Budimir Marjanovi}, pomo}nik
direktora {kole.
U Osnovnoj {koli "Bo{ko
Buha" na kraju nastavne godine
je bilo 689 u~enika i jedno odje-
qewe sa sedam u~enika sa
posebnim potrebama. Prela-
znost na nivou {kole je 91,18
odsto prije popravnih ispita, a
sredwa ocjena 3,65. U razred-
noj nastavi prelaznost je bila
100 odsto, a u predmetnoj od
{estog do devetog razreda 85,55
odsto. U razrednoj nastavi sred-
wa ocjena je 4,16, dok je u pred-
metnoj 3,32.
^etiri u~enika su dobila
diplomu "Lu~a". Sa pozitivnim
uspjehom je 527 u~enika od kojih
sa odli~nim uspjehom 180, sa
vrlo dobrim 156, sa dobrim 153,
a sa dovoqnim uspjehom 38 u~e-
nika. Na popravni ispit je
upu}eno 16 u~enika zavr{nih
razreda i svi su polo`ili, kao i
51 u~enika od {estog do osmog
razreda. Od ovih u~enika sa po
jednom nedovoqnom ocjenom je 20,
sa po dvije 14, a sa po tri nedovo-
qne ocjene 15 u~enika. Dva
u~enika su ponavqala razred.
Primjerno vladawe je imalo
672 u~enika, dobro 12, a nezad-
ovoqavaju}e 5 u~enika. U toku
nastavne godine ukupno je bilo
25.215 izostanaka sa ~asova, od
kojih 23.974 opravdana i 1.241
neopravdan.
U O[ "Bo{ko Buha" je u toku
obimna rekonstrukcija fasade,
stolarije i kotlarnice.
- Dobi}emo novu fasadu
{kole sa stiropornom izo-
lacijom. Promijeweni su pro-
zori, odnosno postavqeni mod-
erni eloksirani prozori. Na
prvom spratu se vr{i spu{-
tawe plafona uz ure|ewe odgo-
varaju}e izolacije i instalaci-
ja. Izmje{tamo kotlarnicu iz
podrumskih prostorija, a ugra-
di}e se novi kotlovi, dok }e
stari kotlovi biti demonti-
rani i stavqeni na raspola-
gawe drugim {kolama u gradu.
Uz nove kotlove, fasadu, pro-
zore i izolaciju, {kola }e u
novom ruhu do~ekati narednu
{kolsku godinu - nagala{ava
Bla`o ̂ epi}, pomo}nik direk-
tora O[ "Bo{ko Buha".
On je dodao da }e biti izvr-
{eno redovno kre~ewe svih
prostorija u {koli, a da bi
sredstva moglo obezbijediti
Ministarstvo prosvjete i nau-
ke.
M.T.
Zadovoqstvo rezultatima postignutim u osnovnim {kolama
UUUU ggggrrrraaaadddduuuu 2222 .... 666699997777 oooossssnnnnoooovvvvaaaaccccaaaa ---- 888866664444 ooooddddlllliiii~~~~nnnnaaaaSa diplomom "Lu~a" 34 u~enika {to je zavidan uspjeh
- Visok procenat prelaznosti, veli-
ki broj odli~nih u~enika, mnogo osvo-
jenih priznawa, pohvala, diploma,
medaqa i pehara - uspjesi u nastavnim
i vannastavnim aktivnostima - postali
su sastavni dio `ivota i rada {kole,
rekao je 14. juna, ne skrivaju}i zadovo-
qstvo, direktor Faik Muhovi}, pri-
likom dodjele diplome "Lu~a" najbo-
qim polumaturantima O[ "Salko
Aqkovi}". Uru~uju}i diplome i kwige
lu~ono{ama, Muhovi} im je po`elio da
kroz `ivot nastave da kora~aju
velikim koracima i da se rado sje}aju
{kolskih dana.
- Va{ uspjeh je uspjeh va{ih nas-
tavnika, roditeqa i na{eg grada. Svaki
va{ slede}i uspjeh bi}e i na{, a mi
}emo biti spremni da vam pomognemo
koliko budemo u mogu}nosti. Nastavite
sa marqivim radom i budite primjer
drugima kako se posti`u najve}i rezul-
tati za qep{u li~nu budu}nost, budu-
}nost {kole i na{eg grada. Budu}nost
ovog grada temeqi se na mladim i per-
spektivnim qudima kao {to ste vi.
O~ekujemo da }ete se nakon zavr{enih
{kola i studija, vratiti ovdje da
znawem pomognete jo{ br`i razvoj pqe-
vaqske op{tine, reako je Muhovi}.
Diplomu "Lu~a" dobili su: Nata{a
An|eli}, \ur|ina Bailovi}, Milan
Laketi}, Jelena Drobwak", Nemawa
Dujovi}, Katarina Stevanovi}, Nemawa
Kastratovi}, Nikolija Mili~i},
Du{ica Spaji}, Jelena ]osovi}, Niko-
la ^olovi}, Marija \a~i}, Tatjana
\urovi}, Zlatko Pajovi} i Jovana
Svrkota.
Za u~enika generacije izabrana je
Jelena Drobwak o ~ijim je vrlinama i
|a~kim kvalitetima govorila wen
razredni starje{ina Milica Rondovi}.
D. Mili~i}
Dodjela diplome "Lu~a" u O[ "SalkoAqkovi}"
Koracima znawa i uspjehaPetnaest Lu~ono{a - me|u 131 polumaturanata. "U~iteq otvara vrata
znawa, ali morate u}i sami"
U O[ "Ristan Pavlovi}" 14. juna
2010. godine, uz prisustvo roditeqa
organizovana je sve~anost povodom
dodjele diplome "Lu~a" najboqim
u~enicima. Diplomu i prigodnu kwigu
na poklon dobilo je 15 u~enika. Najbo-
qi me|u wima je Danko Petri} koji je
progla{en za |aka generacije.
- Diploma Lu~a se ne dobija tako
lako, potrebno je puno rada i zala-
gawa. Ova diploma predstavqa veliko
priznawe i odgovornost. Vi }ete pred-
stavqati u budu}em {kolovawu prven-
stveno vas, {kolu i svoje roditeqe.
Zato sam vam ja zahvalan i vi ste
zaslu`ili da se organizuje ova sve-
~anost povodom dodjele diploma. Od
140 u~enika u na{oj {koli 38 u~enika
je sa odli~nim uspjehom, a me|u najbo-
qim je vas 15 koji ste danas ovde.
@elim vam sve najboqe u daqem
{kolovawu i da i u budu}nosti nas-
tavite sa odli~nim rezultatima -
rekao je direktor {kole Dragan To{-
i}.
Diplome su dobili: Danko Petri},
Nikola Vrane{, Pavle Jankovi},
Ke~ina @eqka, Ivana Baj~eti}, Niko-
la Taba{, Milenko Kne`evi}, Mari-
ja Milinkovi}, Katarina Borovi} ,
Dimitrije Kova~evi}, Isidora Nuha-
novi}, Slobodan Mentovi}, Marija
Miliki}, Filip Popovi} i Marija
Draga{.
U~enici O[ "Ristan Pavlovi}" su
u~estvovali na mnogim takmi~ewima
i ostvarili zapa`ene rezultate.
Ke~ina @eqka je ove godine bila
tre}a iz hemije. Na dr`avnom prven-
stvu iz matematike Taba{ Nikola
dijeli tre}e mjesto, a na Olimpijadi
znawa Slobodan Mentovi} je bio prvi
iz fizike.
A. Kordi}
Dodjele "Lu~a" u O[ "Ristan Pavlovi}"
Priznawe i odgovornostDanko Petri} |ak generacije.
771. jul 2010. O B R A Z O V A W E
U Gimnaziji "Tanasi-
je Pejatovi}" na kraju
nastavne godine bilo je
612 u~enika, od kojih 558
sa prelaznim uspjehom,
a prelaznost na nivou
{kole je 91,18 odsto. Bi-
lo je 40 lu~ono{a. Sa od-
li~nim uspjehom je 232
u~enika, sa vrlo dobrim
234, sa dobrim 88 i sa
dovoqnim uspjehom ~eti-
ri u~enika.
Najboqi uspjeh pok-
azali su u~enici prvog
razreda, zatim ~etvrtog,
pa drugog i tre}eg. U
~etvrtom razredu prela-
znost je bila 94,48 odsto,
a nakon popravnih 100
odsto. Ako izuzmemo
odjeqewa ~etvrtog ra-
zreda najboqi procenat
prelaznosti je pokazalo
odjeqewe 2-5 sa 97,06 od-
sto, gdje je samo jedan
u~enik polagao popra-
vni ispit.
Na popravni ispit je
upu}eno 54 u~enika koji
su imali od jedne do tri
nedovoqne ocjene, od koj-
ih je devet u~enika ~e-
tvrtog razreda polo`i-
lo, a 45 u~enika je ostalo
na popravnom ispitu za
avgust.
Od ukupnog broja u~eni-
ka 542 imaju primjerno
vladawe, dobro ima 50, a
nezadovoqavaju}e 20 u~e-
nika. Dobro i nezadovo-
qavaju}e vladawe povla~i
vaspitne mjere opomenu,
odnosno ukor. Ovi u~enici
su dobili odgovaraju}e va-
spitne mjere na osnovu
neopravdanih izostanaka
sa nastave.
- Ove {kolske godine
u~enici Gimnazije su
napravili ukupno oko
38.000 izostanaka, a
prethodne godine 41.000.
Pozitivno je da je sma-
wen broj izostanaka, ali
mi kao {kola nismo
zadovoqni. Broj izosta-
naka mora da se znatno
smawi da bi {kola bila
mnogo boqa, odnosno nas-
tava kvalitetnija. Ina~e
sa pona{awem u~enika,
osim izostanaka, nemamo
problema - isti~e Dra-
gan Zukovi}, direktor
Gimnazije "Tanasije
Pejatovi}". M.T.
Uspjeh u~enika Gimnazije "Tanasije Pejatovi}"
Vi{e od tre}ine odli~nih Vi{e od tre}ine odli~nih - Izostanci ove godine smaweni, ali potreban je ve}i napredak na ovom planu - isti~e Dra-
gan Zukovi}, direktor Gimnazije "Tanasije Pejatovi}"
U prvi razred upisano 150 u~enika
U prvi razred Gimanzije "Tanasije Pejatovi}"
primqeno je po konkursu Ministarstva prosvjete
i nauke 150 u~enika, od 160 koliko je konkurisa-
lo. Ovih 150 u~enika }e biti raspore|eno u pet
odjeqewa, a wihov upis obavi}e se kada i upis
ostalih razreda, krajem avgusta. Ta~an datum
upisa bi}e objavqen na oglasnoj tabli {kole.Na kraju nastavne
2009/2010. godine, u Sre-
dwoj stru~noj {koli je
bilo 782 u~enika od kojih
je 531 u~enik imao pozi-
tivan uspjeh, a procenat
prelaznosti na nivou
{kole je 67,90 odsto,
prije popravnih ispita.
Bilo je pet u~enika sa
diplomom "Lu~a".
Sa odli~nim uspjehom
je 87 u~enika, sa vrlo
dobrim 172, sa dobrim
237, a sa dovoqnim usp-
jehom 35 u~enika.
Procenat prelaznosti
raste od prvog do ~etvr-
tog razreda. U prvom
razredu ukupni proce-
nat prelaznosti je 59,82
odsto, u drugom 60,75
odsto, u tre}em 71,21, a
u ~etvrtom 86,30 odsto.
Najboqi procenat pre-
laznosti na nivou {k-
ole 100 odsto imala su
odjeqewa 4-1 i 4-3.
Sa nedovoqnim uspje-
hom je 251 u~enik, od
toga sa po jednom nedo-
voqnom 100 u~enika, sa
po dvije 77, sa po tri
56, dok je 18 u~enika sa
po ~etiri i vi{e nedo-
voqnih ocjena ponavqa-
lo razred.
Primjerno vladawe je
imalo 510 u~enika, do-
bro vladawe 101, a
nezadovoqavaju}e 149
u~enika. U~enici koji
su imali dobro i nez-
adovoqavaju}e vladawe
su ve}inom napravili
odre|en broj neoprav-
danih izostanaka.
Tokom nastavne god-
ine bilo je ukupno
28.584 izostanka sa
~asova ili prosje~no
36,55 po u~eniku. Od
ukupnog broja bilo je
19.848 opravdanih i
8.736 neopravdanih izo-
stanaka. Broj neoprav-
danih ~asova je najve}i
u drugom razredu, a naj-
mawi u ~etvrtom. U
odnosu na pro{lu god-
inu broj izostanaka je
smawen za oko 1.200 izo-
stanaka, iako je broj
u~enika na kraju nas-
tavne godine porastao.
M.T.
Uspjeh u~enika Sredwe stru~ne {kole
Generacija maturanata 1984/85.
godine proslavila je 25 godina od
mature. U~enici nekada{weg Cen-
tra za sredwe usmjereno obrazo-
vawe koji je integrisao Gimnaziju
i [kolski centar proslavili su
26. juna 25 godina od mature. U sali
Gimnazije "Tanasije Pejatovi}"
imali su sve~ani ~as prozivke, a
zajedni~ko dru`ewe je nastavqeno
nave~e u Hotelu "Gold".
- Po prvi put se na{a generaci-
ja okupqa poslije 25 godina. Dosta
je vremena pro{lo, qudi su se
promijenili, izgubile se adrese
{kolskih drugova, evo nam pri-
like da okupimo, dru`imo i obav-
jestimo jedni o drugima.
Vrijeme provedeno u sredwoj
{koli ne mo`e da se zaboravi, a
pamte se samo dobri doga|aji -
ka`e jedan od maturanata Darko
Baji}, prodekan Ma{inskog fak-
ulteta u Podgorici i rukovodilac
odjeqewa ovog fakulteta u Pq-
evqima.
M.T.
Generacija maturanata 1984/85. godine proslavila jubilej
Okupili se prvi put posle 25 godinaOkupili se prvi put posle 25 godina
Visok nivoVisok nivo
prelaznostiprelaznostiU odnosu na pro{lu godinu broj izostanaka je
smawen za oko 1.200, iako je broj u~enika na
kraju nastavne godine porastao
Upisalo se 187 u~enika
upra`wena jo{ 83 mjesta
U Sredwu stru~nu {kolu je od Ministarst-
va prosvjete i nauke odobren upis devet odje-
qewa u prvi razred. Od tog {est odjeqewa
~etvrtog stepena i tri odjeqewa tre}eg stepe-
na. Posle prvog junskog upisnog roka u SS[
upisano je 187 u~enika.
Na ~etvrtom stepenu stru~ne spreme na obra-
zovni profil tehni~ar marketinga i trgovine
upisano je 30 u~enika, a javilo se 10 vi{e, na
profil ekonomski tehni~ar upisano je 30
u~enika, a javila su se dva vi{e, na profil
tehni~ar za kompjutersko konstruisawe i upra-
vqawe upisana su 24 u~enika, profil autome-
hatroni~ar 25 u~enika, tehni~ar prodaje 24
u~enika i elektrotehni~ar energetike 24
u~enika.
Na tre}em stepenu stru~ne spreme na obra-
zovni profil voza~ motornog vozila upisano
je 13 u~enika, na profil konobar - kuvar 15 u~-
enika, a na profil elektroinstalater dva u~e-
nika.
Na ~etvrtom stepenu su ostala 23 upra`wena
mjesta na ~etiri obrazovna profila, a na tre-
}em stepenu ostalo je 60 slobodnih mjesta na sva
tri obrazovna profila.
Pojedina~ne prijave po naknadnom konkur-
su za upis u~enika u prvi razred se podnose od
16. do 20. avgusta.
Uvijek sve`a ka-
lifornijska pastr-
mka.
Povoqne cijene.
Doprema na ku}nu adresu
069 - 254 - 035
Ribwak Ribwak
Jugo{tica @idovi}iJugo{tica @idovi}i
Vi{egodi{wi direktor Insti-
tuta za srpski jezik SANU i
nau~ni savjetnik dr Drago ]upi}
umro je u Beogradu 18. juna 2010.
godine. Wegova `ivotna i radna
biografija pro`imala se mi{qu,
osje}awem i dobronamjerno{}u i sa
pqevaqskim krajem, gdje je, obavqa-
ju}i misiju uglednog prosvjetara,
ostao u sje}awu brojnih wegovih
u~enika i iskrenih po{tovalaca
wegovog vedrog pedago{kog lika.
Ro|en je 1932. godine u Zagara~u
kod Danilovgrada. Zavr{io je srp-
ski jezik i kwi`evnost na Filo-
zofskom fakultetu u Beogradu, gdje
je stekao nau~nu titulu doktora
lingvistike.
Od 1951. godine do septembra
1960. godine radio je na podru~ju
Pqevaqa (u~iteq u Meqaku,
nastavnik i direktor {kole na
Srdanovom grobu, {ef Odsjeka za
prosvjetu i kulturu op{tine
Gradac).
Od 1979. godine pa sve do odlas-
ka u penziju bio je na du`nosti
direktora Instituta za srpski
jezik i kwi`evnost. Bio je ~lan
ve}eg broja me|unarodnih i dom-
a}ih komisija: Komisije za ono-
mastiku, Me|unarodnog komiteta
slavista, Jugoslovenskog komiteta
za slovenske kulture, Odbora za
re~nik SANU i drugih stru~nih i
nau~nih udru-
`ewa. Bio je pre-
dsjednik Odbora
za jezik CANU.
Stvarala~ki
opus nau~nog sav-
jetnika dr Draga
]upi}a sadr`i
veoma razu|en i
nau~no utemeqen pristup izu~a-
vawa dijalektologije, onomastike,
istorije srpskog jezika i kwi-
`evnosti. Svojim impozantnim
rezultatima u izu~avawu savre-
menog srpskog jezika, jezi~kih
standarda, dr ]upi} se svrstava
me|u najistaknutije pregaoce
lingvisti~ke misli. Objavio je oko
300 nau~nih radova iz lingvistike
kao na desetine publicisti~kih,
putopisnih i drugih tekstova u
doma}im i stranim ~asopisima.
Najve}i broj radova odnosi se na
onomastiku i govor Crne Gore.
Dr`ao je predavawa na univerzite-
tima u Moskvi, Lewingradu, Kr-
akovu, Var{avi, Budimpe{ti i
drugim univerzitetskim metropo-
lama.
Sama ~iwenica {to je vi{e puta
biran za direktora Instituta, gdje
su mogli tu funkciju da stameno
pravdaju svojim djelom samo qudi
poput Beli}a i drugih nau~nih
uglednika, dovoqno govori o
izvanrednim organiza-
torskim sposobnostima dr
]upi}a u oblasti nauke,
pri ~emu je iskazivao
ogromnu stvarala~ku ene-
rgiju, pedago{ku toler-
antnost i konstruktivn-
ost.
Iz wegove li~nosti zra-
~ila je dobronamjernost,
qubopitqivost i sve
rijetke qudske osobine
koje ~ine ~ovjeka duhovno
jakim i ~asnim.
Ostavio je zna~ajna djela iz
oblasti filolo{ke nauke i kul-
ture. Od brojnih radova izdvajamo:
Govor Bjelopavli}a, Wego{ev jezik
u Dani~i}evoj "Srbskoj sintaksi",
Onomastika Zagara~a, Laterali u
govorima Crne Gore, Onomastika
dela Tamnave, O nekim crkv-
enoslovenskim jezi~kim crtama u
Gorskom vijencu, U odbranu Vuko-
va jezika i dr.
Volio je Pqevqa, gdje je imao
dosta prijateqa i saradnika.
Jedan je od autora Istorije Pqe-
vaqa u kojoj je zastupqen prilo-
gom Govorne osobine Pqevaqaka.
Istra`ivao je pjesni~ko djelo
Du{ana Grbovi}a, u~iteqa iz
Pqevaqa, stradalog u Jasnovcu
1945. godine.
Ugradio je sebe najqep{im qud-
skim osobinama u sje}awa brojnih
po{tovalaca wegovog djela i
imena.
Milorad Jokni}
In memoriam
Dr Drago ]upi}
88 1. jul 2010.P O Q O P R I V R E D A
Prodavci na pqevaqskoj pijaci
sla`u se u jednom, u prethodnih 15
dana prodaja gotovo svih proizvo-
da blago opada.
- Uzroci mogu biti razni, od
besparice, do odmora, qetovawa,
radova na selu. Uti~e, tako|e i
vru}ina. Veliki je uticaj visok-
ih temeperatura na sezonsko vo}e
kao {to je tre{wa i jagoda. Ovo
vo}e ne mo`e da se prepozna kada
jedan dan stoji na suncu - isti~e
Zoran Damjanovi}, prodavac na
pijaci.
Najvi{e se od povr}a kupuju
paradajz, krastavac i kupus, a od
vo}a tre{we i jagode.
Na mqe~noj pijaci prodaja,
tako|e, opada.
- Boqe ide jedino kada su penz-
ije. Tada se osjeti, jer penzioneri
najvi{e kupuju sir i kajmak.
O~ekujem mawu potra`wu zbog
toga {to se vi{e kupuje vo}e,
povr}e, salata.. - ka`e Sne`ana
Je~menica, prodava~ica na pij-
aci.
Cijene proizvoda na mqe~noj
pijaci u eurima po kilogramu ili
litru: sir mladi 3 eura, sir stari
4, kajmak od 8 do 15 eura, kisjelo
mlijeko tegla tri litra 2 eura i
slatko mlijeko 0,5 eura litar.
Cijene povr}a na pijaci u euri-
ma po kilogramu: paprike 1,5 eura,
kupus 0,3 do 0,5, krompir 0,3 do 0,5,
krastavac 0,6 do 0,8, paradajz 0,8
do 1, boranija 1,2 do 1,5, tikvice
0,5 do 0,8, {argarepa 0,8 do 1 euro,
crni luk 0,6 do 1, bijeli luk 2,8
eura.
Cijene vo}a: jabuka 0,5 do 1,2
eura, pomoranxa 1 do 1,2, breskva
1,5 do 2, kajsija 1,5, tre{wa 2,5,
jagoda 2 do 2,5, banana 1,2, limun
1 do 1,2.
Ponuda ko{ti~avih plodova,
suvog vo}a i bra{na je standard-
na: pasuq 1,5 do 2,5 eura po kilo-
gramu, kukuruz koki~ar 1, piri-
na~ 1,5, kikiriki 2, orasi 7, suvo
gro`|e 3, suve {qive 2,5, brus-
nice 8 eura. Heqdovno bra{no je
3 eura kilogram, ra`ano 1,2, kuku-
ruzno 0,4, a je~meno 1 euro. Jaja se
prodaju u rasponu od 7 do 12 centi
zavisno od veli~ine i kvaliteta.
Med je 8 eura.
Brojni su i prodavci tradi-
cionalnih poqoprivrednih alat-
ki od drveta, kao {to su vile,
grabuqe i dr. Kod wih, za raz-
liku od ostalih, prodaja lagano
raste.
Cijene drvenih poqoprivred-
nih alatki: vile od 2 do 15 eura,
grabuqe drvene 12 eura, grabuqe
plasti~ne sa nasadom 3,5, kosi{ta
10, nasadi za motike, krampe 2,5 do
3, brezove metle 3 eura.
- Po~ela je pomalo da ide pro-
daja. Boqe bi bilo da ima vi{e
kupaca, ali poqoprivreda je osla-
bila. Sam proizvodim alat, idem
u {umu i sije~em drvo, su{im ga,
obra|ujem. Prodam za sezonu oko
100 vila, do 50 kosi{ta, od 20 do
50 dr`aqa za grabuqe. Alatke
pravim od raznih vrsta drveta:
javora, jasena, bresta, lipe, breze...
Za grabuqe najboqa je lipa, za
kosi{ta javor, jasen, brest,
tre{wa, za vile breza, lijeska,
iva, brest - ka`e Filip Baj~eta
iz Komina. M.T.
Prodaja na pijaci blago opada
Najtra`eniji paradajz, krastavac
i kupus
Osnovni ~inioci koji uti~u
na ostvarewe proizvodnih i
finansijskih rezultata pro-
izvoda govedarstva su : ekonom-
ski, ekolo{ki, tehni~ko -
tehnolo{ki i subjektivni
faktor.
U okvirima tehni~ko - tehn-
olo{kih ~inilaca (ishrana,
rasni sastav i uslovi odgoja
goveda) dobar kvalitet sto~nih
hraniva i pravilna ishrana
je najva`niji faktor koji
uti~e na pove}awe mqe~nosti
krava, boqi kvalitet proizvo-
da i dobro zdravstveno stawe
plotkiwa ( krava i priplod-
nih junica).
Mqe~nije rase krava su i
najosetqivije, tj. najvi{e su
zahtjevne, kako po pitawu
obezbje|ewa dobrog kvaliteta
hraniva, tako i potrebe da
bude izbalansiran obrok.
Improvizacije sa nepotpunom
i nepravilnom ishranom krava
~esto nanose ekonomske {tete
farmerima, zato {to prou-
zrokuju smawewe proizvodnih
rezultata, kao i slabqewe
zdravqa i plodnosti krava.
Obrok podrazumjeva koli-
~ine hrane potrebne da zadovo-
qe sve potrebe ̀ ivotiwe u toku
24 sata. Izbalansiran obrok
sadr`i sve potrebne hranqive
materije i u takvim me|usobn-
im koli~inskim odnosima da
se optimalno zadovoqavaju
potrebe `ivotiwa.
Dnevni obrok koji se daje
kravi treba da je koli~inski
dovoqan, dobro izbalansiran,
raznovrstan i ukusan, dovo-
qno kabast i probavqiv, da ne
sadr`i toksine i mikotoksine
i da je {to ekonomi~niji.
Dobijawe ve}ih koli~ina
mlijeka kod krava i prirasta
kod teladi i junadi zahtijeva
kontinuitet pravilne ishrane
prilago|ene specifi~nim
zahtjevima pojedinih kate-
gorija goveda i fazama proi-
zvodnog ciklusa.
U qetnom periodu za ishr-
anu krava treba maksimalno
koristiti kabasta hraniva:
pa{u i dr. zelena hraniva,
zatim livadsko i lucerkino
sijeno, a koncentrovana hrani-
va dodavati zavisno od visine
mqe~nosti.
Sijeno je u na{im uslovima
ishrane pre`ivara osnovno
hranivo koje treba davati
neprekidno tokom ~itave
godine. U zimskom periodu se
daje u ve}im koli~inama
(naj~e{}e se livadsko sijeno
daje po voqi), a u qetnom peri-
odu, kada se koristi pa{a, ili
poko{ena zelena masa, sijeno
se daje od 2 - 5 kg. u obroku,
zavisno od raspolo`ivosti i
u~e{}a ostalih hraniva, kao
i proizvodnih potreba krava.
Prakti~na iskustva ukazuju
da sijeno treba davati krava-
ma prije pa{e i druga hrani-
va. Tokom kori{}ewa pa{-
waka u vrijeme ki{nih dana
treba pove}ati koli~ine sije-
na, zbog potreba krava za
suvom materijom u obroku.
Pa{a je u vrijeme aktivne
vegetacije ( od 4. - 9. mjeseca)
najkompletnije, a istovremeno
i najekonomi~nije - najef-
tinije hranivo, zato {to je
pre`ivari rado konzumiraju i
minimalni su tro{kovi anga-
`ovane radne snage. Pa{a
sadr`i visok procenat vode (
60 - 80 % ) i ima veliku hran-
qivu vrijednost, zato {to je
bogata vitaminima A, K, C i
vit. B kompleksa, a ako je
u~e{}e leguminoza u pa{i
ve}e bogata je i proteinima.
Mlade zelene trave sadr`e 15
- 18 % celuloze, malo masti, a
od minerala ima vi{e Ca i K,
a mawe P i Na, pa se stoci na
pa{i ne smije zaboraviti na
davawe kuhiwske soli.
Biqke procesom fotosin-
teze stvaraju celulozni biqni
materijal koji predstavqa
jedan od najzna~ajnijih izvora
energije na zemqi. Pre`ivari
su stvorili odnose simbioze
sa veoma specifi~nom popu-
lacijom mikroorganizama koji
stvaraju enzime za razgradwu
celuloze. Za ishranu krava i
ostalih pre`ivara karakter-
isti~ne su dvije faze:
a) U prvoj mikroorganizmi
koji nastawuju burag i mre-
`avac razla`u ve}i dio hrane
b) u drugoj fazi krava u
siri{tu i tankim crijevima
vari mikroorganizme i ono
{to je ostalo od hrane.
Odgajiva~i stoke moraju
biti veoma oprezni kod
ishrane pre`ivara prelaskom
sa zimskog re`ima ishrane na
qetnu ishranu sa pa{om, ili
svje`e poko{enom zelenom
masom. U proqe}e mlade biqke
su veoma so~ne i stoka ih
halapqivo jede. U pa{i nema
dovoqno sirove celuloze, tako
da se smawuje proizvodwa
sir}etne kisjeline i pove}ava
kisjelost sadr`aja buraga, {to
nepovoqno uti~e na razn-
ovrsnu aktivnost mikroorga-
nizama - mikroflore, na
masno}u mlijeka, kao i zdr-
avstveno stawe krava. Ne pre-
poru~uje se prekinuti ishranu
sijenom i naglo pre}i na
ishranu sa pa{om, zato {to
dolazi do pojave proliva.
Obimna ishrana na pa{i sa
lucerkom i djetelinom, pogoto-
vo ako su rosne, ili vla`ne
od ki{e dovodi do nadimawa,
indigestija (poreme}aji vare-
wa usqed pove}awa kisjelosti
u organima za varewe) i mo`e
dovesti do uginu}a ̀ ivotiwa.
Zato je va`no znati da sa
ishranom pa{om treba pris-
tupiti obazrivo, tj. postepeno,
tako {to prvi dan `ivotiwe
treba kra}e vrijeme zadr-
`avati na pa{i, gdje mogu
konzumirati 5 - 6 kg. zelene
mase, a svaki naredni dan
koli~ina pa{e u obroku mo`e
da se pove}ava 2 - 3 kg. Neop-
hodno je da se mikroflora
buraga postepeno prilagodi na
novu hranu kako bi se izbjegli
poreme}aji u varewu.
Organizacija ishrane krava
izvr{ava se prema potrebama
u pojedinim fazama proiz-
vodnog ciklusa.
Ishrana zasu{enih krava
pred zasu{ewe i tokom zasu-
{ewa uti~e na visinu mqe-
~nosti nakon teqewa, zato {to
je ovo period pripreme za lak-
taciju u kojem se mqe~na
`lijezda odmara i prikupqa
rezerve za predstoje}u pro-
izvodwu mlijeka. Period
zasu{ewa normalno treba da
traje 45 - 60 dana zavisno od
mqe~nosti krave. Kada krava
nije zasu{ena na vrijeme,
de{ava se u narednoj laktaci-
ji smawewe mqe~nosti 15 - 25
odsto. U situaciji kada je
te{ko zasu{iti mqe~nu kravu
na 2 mjeseca prije teqewa tada
na 1 dan treba prekinuti
davawe bilo kakve hrane, ili
davati samo mawe koli~ine
slame, ili grubog sijena ( bez
lista i cvijeta ), koje ne smije
biti plesnivo. Na taj na~in
se mo`e blagovremeno zaus-
taviti lu~ewe mlijeka i
pripremiti krava za narednu
laktaciju. Za ishranu zasu{-
enih krava najpodesniji su
qeti pa{a, a zimi kvalitetno
sijeno. Ako je krava u{la u
period zasu{ewa u dobroj
kondiciji dovoqno je u obroku
dodavati 1,5 - 2 kg. koncen-
trovanih hraniva, a kada su
slabije kondicije oko 3 kg.
Kravama se dnevno daje po 30
grama soli, dikalcijum fos-
fata i premiksa. Ako postoji
opasnost za prerano, ili pre-
jako nalivawe vimena konce-
trat se mo`e 2 - 3 dana pred
teqewe potpuno iskqu~iti iz
obroka.
Ishrana svje`e oteqenih
krava je sli~na, kao i pred
teqewe, s tim da im se u vri-
jeme teqewa daje najkvalitet-
nije sijeno po voqi, svje`a
mlaka voda, a zatim i mlak
napoj sa mekiwama, ili smje{a
p{eni~nih mekiwa, ovsa i
suncokretove sa~me. Od 4 - 10
dana nakon teqewa obrok se
poja~ava dnevno sa po 0,3 - 0,5
kg. koncentrovanih hraniva.
Dobro pripremqena krava
hrawena po normativima za
optimalnu proizvodwu treba
da u prve 3 - 4 nedjeqe dostigne
maksimalnu mqe~nost. U prak-
ti~nim uslovima za qetni
period ishrane to se obez-
bje|uje sa 3 - 4 kg. kvalitetnog
livadskog sijena, zatim konzu-
mirawem po voqi kvalitetne
pa{e i 5 - 6 kg. koncen-
trovanih hraniva sa premik-
som. Za dnevnu proizvodwu od
10 kg. mlijeka treba obezbi-
jediti u obroku 2 - 3 kg. livad-
skog sijena, oko 1,5 kg. p{e-
ni~nih mekiwa i kvalitetnu
ispa{u.
Slu`ba za poqoprivredu
Savjeti poqoprivrednicima
Ishrana krava u qetwem perioduIshrana krava u qetwem periodu
U prethodna dva mjeseca odgajiva~i goveda su Slu`bi za
poqoprivredu prijavili veliki broj uginulih krava. Krave
su najosetqivije nakon teqewa, a naj~e{}i uzroci uginu}a
su prouzrokovani zbog lo{eg kvaliteta sto~nih hraniva
(plesniva i natrula sto~na hraniva sa prisustvom toksina
i mikotoksina), kao i naglih prelazaka sa zimskog na qetni
re`im ishrane. Tokom juna mjeseca u Slu`bi za poqo-
privredu izra|ena je nova bro{ura : ISHRANA
PRE@IVARA i svi zainteresovani farmeri - sto~ari mogu
dobiti po 1 primjerak. Savjetujemo na{e doma}ine da je
veoma bitno i neophodno pravovremeno i kvalitetno
informisawe da bi se izbjegle {tetne posledice, zbog
nepravilne ishrane pre`ivara.
Op{tina Pqevqa
Sekretarijat za ure|ewe prostora
Slu`ba za za{titu `ivotne sredine
O b a v j e { t e w e
Izrada Lokalnog akcionog plana za biodiverzitet
op{tine Pqevqa (LBAP) je u okviru trogodi{weg
projekta ( 2009 - 2011.) "Biodiverzitet i ekosis-
temske usluge za lokalni odr`ivi razvoj na Zapad-
nom Balkanu" koji sprovodi REC - Regionalni cen-
tar za ̀ ivotnu sredinu i ECNC - Evropski centar
za za{titu prirode. Projekat se bavi biodiverzite-
tom, najbitnijim pitawima lokalnog odr`ivog
razvoja i dobrobitima koje on pru`a lokalnoj zajed-
nici u vidu dobara i ekosistemskih usluga, a
finansira ga Ministarstvo inostranih poslova
Finske. Za kvalitetnu izradu Lokalnog akcionog
plana za biodiverzitet op{tine Pqevqa (LBAP)
potrebno je uspostaviti saradwu sa zainteresovan-
im stranama na lokalnom nivou u ciqu za{tite,
upravqawa i kori{}ewa ̀ ivotne sredine i samim
tim i biodiverziteta na odr`iv na~in i sada, ali
i u budu}e.
LBAP proces }e zahtjevati tijesnu saradwu
izme|u koordinatora, radnog tima, grupe zain-
teresovanih strana, gra|ana i predstavnika vlasti
u op{tini.
Radni tim za izradu Lokalnog akcionog plana za
biodiverzitet op{tine Pqevqa (LBAP) formi-
ran je od slede}ih ~lanova: 1. Dana Krezovi},
dipl.biolog; 2. Olgica Ota{evi}, dipl. ing.
pejza`ne arhitekture; 3. Tawa Draga{evi}, dipl.
biolog; 4. Bojana [quki}, dipl. biolog; 5. Alma
Ramovi}, dipl. biolog; 6. Vaso Kne`evi}, dipl.
ing. pejza`ne arhit. i hortikulture; 7. Nata{a
Vukovi}, dipl. ing. poqoprivrede; 8. Jelica Pal-
drmi}, dipl. ing. {umarstva i 9. Dijana An|eli},
dipl. ing. elektrotehnike.
Aktivnosti oko formirawa grupe zaintereso-
vanih strana su u toku. Kqu~ne zainteresovane
strane u ovom procesu bi}e predstavnici preduze}a,
NVO sektora, dr`avnih organa, medija i pojedinci.
Za detaqnije informacije obratite se koordina-
toru radnog tima za izradu Lokalnog akcionog
plana za biodiverzitet op{tine Pqevqa (LBAP):
Dana Krezovi}, tel: 052/322-209, Sekretarijat za
ure|ewe prostora - Slu`ba za za{titu `ivotne
sredine, ul. Kraqa Petra br. 48, kancelarija 31A,
zgrada Op{tine Pqevqa.
991. jul 2010. N V O S E K T O R
U zgradi Crvenog krsta 18. juna
2010. godine odr`ana je konstitu-
tivna sjednica Organizacije sli-
jepih za Pqevqa i @abqak. Na
po~etku je ukazano na nedostatak
kvoruma, ali je odlu~eno da se
sjednica odr`i. Pored ~lanova
Organizacije iz Pqevaqa na
skup{tini su prisustvovali pre-
dsjednik i izvr{ni direktor Sa-
veza slijepih Crne Gore Bo`idar
Denda i Fadil Mu~i}. Izbornom
skup{tinom je predsjedavao Er-
min Bato Nuhanovi}.
Organizacija slijepih za
Pqevqa i @abqak podnijela je
izvje{taj o radu za prethodne
~etiri godine. Kako se navodi u
izvje{taju, Organizacija je akt-
ivno u~estvovala u rje{avawu
mnogih bitnih pitawa, ali se
isti~e i niz problema koje treba
rje{avati u budu}nosti. Finan-
sirawe predstavqa najve}i prob-
lem, jer kako oni ka`u iz godine
u godinu pomo} je sve mawa. Druga
bolna ta~ka je nezapo{qavawe
slijepih i slabovidnih lica koja
su osposobqena za rad, ali se
nadaju da }e to promijeniti novi
Zakon o zapo{qavawu osoba sa
invaliditetom. Tre}i problem i
prepreku u normalnom radu pred-
stavqa neposjedovawe vlastitog
prostora.
Za predsjednika Upravnog odb-
ora izabran je advokat Radmilo
Joksovi}, a za sekretara Smajo
Softi} koji je i do sada obavqao
tu du`nost. Pqevqska organi-
zacija je podr`ala Bo`idara
Dendu i Fadila Mu~i}a da osta-
nu na dosada{wim funkcijama
koje su obavqali u Savezu sli-
jepih Crne Gore.
Nezadovoqni dosada{wim ra-
dom osnovne organizacije
Saveza slijepih u Pqevqima i
pojedinim prijedlozima za
~lanove rukovodstva sjednicu
su napustili Mi{ko Ostoji},
@ana \a~i} i Vera Despotovi}.
A. Kordi}
Gospodine Pavlovi}u,
ja iznosim samo ~ewe-
nice profesora @eqka
Vidakovog Zirojevi}a,
koje su "Pqevaqske nov-
ine" prenijele da je
UDBA ubila Marinka
Golubovi}a. Tako je o
tome istina iza{la na
vidjelo poslije 59. godi-
na. Izgleda da vi ̀ elite
da ostane onako kako su
vam prenosili informa-
cije qudi koji su ~uvali
vlast.
Da ste pro~itali do-
pis \or|ija Peruni~i}a
u "Pqevaqskim novina-
ma" od 1. marta ove godi-
ne bilo bi vam sve jasno.
Gospodine Pavlovi}u,
Bo`o Bjelica je bio u
zatvorima u Mostaru i
Bile}i u predratnoj
Jugoslaviji kao ~lan
KPJ o ~emu postoje pod-
aci u arhivu BiH u
Sarajevu. U Bile}i je
Bo`o Bjelica bio u zat-
voru zajedno sa Vladom
[egrtom, istaknutim
revolucionarom BiH.
^ak se [egrt intereso-
vao preko {tampe gdje je
i {ta radi Bo`o Bjeli-
ca.
Da je Bo`o Bjelica
bio ~lan KPJ sigurno
vam mo`e potvrditi
Mihailo ̂ olovi}, ro|en
u Jugovu kod Pqevaqa
1925. godine, nosilac
Partizanske spomenice
1941. godine, elektro -
in`ewer, koji je proveo
preko 10 godina u Rusiji,
a sada `ivi u Beogradu.
Zar bi Bo`o Bjelica
mogao da bude komandir
prate}e ~ete, a da nije
~lan Komunisti~ke par-
tije.
Ja sam, gospodine Pav-
lovi}u, napisao kwigu o
Bo`u Bjelici. Prije
nego {to sam je objavio
dao sam rukopis Sretenu
Tau{anovi}u, biv{em
na~elniku SUP-a u Bij-
elom Poqu, Pqevqima...
Nije bilo nikakvih
primjedbi.
Me|u `ivima danas
nema Bo`ovih saboraca:
Obrada ̂ eperca, Rado{a
Ze~evi}a, Milovana ̂ a-
vi}a i mnogih drugih
koji bi se, da su `ivi,
smijali va{em ~lanku.
Prilikom sahrane St-
anice Peruni~i} u selu
Mao~u 1992. ili 1993.
godine dok je Uro{
Baj~eti} ~itao nekrolog
pokojnici, sin Milovana
Golubovi}a, zvani Beli,
pred nekoliko stotina
gra|ana prekinuo je Uro-
{evo ~itawe i viknuo:
"Nisu Marinka ubili
Milija Vojinovi} i
Bo`o Bjelica, nego ga je
ubila Udba!" Htjeli su
da zavade dva bratstva
Golubovi}e i Vojinov-
i}e.
Gospodine Pavlovi}u,
pro~itajte pone{to da
bi vam mnogo toga posta-
lo jasno.
Du{ko Mili}, Pqevqa,
Omladinska bb
Ubistvo Marinka Golubovi}a
Istina je u arhivimaU "Pqevaqskim novinama" broj 1277 od 15.
juna 2010. godine objavqen je ~lanak: "Ni
rije~i o ubistvu Mom~ila Jak{i}a" gospod-
ina Milo{a Pavlovi}a u kome iznosi neka
svoja vi|ewa
Obiqe`avawe zna~a-
jnih datuma iz na{e
pro{losti bilo je uvijek
i povod i prilika za
podsje}awe na `rtve i
doga|aje i sa stanovi{ta
borbe za slobodu i opsta-
nak.
Ovogodi{we podsje}a-
we na Dan ustanka crn-
ogorskog naroda i Dan
dr`avnosti obavi}e se
13. jula okupqawem gra|-
ana kod spomenika na
Stra`ici u 10. ~asova.
To je za crnogorski
narod zna~ajan datum za
podsje}awe, kako na
po~etak borbe protiv
fa{izma, tako i za pod-
sje}awe na brojne `rtve
i sinove na{eg naroda
pale za slobodu i na
druga velika ̀ rtvovawa
naroda da bi se `ivjelo
u slobodi. Tom prilikom
}e se polo`iti vijenci
na kriptu spomenika gdje
po~ivaju zemni ostaci
312 boraca i strijeqa-
nih rodoquba i zajed-
ni~ke grobnice u Bobovu,
Kru{evu, Kosanici i
[ulama u kojima po~iva
190 boraca iz NOR iz
cijele Jugoslavije, odati
po{ta palim za slobodu
i ̀ rtvama fa{isti~kog
terora i rata. Okupqen-
im gra|anima }e se obr-
atiti predstavnik bora-
~ke organizacije i
lokalne vlasti.
Vidoje Despotovi}
Predsjednik OOBNOR-a
1941 - 1945.
Tradicionalno okupqawe 13. jula kod
spomenika na Stra`ici
Podsje}awe na `rtve
borbe za slobodu
Tradicionalna
posjeta Sutjesci
Delegacija boraca
i gra|ana Pqevaqa
posjetila je Sutjesku
13. juna na 67. godi-
{wicu proboja obr-
u~a. Polo`eni su vi-
jenci na spomen
kosturnicu na Tjen-
ti{tu kao i na grob
slavnog partizanskog
komandanta, Save Ko-
va~evi}a.
Izborna skup{tina Saveza slijepih za Pqevqa i @abqak
Finansirawe najve}i hendikepNovi predsjednik Upravnog odbora - stari sekretar
Imamo potrebu da se kao grupa
~lanova Saveza slijepih obra-
timo na{im sugra|anima radi
mogu}ih nedoumica.
Povodom neprimjerenih de{a-
vawa u organizaciji Saveza slije-
pih za Pqevqa i @abqak, ova gru-
pa ~lanova je napustila izbornu
sjednicu zbog neregularnosti i pre-
komjernog broja poma`u}ih ~la-
nova u rukovodstvu organizacije.
Dakle do{lo se do situacije
da poma`u}i ~lanovi odlu~uju
o na{em novcu, na{im aktivnos-
tima i da glasaju protiv sli-
jepih qudi u wihovoj mati~noj
organizaciji.
Zloupotrebqena je mawkavost
statuta tako da sekretar Softi} ima
privatnu nevladinu organizaciju.
Nama su potrebni volonteri,
spoqni saradnici i poma`u}i
~lanovi, ali mi ne `elimo
okupaciju na{e organizacije.
Potrebni su nam saradnici kao
{to imamo dr Mirjanu Taba{,
koja sve na{e ~lanove vanredno
prima, prof. Vladan Avramovi}
koji nas je besplatno u~io rad na
ra~unaru, Mira Topovi} koja na
svaki wihov seminar i radionicu
pozivala nekoga od na{ih ~lano-
va, predstavnike pqevaqskih me-
dija i radnih organizacija koje
su nas uvijek pomagale.
Zra~ak nade je ove godine dobio
nagradu za volonterizam, ali wi-
hovi volonteri dolaze kod wih
da poma`u djeci da u~e, da se
igraju s wima, da im pomognu da
pripreme priredbu i da wihov
`ivot u~ine podno{qivim.
@elimo da qudi u na{oj orga-
nizaciji preispitaju postupke
kojima su doveli do razdora i
sukoba u organizaciji, ako ih
interesuju ~lanovi Saveza, a ne
samo wihova kasa.
Zbog svih zloupotreba i neregu-
larnosti smo prinu|eni da se obra-
timo nekim institucijama sistema
i koristi}emo sva pravna sredst-
va protiv diskriminacije, jer i
evropska pravila tako nala`u.
Mi{ko Ostoji}, Vera Despo-
tovi} i @ana \a~i}
U dnevnom listu Vijesti i Dan
(21. juna) optu`en sam od tri
~lana Organizacije slijepih
Pqevqa i @abqak, pod naslovom
- Poma`u}i ~lanovi rade za
interes. Ponovo u dnevnom listu
Vijesti od 24. juna ove godine,
optu`en sam od ista tri ~lana,
@ane \a~i}, Vere Despotovi},
Dragoja Ostoji}a, ne znam za{to.
Od svega {to su rekli, istina
je samo da su ~lanovi Organi-
zacije slijepih od ukupno 121.
~lana za Pqevqa i @abqak. Nije
jasno zbog ~ega oni misle da wih
troje imaju vi{e prava nego svi
ostali zajedno. ^ime to oni
zapravo nisu zadovoqni? Ja nije-
sam profesionalac, ve} penzion-
er, a kao lice sa o{te}enim
vidom i u mogu}nosti da pom-
ognem, prihvatio sam da radim u
Organizaciji. Zajedno sa brojnim
saradnicima i voqnim ~lanovi-
ma, realizovao sam brojne aktiv-
nosti na ovom podru~ju, kao {to
su - humanitarni koncert "Svjet-
lost du{e", obuka slijepih na
ra~unaru, zdravstvenu za{titu
slijepih, obuku slijepih za
samostalno kretawe bijelim
{tapom, organizovao susrete
reprezentacije slijepih i Rud-
nika ugqa, me|unarodne {aho-
vske turnire, organizovao sus-
rete slijepih u Sutomoru itd.
^ime to \a~i} i Despotovi}
nijesu zadovoqne, kada su prve
me|u onima kojima je pru`ena
pomo} za stambeno pitawe i
lije~ewe. Svake godine idu
besplatno na sedmodnevni odmor
sa pratiocem, za Dan slijepih
idu na dru`ewe slijepih, poziva-
ju se redovno da u~estvuju na kon-
certu "Svjetlost du{e".
Ovdje ne}u da nabrajam sve, ali
ne mogu da ne pomenem da je Orga-
nizacija slijepih, ~iji sam ja
sekretar, bila ta koja je pru`ila
najve}u podr{ku za pomo} @ani
\a~i} u rje{avawu stambenog
pitawa. Dragoje Ostoji} je svoj
prvi radni odnos zasnovao u
organizaciji slijepih i radio
vi{e godina za platu, a wegov
~lan porodice bio je predsjed-
nik pqevaqske organizacije, a
sada mu smeta {to su prisutni i
u~estvuju u radu vide}i volon-
teri, kojima umjesto wegovih
poruka i uvreda, treba uputiti
samo zahvalnost i priznawe. To
su humani volonteri, ugledni
gra|ani Pqevaqa i @abqaka,
koji zaslu`uju puno po{tovawe.
@ao mi je {to su wih troje, zbog
svoje sebi~nosti, uskogrudosti,
nerazumjevawa i nepo{tovawa
osnovnih demokratskih princi-
pa, demonstrirali netrpeqivost,
grubost i iskqu~ivost.
A to {to optu`uju za navodne
neregularnosti u radu organi-
zacije i mene li~no, mogu da
utvrde nadle`ne slu`be, koje su
nas ve} po wihovim la`nim
dojavama vi{e puta kontrol-
isali. A ono {to je od svega
najva`nije, to da je ~lanstvo zad-
ovoqno radom i da je to potvrdi-
lo na Skup{tini organizacije
slijepih odr`ane 17. juna 2010.
godine.
Smajo Softi}, sekretar
Organizacije slijepih za
Pqevqa i @abqak.
Nismo "Slijepi" da ne vidimo prevaru
Nemojte nam toliko pomagati Poma`u}i ~lanovi odlu~uju u Savezu slijepih, {to je svojevrstan vid "statutarne diskrim-
inacije"
Nezadovoqna - samo "trojka"
Mi nismo digli glas radi funkcija kako nam se prigovara, ve}
zbog ne po{tovawa statuta ne pozivaju}i redovne i aktivne
~lanove na izbornu sjednicu, tako da poma`u}i i vide}i ~lan ima
ve}i prioritet i pravo od slijepih.
Pqevaqska organizacija je jedina u Crnoj Gori kojom rukovode
vide}i qudi i mi smo ovih dana iznijeli mno{tvo primjedbina
malverzacije na ra~un tog rukovodstva.
Ovim putem se obra}am svim ~lanovima na{eg Saveza da dobro
razmisle koga }e izabrati da ih zastupa i da rukovodi wihovim
srestvima, jer svaka invalidska organizacija isti~e-
"ni{ta o nama bez nas".
1100 1. jul 2010.K U L T U R A
Po{ta Crne Gore u sarad-
wi sa Ministarstvom prosv-
jete i nauke sedmu godinu za
redom, organizuje nacionalno
takmi~ewe za najqep{i lit-
erarni sastav u formi pisma.
Ove godine u konkurenciji
je bilo oko 100 radova, a prva
nagrada dodijeqena je Tamari
Glu{~evi}, u~enici osmog
razreda O[ "Ristan Pavlo-
vi}". Tema ovogodi{weg tak-
mi~ewa bila je "Napi{i ne-
kome pismo u kome }e{
objasniti za{to je va`no
pri~ati o AIDS-u i za{titi
sebe od ove bolesti".
Mlada i talentovana djevo-
j~ica, ovim pismom obratila
se, kako ka`e, svim qudima,
bez obzira na to koliko god-
ina imaju i preporu~uje svi-
ma da se {to vi{e infor-
mi{u o ovoj bolesti.
Prva nagrada je lap - top
ra~unar, koji }e primiti na
Svjetski dan po{te, 9. okto-
bra.
Ovaj rad Po{ta Crne Gore
}e prevesti na engleski jezik
i proslijediti Svjetskom
po{tanskom savezu na Me|-
unarodno takmi~ewe mladih
za najqep{e pismo u 2010.
godine, koje se odr`ava u
Berlinu.
Da ovaj uspjeh nije neo~eki-
van potvr|uje i weno u~e{}e
na brojnim literarnim takm-
i~ewima u na{em gradu, gdje
je osvajala nagrade... Osim
toga, pi{e pjesme, glumi u
Dramskom eksperimentalnom
studiju i volontira u "Zra-
~ku nade".
Sada svi o~ekujemo rezul-
tate iz Berlina i `elimo
Tamari puno sre}e...
J.L.
Najlep{e pismo na konkursu Po{te Crne Gore rad
Tamare Glu{~evi}
Dragi moj, velikiDragi moj, veliki
i mali dru`e...i mali dru`e...
Poslije du`eg prekida pono-
vo je nastavqeno takmi~ewe
instrumentalista. U okviru
festivala umjetni~kog stva-
rala{tva mladih, u junu je
odr`ano takmi~ewe iz klavi-
ra i gitare.
Ciq NVU "Pro arte" je
otkrivawe mladih talenata,
wihova daqa afirmacija i
pomo} oko u~e{}a na drugim
takmi~ewima i festivalima.
Propozicije takmi~ewa uskl-
a|ene su sa propozicijama
Muzi~kog festivala mladih
Crne Gore i takmi~ari su
raspore|eni po kategorijama
prema uzrastu.
U prvoj kategoriji (ro|eni
2001. i 2002.) iz klavira
Markovi} Ana je dobila spe-
cijalnu nagradu sa maksimal-
nih 100 bodova i pomo} od
strane `irija za u~e{}e na
narednom dr`avnom takm-
i~ewu. U istoj kategoriji iz
gitare Demirovi} Azra je
dobitnik "Zlatne lire".
U drugoj kategoriji iz
klavira dobitnici nagrade
"Zlatna lira" su Koruga
Tijana i Krezovi} Tijana, a
"Srebrna lira" pripala je
Vu~eti} Mariji. U tre}oj kat-
egoriji iz klavira "Srebrna
lira" pripala je \ondovi}
Katarini i Jankovi} Pavlu.
S obzirom da za sada ne pos-
toji adekvatan prostor, odn-
osno koncertna sala sa klavi-
rom, predvi|eni koncert za
publiku nije mogao biti
odr`an. Zavr{etkom rekon-
strukcije Doma kulture o~e-
kuje se da se stvore uslovi za
ovu aktivnost i da ovo tak-
mi~ewe dobije regionalni
karakter. A.K - D.M.
Otkrivawe talenata
Afirmacija mladihAfirmacija mladih
instrumentalistainstrumentalista
Nenad Milosavqevi} popu-
larni Ne{a "Galija" je odr-
`ao veoma uspje{an koncert u
sklopu Dana humora i satire
"Vuko Bezarevi}". Raspust,
kraj semestra za studente, ned-
jeqa ve~e, recept su za pre-
punu salu Doma Vojske Crne
Gore u kojoj je "kqu~alo" od
mladala~ke razdraganosti i
dobrog raspolo`ewa. Ve}inom
mlada publika, preko 700 pos-
jetilaca, znala je gotovo svaku
Ne{inu pjesmu i bila je rada
da pjeva i igra. Ne{a je za
uzvrat pru`io dio onog raspo-
lo`ewa koje je krasilo wegove
hipi po~etke, kada je svirao u
parkovima i po trgovima jad-
ranskih gradova.
Kroz toplu rijeku strasnog i
sentimentalnog muzi~kog vre-
meplova, Milosavqevi} je
vje{to kormilario pred-
stavqaju}i slojeve svog muz-
i~kog ukusa. Zvuk se kretao od
ozareno sjetnog treperewa
struna do furioznog juri{a
akorda, uvijek u skladu sa pole-
tom mladog, sna`nih osje}awa
`eqnog, auditorija.
- U Pqevqima sam ovoga puta
boravio tri dana i moram re}u
da je jako zanimqiv grad, sa
posebnom atmosferom. Intere-
santno je da se u wemu budi
ne{to. Spoqa gledano, sa
ulica, deluje kao da je grad
previ{e miran, ali kada zagre-
bete malo povr{inu, shvatite
da postoji jedan poseban i jak
temperament. Jako je dobro {to
se de{avaju ovakvi doga|aji,
jer ta energija izlazi na vide-
lo i va`no je da se mladi qudi
ukqu~uju u dru{tveni `ivot.
Mladi su reagovali kao i oni
iz velikih gradova... Mlade
generacije tra`e sebe u nekoj
muzici iz pro{losti, a "Gal-
ija" je prili~no matora grupa
koja je svojim stvarala{tvom
obuhvatila vi{e generacija -
rekao je Ne{a "Galija".
On je naglasio da je wegov
novi album gotov i da }e se
pojaviti na tr`i{tu za par
mjeseci, a da }e ga najvjerovat-
nije promovisati i u Pqevqima.
Koncert je odr`an 20. jula, a
organizator je Sekretarijat za
dru{tvene djelatnosti op{-
tine Pqevqa.
M.T.
Veoma uspje{an koncert Nenada Milosavqevi}a
Galija u buri dobrog raspolo`ewa
- U Crnoj Gori sviram od
2007. godine, {to mi je jako
drago jer volim i Srbiju i
Crnu Goru podjednako, a u
Pqevqima sam kao kod ku}e -
ka`e Andrej Kurti, poznati
violinista i ~est gost Pqe-
vaqa odakle je wegova majka
Mileva \urovi} Kurti.
Brojne nastupe u Crnoj Gori,
Andrej je krunisao pro{logo-
di{wom turnejom tokom koje
je nastupao kao solista sa
Crnogorskim simfonijskim
orkestrom.
- To je bila prva zvani~na
inostrana turneja Crnogorskog
simfonijskog orkestra, ujedno
velika ~ast za mene da sviram
u Veroni na obele`avawu 200
godina od ro|ewa Mendel-
sona...Tako|e, mnogo mi je
va`no da sam posle punih 16
godina nastupio u svojoj Srbi-
ji. Odsvirao sam resital za
solo violinu u galeriji
Srpske akademije nauka krajem
maja ove godine. U brojnoj pub-
lici bilo je dosta Pqevqaka
{to me je veoma obradovalo -
isti~e Andrej.
Pro{le godine Andrej je svi-
rao na doma}im festivalima
"Kotor Art", "Barski Qet-
opis", ali je odr`ao i niz kon-
cerata u Americi kao solista
sa vi{e simfonijskih orke-
stara. Isto tako isti~e nastup
na elektri~noj violini sa
~uvenim gitaristom Xejmsom
Bartonom (James Burton), vi{-
estrukim dobitnikom Gremi
(Grammy) nagrade i gitaristom
Elvisa Prislija.
Andrej je ove godine zna~aj-
no napredovao u akademskoj
karijeri. Na Dr`avnom uni-
verzitetu u Luizijani na kojem
predaje, dobio je dva unapr-
e|ewa: "tenure" mu omogu}ava
da zadr`i svoju poziciju do
kraja radnog vijeka, a "associ-ate professor", je vi{i stepen
profesure.
- U Luizijani, kolevci
bluza, na jednoj konferenci-
ji klasi~ne muzike odr`ao
sam predavawe o ulozi vio-
line u neklasi~nim stilovi-
ma. Predavawe je izuzetno
dobro primqeno i jo{ jednom
je potvrdilo ~iwenicu da
izvo|ewe razli~itih stilova
na jednom instrumentu ne bi
trebalo da smeta umetniku.
Ipak, najvi{e me raduje to {to
ja sa ovih prostora, dobijam
priznawa u svetskom centru
bluza - isti~e Andrej.
O Andrejevoj muzi~koj dje-
latnosti mo`ete vi{e saznati
na internet adresi www.and-rejkurti.com koja }e uskoro biti
dostupna. M.T.
Adrej Kurti poznati violinista u Pqevqima kao kod ku}e
U omiqenom graduU omiqenom gradu
Andrej Kurti je roden 1971. godine u Beogradu, gde je u
muzi~koj {koli "Stevan Mokrawac" stekao osnovno i sred-
we obrazovawe. [kolovawe nastavqa na konzervatorijumu "P.
I. ^ajkovski" u Moskvi, odsjek za violinu. Postdiplomske
studije zavr{ava u SAD-u, na univerzitetu u Xorxiji, gde i
doktorira. Dobitnik je pet prvih nagrada na takmi~ewima u
SFRJ, ~etiri prve nagrade na takmi~ewima u Xorxiji i
Floridi, a bio je i finalista dr`avnog takmi~ewa guda~a
SAD-a 1998. godine. Od 2000. godine je snima za producentsku
ku}u "Blue Griffin Recordings", za koju je snimio i {est sonata
za solo violinu Eugene Ysaye-a, op.27, na kojima je doktori-
rao. Od 2004. godine predaje violinu na dr`avnom univerzite-
tu u Luizijani. Nastupa {irom svijeta sa mnogim simfoni-
jskim orkestrima kao solista, tako|e, i kao izvo|a~ kamerne
muzike. Osim klasi~ne muzike, bavi se i drugim muzi~kim
`anrovima i pojavquje kao izvo|a~ ili aran`er na ~etrde-
setak albuma popularne ameri~ke muzike.
Iz Narodne biblioteke "Stevan Samarxi}"
Nove kwige1. Rade Deliba{i}, "Istorija pedago{ke misli u Crnoj Gori", CID, 2009.
2. Doris Lesing, "Alfret i Emili", Agora, 2008.
3. Adam Smit, "Teorija moralnih ose}awa", CID, 2008.
4. Kurt Flerike, "Crna Gora i Dalmacija", CID, 2009.
5. Vaclav Klaus, "Plava planeta u zelenim okovima", CID, 2010.
6. Lav N. Gumiqov, "Etnogeneza i biosfera zemqe", CID, 2005.
7. Qiqana Habjanovi} - \urovi}, "Voda iz kamena", Globosino, 2010.
8. Vilijem Pol Jang, "Koliba", Laguna, 2009.
9. @arko Komanin, "Qetopis vje~nosti", SKZ, 2009.
10. ^aslav \or|evi} (prir.), "Srpski soneti", Slu`beni glasnik, 2009.
U okviru akcije "Kwigom
protiv droge - kwige u bib-
lioteke" koju je pokrenula
Izdava~ka ku}a "Unireks" iz
Podgorice zajedno sa Min-
istarstvom zdravqa i Min-
istarstvom rada i socijalnog
starawa Crne Gore, Narodna
biblioteka "Stevan Samarxi}"
dobila je na poklon 184 kwige.
Odgovaraju}i izbor pripao je i
bibliotekama gradskih {kola,
MRZ za kulturnu djelatnost.
Sve kwige su iz izdava~kog
programa "Unireksa". Istog
dana (21. jun) Biblioteka je
primila zna~ajan poklon od
Sr|e Draga{evi}a za fond
kwiga "Danica Draga{evi}"
koji je pored svih 105 nobelo-
vaca sve bogatiji (oko 1.400
naslova) beletristikom, isto-
riografijom i dokumentaris-
tikom. D.M.
Dva poklona u jednom danu
"Danica" sve bogatija"Danica" sve bogatija
Milan Lane Gutovi} je jo{
jednom potvrdio da spada u
sam vrh eks - ju humoristi~ko
- satiri~ne scene. Sala
Kluba Vojske Crne Gore bila
je 18. juna pr-
etijesna da primi
sve one koji na-
pamet znaju mnoge
Lanetove "bisere"
ali im se smiju po
ko zna koji put.
Dobro znani po-
gled "ni luk jeo ni
luk mirisao" ali
kad ka`e - ka`e;
i ubada gdje se obi-
~ni smrtnici ne
usu|uju. "[oji}"
bqesne tek sa pon-
ekim "}" - ali
Gutovi}ev kabare
"Obi~an dan" je
ne{to ~emu [oji}
i nije neophodan.
Naravno sve je
opu{tenije kada je
u pitawu erotika
na narodni na~in -tipa "kako
su ru`ne devojke u mom kraju"
ili ~uvni pokret rukom kada
treba do~arati "malu mu{ku
razliku".
Salve smijeha i aplauza -
najboqi pokazateq da je Gut-
ovi} na{ sugra|anin - ne
samo kada su u pitawu Dani
humora i satire, ve} uni-
verzalan humorni pratilac
ozbiqnog `ivota.
D. Mili~i}
Kabare
Obi~an Lanetov dan
11111. jul 2010. K U L T U R A
Izlo`ba starih fotografija,
promocija monografije SPD
"Bratstvo 1889. do 2009" godine i
bogat muzi~ko scenski program
odr`an je u Domu Vojske Crne
Gore 26. juna 2010. godine.
- Ove fotografije su istorija
Dru{tva, istorija srpskog naro-
da na ovim prostorima. U te{kim
vremenima turske i austro -
ugarske okupacije "Bratsvo" je
~uvalo trag postojawa srpskog
naroda i ono najva`nije - wegovu
kulturu. Ponosimo se qudima na
ovim fotografijama, wihovim
radom i trudi}emo se da i mi
uradimo koliko mo`emo da bi i
na{i potomci bili ponosni na
nas - kazao je Milivoje Iri},
glavni urednik RTV "Pqevqa" i
dodao da je za izlo`bu najzaslu-
`niji Vojkan Bojovi} jer je ve-
}ina fotografija iz wegove kol-
ekcije.
Otvaraju}i izlo`bu Bojovi} je
zahvalio porodicama \enisije-
vi}, Aritonovi}, Baji}, Gruji-
~i}... koje su ovim fotografijama
sa~uvale veliki dio vremena u
kome su Pqevqa bila "mali Car-
igrad".
- Nije bilo velikih razlika u
s o c i j a l n o j
strukturi od
m o } e v s k e
sirotiwe do
porodica na
visokom ni-
vou. Svjedoci
smo negirawa
istorije, pa i
ovog dana koga
se pripremamo
da proslavimo
- istakao je
Bojovi} uz
`equ da ovi
dani u kojima
smo ponosni i
tu`ni, u koji-
ma Vidovdan
proslavqamo
sa otetim Kos-
ovom budu na vaskrsewe i uz
o~ekivawe istrage nepravde i
osvete pravde.
Na promociji monografije SPD
"Bratsvo 1889. do 2009" govorili
su predsjednik Dru{tva Petar
Grdini}, urednik dr Slavenko
Terzi} i autori Vojkan T. Bojo-
vi}, Mili} F. Petrovi} i Milan
Kne`evi}.
- "Bratstvo 1889" je organizo-
vano u namjeri da pod turskom i
austrougarskom vla{}u o~uva
svoju kulturu i srpski jezik u
~emu je i uspjelo."Bratstvo" je
okupqalo i poznate u~iteqe,
sve{tenike i imalo podr{ku
blagopo~iv{eg patrijarha Var-
nave. Zato smo ponosni da je posle
svih neda}a obnovqen rad " Brat-
stva" 1999. godine, a da na Vidov-
dan ove godine proslavqamo 121
godinu - rekao je Grdini}.
Dr Slavenko Terzi} je naglasio
da je monografijom djelimi~no
ispuwen dug prema osniva~ima i
~lanovima Dru{tva kao i koso-
vskim junacima i ~uvarima koso-
vskih ideja kroz vjekove.
- Nije bilo slu~ajno da je
"Bratstvo" u Pqevqima osnovano
1889. godine na 500. godi{wicu
kosovske bitke, kao {to nije
slu~ajno da je obnovqeno 1999.
godine kada je srpski narod
branio istorijsko jezgro svoje
zemqe od NATO agresije. Neka ovo
sve~ano okupqawe u Pqevqima
bude tiha i skromna molitva za
du{e svih ~lanova "Bratstva" i
kosovskih junaka - rekao je Terzi}
i zakqu~io da je kultura najmo-
}nije sredstvo za o~uvawe jednog
naroda i da je ta vrsta civilizo-
vanog rodoqubqa put da se
onemogu}i odnaro|ivawe i asim-
ilacija Srba.
U okviru Vidovdanskih pome-
na "Bratstvo 1889" nastupile su
Jelena i Ivan @igon u muzi~ko -
scenskom programu "Oj Kosovo,
Kosovo...", kao i etno - grupa SPD
"Bratstvo 1889" i SPD "Jedinst-
vo" iz Kotora. S.Z.
Vidovdanski pomeni SPD "Bratstvo 1889"
Kultura civilizovanog rodoqubqaMolitva za ~lanove "Bratstva" i kosovske junake
Nedjeqa istorije ame-
ri~ko-crnogorskih
odnosa (21. do 25 jun)
okon~ana je U Ameri~k-
om uglu u Pqevqima,
predavawem istori~ara
Xona Tredveja, profeso-
ra Ri~mond Univerzite-
ta (Virxinija). Tredvej
je 25. juna prestavio obi-
mno djelo "Crna Gora i
SAD", koje donosi niz
dokumenata o istoriji
diplomatskih odnosa
izme|u dvije dr`ave.
Na pa`qivo odab-
ranim dokumentima pr-
ofesor Tredvej je il-
ustrovao slo`enost
politi~kih prilika na
Balkanu (1905-1918) i
pradoksalnu ~iwenicu
da je Crna Gora uprkos
pripadnosti pobjedni-
~kim silama Antante, na
neki na~in iza{la kao
gubitnik (gubitnik dr`-
avnosti). Prisutni su
mogli ~uti autenti~nu
prepisku Kraqa Nikole
i Vudre Vilsona, zatim
mali ~as o politi~kom
prelijetawu Teodora
Ruzvelta iz republikan-
skih redova u demokr-
atske i sli~no... Po~as-
no mjesto pripada sv-
akako Xonu Xeksonu,
prvom (rezidentniom)
ambasadoru SAD u Crnoj
(oktobar 1905). Xeksonu
u ~ast - jedna ulica u
Podgorici dobila je
wegovo ime.
Tredvej je istakao va-
`nost crnogorskih imi-
granata u Ameriku za
kulturolo{ku i eko-
nomsku povezanost, a
nakon toga {armantno,
analiti~no i oprezno
povukao neke istorijske
paralele koje povezuju
po~etke dvadesetog i
dvadeset prvog vijeka
(finansijske probleme,
autoritet i svojevrsno
vizionarstvo vladara (u
ovom slu~aju Kraqa
Nikole, koji je 1909. po-
nudio Americi zna~ajan
dio crnogorske obale -
Valdanos za vojnu bazu?).
Amerika, na ~elu sa
predsjednikom Taftom to
tada nije smatrala pri-
oritetnim.
D.Mili~i}
Ameri~ko - crnogorska sedmica
Pou~ne paralele
u "Uglu"Xona Tredveja: "Crna Gora i SAD", Istorijs-
ki Institut Crne Gore 2010"
Xon Tredvej je profesor istorije i me|unar-
odnih studija na Ri~mond
Univerzitetu, savjetnik je za me|unarodne
studije, svjetsku politiku i diplomatiju. Tred-
vej je diplomirao na Dr`avnom Univerzitetu
Floride 1972., diplomu o ruskim i isto~no-
evropskim studijama stekao je 1975., a doktori-
rao 1980. na Univerzitetu Virxinije.Dr`ao je
mnoga predavawa na razli~ite teme iz evropske
istorije dvadesetog vijeka. Dobitnik je mnogih
nagrada po~asti i grantova; ~lan mnogih
udru`ewa. Profesor Tredvej je dobio vi{e
grantova za svoj istra`iva~ki rad.
Najva`niji radovi: "Soko i Orao: Crna Gora
i Austrougarska, 1908-1914".
"Sovjetski Savez pod Gorba~ovom: procjena
prve godine".
Priprema kwigu "Neobi~na smrt Kraqevine
Crne Gore, 1914-1924".
D. M.
Uprkos ki{nom vremenu, uz pri-
jatne zvuke harmonike u Milet
ba{ti, 27. juna, otvorena je izlo`ba
proizvoda od bijele i crvene pqe-
vaqske ru`e. Milet ba{ta je opo-
jno mirisala ru`om, a na stolovi-
ma proizvodi od prelijepog cvijeta.
Od crvene ru`e - slatko i sokovi
pravqeni na tradicionalan na~in,
a od bijele: ru`ina vodica ili
|ulsija koja se koristila kao lijek
za vid i ten pqevaqske `ene.
Posebnu pa`wu privukla je bakar-
na posuda za pravqewe |ulsije,
stara oko 300 godina. Uz izlo`bu
proizvoda od ru`e i posuda u koji-
ma su pripremani, izlo`ena je i
baklava ru`ica, pqevaqsko tradi-
cionalno jelo.
- Ciq nam je promocija pqe-
vaqske ru`e. Pqevaqska ru`a je
osobena, opojna i mirisna i sig-
urna sam da nigdje ovako ne uspi-
jeva. Ciq nam je da sa~uvamo od
zaborava tradicionalno prip-
remawe proizvoda od crvene i
bijele ru`e. Nadam se da }e ova
manifestacija pre}i u tradiciju
i da }emo slede}e godine biti na
jo{ ve}em nivou - kazala je pri-
likom otvarawa manifestacije
predsjednica NVO "Gra|anske
inicijative" Ismeta Xaki}.
Na izlo`bi su izlo`eni ant-
ikviteti: sehare, biseri i stare
fotografije pqevaqskih `ena.
Proizvode su slu`ile djevojke
u narodnim no{wama Marijana
Lakovi} i Alisa Krije{torac.
Pjesme o ru`i pjevali su Smajo
Musli}, Milenko Jeli}, Ismeta
Xaki} i ostali gosti.
A. Kordi}
Gra|anske inicijative
Opojni miris pqevaqske ru`e
Pozori{nom predstavom Narodnog pozori{ta iz
Kikinde "Crk'o bez tog" po~eli su 24. Dani humo-
ra i satire "Vuko Bezarevi}". Komad u re`iji Vlada
Lazi}a odu{evio je dio pljevaljske publike, a bilo
je i komentara da ovaj tip predstava plasira laki
humor; uglavnom ve} vi|en.
Komedija se sastoji od ~etiri jedno~inke povezane
pjevljivim songovima i mu{ko-`enskim odnosima,
koji se problematizuju i na kraju ipak uspje{no
re{avaju, uglavnom lascivno!
Erotski humor iz svake re~enice, gestikulacije,
pokreta... Ono {to odmah osvaja publiku jeste izvanred-
na gluma i iskusno koketiranje glumaca sa publikom.
Pri~e govore o pro{lom vremenu i obi~ajima,
sukobima kultura. Povezane muzi~kim pauzama, u
jednoj imamo parodiju "Labudovog jezera", u drugoj
poznati film. Sve se na kraju zavr{ava svadbom, po
svim tradicionanim obi~ajima. Neki to vole, tako.
Sa puno naboja i potencije, koju je kraji{ki egzo-
dus donio Vojvodini. J.L - D.M.
Prepuna sala Doma Vojske
Da crkne{ od smijeha
lakogPetar Petrovi} Peci: "Crk'o bez tog", Naro-
dno pozori{te Kikinda
Ismeta Xaki}: Ciq nam je da sa~uvamo od zaborava tradicionalno prip-
remawe proizvoda od crvene i bijele ru`e
SPD “Jedinstvo” iz Kotora najstarije na ovim prostorima
Jelena i Ivana @igon - uigran tandem na sceni
Milivoje Iri} , Vojkan Bojovi} i Petar Grdini} na
otvarawu izlo`be
1122 1. jul 2010.S P O R T
Pqevqa su grad fudbal-
skih talenata. Fati}, Toma-
{evi}, Bojovi} su samo neki
u nizu nadolaze}ih zvijezda,
kako ovog grada tako i crn-
ogorskog fudbala. Wihova
imena ve} mo`emo ~uti u
najve}im svjetskim i evrop-
skim takmi~ewima {to pre-
dstavqa ponos ovog grada.
Pored ovih ,"zvu~nih imena"
tu su i oni koji tek dolaze,
ali koji iz dana u dan sve
vi{e privla~e pa`wu: Mr-
dak, Mahmutovi}, Kartal,
Le~i}, [qivan~anin, ali i u
svakom pogledu, kapiten om-
ladinskog tima Adi Bambur.
Bambur je pro{ao sve sele-
kcije Rudara. Spreman da
odigra na svakoj poziciji, bio
je uzdanica trenerima u mno-
gim me~evima. Vi{e puta je
bio progla{en za igra~a
utakmice. Odli~ne igre, pon-
a{awe kako na terenu tako i
van wega, profesionalni
odnos prema treninzima i
sr~an pristup utakmica samo
su neke od vrlina ove mlade
uzdanice.
Veliki talenat, neizmjer-
na ̀ eqa i voqa, ogroman rad,
trud i veliki broj utakmica
koje je ovaj fudbaler iz
omladinskog pogona odigrao,
privukli su pa`wu i treneru
prvog tima Neboj{i Vigwe-
vi}u. Ubrzo je uslijedio poziv
za prvi tim i debitantska
utakmica protiv Mornara iz
Bara koju je Bambur odigrao
na zavidnom nivou.
-Trenirati sa najboqima,
prolivati znoj uz {ampione,
u~iti od Ran|elovi}a, Use-
nija, Mini}a svakako da je
veliki uspijeh. Na terenu se
trudim da ispo{tujem sve ono
{to treneri ka`u, jer znam
da se samo uporno{}u i zala-
gawem posti`u dobri rezul-
tati. Jedan od najzaslu`nijih
qudi koji su mi pomogli da
napredujem i od kojeg sam
dosta nau~io jeste trener
omladinaca Vuko Bogavac.
Nadam se da }u nastaviti sa
dobrim igrama i da }e prel-
azak u prvi tim samo biti
podstrek da nastavim jo{
boqe - rekao je Bambur.
A. Kordi}
Talenat i upornost - Adi Bambur
Univerzalni kapiten
Hotel Grand, Cetiwe , 12 -
16. jun
Na prvenstvu je u~estvovalo
22 takmi~ara, 15 u mu{koj i 7
u `enskoj konkurenciji. U
mu{koj konkurenciji pro{l-
ogodi{wi pobjednik Potpara
Nikola podijelio je prvo mje-
sto sa Ze~evi} Ivanom iz Ni-
k{i}a sa 5,5 poena, ali je tit-
ula omladinskog prvaka
pripala Ze~evi}u zbog boqeg
"Buholca". Krstonijevi} Stj-
epan je porazom u posledwem
kolu ispustio bronzanu med-
aqu.
U `enskoj konkurenciji
Mi{ovi} Sawa iz [K "Osn-
ovnih i sredwih {kola" Pq-
evqa, sa 5 poena odbranila je
titulu omladinske prvakiwe
koju je osvojila pro{le god-
ine. Ovo je wena ~etvrta osv-
ojena titula
Omladinske
prvakiwe Crne
Gore. Drugo mj-
esto odre|eno
je ̀ rebom izm-
edju Bubawa
Milice iz [K
"Osnovnih i
sredwih {k-
ola" Pqevqa i
B l a g o j e v i c
Tijane iz [K
"T - com" Pod-
gorica , koje su
osvojile po 4
poena , a vi{e
sre}e u `rebu
imala je Buba-
wa Milica iz
Pqevqa. Rado{evi} Nevena je
sa 3,5 poena osvojila ~etvrto
mjesto. Sudijsku du`nost usp-
je{no su obavili nacionalni
arbitri Zoran Peruni~i} i
Zoran Rado{evi}.
D.M.
Pojedina~no omladinsko prvenstvo CG u {ahu
Sawa - "Grandiozna"Srebrna Bubawa Milica i Potpara Nikola
Nema skoro nijedne zemqe u
svijetu u kojoj se ne igra fud-
bal. To je najrasprostraweni-
ji, najpolularniji i najgle-
daniji sport na na{oj planeti.
Igre sli~ne fudbalu posto-
jale su jo{ prije 2000 godina u
Kini, Gr~koj i Rimu, a sli~ne
igre su poznate i Eskimima i
ameri~kim Indijancima.
Prvi fudbalski klub osno-
van je u Engleskoj 1857. godine,
a 1863. godine osnovan je Lond-
onski fudbalski sa-
vez i objavqena pr-
avila igre, kada se i
ra|a moderan fudbal.
Prva me|unarodna
utakmica odigrana je
1872. godine izme|u
Engleske i [kotske
u Glazgovu.
Fudbal se prvi
put pojavquje na
Olimpijskim igrama
1900. godine u Pa-
rizu.
1904. godine nasta-
je FIFA (Me|unaro-
dna fudbalska fed-
eracija), koja 1930.
godine organizuje prvo Svjetsko
prvenstvo u fudbalu u Ur-
ugvaju.
1954. godine osnovana je UE-
FA (Evropska fudbalska uni-
ja).
1956. godine UEFA organizu-
je Kup evropskih {ampiona.
1960. godine u Parizu je
odr`ano prvo evropsko fihale
Kupa nacija u fudbalu.
UEFA prvo Evropsko prven-
stvo u `enskom fudbalu orga-
nizuje 1981. godine u Wema~koj.
Prvi svijetski kup u
`enskom fudbalu FIFA or-
ganizuje 1991. godine u Kini.
Fudbal je danas u velikom
razvoju. U svijetu je registro-
vano oko 250 miliona fudba-
lera, od ~ega vi{e od polovine
mla|eg uzrasta. Preko 50 mili-
ona ̀ ena u 110 zemaqa aktivno
igra fudbal. Od fudbala ̀ ivi
ili sti~e korist blizu 500
miliona qudi. I dok menaxeri
obavqaju svoj dio posla, a fi-
nansijski mo}nici ula`u ogr-
oman kapital, dotle, u isto
vrijeme, veliki broj sudija po-
ku{ava da dijeli fudbalsku
pravdu.
Fudbal je najq-
ep{a igra sa mno{-
tvom emocija, ali je
poznato da razvoja
savremenog fudbala
nema bez savr{enog
poznavawa fud-
balske organizacije,
fudbalske metodologije, fud-
balske teorije i fudbalske
prakse.
1896. godine Hugo Buli,
poslije {kolovawa u inos-
transtvu, donosi prvu fudbal-
sku loptu u Beograd, od kada se
fudbal po~iwe igrati i na
na{im prostorima.
Fudbal u Pqevqima ima, ta-
ko|e, dugu i bogatu tradiciju, pa
se mnogo toga, i kod nas, utkalo
u tu ogromnu {arenu loptu.
Prvu fudbalsku loptu donio
je u na{ grad Filip \ur-
a{kovi}, koji se {kolovao u
Parizu, gdje je i zavolio fud-
bal. Bilo je to davne 1908.
godine, nastoje}i da ovu sport-
sku aktivnost pokrene i u
Pqevqima, gdje je i slu`bo-
vao. Od tada pa do 2008. godine
navr{ilo se 100 godina od kada
je fudbalska lopta po~ela da
skaku}e na poqanama na{ega
grada. No, niko se nije potru-
dio, ~ak ni oni najodgovorniji,
da taj veliki jubilej, ozna~e
bar skromnom sve~ano{}u.
Ove godine navr{ava se 90
godina od kada se u Pqevqima
organizovanije igra fudbal, i
kada je 1920. godine do{lo do
formirawa fudbalskih dru-
{tava i klubova, kao {to su
Gradsko loptarsko dru{tvo
"Sanxak", pa i onih mawih, u
pojedinim dijelovima grada.
U ovom dugogodi{wem tra-
jawu prodefilovalo je u pqe-
vaqskom fudbalu hiqade fud-
balera, stotine ~lanova
upravnih odbora, preko trid-
eset predsjednika, ~etrdesetak
trenera i preko pedeset direk-
tora i sekretara fudbalskih
dru{tava i klubova.
Zato se nadamo da }e najzad,
tokom ove godine, Pqevqaci,
odgovaraju}i organi lokalne
uprave, kao i FK "Rudar" i
FK "Pqevqa", na prigodan i
dostojanstven na~in obiq-
e`iti, toliko dugo trajawe i
razvoj fudbala u svom gradu.
Bio bi to ne samo dug i pa`wa
prema brojnim generacijama
fudbalera, fudbalskim posl-
enicima i simpatizerima u
Pqevqima, ve} i prema jednoj
od prepoznatqivih tradi-
cionalih vrijednosti na{eg
grada, koja je sa qubavqu, tru-
dom i pam}ewem decenijama,
stvarana i wegovana, radi wene
uzvi{enosti, plemenitosti i
dugovje~nosti. Neka zaborav
ili nebriga, onih koji su najod-
govorniji, ovog puta ne budu
ja~i od trajnog sje}awa.
Milenko Bezarevi}
Po~eci fudbala u svijetu i u Pqevqima
Jubileji obavezujuJubileji obavezuju
Tradicija 10 godina uzgoja kalifornijske pas-
trmke
Ribwak Mirkovi}a u GlisniciRibwak Mirkovi}a u Glisnici
O~i{}ena riba 5 eura, neo~i{}ena 4 eura
Cijena povoqna
Dostava na ku}nu adresu
Tel. 067-599-460, 069-355-364 11210
Za sada je izvjesno da }e od
Pqevqaka jedino u~estvovati
Alen Plakalo i voziti Yuga u
klasi E - 1, do 1400 cm3. Tak-
mi~ewe CEZ - a obuhvata 13
zemaqa, pa je za o~ekivati da
na{ grad tih dana posjeti veli-
ki broj qubiteqa automobiliz-
ma. Pro{logodi{wu trku na
Lov}enu, po izvje{tajima svih
medija, posmatralo je preko 30
hiqada gledalaca.
- Ta~an broj u~esnika sazn-
a}emo 8. jula, do kada se vr{i
uplata kotizacije i prijavqi-
vawe takmi~ara. Po intereso-
vawu, koje vlada, siguran sam
da }e u Pqevqima u~estvovati
preko 100 voza~a - ka`e Miki
Plakalo, ispred auto kluba
"AP - Sport", koji je suorgani-
zator ove trke.
Na prostoru ispred ku}e
Garana Dajovi}a privode se
kraju obimni radovi na ure|-
ewu parkinga za takmi~arska
vozila. Na samom startu staze
betonira se sve~ana bina i
postavqaju jarboli za zastave
13 zemaqa, koje su ~lanice Cen-
tralno - evropske zone FIA -
e. Sve~ano progla{ewe pobjed-
nika uz intonirawe himni,
uveli~a}e kulturno umjetni~ka
dru{tva i leta~i paraglajding
kluba iz na{eg grada. Z.D.
Auto trka za [ampionat Centralno - evropske zone (CEZ) u Pqevqima
U~estvuje preko 100 voza~aU~estvuje preko 100 voza~aBrdska auto trka [ampionata AFCG, koja se boduje za [ampionat Centralno-evropske
zone (CEZ), Prvenstvo AFCG na brdskim stazama i Kup Jadrana, odr`a}e se 10. i 11.
jula na stazi pored Pqevaqa
Ekipu op{tine Pqevqa pr-
edstavqa}e 95 sportista, koji
}e se vite{ki nadmetati u
rukometu (mu{karci i `ene),
odbojci (`ene), ko{arci (mu-
{karci), {ahu, karateu, rib-
olovu, atletici, planinarstvu
i biciklizmu. Po rije~ima
Dragana Paldrmi}a, sekretara
za dru{tvene djelatnosti, svi
sportisti iz na{eg grada bi}e
smje{teni na Zlatiboru i
ima}e hotelski smje{taj na
bazi pansiona.
Me|uop{tinske omladinske
sportske igre najve}a su ama-
terska sportska manifestaci-
ja na Balkanu, koja je do sada
redovno okupqala oko 3.000
sportista i sportskih radnika.
S obzirom da je turisti~ka
sezona na Zlatiboru u punom
jeku, hotelijeri su iza{li u
susret organizatoru i snizili
pansionske cijene za sportiste,
ali one su i daqe visoke. To je
glavni razlog zbog koga su sve
ekipe prijavile mawe
sportista, nego obi~no, tako da
ove godine ukupan broj u~esni-
ka ne}e pre}i dvije hiqade.
Skup{tini MOSI igara, do
danas je potvr|eno u~e{}e 25
ekipa, od ukupno 36 iz Srbije,
Crne Gore, Republike Srpske i
Federacije Bosne i Herce-
govine. Takmi~ewa }e se odvi-
jati u 15 disciplina na sport-
skim terenima u ^ajetini i
Zlatiboru. Doma}in je prin-
u|en da sva atletska takmi~ewa
organizuje u Bajinoj Ba{ti i
svakodnevno prevozi sportiste.
Zbog nedostatka uslova za
takmi~ewe kanuista, uvr{tene
su nove sportske discipline,
plivawe i tenis.
Sve~ani defile sportista
i otvarawe 47. MOSI "^ajeti-
na 2010." uz najavu fanfara i
truba zakazano je u srijedu 7.
jula u 17 ~asova. Crnu Goru
predstavqa}e sportisti Pqe-
vaqa, Bijelog Poqa, Berana,
Kola{ina, Mojkovca i Ro`-
aja.
Z. Despotovi}
U susret 47. MOSI "^ajetina 2010."
Na{ grad predstavqa 95 sportista
11331. jul 2010. S P O R T
Fudbaleri Rudara, koji su pri-
preme, za po~etak evropskog puta
i ujedno za novo prvenstvo, po~eli
14. juna, uglavnom sa ekipom, koja
je igrala u minulom {ampionatu,
saznali su 21. juna ime rivala u
prvom kolu pretkvalifikacija za
Ligu {ampiona. To je prvak San
Marina, Tre Fiore, ekipa koju su
pri`eqkivali za po~etak svog
drugog izlaska na evroscenu zbog
blizine. San Marino je, dr`avica,
smje{tena u planinskom lancu
Apenina, okru`ena teritorijom
Italije. Ima oko 28 hiqada sta-
novnika, a weni fudbalski, {es-
tostruki prvaci, i toliko puta
osvaja~i kupa, su totalni amateri.
Prva utakmica igra}e se u
wihovom mjestu Fiorentano, na
stadionu, koji je izgra|en 1949.
godine i koji mo`e da primi 700
gledalaca. I gle ironije, on
zadovoqava kriterijume UEFE a u
Pqevqima ne, ve} moraju da igra-
ju reven{ u Podgorici 7. juna,
vaqda zbog udaqenosti od aero-
droma. Dobro je izjavio trener
Rudara Vigwevi}, da }e Rudar u
ovom susretu biti najve}i pro-
tivnik sam sebi. Zna~i ekipa ne
smije u}i u igru sa devizom lako
}emo. Ekipa Rudara, igrala je u
sastavu kao i protiv Budu}nosti u
finalu kupa, osim {to je izostao
Miroje Jovanovi}, koji nije ni
putovao na prvu utakmicu. Dakle
igrali su: Radanovi}, Ivanovi}.
Igumanovi}, Bojovi}, Boji},
Sekuli}, Useni, Vlahovi}, Brn-
ovi}, Ran|elovi}, Tomi}. O~ekuje-
mo siguran prolaz, a onda crn-
ogorskog {ampiona ~eka ozbiqan
evropski trenutak, jer }e 13. ili
14. jula, morati na megdan, buga-
rskom {ampionu Liteksu. Vjeruje-
mo da }e za utakmice 2. kola Vig-
wevi}, mo}i da ra~una i na neka
kvalitetnnija poja~awa. Rudar je
u San Marino otputovao poslije
nedjeqnog treninga. Oti{li su do
Bara, gdje }e preko Barija, autobu-
som imati ~itav dan puta. Ostale
trenutne novosti su da u klubu
vi{e ne}e biti iskusnog Ivana
^arapi}a i mladog Mihaila Ale-
ksi}a. U Rudaru je ponovo Milo{
Vrane{, koji se vratio sa poza-
jmice De~i}u, a na mjesto trenera
golmana, Bo`idara Vuksanovi}a,
koji je u Rudaru, proveo vi{e od
deset godina, i koji se preselio
na istu du`nost u Mogren, do{ao
je Sr|an Kqajevi}. Dok se ne
zavr{i evropska pri~a niko iz
kluba ne ide, a poslije toga, bi}e
sve jasnije. Novi {ampionat, peti
po redu, po~iwe 14, avgusta, i
Rudar tada do~ekuje ekipu Zete.
Prelazni rok za fudbalere po~eo
je 7. juna, i traje dva mjeseca.
F. B.
Po~iwe evropski fudbalski put
Rudar igrao 30. juna u San MarinuProtivnik mu je bio Tre Fiore (Tri cvijeta), {ampion ove dr`avice), revan{ utakmica se igra
u Podgorici 7. jula. - Slijede}i rival, pobjedniku iz ovog duela, je bugarski {ampion Liteks.
- Peto prvenstvo po~iwe 14. avgusta
Na {ahovskom prvenstvu Crne Gore za juniorke i
juniore, koje je od 12. do 17. juna igrano na Cetiwu,
na{i {ahisti, opet su postigli odli~ne rezultate.
Istina nijesu bili uspje{ni kao lani, kada su se
Sawa Mi{ovi} i Nikola Potpara, vratili sa Ceti-
wa sa {ampionskim titulama. Ovoga puta Sawa je,
uspjela da ubjedqivo odbrani primat u svojoj
konkurenciji, i tre}i put uzastopno, osrane na
tronu. Svaki drugi rezultat, izuzev {ampionske
titule, u ovoj konkrenciji, za wu bi bio vidan neusp-
jeh. Do titule je do{la bez poraza, ostvariv{i
~etiri pobjede i dva remija i sa poenom prednosti
prva pro{la kroz ciq ispred klupske drugarice
Milice Bubawe i Tijane Blagojevi}, koje su imale
po 4 poena. ^etvrto mjesto, tako|e je pripalo pqe-
vaqskoj nadi {aha Neveni Rado{evi}, koja je osvo-
jila 3,5 poena, kao i Kristina Ba~i} iz Bara. Na
prvenstvu je u~estvovalo sedam takmi~arki, od kojih
su ~etiri bile iz [K OIS[. ^etvrta takmi~arka,
Berina Ajanovi}, bila je i najmla|a i zavr{ila je
prvenstvo bez poena, a tamo je i{la da osjeti wegovu
dra` i po prva zna~ajna iskustva. U mu{koj
konkurenciji predstavqala su nas dvojica
takmi~ara. Branilac titule Nikola Potpara i
osmoplasirani sa pro{logodi{weg prvenstva
Stjepan Korstonijevi}, koji je odli~no p~eo, i
poslije tre}eg kola, bio sam u vo|stvu sa tri poena,
iako je imao izuzetno jake protivnike. U ~etvrtom
kolu do`ivio je prvi poraz, od wemu neugodnog
rivala, Nik{i}anina Ze~evi}a. Izgledalo je da se
Krstonijevi} brzo oporavio poslije poraza jer je u
petom kolu, savladao dobrog Podgori~anina
Ra{ovi}a, koji je ~etvrtom kolu nanio jedini poraz
Potpari, i ponovo izbio u krug najozbiqnijih
konkurenata za titulu. Me|utim, u {estom i sedmom
kolu pretrpio je nove poraze od Potpare i Bjelopo-
qca Mehovi}a i zavr{io na {estom mjestu. Ovog
puta Stjepan nije znao da postoji i remi, koji mu je
bio dovoqan bar za tre}e mjesto.
Nikola Potpara, zavr{io je prvenstvo sa istim
brojem poena, kao i novi {ampion Ivan Ze~evi}, sa
kojim je remizirao u drugom kolu, ali ga je me~ iz
prvog kola, koji je igrao sa nejrejtingovanim
igra~em, uz poraz u ~etvrtom kolu, ko{tao odbrane
titule, koju je osvojio pro{le godine u znatno ja~oj
konkurenciji. Ta pobjeda u prvom kolu, nije mu
donijela odre|eni koeficijenat, po Buholc-siste-
mu, {to je na kraju i bilo presudno.
Na prvenstvu juniora bilo je 14 u~esnika, a wihov
kona~an poredak je bio: Ze~evi} i Potpara, po 5;5
poena, Vuk~evi}, Kisi}, Mehovi} po 4, 5, Krstoni-
jevi}, Pe~urica i Leki} po 4 i td. Sve su to dobri
{ahisti i sigurno }emo o wima jo{ dosta ~uti.
Mi{ovi}eva i Ze~evi}, predstavqa}e Crnu Goru
na narednom svjetskom prvenstvu, koje }e se odr`ati
u Poqskoj. F. B.
Zavr{eno omladinsko prvenstvo Crne
Gore u {ahu
Sawa i daqe na tronu, a
Nikoli se isprije~io Buholc
Dobri plasmani Milice Bubawe i NveneRado{evi}, a Stjepan Krstonijevi} sve upropas-tio u posqedwa dva kola
Nikoli Potpari predstoji nejte`i ispit u dosa-
da{wij karijeri. Od 2. do 13. jula, tako|e na Ceti-
wu, igra, kao pro{logodi{wi juniorski {ampion,
na seniorskom prvenstvu Crne Gore, na kome
u~estvuje, pet velemajstora, jedan inter majstor, dva
FIDE majstora i ~etiri majstorska kandidata, me|u
kojima je i Nikola. Dakle, Potpara }e se na}i u
dru{tvu u kome }e mo}i mnogo da nau~i, ali istovre-
meno i da poka`e svoj talenat.
Sawa Mi{evi} i Milica Bubawa, u~esnice su, kao
i pro{le godine, prvenstva u `enskoj konkurenci-
ji. Ovoga puta za prvenstvo se prijavilo osam
takmi~arki, jedna vi{e nego lani. Titulu brani
jedini `enski velemajstor u Crnoj Gori Jovana
Vojinovi}. Sawa je lani bila, odli~na, druga sa 4
poena, dva zaostatka za pobjednicom Jovanom,
Bubawa peta sa 2.5. poena. Bi}e to prvenstvo ja~eg
sastava, jer u~estvuju jo{ dva FIDE majstora, Lidi-
ja Blagojevi} i Ana Stojanovi} i mk Mi{ovi}.
Ostale ~etiri su prvokategornice. O~ekujemo dobar
plasman na{ih, posebno Mi{ovi}eve. F.B.
[ahovska prvenstva u seniorskim
konkurencijama, po~iwu 2. jula
U~estvuje troje na{ihPotpara, Mi{ovi} i Bubawa
U Podgorici je odr`ano prvenstvo Crne Gore za
mla|e pionire i nade, na kome je nastupilo 150
takmi~ara iz 23 kluba. Od na{ih u~esnika najboqi
je bio Darko Gli{i}, ~lan Risa, koje je osvojio
prvo mjesto u borbama, i konkurenciji nada, plus 65
kg. Srebrnu medaqu, osvojila je kata ekipa Risa u
mu{koj konkurenciji, kod nada, a ~lanovi ove ekipe
Bo`idar ^olovi} i Bogdan Lazarevi} bronzane
medaqe. Awa Jawu{evi} ~lanica Potoka osvojila je
srebrnu medaqu, u konkurenciji poletarki u kata-
ma. F. B.
Sa prvenstva Crne Gore u karateu za
poletarce i nade
Darku Gli{i}u (Ris)
zlatna medaqa
U Prijepoqu je 26. juna odr`ano ribarsko
takmi~ewe "Kup Prijepoqa", na kome je u~estvova-
lo 14 ekipa sa po ~etiri ~lana. Haris Klepo se sa
ovog takmi~ewa vratio sa lijepim pobjedni~kim
peharem, koji sada krasi klupske prostorije. Haris
je osvojio deveto mjesto na tek zavr{enom op{tin-
skom takmi~ewu. F . B.
Na ribarskom takmi~ewu u Prijepoqu
Uspjeh Harisa Klepa
Sva tri prvenstva mla|ih kate-
gorija za odbojka{ice - pionirke,
kadetkiwe i omladinke odr`ana su
u Baru. Na finalnim turnirima
igrale su i ekipe Rudara, koje su
postigle rezultate, na koje nijesmo
navikli. Samo su rejting opravdale
kadetkiwe, koje su, poslije velike
borbe, u taj- breku, izgubile od
doma}ina Galeba, kome je ovo bila
druga uzastopna titula. Dakle, samo
su kadetkiwe igrale finale, dok
su se pionirke borile za tre}e
mjesto, koje je pripalo, neo~eki-
vano, ali zaslu`eno novoj ekipi
Mora~a iz Podgorice, koja je u
polufinalu pobijedila Rudara sa
3:1, a u finalu Galeba sa 3:2.
Juniorke su, finalni turnir igrale
po liga sistemu, svako sa svakim. Od
tri odigrane utakmiceRudar je
savladao Luku Bar sa 3:1, a izgubio
od Budu}nosti Zetatrans sa 1:3 i od
Galeba sa 0:3. U klubu su puni prim-
jedbi na doma}instva Galeba, koji je
~inio sve da titule ostanu u Baru,
po~ev{i od termina utakmica, pa do
veoma lo{eg i pristrasnog su|ewa.
Me|utim ostaje nam da konstatujemo
da je Galeb sada ono {to je Rudar
bio prije tri godine, bar kada su u
pitawu mla|e kategorije. Uvjerili
smo se da sve ne zavisi ni od rada u
klubu, nego vi{e od talenta i hti-
jewa onih koji treniraju.
Ipak to je vidan uspjeh, jer ne
smijemo zaboraviti da su i ovi
rezultati, rijetkost u na{em sportu,
a da je sve vi{e `enskih klubova u
odbojci. Tako je po 12 ekipa u~estvo-
valo u sve tri konkurencije - a po
8 na polufinalnim turnirima i po
4 na finalnim.
Pionirke: Ke~ina, Le~i}, Dam-
janovi}, Loncovi}, Tawevi}, Mi-
linkovi}, Erna Muhovi}, Ena
Muhovi}, Petrovi}, Robovi},
Svrkota, Draga{. An|ela Petro-
vi}, progla{ena za najperspek-
tivniju igra~icu.
Kadetkiwe: Dra{kovi}, Ke~ina,
Xakovi}, Le~i}, Loncovi}, Vuko-
vi}, Ga~evi}, Tawevi}, Mil-
inkovi}, Damjanovi}, Petrovi}.
Danijela Xakovi} je progla{ena
za najboqu sme~erku, a Ana Le~i},
za najboqi prima~icu servisa.
Juniorke: Cupara, Xakovi}, Mil-
inkovi}, Rov~anin, Ostoji},
Veqkovi}, Beqka{, Ga~evi}, Vuko-
vi}, Pupovi}, Haxiosmanovi},
Dra{kovi}, Laketi}, Le~i}.
F.B.
Sa prvenstva mla|ih kategorija za odbojka{ice
Posna sezonaPosna sezonaSamo jedno drugo mjesto i dva tre}a
Do sada je kod nas bar tako bilo, da svaki uspjeh
u sportu donosi nove nevoqe. Podrazumijeva se da
uspjeh treba propratiti sa novom organizacijom
kluba, od Upravnog odbora, preko trenerskog i
igra~kog kadra, kako bi se mogao zaaovoqiti novi
momenat u klubu. Za to treba i znatno ve}a finan-
sijska podr{ka. Tu nastaju prve nevoqe - odakle i
ko? Ba{ nas interesuju daqi putevi mla|eg pqe-
vaqskog kluba, koji je ostvario nevjerovatan uspjeh,
koji }e svima izuzev fudbalerima, donijeti dodatne
nevoqe. Prvenstvo u drugoliga{koj konkurenciji
po~iwe dan kasnije poslije prvoliga{kog. U prvom
kolu 15. avgusta Pqevqa gostuju doju~era{wem
uspje{nom prvoliga{u Komu, a u drugom do~kuju
Bokeqa. F. B.
Iz drugoliga{a Pqevaqa
Slijedi dogovor Slijedi dogovor O tome nas je obavijestio predsjednik
Upravnog obora kluba Avdo Ajanovi}, ina~e
potpredsjednik op{tine Pqevqa.
Poslije odra|enih {est takmi~arskih kola, po
vremenu koje im nije bilo nakloweno, i uz u~e{}e
14 takmi~ara, ribolovci SRK "Lipqen" zavr{ili
su svoju ligu, koja im je bila izborna i pet prvo-
plasiranih takmi~ara predstavqa}e klub na razn-
im takmi~ewima u narednom periodu. Ovoga puta
najvi{e uspjeha imao je Senad Lero Kavazovi},
koji je, za pola boda, bio prvi, ispred Asada Tali}a
i za dva boda ispred trostrukog {ampiona Srete-
na Ron~evi}a i prvi put bio najuspje{niji. Ova
trojica bila su, tokom svih {est kola, najbli`a
osvajawu prvog mjesta. Do posqedweg kola u vo|stvu
je bio Ron~evi}, ali je u posqedwem kolu podba-
cio i zaradio negativne bodove i morao se zadovo-
qiti tre}im mjesto. Wih trojica su primili
medaqe, a Predrag Pupovi} kao ~etvrti i Hajrudin
Hoxi} peti, izborili su pravo za sastav ekipe, koja
reprezentuje klub. Ribolovce o~ekuju brojna
takmi~ewa u republici i lokalnom nivou. Ina~e,
najve}i te`inski ulov ostvario je Nikola Medo-
jevi} od 8 kilograma i trideset grama, a pobjednik
Kavazovi} je imao 7.860 kg.
F. B.
Izborna liga za ~lanove SRK "Lipqen"
Senad - Lero
Kavazovi} pobjednikDrugo mjesto pripalo Asadu Tali}u, a tre}e
Sretenu Ron~evi}u .
U K R A T K O:
Rukometni klub Biseri ostao je bez trenera,
po{to je dosada{wi, Marko Ivanovi}, podnio
ostavku, a ~ekaju ga veliki poslovi - Izalaz u
Evropu KPK, Regionalna liga i Prva liga.
**************
Kadeti Rudara Danilo Mili} i Bojan Kova~evi}
pozvani su na pripreme reprezentacije, za kadet-
sko prvenstvo Evrope, koje }e se odr`ati u Crnoj
Gori - Podgorici i Nik{i}u.
**************
Awa Stijepovi}, ko{arka{ica Rudara, pozvana
je na pripreme juniorske reprezentacije Crne Gore,
za evropsko prvenstvo B divizije, koje }e se
odr`ati u Rumuniji od 29. jula do 8. avgusta. F. B.Troica najboqih: Tali}, Kavazovi} i Ron~evi}
1144 1. jul 2010.O G L A S I
MALI OGLASI
• • • Nekretnine • • •
Prodajem ku}u 120 m2
- ku}u 40 m2,
pomo}ni objekat 17 i 8 m2, dvori{te
500 m2, vo}wak 400 m
2- vrlo povoqno,
ul. Ibarska 22 [evari (Poqe). Tel.
069/694-618.
Prodajem ku}u na tri nivoa, ul.
Drvarska 32, idealna lokacija. Tel.
069/613-927.
Prodajem dvosoban stan od 75 m2
sa
dvije terase i podrumom na dvije ~etvr-
tine sprata u zgradi M 1 u Mo}evcu,
cijena po dogovoru. Tel 064/822-83-60
i 064/218-71-31.
Prodajem ku}u povr{ine 100 m2
u
Zlodolu u Ulici 20. novembra. Ku}a je
sa dva sprata sa podrumom i gara`om.
Telefon 069/637-454.
Prodajem ku}u povr{ine 145 m2
u
Ulici RVI broj 23, sa dvori{tem,
povr{ine 1000 m2, i ucrtanom ~esti-
com za izgradwu jo{ jedne ku}e. Ku}a
je sa parnim grijawem i termoizo-
lacijom. Telefon: 069/425-118.
Prodajem ku}u sa ~etiri trosobna
stana, dvije gara`e, dvije su{are i
~etiri ostave. Ulica RVI br. 51, Potr-
lica. Telefon 069/313-118.
Prodajem ku}u u Ulici Save Kova~e-
vi}a, novogradwa. Tel. 069/287-466.
Prodajem ku}u 10 puta 10 metara, novo-
gradwa, prizemqe, sprat, potkrovqe,
centralno grijawe. U prizemqu 40 m2
poslovnog prostora. Na istoj parceli
stara ku}a. Ulica Podgori~ka 26.
Telefoni 321-662 i 069/441-770.
Prodajem ku}u 144 m2, novogradwa, cen-
tralno grijawe, spoqa ura|ena termo-
fasada i poslovni prostor u sklopu
ku}e. Ku}a useqiva, ura|ena savre-
meno, imaju ura|ene (dvije) plo~e. Cije-
na po dogovoru. Telefon 067/336-422.
Prodajem u Beogradu, Miqakovac 3,
ku}u 60 m2
i 6 ari placa (struja, voda,
kablovska TV), 95.000 eura. Za infor-
macije obratiti se na telefon 063/873-
6181 od 18 do 21 sat. Mogu}nost kupo-
vine jo{ 5 ari 60.000 eura.
Prodajem stan 70 m2
+ 6m2
u Pqevqi-
ma u ul. Mila Peruni~i}a br. 13. Tel.
069/792-402.
Prodajem stan od 75 m2
na drugom
spratu od ~etiri u Ul. Mi{e Cvetko-
vi}a M-1, dvostrano orijentisan sa
dvije terase i posebno odvojenim spa-
va}im dijelom. Stan sa KTV, tel. i
pripadaju}im podrumom. Cijena po do-
govoru. Tel. 064/218-71-31 i 064/822-83-
60.
Prodajem stan u Mo}evcu, GM 1. Tele-
fon 068/689-749.
Prodajem stan u Pqevqima 85 m2GM 6
pored Tre}e osnovne {kole. Telefon
068/645-186.
Prodajem dvosoban stan u Ulici Vuka
Karaxi}a bb (preko puta [kolskog
centra). Stan je u dobrom stawu.
Povr{ine 83 m2, sa eta`nim grijawem
i dvije terase. Informacije na tele-
fon 068/643-322.
Prodajem stan u centru grada, 56 m2,
sre|en, centralno grijawe. Hitno, po-
voqno. Telefoni 069/698-605 i 321-
643.
Prodajem jednosoban stan od 45 m2
iznad restorana "Mo}ev~i}", ~etvrti
sprat. Telefon 068/714-360.
Prodajem stan u Kupusi{tu, 57 m2.
Telefon 067/388-538.
Prodajem ili izdajem garsoweru u
Ulici Omerbega Bajrovi}a broj 6.
Telefon 067/804-658.
Na sedmom kilometru puta Pqevqa -
Prijepoqe, Ko{u do prodajem povo-
qno Etno restoran (80 m2) sa central-
nim grijawem, dvije nedovr{ene sobe
840 m2
sa centralnim grijawem, osta-
va - gara`a (kotlarnica ) 45 m2, terasa
75 m2, dva bunara - izvora (3,5 -8,5 m
2),
rezervoar za vodu (bazen 20 m3) park-
ing (30 ari i plus pet hektara zemqe).
Sve za 170.000 eura. Mo`e svaki dogov-
or. Tel. 069/295-532.
Prodajem u Zabr|u imawe povr{ine
4,13 ha obezbije|ena struja, voda sa
dva vodopada prirodnim izvorima i
rijekom Vezi{nicom. Imawe je sa
isto~ne strane zagra|eno odraslom
`ivom ogradom. Kroz imawe prolazi
asfaltni put. Pored puta postavqena
je telefonska linija. Tel. 052/356-
530.
U centru Greva dva i po kilometra od
Pqevaqa sa desne strane asfaltnog
puta Termoelektrana - brana Otilo-
vi}i povoqno prodajem parcelu
povr{ine 9.174 m2. Parcela je ogra|e-
na. Na parceli je struja i voda i
pogodna je za placeve. Telefon
052/323-992.
Prodajem parcelu u Potpe}u
povr{ine 1,5 ha, na lokaciji zvanoj
Vodoplav. Tel. 068/30-30-11.
Prodajem plac na Gukama, preko puta
{kole, 300 m2, uredna gra|evinska do-
zvola, naliveni temeqi. Cijena po
dogovoru. Telefoni: 069/425-084,
069/724-907 i 068/748-827.
Prodajem imawe na 8 km od Pqevaqa
prema ^ajni~u. Telefon 052/321-747.
Prodajem stan od 83 m2sa parnim gri-
jawem preko puta Zelengore. Tel.
067/558-141.
Prodajem jednosoban stan kod Bolnice
40 m2, veoma povoqno, poseban ulaz i
parking. Tel. 067/548-757.
• • • Sobe, stanovi izdavawe • • •
Izdajem za stanovawe nenamje{ten jed-
nosoban stan (soba i kuhiwa) sa kupa-
tilom, {pajizom, terasom i podrumom
za ogrev, poseban ulaz, vidjeti. Cije-
na po dogovoru, nalazi se u Ulici n.
revolucije 46, Pqevqa. Telefoni 322-
534, 068/713-590 i 068/467-631.
Na Varo{i izdajem nenamje{ten jed-
nosoban stan, sa centralnim grejawem.
Ulaz poseban. Kontakt tel. 067/517-
611 i 069/827-982.
Ulciw, Velika pla`a - izdajem sobe,
svi uslovi obezbije|eni. Kuhiwa na
raspolagawu svima koji `ele da je
koriste. Parking obezbije|en. Tele-
fon 069/696-287. Safet Kaltak.
Izdajem sobe i apartmane u Baru. Tele-
fon 069/474-237.
Izdajem namje{ten jednosoban stan,
Ulica Omladinska, 130 eura. Telefon
069/533-411.
Izdajem namje{tenu sobu. Telefon
068/463-152.
Izdajem namje{ten jednosoban stan u
centru grada. Telefoni 069/123-350 i
067/894-409.
Izdajem namje{ten stan 78 m2
Ulica
kraqa Petra 66, studentima ili fi-
rmi. Telefon 067/814-147.
Izdajem dvosoban stan u Ulici Save
Kova~evi}a bb. Novogradwa. Telefon
069/433-438.
Izdajem namje{ten jednosoban stan u
Ulici kraqa Petra, sa parnim gri-
jawem. Telefon 067/230-715.
Izdajem namje{tenu garsoweru u Pod-
gorici 30 m2
na Malom brdu blizu
Ekonomskom i Pravnog fakulteta.
Telefon 069/041-560.
• • • Lokali, radwe • • •
Izdajem poslovni prostor od 35 m2
kod
Vukove ~esme (dvije prostorije). Telefon
067/262-502.
Izdajem poslovni prostor ili kao kance-
larijski, iza buvqaka. Telefon 067/318-
537.
• • • Usluge • • •
Vr{im ugradwu Total TV. Tel.
068/647-548 i 067/517-995.
Radim uklesivawe slova i osvje`avawe
slova i slika na nadgrobnim spome-
nicima. Telefon 069/516-568.
Izra|ujemo kuhiwe, komode, ormare,
stolove (radne, kancelarijske...). Sve po
mjeri i `eqi kupca. Od 30 dezena Vi
odaberite najboqi. Pozovite 067/814-
202 i 069/453-673. ZIM UNIVER.
Povoqno vr{im molerske usluge. Tele-
fon 068/451-274, Bo`idar.
• • • Vozila, motori • • •
Prodajem traktorsku prikolicu,
motokultivator 509, 214 KS, dizel pre-
su za sijeno. Tel. 067/558-719 i 067/514-
709.
Prodajem "golf 3" GT, 1994. godi{te u
izvanrednom stawu sa daqinskim sis-
temom zakqu~avawa, AC klimom, ABS
sistemom ko~ewa, servo upravqa~em,
rikardo sportskim sjedi{tima, alu
felnama i muzikom. Zvati na: 067/628-
516 i 067/268-267.
Prodajem xip "hundai" - galoper 2,5
TDI, 1997. godi{te, 5.000 eura, hlad-
wa~u - vu~enu, dupli to~kovi, termok-
ing na struju, dimenzije 4 puta 2 m,
cijena 2.500 eura. Tako|e prodajem
"BMW" 730, benzin - plin, 1994.
godi{te, 1.900 eura, traktor IMT 560,
9.000 eura, frezu 2,2 m 1.400 eura, gra-
bilicu 400 eura, vile za traktor 200
eura, cisternu 2,5 m3 1.400 eura, trak-
torsku pumpu sa sistemom za navod-
wavawe 2.000 eura. Telefon 069/482-
212.
• • • Poqoprivreda • • •
Prodajem nove, popravqam neispravne
i prepravqam stare `ivine ~oban-
ice. Tako|e prodajem baterije sa
puwa~em za ~obanice. Telefon
067/546-019.
Pravim i prodajem ko{nice za p~ele
dve vrste: "Dabablatove" sa 12 ramova
i "Rutove" sa 10 ramova. Sa po jednim
nastavkom, zbjegom, podwa~e na izvla-
~ewe, opkovane i ofarbane. Daska od 3
cm. Vidjeti, cijena po dogovoru od 50
do 60 eura. Ulica narodne revolucije
46, Pqevqa. Telefoni 322-534,
068/713-590.
• • • Razno • • •
Zbog selidbe prodajem elektri~ni
{poret po cijeni od 50 eura, }ilim 30
eura, frizersko ogledalo i frizer-
sku haubu. Javiti se na telefon 069/-
242-017.
Prodajem ma{inu za dubinsko usi-
savawe i ~i{}ene tepiha "Rainbou".
Cijena po dogovoru. Telefon 068/064-
012.
Prodajem "alfu 9" na ~vrsto gorivo
zbog uvo|ewa parnog grijawa, dva po-
lovna bojlera i dvije termo pe}i kao
i nov bojler neupotrebqavan, veoma
povoqno. Zvati na 067/628-516.
Prodajem 3 televizora, 50 eura, 70 e,
130 e, zamrziva~ 410 l - 180 e, itison
22 m2
- 60 e, kau~ - 70 e, kada, lavabo,
vodokotli} - 100 e, muzilica za krave
nova 399 e, betonski blokovi 1600 kom
20 puta 20 puta 40 cm - 0,60 e komad.
Telefon 067/318-537.
Prodajem ku}u 85 m2, atraktivno
dvori{te, plus podrum, gara`a
i ba{ta. Povoqno. Milorad Ve-
mi}, Wego{eva 35, Mo}evac.
Telefon 351-328.
Izuzetna ponuda.
Tel. 069/433-111
Povoqno vr{im vodoinsta-
laterske usluge. Macanovi}.
telefon 067-575-239
Molimo vas da va{e oglase dos-
tavite blagovremeno. Ukoliko
va{e oglase dostavite redakci-
ji do 13. jula smawujete mogu}nost
{tamparske gre{ke.
Uz ~itko napisan tekst napisati
i kontakt telefon na koji se mogu
dobiti dodatne informacije.
Redakcija Pqevaqskih novina
KOMBI PREVOZ do KBC "Pod-
gorica"
8 mjesta i 2 mjesta za invalid-
ska kolica.
Nov, klimatizovan, siguran.
Termini polaska i povratka
prilago|eni radnom vremenu
KBC "Podgorica".
Telefon 067/554-257.
1910
Prodajem plac 20 ari sa starom
ku}om 180 m2 i ~etiri pomo}ne
zgrade ukwi`ene. Urbanisti~ki
mogu}e pet placeva ili jedan za
gradwu ve}eg objekta. Lokacija
Dolovi. Telefoni 063/256-340
ili 011/3613-908.
Brzo, kvalitetno, povoqno!
Fasade D.D
Vr{imo ugradwu demit fasada
po vrlo pristupa~nim cijenama
sa va{im ili na{im materija-
lom. Izvodimo i molersko - fa-
rbarske i gipsarske radove.
Telefoni: 068/649-039 i
069/541-140.
Izrada internet prezentacija.
Telefoni: 069/693-418 i 052/323-
834.
Izrada maturskih, diplom-
skih, seminarskih i svih drugih
stru~nih radova. Veoma povoq-
no.
Maksimalno brzo i profesio-
nalno.
Telefoni: 069/394-072, 069/394-
073, 067/450-317 i 353-397 posli-
je 15 sati.
Ne{to novo u na{em gradu
Nejsavremenije ot~epqewe
sanitarnih ~vorova, sve vrste
kanalizacionih odvoda sa spe-
cijalnom elektri~nom ma{inom,
kvalitetno, brzo i povoqno. Do-
lazim po pozivu. Tel. 068/290-
081 i 067/444-387.
Izdajem dvosoban stan u Ulici
Save Kova~evi}a bb (novograd-
wa), posebno ulaz, struja, voda.
Po potrebi stan mo`e i namje-
{ten. Cijena po dogovoru. Konta-
kt telefon 067/620-191 i 067/450-
402.
Prodajem dva stana, jedan u
Ulici 37. divizije 40 m2, a drugi
na Varo{i 62 m2. Cijena po dogov-
oru. Telefon 067/548-098.
Prodajem garsoweru 28,5 m2,
Ulica prijepoqska, iza Po{te.
Novogradwa. Cijena 28.500 eura.
Kontakt telefon 067/413-513.
CENTRALNO GRIJAWE ^A^AK
Za Va{u ku}u, stan uradi}emo
projekat instalacija centralnog
grijawa, sa na{eg lagera i pro-
davnice iznad Pqevaqske ba-
nke - predstani{tvo u Pqevqi-
ma, isporu~iti najkvalitetniji
materijal po najpovoqnijim
cijenama, isti veoma brzo i
kvalitetno ugraditi i dati po-
trebne garancije. 40 godina is-
kustva, garancija kvaliteta iz-
vedenih radova. Tel. 069/698-433.
Izdajem dvosoban stan u stro-
gom centru grada, mo`e i za sm-
je{taj radnika sa 4 do 10 le`aje-
va, sa kuhiwom i trpezarijom,
KB. TV. Telefon 067/207-539.
Mijewam ekstra dvosoban stan
u zgradi za mawi jednosoban ili
garsoweru uz dogovor, ili za po-
slovni prostor na potezu od Ja-
lije do Zelengore. Mogu}a i pro-
daja. Telefon 069/698-433.
11551. jul 2010. D J E ^ I J A S T R A N A
Dragi drugari,
donosimo vam radove
va{ih vr{waka iz
osnovne {kole.
[aqite nam i vi
va{e radove koje }emo
rado objaviti.
Va{a Redakcija
Radivoje An|u{i}, IV razred
O[ “Bo{ko Buha” Komini
Majka
Kada u {kolu krenem
majka me bri`qivo prati
i nestrpqivo ~eka
kada }u da se vratim.
I beskrajno je sre}na
kad opet do|em ku}i,
we`no me qubi i ka`e:
"Ti samo, sine u~i."
Smije{kam se i ka`em mami:
"Te{ko je u {koli, mati,
neki su zadaci te{ki,
a pone{to se ne shvati."
Miluju}i me umornom rukom
odgovara mi majka:
"Mora se u~iti mnogo,
u~ewe nije bajka."
Ni{ta joj nije te{ko
samo da budem sre}na,
i da bezbri`no rastem,
jer to je wena sre}a.
Na svijetu je jedina
majka i qubav wena,
nesebi~na i sna`na,
~vrsta ko granit stijena.
Katarina Alori},
u~enica tre}eg razreda
O[ "Jakub Kubur" Potkova~
Listawe
Raspjevaj sve svoje ptice
da ti proqe}em donesu
zvuke glasnih pjesama,
u osvit kad strune ponesu.
Negde ne quqaju talasi
morima slanim od znoja
potr~i stazom uhvati
sva listawa svoja.
I kada korakne{ putem
neva`nim u ba{ti rascvje-
tanih
boja uz ogwi{te sva sre}a
bi}e opet tvoja.
Aleksandra Te{ovi},
u~enica {estog razreda
O[ "@ivko Xuver" Bobovo
Qetwi ciklus @ito-
produktove nagradne igre
za najboqu foto - vijest
po~iwemo fotografija-
ma koje je na Qubi{wi
napravio Slavoqub Po-
povi} iz Beograda, koji
je izme|u ostalog prvi
pretplatnik elektron-
skog izdawa Pqevaqskih novina.
Pored zelene qepote Qubi{we,
Popovi} je zabiqe`io endemsku vrstu
klekove, ali i snagu groma na 2.300 mnm.
Budite kao Popovi}, {aqite nam
Va{e fotografije, ali ne zaboravite
pretplatu. @itoprodukt }e Vas nagra-
diti vau~erom u nekom od svojih malo-
prodajnih objekata, a elektronsko iz-
dawe bi}e Vam dostupno na svim
meridijanima.
D.M.
Konkurs Pqevaqskih novina i @itoprodukta za najboqu
Led i gromLed i grom
Tel/fax. 052 300 108, 052 300 109, Pekara 052 311 637
Jo{ jedna zajedni~ka
{etwa mali{ana vrti}a
Eko - bajka osta}e im u
lijepom sje}awu. Godine
dru`ewa. Neki su i od
jaslica bili zajedno, a
sada kre}u u novu {k-
olu.
Kao veliki maturan-
ti samouvjereno i raz-
dragano djevoj~ice u
lepr{avim haqinica-
ma, a dje~aci u odijeli-
ma, {etali su glavnom
ulicom.
Pet vaspitnih grupa
mali{ana, tri iz mat-
i~nog vrti}a i po jedna
iz vrti}a "Lane" i sa
@abqaka - 125 djece na-
pustilo je svoje dosa-
da{we drugare. Mnogi
od wih }e mo`da opet
biti zajedno. Mali{ani
sigurno ne mogu zaborav-
iti dane provedene u vr-
ti}u kao i vaspita~ice
koje su bile uz wih svo
vrijeme.
Po zavr{etku {etwe
mali{ani su u vrti}u
slavili i dru`ili se
dokazaju}i da su sp-
remni za nova iskust-
va.
S.Z.
Mali maturanti vrti}a "Eko - bajka"
Odva`no pro{etaliOdva`no pro{etali
U sklopu projekta
"Sport da - droga ne"
NVU "Sportom protiv
droge" je 19. juna orga-
nizovala izlet na Taru
za u~enike osnovnih i
sredwih {kola.
U~enici su imali
priliku da na prelije-
pom terenu Kqajevi}a
Luke u`ivaju u basketu,
malom fudbalu i odboj-
ci. Planinari PSD
"Qubi{wa" su u~enici-
ma pokazali na otvo-
renom niz prakti~nih
savjeta i vje`bi, bilo je
muzike, novih poz-
nanstava i u`ivawe u
ru~ku na otvorenom. Sve
aktivnosti u toku izle-
ta bile su usmjerene ka
zdravim stilovima
`ivota i zna~aju spo-
rtsko - rekreativnih
aktivnosti koje su
neophodne za u~enike
koji su sad na raspustu i
nemaju organizovano
vrijeme za rekreaciju.
Izletnici su imali
priliku da posmatraju
i promotivne banxi
skokove, sport pun hra-
brosti i adrenalina.
Prema rije~ima Izvr-
{nog direktora NVU
"Sportom protiv droge"
Mensura Xankovi}a,
interesovawe u~enika je
veliko kako za sam pro-
jekat tako i za budu}e
aktivnosti sli~ne ovom
izletu, {to govori o
opravdanosti i osmi-
{qenosti projekta.
Pored u~enika i akti-
vista NVU "Sportom
protiv droge", izlet su
u~e{}em podr`ale NVO
"Atalanta" i NVO "Pq-
evaqska alternativna
rok asocijacija".
D.M.
"Sportom protiv droge"
Edukativni izlet na TaruDonator Ambasada SAD u Podgorici.
Sara Baji} II razred O[ “Mihailo @ugi}” Borovica
1166 1. jul 2010.P O R O D I C A
@ivot je nau~io da ne vjeruje
previ{e qudima. Prerano je sazrela i
nau~ila da je u ̀ ivotu najva`nije biti
skroman, istrajan i uporan. Znala je
kako je nemati pa imati, ali ka`e da
je nikada i ni{ta ne}e promijeniti.
Nevena - Nena Milinkovi} je mlada
poslovna ̀ ena koja je prije sedam god-
ina otvorila butik ̀ enske konfekci-
je, a kasnije i dje~ije. Planira da
otvori i tre}i butik mu{ke garderobe.
- Imala sam ~etiri godine kada su se
roditeqi razveli. Te{ko mi je razvod
pao, ali jo{ te`e odvajawe od djede za
koga sam bila mnogo vezana. Od o~eve
porodice samo mi je djeda kasnije poma-
gao i posje}ivao me. Poslije razvoda
oti{li smo u Boqani}e kod maj~inih
roditeqa, kod kojih sam sa rado{}u
provodila svaki qetwi raspust. Bili
smo korisnici materijalnog obezb-
je|ewa, imala sam pravo svake godine
da idem na more, ali sam radije i{la
na selo kod babe i djede - sje}a se Nena.
Nenina majka Zagorka je cijeli
`ivot posvetila k}erki, radila je u
Ugostiteqstvu kao higijenski radnik,
odr`avala ulaze, lokale, prala tepi-
he samo da bi obezbijedila egzistenci-
ju sebi i k}eri. Jedna drugoj bile su
stalna podr{ka.
- Majka je cijeli `ivot naporno
radila, bili smo podstanari do prije
pet godina. Stalno smo se selili. Neki
stanovi su i proki{wavali. @ivjeli
smo skromno, nekada nismo imali ni za
osnovne potrebe, ali qubavi mi nika-
da nije mawkalo. Majka je uvijek bila
tu za mene. I ja sam bila skromno dij-
ete, odli~an |ak. Uvijek sam gledala da
joj pomognem koliko mogu - pri~a Nena.
U drugom razredu Sredwe ekonomske
{kole Nena je shvatila da `eli da
studira ̀ urnalistiku. Dvije godine je
radila kao spiker u radio "Panorami".
Naporedo sa {kolom posao joj je bio
zanimqiv.
Nenine planove omela je maj~ina
bolest. Tada je shvatila da ne}e imati
mogu}nosti da studira jer je sada ona
morala preuzeti odgovornost i za majku
i za sebe.
- Bilo mi je te{ko. Hrabrila sam se
pred majkom da mogu sve da izdr`im,
ali samo ja znam kako mi je bilo te{ko.
Kada je majka dobila astmu, morala je
da se lije~i. Vi{e nije mogla da radi.
Ugostiteqstvo se privatizovalo,
poslata je na Biro rada. Taj period od
2000. do 2003. godine je najte`i u mom
`ivotu. Radila sam u butiku, zatim u
prehrambenoj radwu. Trebalo je plati-
ti stan, lijekove. Iako mi je posao bio
nu`an, zbog tereta koji sam podnosila
morala sam da napustim taj posao -
iskrena je Nena.
Uvijek }e biti zahvalna tetki Miqi
koja joj je ponudila pozajmicu i poz-
vala u Beograd da kupi robu i po~ne
posao kojim se i danas bavi.
- Nisam imala u{te|evine, da nije
bilo tetke ne znam kako bih po~ela.
Kada sam zakupila prostor za prvi
butik radila sam naporno od jutra do
mraka, stalno i{la za robu. Shvati-
la sam da ne smijem izgubiti tetkino
povjerewe, i uz mnogo rada i truda usp-
jela sam da joj vratim pozajmqeni
novac. Ti po~eci bili su mi ba{
te{ki. Sve sam morala sama, od sre-
|ivawa papira, putovawa za robu,
brige oko majke. Snagu i ohrabrewe da
}u uspjeti u ovom poslu dala mi je
Nada Draga{, koja je tada radila u
Ugostiteqstvu, a sada je moj kwigovo|a.
Tada, jo{ na po~etku nisam znala
ni{ta o ovom poslu, Nada me uvijek
saslu{ala, pomogla i shvatala
ozbiqno kao da sam godinama u poslu.
Ni~ije dobro nikada ne zaboravqam,
tako da }u pored majke i tetke i Nadi
uvijek biti zahvalna - ka`e Nena.
Nena ima dva butika "Valentino".
Zaposlila je tri radnice i ona je sva-
kim danom, osim nedjeqe na poslu.
Stalno putuje za robu u Podgoricu,
Srbiju, Bosnu... Planira jo{ jedan
butik, ali nagla{ava da su to samo
planovi. Ova mlada djevojka pokazuje da
je svoje dosada{we planove realizo-
vala upornim radom i sa mnogo odri-
cawa.
- Danas mladi qudi `ele da se obo-
gate preko no}i. Ja nikada nisan
vjerovala u bajke. Ozbiqno sam shvata-
la svoje obaveze. Za proteklih sedam
godina jednom sam oti{la na godi{wi
odmor. Mnogo sam se odricala, dok su
moje drugarice izlazile i zabavqale
se, ja sam bila na putu i zimi i qeti.
@ivot me nau~io da mnogo ne vjerujem
qudima. Ako roditeq mo`e da te iznev-
jeri, kako da vjeruje{ drugima. Majka
mi je na prvom mjestu i za wu bih sve
u~inila kao i za prijateqe koji su
bili uz mene sve vrijeme - nagla{ava
Nena.
Isti~e da je zadovoqna poslom, iako
mnogo radi, ali je navikla da nikada ne
dobija ni{ta bez truda i rada. @eqela
je i da majku stambeno obezbijedi. Prije
pet godina od u{te|evine i kredita
kupila je staru ku}u koju je renovi-
rala. Uspjela i kredit da vrati.
Nena sa osmijehom na licu zavr{ava
svoju pri~u uz opasku da ~ovjek pored
napornog rada mora ponekada imati i
malo sre}e. Kada je zavr{ila Sredwu
{kolu kao i sve mlade djevojke ̀ eqela
je da ide na matursko ve~e. Znala je da
je to veliki izdatak za wih i ra-
zmi{qala je da li da ide. Me|utim
sre}a joj se ovog puta osmjehnula kada
je na top voleju dobila 400 maraka, i od
tog novca kupila je haqinu i uplati-
la voza~ki ispit. S.Z.
@ena i `ivot: Nevena Milinkovi}
Majci za qubavMajci za qubav@urnalistika - neostvarena `eqa
Kada su krenuli iz Zenice u avgustu
1992. godine nisu ni slutili da se dvade-
set godina ne}e vratiti. Mo`da nikad
vi{e?
Nenad Tanovi} sa suprugom Korsom i
k}erkom Dajanom je kao izbjeglica do{ao
u Pqevqa. Ni{ta nisu uspjeli da pone-
su, ali ka`u da je najbitnije da su
pre`ivjeli. Krenuli su od po~etka, ali
pomo} nikada nisu ni tra`ili, a ni
o~ekivali. Uvijek su se oslawali na svoj
rad i trud. Najva`nije da su optimisti i
ne ̀ ale se, isti~u}i da kukwavom ~ovjek
samo novu nevoqu mo`e da prizove.
Nije ni malo lako po~iwati `ivot
iznova, a naro~ito kada ~ovjek ostavi
sve ono {to je godinama sticao i
zara|ivao.
Korsa je ro|ena u Zenici u selu
Ti{ina, a Nenad je iz Pobla}a kod Pqe-
vaqa. Oti{ao je iz rodnog grada zbog
zaposlewa. U Zenici je radio u @eq-
ezari koja je u to vrijeme bila velika
firma sa 22.000 zaposlenih. Plate su
bile redovne, svakog 1. i 17. u mjesecu.
Nenad je u po~etku radio kao majstor za
ugradwu vaqaka, a kasnije kao poslovo|a
dok je Korsa radila kao konobarica u
hotelu "Metalurg".
- U Zenici se prije rata dobro ̀ ivje-
lo. Nije se vodilo ra~una o nacional-
nosti. Imali smo prijateqe Hrvate,
Muslimane, Srbe. Moj pokojni otac je od
jedne plate {kolovao pet k}erki. Hotel
u kojem sam radila bio je u to vrijeme
elitni. Kada se zaratilo u martu 1992.
godine, ja i Nenad smo imali radnu
obavezu. Dajana je imala tri godine,
sre}a je {to su moji roditeqi `ivjeli
u blizini pa su je oni ~uvali. Bilo je
stvarno te{ko i stresno tih nekoliko
mjeseci raditi u takvim uslovima.
Policijski sat je bio od devet, mada su
u to vrijeme harali pqa~ka{i, pa nije
bilo sigurno. Hranu je bilo te{ko kupi-
ti. Od ujutru su bili redovi, jednog
~lana je sledovala ~etvrtina hqeba, a na
drugom mjestu moralo se ~ekati mli-
jeko. Kada smo shvatili da moramo
napustiti Zenicu, mislili smo da }e
to biti privremno i da }emo se opet
vratiti - pri~a Korsa.
Krenuli su sa porodicom Mili}
prema Busova~i, prvoj slobodnoj teri-
toriji pod hrvatskom kontrolom. Bio
je dogovor da se vr{i razmjena sa Hrva-
tima. U Busova~i su bili dva dana gdje
ih je prihvatila hrvatska porodica.
Korsa ka`e da im je samo Bog pomogao
kada da ih je Nenad prona{ao u konvo-
ju na sarajevskoj teritoriji. Korsa je sa
k}erkom i porodicom Mili} krenula
autom, a Nenad kamionom.
- Put je bio lo{. Ja sa djetetom u
naru~ju koje pla~e, nema ni vode ni
hrane. Auto se pokvarilo i mi smo
morali da stanemo. U jednom selu
nai{li smo na djedu i babu. Ispod te
ku}e tokom dana poginuli su na{i
vojnici. ̂ uli su se pucwi, nismo imali
vremena ni u ku}u da se sklonimo ve}
smo stali pored zida. Kada smo na{li
vodu da pijemo i umijemo se bila je to
radost za nas, a kada se i Nenad pojavio
nisam mogla da vjerujem da je pre`ivio.
Sam Bog ga je uputio prema nama - sje}a
se Korsa uz izviwewe za suze koje nije
mogla zadr`ati.
Te{ko je bilo prebaciti se do Pala;
iako je do Pala trebalo sat vo`we oni
su putovali cijeli dan. Tu su preno}ili,
uspjeli da se jave svojima da su `ivi i
slede}i dan krenuli u Pirot kod
Nenadovog brata. Samo da se sklone,
kako su tada mislili.
Poslije dva mjeseca dolaze u Pobla}e
kod Nenadovih roditeqa.
Sada `ive kao podstanari u garsow-
eri na Varo{i, bez kupatila. Griju vodu
za kupawe. Ali optimizam i vedro
raspolo`ewe Korsu nikada ne napu{ta.
K}erka Dajana je upisala Visoku hote-
lijersku {kolu u Beogradu.
- Ja joj ka`em da nikada ne dozvoli
sebi da poklekne, da ne pomi{qa nazad.
Zacrtaj sebi ciq i tako }e{ pobijedi-
ti sve neda}e. Ve} petnaest godina radim
u kafani "To~ak" kao konobarica, dok
je Nenad zaposlen u korporaciji "Vek-
tra - Jaki}". Iako smo po~eli ovde da
gradimo ̀ ivot od po~etka nikada nisam
voqela sa`aqewe. Sami smo se izbo-
rili, niko nam nije pomogao, osim na
po~etku pomo}i iz Crvenog krsta. Volim
pozitivne qude, ne volim namra~ene,
~ak mi i sumorno vrijeme smeta - iskre-
na je Korsa.
Po wenim rije~ima dok je radila u
Zenici u hotelu "Metalurg" ugostite-
qsko osobqe je uva`avano, dok ovdje
mnogi konobarice tretiraju na druga-
~iji na~in.
- Nai{la sam u Pqevqima na razumi-
jevawe. Prihvatili su me qudi. I u
kafani mogu da iza|em na kraj sa svima,
znam zbog ~ega sam tu i da moram da
zaradim platu. Odlazimo i u Pobla}e.
Svekrva je nepokretna i mi je ~uvamo
~etiri mjeseca tokom godine kao i
Nenadov brat i sestra. Vrt obra|ujemo,
a livadu pokose drugi samo da ne ostane.
Moji su svi u Bijeqini, niko nije ostao
u Zenici - obja{wava Korsa.
Ova porodica dokazuje da ~ovjek u
`ivotu mo`e da savlada sve probleme i
nevoqe i da uvijek gleda naprijed samo
ako vjeruje u sebe i ako nikada ne pok-
lekne. S.Z.
Porodica Tanovi} od Zenice do Pqevaqa
Korsin to~ak `ivotaKorsin to~ak `ivotaOpet novi po~etak, ali sa mnogo optimizma i vjere
Nenad sa k}erkom Dajanom
Korsa - uz osmjeh je sve lak{e
Predstavqeno je djelo mlade
slikarke iz Podgorice Ane Lakovi}.
Wena tre}a samostalna izlo`ba
otvorena je u holu SC "Ada" 29. juna.
Ana Lakovi} je diplomirala
slikarstvo na Akademiji likovnih
umjetnosti u Trebiwu 2006. godine u
klasi profesora Marka Musovi}a.
U~esnik je vi{e kolektivnih
izlo`bi i likovnih kolonija. ̂ lan
je ULUCG od 2007. godine.
Izlo`bu Ane Lakovi} otvorio je
@ivko Radovi}, slikar - konzerva-
tor, savjetnik u JU Muzeji i galer-
ije Podgorice.
- Iako je na po~etku svoje karijere
Ana na we`an i suptilan na~in
slika `enske portrete zanosne
qepote i figure sa rasko{nim
draperijama, a gotovo na svakoj slici
mo`emo prepoznati samu slikarku.
Slikarstvo Ane Lakovi} mo`emo
uporediti sa starim majstorima
vizantijskog slikarstva i freskom
Simonide u Bogorodici Qevi{koj
i ostalim `enskim portretima u
rasko{nim ode`dama na zidovima
na{ih manastira ili ga uporediti
sa de{avawima na modnim pistama.
Ana u svom radu na neosjetan na~in
prelazi sa figuralne forme na
apstraktne motive, na kojima je,
tako|e, tu negdje, prisutna vidno ili
skriveno `enska figura kao osnov
Aninog slikarstva - istakao je
Radovi}.
M.T.
Samostalna izlo`ba slika
Ane Lakovi}
@enska figura u
sredi{tu
likovnog mozaika
U subotu 3. jula u Domu vojske, sa
po~etkom u 20 ~asova, odr`a}e se
pozori{na predstava "Kursaxije".
Gostovawe popularnih Grandovih
zabavqa~a organizovao je Sekretari-
jat za dru{tvene djelatnosti op{tine
Pqevqa, a kako saznajemo Kursaxije
sti`u u kompletnom sastavu. Ulaz-
nice po cijeni od 2 eura prodava}e se
na dan predstave ispred hotela
Pqevqa. Z. D.
GostujuGostuju
KursaxijeKursaxije
11771. jul 2010. K U L T U R A
- Pqevqa su grad koji ve}
mnogo godina neguje humor, negu-
je duh ~ovekov na ovaj najple-
menitiji na~in, na na~in koji
qudima omogu}ava smeh... ̂ esto
se pitam da li je sa ovih pros-
tora eks Jugoslavije sakupqeno
i sabrano sve ono {to je najl-
ep{e i najsme{nije u qudskoj
prirodi. Mislim da jeste i da
}e se to nastaviti i u budu}e.
Mi humoristi celu godinu
vredno radimo, proizvodimo
humor i gde bi sa tim tovarom
da nema Pqevaqa, koja otku-
pquju i prikupqaju celokupnu
godi{wu "proizvodwu smeha".
Da nema Pqevaqa vaqalo bi ih
izmisliti - istakao je pri-
likom dodjele nagrade Babi}.
U ime op{tine Pqevqa dane
humora je sve~ano otvorio Dra-
gan Paldrmi}, sekretar Sekre-
tarijata za dru{tvene dje-
latnosti. Sve~ano ve~e je
obiqe`io kola` glumaca i
aforisti~ara koji su sjedeli
za stolovima na pozornici,
daju}i utisak neobavezne boe-
mske atmosfere. Iskusni bar-
dovi pozornice Jelica Sreten-
ovi}, Tawa Bo{kovi} i Milan
Caci Mihajlovi} su nastupe
nagra|enih i aforisti~ara
"filovali" gluma~kim anegdo-
tama iz predstava i Cacijeve
kwige "Uspomenar". Glumac
Simo Trebje{anin je izne-
na|uju}e uz Ne{a "Galiju" bio
zadu`en za muzi~ku pratwu na
akusti~noj gitari, a ve~e je
vodila Ivona ^ovi}.
U ne{to u`em sastavu, koji je
do salvi smijeha u sali kon-
centrisao humor, aforisti~ari
su tradicionalno bili sredi-
{te ve~eri.
Aleksandar Baqak iz Beo-
grada, prisutne je nasmijao
crnohumornim komentarima
aktuelne politi~ke situacije.
"Kod nas se ne zna ko je od koga
lu|i, iako se o tome izja{w-
avamo svake ~etiri godine."
"Srbija je mnogo lepa zemqa,
koji god deo da uzmete ne}ete
pogre{iti". Savo Martinovi}
sa Cetiwa, se `ustrim par-
adoksima okomio na temu braka.
"Pametnijim sam od ̀ ene, boqe
sam se o`enio nego {to se ona
udala". "@ena mi je pobijegla sa
prijateqem i nikad vi{e ne}u
na}i tako dobrog prijateqa".
Sabahudin Haxiali} iz Saraje-
va, je iznio humorno jetke para-
lele demokratije i polnosti.
"Koja je razlika izme|u dik-
tature i demokratske vlasti?
Ovi drugi koriste kondome". "U
~emu je razlika izme|u jednos-
trana~ja i vi{estrana~ja? Ovo
drugo je kao grupni seks." Milo-
rad Jokni} iz Pqevaqa je sati-
ri~no pokazao "drugu" stranu
medija. "Da nije "Farme" ne bi
znali koliko imamo ~obana".
"Oglas: Tra`im sigurnog `i-
ranta. Rata po dogovoru".
Dragan Koprivica iz Nik-
{i}a se modernim vi|ewem
zagrobnog `ivota pozabavio
putem cini~nih oglasa. "Svojoj
babi sre}an put na onaj svijet
`ele unuci uz poznatu narodnu
pjesmu: Dug prema zemqi vr}at
se mora". "Ako u na{oj agenci-
ji naru~ite pla}eno ubistvo,
imate gratis likvidaciju kom-
{ije po izboru". Vladimir
Mi}kovi} iz Podgorice se par-
odijski poigrao sa zna~ewem
poznatih maksima. "Nakon {to
sam ru~ao jaretinu konobar mi
nije vratio kusur. Ka`e: Ne
mo`e i jare i pare". "Blago
onom ko dovijeka `ivi. Ne
izla`e svoje najbli`e pogr-
ebnim tro{kovima". Zoran Rao-
ni} iz Pqevaqa je dao ironi-
~nu ideolo{ku vizuru
savremene politi~ke scene.
"Opozicija ne voli vlast, zato
ne}e ni pobijediti na izbori-
ma". "Na{a "qevica" kapital-
istima do|e kao desna ruka".
Aleksandar ^otri} iz Beogra-
da se "naivno" ludisti~ki oko-
mio na temu polne nemo}i. "Moj
seks je kao pesma, zavr{ava se
za dva - tri minuta". "Prvo
nema{ gde, potom nema{ kad i
na kraju nema{ ~im".
Dejan Mili~i} iz Pqevaqa je
autoironi~no ukazao na abe-
racije savremenog mentalite-
ta. "Hvala saveznicima {to su
koristili osiroma{eni urani-
jum". "Organizujem sa~eku{e,
mo`e i na po~ek".
Organizator sve~ane ve~eri,
odr`ane 19. juna, kao i svih
de{avawa u okviru "Dana humo-
ra i satire" bila je op{tina
Pqevqa, odnosno Sekretarijat
za dru{tvene djelatnosti.
M.T.
Dani humora i satire "Vuko Bezarevi}"
Sve~ano ve~e u sve`oj boemskoj atmosferi
The books of knjige je crnogorski humoristi~ki bend. ̂ lanovi
ove grupe poznaju se jo{ od djetiwstva jer su zajedno odrastali
na Cetiwu. Grupa se sastoji od ~etiri ~lana: Gajo (Veselin
Gajovi}), Popaj (Aleksandar Radunovi}), Goran (Goran Vujovi})
i Zowo (Zoran Markovi}). Aktivni su od devedesetih godina.
Objavili su jedan zvani~ni album "Moja domovina", kao i
jo{ neke pjesme van tog albuma. Tako|e, tu su i wihove brojne
reklame, TV i radio emisije. Ime wihove grupe predstavqa
apsurd, jer kwige su prevod rije~i books.
- Mi do sada nikada nismo primili ni jednu nagradu, tako
da se osje}amo ~udno. Istovremeno koliko god da se bavimo
alternativnim humorom i nismo ba{ u ovoj pri~i potpuno, jako
nam je drago da je neko prepoznao to {to radimo. Nagrade
prijaju u svakom slu~aju. Pqevqima hvala, sigurno }emo se
ovdje vratiti, ako ni{ta drugo, onda da se dobro dru`imo i
da jedemo, ako napravimo kakvu predstavu - isti~e Popaj.
Goran je najavio nove mogu}e projekte i iznena|uju}e dao
gotovo ozbiqan intervju.
- Za razliku od onih kli{ea da }emo se truditi da oprav-
damo povjerewe, mi }emo se truditi da pravimo jo{ gore
stvari u narednom periodu. [to gore, tim gore...
Ideja ima puno, hvala Bogu, toga nam ne fali, ali kakva je
situacija u Crnoj Gori s obzirom da na{e televizije nemaju
para, a ni posebnu zainteresovanost, osim TV dnevnika, te{ko
da }emo na ovim prostorima ne{to ozbiqnije raditi. Imamo,
ipak, neke dogovore sa qudima sa prostora biv{e Jugoslavi-
je, koji su zainteresovani za na{e proizvode, dosta lo{e, ali
eto mo`e se ne{to desiti - ka`e Goran.
Buksovci dali ozbiqan intervju!
Vrati}emo se da se
dru`imo i da jedemo
- Zaista nisam o~ekivala
da }u da dobijem nagradu,
toliko sam bila iznena|ena,
pa uzbu|ena, pa su se skupile
sve te emocije. Velika mi je
~ast da sam dobila jednu
ovakvu nagradu. Rado }u
konkurisati i na slede}im
Danima humora jer atmos-
fera je divna... Tek prije
par godina sam aktivno
po~ela da pi{em. Ina~e,
vodim {kolu glume u Budvi,
u okviru koje radim pred-
stave, re`iram, pi{em tek-
stove i glumim - istakla je
Radmila Stojkovi} Kne-
`evi}, dobitnica nagrade
za najboqu satiri~nu pri~u.
Grand prix na 17.
konkursu za kari-
katuru "Risto Peja-
tovi}" dobio je Sava
Babi}, karikatur-
ista iz Loznice.
Dvije ravnopravne
specijalne nagrade
dobili su Jugoslav
Vlahovi} iz Beogra-
da i Darko Drqevi}
iz Kola{ina. @iri
za dodjelu nagrada su
~inili Jovan Pr-
okopqevi}, predsjed-
nik i ~lanovi Mi-
rko Marjanovi} i
@eqko ^abarkapa.
Oni su pregledali
88 radova 36 autora,
a dodjela specijal-
nih nagrada je oba-
vqena tokom izlo-
`be karikatura koja
je organizovana 19.
jula u holu Doma
Vojske. Uz diplomu
o nagradi laureati
su dobili 10 mini-
malnih cijena rada
za grand prix i po
tri minimalne cij-
ene rada za speci-
jalne nagrade.
Publici je dije-
qen prigodan kata-
log o konkursu "Ri-
sto Pejatovi}", a o
nagra|enim radov-
ima i manifestac-
iji je govorio Jovan
Prokopqevi}.
- Ove karikature
koje su prezentovane
`iriju imaju sve
relevantne elemente
koje ih ~ine posebn-
im i daju kvalitet
ovogodi{wem takm-
i~ewu. One su aktu-
elne, a posebnu dra`
daje to {to govore o
aktuelnostima koje
karakteri{u svak-
odnevni `ivot i
problematiku u dr-
`avama na prostoru
nekada{we Jugosla-
vije. Konkurs za
karikaturu "Risto
Pejatovi}" i ove
godine je dao {ansu
mladim autorima sa
prostora biv{e
SFRJ da u duhu tra-
dicije manifesta-
cije poka`u svoje
poimawe i domete
karikature... Pos-
ebno bih naglasio da
je ova 17. po redu
manifestacija
izuzetno kvali-
tetna i jedin-
stvena pa je kao
takvu treba odr-
`avati i bogatiti
prostore jedinst-
venog Muzeja kar-
ikature - rekao je
Prokopqevi}.
Na otvarawu
izlo`be @eqko
^abarkapa je pozvao
prisutne da minutom
}utawa odaju po{tu
nedavno preminulom
karikaturisti Mio-
dragu Veli~kovi}u
iz Leskovca. Veli~-
kovi} je 2004. godine
dobio glavnu nagradu
pqevaqskog salona,
jo{ dva puta je bio
laureat specijalne
nagrade, a vi{e puta
je predsjedavao `i-
rijem konkursa za
karikaturu "Risto
Pejatovi}". M.T.
Kvalitetni radovi na 17. konkursu za karikaturu "Risto Pejatovi}"
Grand prixGrand prixSavi Babi}uSavi Babi}u
Radmili Stojkovi} Kne`evi} nagradu uru~ila Kovina Bra{anac
Specijalna nagrada - Jugoslav Vlahovi}
Nastavak sa strane 1
Nagrada
iznena|ewe i ~ast
Prepuna Milet ba{ta i
veliki odziv u~esnika potv-
r|uje je da je ova manifes-
tacija postala jedna od najz-
na~ajnijih na na{im
prostorima.
Prenose}i svoje umjetni~ke
darove i smijeh
na druge, umjet-
nici se "Mileti-
sawem" (17. jun)
odu`uju Vuku
Bezarevi}u, kako
oni ka`u, za
vedrinu koju nam
je zave{tao, kako
bismo pobijedili
tamnu stranu
s v i j e t a .
Poru~uju: "Smi-
jeh je ~ovjeku
oduvijek svo-
jstven, neka se
smije ko je ~ojs-
tven."
Program je
zapo~eo kantau-
tor Dragan Ili}
iz U`ica, koji je
sa nekoliko
p r o v j e r e n i h
hitova na samom po~etku
razveselio i opustio pub-
liku. Zatim su nastupili
na{i sugra|ani - aforist-
i~ari Senad Struji}, Husein
^uturi} i Rajko Palibrk.
- Ve`ite se tonemo; Geni
}e se prenositi sa koqena na
koqeno sve dok padamo na
koqena; U ̀ eqi da ispravim
krivu Drinu, proglasi{e me
krivim; Zaronili smo duboko
sa plitkim idejama; Lako je
praznu glavu di}i u vis; Ako
nijesi budala, ti stvarno
nijesi normalan; Te{ko je
imati zdrav razum kad ti je
okolina bolesna. Samo su
neki u nizu aforizma koji
su se na{li na repertoaru
ove ve~eri.
Posebnu pa`wu publike
privukao je gost iz Nik{i}a,
glumac Velizar Kasalica .
Wegov nastup i neobi~no
pojavqivawe na biciklu, nas-
mijali su sve prisutne gled-
aoce.
Skandirane najmla|ih iza-
zvao je Ra{a Popov zvijezda
brojnih dje~ijih emisija.
Smijeh nije izostajao tokom
~itave ve~eri, a publika je
imala priliku da vidi na
sceni i glumca Milenka
Dani humora i satire "Vuko Bezarevi}"
Miletisawe od Banata
do PivePavlova koji se predstavio sa
tri monologa, od kojih je onaj
sa Titom u bijelim ruka-
vicama - najintrigantniji.
Kao specijalni gost nas-
tupila je Madam Piano, a kraj
programa je pripao doma-
}inima, to jest KUD-u "Vol-
o|a", koji su izveli "humo-
resku" iz Banata, koreografa
Hajrudina Ciga Tabakovi}a.
Sve je bilo u duhu humora
pa i voditeqski par Jelena
Lazarevi} i Tode Nikoleti}
(Crvenka). Oni su tokom cijel-
og programa {aqivim pjesma-
ma i vicevima zabavqali pub-
liku.
Drugo ve~e 24. Dana humora
i satire donijelo je dobro
raspolo`ewe, mnogo "mileti-
sawa" u prijatnom ambijentu
Milet Ba{te, a gledaoci su
oti{li zadovoqni i prepuni
humora. A. Kordi}
Miletisawe odu{evilo Pqevqake
1188 1. jul 2010.P O R O D I C A
Porodica Baji} iz Lijeske
isti~e da je ve} 200 godina na
istom imawu. Slave svetog
Arhi|akona Stefana kada se
okupqa mnogobrojna famili-
ja. Vreme{ni Savo (77) i Mar-
gita (79) imaju k}er i ~etiri
sina: Mioqku, Miloja, Mil-
ana, Ivka i @ivka. Kada su tu
sinovi sa unucima pune su obje
ku}e, a prava moba je i ove
godine me|u prvima pokosila i
poplastila imawe. Mi smo ih
posjetili 20. juna i svi su bili
na okupu osim najstarijeg brata
Miloja i wegove porodice koji
`ivi u Beogradu. Isti~u da on
redovno dolazi i zimi i qeti
sa djecom da pomogne na imawu,
poma`e i finansijski, a znao
je da dovede radnike iz Beogra-
da da rade na ku}i. Stara ku}a
je potpuno obnovqena i
povezana betonskom stazom sa
novom izgra|enim 1999. godine,
koja po opremqenosti i kom-
foru ne zaostaje za bilo kojom
u gradu.
- Ostalo je jo{ stotinak
bala u otkosima. Sve smo ura-
dili za 10 dana - isti~e Ivko,
koji je 20 minuta stariji od
brata blizanca @ivka, i u
{ali dodaje kako ~esto kor-
isti tu prednost.
Iako je wihova ku}a na 900
metara nadmorske visine, zbog
redovnog |ubrewa livada i
dobrog, osun~anog polo`aja i
zemqe koja zadr`ava vlagu oni
su gotovo zavr{ili poqske
radove na porodi~nom imawu
od osam i po hektara, od ~ega je
oko hektar pod {umom.
Sa majkom i ocem na imawu
`ivi wihov drugi sin Milan
sa suprugom Radinkom i troje
djece Anom, Nikolom i Alek-
sandrom.Aleksandar, iako
najmla|i, vrijedno i ozbiqno
poma`e majci u mnogim posl-
ovima.
- On vodi ra~una o kravama,
naro~ito kada sam ja zauzeta.
Umije i ho}e da mi pomogne u
svemu. Pomuze krave uz pomo}
muzilice, procijedi mlijeko
za sir, polo`i sijeno, potjera
krave na pa{u... - ka`e Radin-
ka.
Milan je 13 godina radio u
Gra|evinaru, Uzoru, OGP-u iz
Podgorice, a zatim je ostao
bez posla. Otada `ivi i radi
na imawu, a upla}uje novac za
penziju. Ipak, najve}i izvor
prihoda su mu poslovi sje~e i
vu~e gra|e u privatnim {u-
mama. Ima tegqa~a za izvla-
~ewe gra|e i dva para volova.
U poslu mu poma`u sinovi i
bratani}i.
- Qudi mawe sijeku gra|u u
privatnim {umama, a i cijena
joj je ni`a. Te{ko je prodati
robu, a i kada se proda napla-
ta je ~esto problem. Morao sam
da idem u Bosnu da bih na{ao
dijelove za tegqa~a, jer u
Pqevqima niko nije znao da ga
popravi - isti~e Milan.
Na imawu Baji}a su brojni
objekti i gotovo svi su novi
ili obnovqeni, a na wima su
najvi{e radili Ivko i @ivko.
Tu su stara adaptirana i nova
ku}a, dvije pomo}ne zgrade,
dvije pojate, nova {tala,
su{ara, mqekar, prostorija za
rakiju, zgrada za drva i ugaq i
dr. Imaju, tako|e, zajedni~ku
porodi~nu ku}u u Pqevqima
sa posebnim ulazima.
Blizanci Ivko i @ivko su
2003. godine ostali bez posla u
KID-u "Velimir Jaki}" sa
preko 20 godina sta`a, od tada
rade privatno kao majstori
gra|evinci, a radili su i u
Moskvi. Wihovi poslovi im
ne smetaju da redovno do|u i
poma`u na imawu. Nisu samo
Baji}i slo`ni, to je ka`u
odlika stanovnika sela Lijes-
ke koje se nalazi na dvadesetak
kilometara od Pqevaqa.
- Cijelo selo Lijeska se
svake godine sastaje na
Prokop, a skup organizuje neka
od porodica iz sela. Veoma smo
slo`ni, rado se priska~e
kom{iji u pomo}, nema niko-
ga da sa nekim ne pri~a. Ovo
selo je prvo koje je osvijetqeno
u pqevaqskoj op{tini 1952.
godine - isti~e Savo.
Savovi unuci, opet isti~u
drugu vrstu okupqawa, kada se
igra fudbal, u ~emu mla|i
redovno pobije|uju starije.
Kraj ku}e je i ko{ za ko{a-
rku. Ipak, mladi dodaju da je
~etvorici bra}e Baji}, najs-
trasniji hobi igrawe karti,
odnosno "betla". Zimi znaju
da igraju ovu igru 48 ~asova
neprekidno.
Baji}i uzgajaju sedam krava,
junicu i ~etiri vola. To je pun
kapacitet nove {tale, opre-
mqene muzilicom i pojilica-
ma.
- Dvije rasne krave kupio
sam u Gorwem Milanovcu i
platio ih po 1.800 eura. Jedna
daje u najve}oj mqe~nosti 38, a
druga 33 litra mlijeka dnevno
- isti~e Milan.
Godi{we Baji}i proizvedu
preko tri tone sira za proda-
ju. Prodaja i naplata sira su
redovni, a svu koli~inu uzima,
ve} ~etiri godine, nakupac iz
Podgorice. Nemaju problema
ni u otkupu teladi.
Ukose oko 300 metara sijena
godi{we, sa svog imawa i
imawa koje zakupquju, a za
prihranu stoke potro{e jo{
osam tona prekrupe. Siju
lucerku, krompir, a tu je i vrt
sa ostalim povr}em. Imaju 150
stabala {qiva, 10 jabuka i
nekoliko stabala divqih
kru{aka. [qive rijetko
ra|aju, pa ih ~e{}e kupuju. Za
porodi~ne potrebe proizvedu
do 500 litara rakije.
Od mehanizacije Baji}i
imaju ru~nu kosa~icu, bali-
rku, a planiraju da nabave
traktor. Sve su nabavqali i
radili od svojih sredstava,
Milan isti~e da nikada nije
koristio kredit.
Struja je dobra, trofazna.
Imaju dva vodovoda za tri
doma}instva Baji}a, koji zado-
voqavaju sve wihove potrebe i
ne presu{uju. Preko zime
potro{e dvije tone ugqa i
preko 15 du`nih metara drva.
Put se zimi redovno ~isti, ne
pro|e 24 sata da se ne pro~-
isti, a Baji}i isti~u zalagawe
na tim poslovima wihovog
kom{ije Milka @ivkovi}a.
M.T.
Brojna porodica Baji} iz Lijeske ve} 200 godina na istom imawu
Slo`na bra}a ku}e gradeSlo`na bra}a ku}e gradeMe|u prvima do 20. juna pokosili i poplastili imawe
Kada je ovog qeta Mile Dra-
ga{ kao i posledwih pedeset
godina - stigao iz Rijeke u
rodno Kru{evo, zatekao je
staru gume ispred ku}og praga.
Ne ka`e da li ga je bilo stid od
supruge Milene, Slovenke.
Neshvatqivo za wihovo poi-
mawe za{tite "okoli{a",
Mile je na jedvite jade ugurao
gumu u gepek i ovdvezao u jedan
gradski kontejner. Lo{i pute-
vi i nebriga o predivnoj `i-
votnoj sredini jeste ono na {ta
upozorava ovaj bra~ni par
kojima su se i imena skladno
poklopila.
Milorad (Slobodanov) Dra-
ga{ (1935) zavr{io je Polici-
jsku pododoficirsku {kolu u
Kamenici. Slu`bovao je 9 god-
ina u Se`ani, na granici, a
potom po slu`benoj du`nosti
premje{ten na Rijeku.
Milena je iz Novog Mesta,
iz centra auto-industrije bila
je stipendista Uprave carina i
zaposlila se na Rijeci. Cijeli
vijek je radila u istoj firmi,
cijeli vijek "sa jednim pe~-
atom". Poslovna vjernost pod-
razumijeva i porodi~nu. Vjen-
~ali su se 1965. poslije
nekoliko mjeseci poznanstva.
Milena je inicijator da svake
godine do|u u Kru{evo, ona je
svakako veoma zaslu`na za
porodi~ni sklad tri izdvojene
ku}e Draga{a, ali dok smo
bili kod Milovog bratani}a
Simeona, pristigli su jo{
neki Draga{i iz Kru{eva. Da
se proba i wihova kru{ka, pa
jo{ po jedna... Kao i u drugim
porodicama - krenu razgovor o
politici, tako da nam Milena
ostaje najboqi sagovornik:
pokazuje nam propagandnu
bro{uru "Montenegro Travel"na slovena~kom. Ponosno je
{to je u turisti~kom brendu i
pqevaqski sir.
Ranijih godina u Kru{evo su
dolazile i k}erke: starija
Jolanda je udata, ima dvoje
djece, `ivi u Italiji.
Cvetana ̀ ivi u Rijeci. Poz-
vala jer roditeqe u vrijeme
na{e posjete. jedino {to je
intersovalo Mila i Milenu
jeste nebo nad Dolwskim
Toplicama: bilo je ki{e, mogu
da ostanu jo{ koji dan. Ina~e
bi morali da `ure da zaliju
vrt, na koji su ponosni. I ko-
m{ije - Slovenci priznaju im
primat.
Nekada najjugoslovenskiji
grad - "crvena" Rijeka. Rijeka
sa lu~kim i turisti~kim te-
meqima. Uspomene na radni~ku
i fudbalsku mo} Kantride:
Jantoqak, Desnica, Bursa}...
Milena se sje}a da su dobijali
Pqevaqske novine, sad ih
~itaju na Internetu!
Dobrodo{lica u ku}i Dra-
ga{a - sa slovana~kim i kra-
ji{kim duhom... Mile - vital-
ni sedamdesetpetogodi{wak,
iskoristio je prednosti ben-
eficiranog radnog sta`a u
MUP-U biv{e Jugoslavije,
ali vitalnost svakako duguje
rodnom kraju i genetskoj
strukturi. Rumen, pravilnog
dr`awa, sna`nih ruku i
ple}a. Srda~an. U Dolewsku je
odnio kosu iz Kru{eva. Kosi
ru~no posjed u Dolewskoj Bi-
strici.
Sve je ekolo{ko u wihovom
vrtu, sami proizvode i humus.
Pozivaju nas da do|emo u
Dolewske Toplice. Pored ter-
malne vode o~ekuje vas topla
dobrodo{lica na slovena~ko-
hrvatsko-crnogorski na~in.
Wihov dom je uvijek otvoren,
znaju to oni koje put nanese u
sjeverno hrvatsko primorje
ili u isto~nu Sloveniju...
Odla`u}i povratak za koji
dan Mile i Milena imaju jo{
jednu obavezu: da nabave gusle
sa Wego{em, orlom i Ostro-
gom. To je naru~io Milenin
brat Franc ^ernej. Opremio
je mali JU-muzej, gdje je sve u
znaku trobojke, a eksponati su
od Kurana do pravoslavnog
Svetog pisma i Biblije. Sada
}e komopletirati i crnogorsku
postavku; postavku gostoprim-
stva.
Pozdravqawe sa Draga{ima,
i pozdrav za Franca!
D.Mili~i}
Draga{i - Milena i Mile
Pogledi u eks-Ju neboPogledi u eks-Ju nebo@ivot izme|u Rijeke, Dolewskih Toplica i Kru{eva
Kru{evo - Draga{i od Dolewske do Boke
Margita i Savo sa sinovima @ivkom, Milanom i Ivkom i wihovim porodicama
Ve} poko{eno imawe Baji}a
Tradicionalna mani-
festacija "Prva kosa Crne
Gore" Pqevqa odr`a}e se 10.
jula 2010. godine na Kosani-
ci. Odbor NVU "Prva kosa
Crne Gore" poziva gra|ane,
qubiteqa sela, prirode da
svojim masovnim prisustvom
uveli~aju ovaj doga|aj. Kao
i prethodnih godina gosto-
va}e najboqi kosci sa Rajca,
iz Mrkowi} Grada, Pqe-
vaqa, @abqaka uz brojna
propratna takmi~ewa i akt-
ivnosti. Otvarawe mani-
festacije je predvi|eno za
11 ~asova 10. juna, a potom
slijedi takmi~ewe kosaca,
trka veterana, bacawe kame-
na s ramena, skok u daq,
navla~ewe konopca i prog-
la{wewe pobjednika u svim
disciplinama.
Organizatori pozivaju
malu privredu da se pred-
stavi na ovom doga|aju, tak-
o|e su otvoreni za sve spon-
zore, koji bi doprinijeli
kvalitetnijoj organizaciji.
Posebnu zahvalnost orga-
nizatori duguju Turisti~koj
organizaciji Pqevaqa zbog
anga`ovawa na populari-
sawu i unapre|ewu wihovih
aktivnosti.
M.T.
Najve}a poqoprivredna
manifestacija u Crnoj
Gori
Prva kosa
10. jula na
Kosanici
11991. jul 2010. ^ I T U Q E
Dana 23. juna 2010. godine iznenada je u 46. godini `ivota preminuo na{ dragi brat, djever i stric
DEJAN Ne|eqkov ]UR^I]
Te{ko je pomisliti da vi{e nijesi me|u nama. Prerano si nas ostavio. @ivot sa tobom bio je sre}an i ponosan. Hvala ti na ~asnom i
dostojanstvenom `ivqewu. Oti{ao si ne~ujno kao {to si i `ivio.
Sve te{ko}e `ivota, a bilo ih je mnogo, savladavao si hrabro i li~nim primjerom pokazao da se uvijek ~asno i po{teno mo`e `ivjeti.
Bio si nam uzor u qepoti `ivqewa, dobrote, po{tewa i ~estitosti. Divili smo se tvom neumornom radu. Mnogo je pa`we i dobrote oti{lo
sa tobom.
Tvoj odnos prema porodici, kom{ijama i prijateqima slu`i}e nam kao primjer kako treba po{tovati i cijeniti qude.
Velikim srcem i plemenitom du{om, ~asnim `ivotom zaslu`io si na{e do`ivotno sje}awe i po{tovawe.
Dirnuti pa`wom i iskrenim saosje}awem velikog broja na{ih prijateqa, kom{ija, ro|aka, kumova, wegovih drugova i poznanika koji na
vijest o smrti pohita{e da budu uz nas, podijele bol i tugu sa nama i masovno isprati{e na{eg dragog Dejana na vje~ni po~inak, na ~emu smo
vje~no zahvalni.
Hvala svima koji putem telegrama ili na drugi na~in izrazi{e sau~e{}e.
O`alo{}eni: bra}a Gojko, Nikola, Mom~ilo, ^edo, Milovan, Dragan, sestre Desa, Novka, Milojka i Mira, snahe Dana, Desa, Gordana i
Stanica, sinovci, sinovice i ostala rodbina
120
Posqedwi pozdrav dragom kolegi
DEJANU ]UR^I]U ]URETU
Kolege iz smjene "C":
Kubur, Vito, To{a, Kla~o, Beli, Laco, Vesko, Me{a, Lalovi}, Nada, Muwa, Petra, Mi}o,
Borkan, Mirko, Gaga, Mate, Slobo, Xole, Gale, Bea, Cule i Kamber
1322
2200 1. jul 2010.^ I T U Q E
Dana 3. jula 2010. godine navr{i}e se {est godina od kada nije
s nama na{ dragi
MOM^ILO [EPI]
1928 - 2004.
Lako je obrisati suze, ali je te{ko iz srca izbrisati tugu.
Godine prolaze bez tebe, ali ti }e{ biti ve~no u na{im srci-
ma, mislima, pri~ama...
Mnogo nam nedostaje{.
Tvoji najmiliji
1232
DU[ANA GOLUBOVI]A
Dvanaest je godina od smrti na{eg
KRSTINE
GOLUBOVI]
Deset je godina od smrti na{e
MIROSLAVA
GOLUBOVI]A
Dana 26. juna navr{ila se godina
od smrti na{eg
Godine ne}e izbrisati na{u qubav prema vama.
Dana 26. juna u 11 sati davali smo godi{wi pomen i otkrili spomenik
na{em dragom Miroslavu.
Mira i Sne`ana sa porodicom
1221
TANASKO
@IVKOVI]
SLAVKA
@IVKOVI]A
Dana 19. juna navr-
{ilo se pola god-
ine od kako nije
sa nama na{ dragi
[estog juna navr-
{ilo se tri god-
ine i sedam mje-
seci od smrti
dragog oca
Va{ ~asni ̀ ivot obavezuje nas da vas s pono-
som pamtimo i po{tujemo ne zaboravqaju}i
Va{e uzorne qudske vrijednosti koje ste pos-
jedovali.
Neizreciv je bol za vama.
Sestra i k}erka Ranka sa porodicom
1152
Devetnaestog juna navr{ile su se dvije godine od iznenadne smrti
na{eg dragog i voqenog
MARIJANA PAPI]A
Pro|o{e dvije godine tuge i bola, a mi jo{ uvijek ne mo`emo da
prihvatimo surovu istinu da si nam zauvijek oti{ao.
Te{ko je `ivjeti bez tebe, bez tvoje vedrine, dobrote, plemenitosti i
tvog osmijeha. Tvoj dragi lik osta}e uvijek u nama.
Tvoj lik ne mogu swegovi pokriti, tvoj lik ne mogu ki{e izbrisati,
tebe nam ne mo`e vrijeme oduzeti. Dok mi `ivimo i ti }e{ `iveti i
zauvek }emo te voleti. Nemogu}e je tvoj nestanak pravdati sudbinom, a
bol lije~iti vremenom.
@ivje}e{ uvijek u na{im rawenim srcima duboko me|u uspomenama.
Sje}awa na tvoju neizmjernu dobrotu, plemenitost, toplinu i sigurnost
daje nam snagu da istrajemo u ovoj surovoj sudbini. Neka te u ti{ini
vje~nog mira prati na{a neizmjerna qubav ja~a od vremena i zaborava.
S du`nim po{tovawem,
tvoji najmiliji: majka Zorka, supruga Rada, sinovi Du{ko i Bo{ko,
snaha Ivona, unu~ad \or|e i Na|a
1227
Prijatequ
MIROSLAV GOLUBOVI]
Ti si sa nama i mi sa tobom.
S po{tovawem:
Milenko, Vujo{, Pop, Qubo, Bato, Veqo K, Ne{o, Savo,
@eqko, Svrle, \oko i Milko
1236
Godina je dana od smrti na{eg dragog
DOBRILA GOGI]A
Dana 10. jula u 11 sati posjeti}emo wegovu
vje~nu ku}u pa pozivamo rodbinu, kumove,
kom{ije i prijateqe da nam se pridru`e.
Supruga Vasiqka, sin Blagoje, snaha
Branka i unu~ad
1240
Draga majko
GORA DESPOTOVI]
Bolne su suze {to kvase
ove redove koje ti pi{em.
Mnogo mi nedostaje{... Sve
vi{e i vi{e. I daqe te
pomiwem u svakoj mojoj
pri~i, i daqe se nadam da
}e{ me pozvati, ali uza-
lud.
Samo postoje veliki bol
i tuga, ogromna praznina.
Surova istina u koju ne
`elim da vjerujem i ne}u.
Jer, smrt ne}e prekinuti
tvoj `ivot u mom srcu i
najqep{u uspomenu na
tebe.
Tvoja k}erka Zorica, zet
Lale i unuk Nemawa
Svrkota
1243
Dana 14. juna 2010. godine poslije kra}e bole-
sti preminuo je u 71. godini ̀ ivota na{ dragi
otac, suprug, brat i djever
MILENKO MILE TERZI]
Tvojim odlaskom izgubili smo veliku pa`wu,
qubav, toplinu koju si pru`ao svima nama.
Plemenitom du{om, ~asnim i dostojanstve-
nim `ivotom zaslu`io si na{e vje~no
sje}awe i po{tovawe. Neka tvoja du{a po~iva
u miru.
Dok `ivimo `ivje}e{ i ti u na{im srcima.
Zahvaqujemo kom{ijama, prijateqima, kumo-
vima, ro|acima i svima onima koji nam pomo-
go{e da ispratimo na{eg Mila do wegove
vje~ne ku}e. Tako|e zahvaqujemo i onima koji
putem telegrama izrazi{e sau~e{}e i podi-
jeli{e bol sa nama.
O`alo{}eni: supruga Milu{a, sin Dejan,
k}erke Gorica i Zorica i sestra Dobrila
1245
Posqedwi pozdrav
MILENKU MILU TERZI]U
U na{im srcima i mislima osta}e zauvijek
urezani tragovi tvog ~asnog `ivotnog puta
sa prepoznatqivim osobinama radnog,
po{tenog i dostojanstvenog ~ovjeka.
Po dobroti }emo te pamtiti, sa po{tovawem
pomiwati i vje~no ~uvati od zaborava.
Po~ivaj u miru.
Strina Radojka sa djecom
1248
Dana 14. juna preminuo je u
71. godini `ivota na{
dragi brat, stric i djever
MILENKO MILE
TERZI]
Te{ko se mirimo sa isti-
nom da vi{e nisi sa nama.
Sve {to bi rekli malo je
za ono {to osje}amo.
Bol i tuga nisu u rije~ima
ve} u srcu.
@ivje}e{ vje~no u nama.
Tvoji: brat Radoje, brati}
Neboj{a, bratani~ina Bi-
qana i snaha Milojka
1246
Dragom bratu
MILENKO MILE
TERZI]
U ti{ini vje~nog mira neka
tvoja du{a spava, a mi }emo
te dragi brate ~uvati od
zaborava.
Brat Radenko i snaha
Neda
1247
Na{em voqenom djedi
DOBRILU GOGI]U
Dragi djeda, radovale smo
se svakom susretu sa
Tobom. Mnogo smo te voqe-
le i po{tovale. Puno je
lijepih uspomena i trenu-
taka da te pamtimo, o tebi
s ponosom pri~amo i da te
nikad ne zaboravimo.
Tvoje: Milica, Ru`ica i
Buba
1240
22111. jul 2010. ^ I T U Q E
Posqedwi pozdrav suprugu i ocu
DU[ANU (Petra) MARKOVI]U
1933 - 2010.
S pam}ewem lijepih vremena tvoje qubavi i pa`we prema
nama, dugujemo ti veliko hvala i vje~ni nezaborav!
Po~ivaj u miru!
Dana 10. jula 2010. godine u 11 sati dajemo ~etrdesetodnevni
pomen u [ulima pa vas pozivamo da tog dana zajedno sa nama
posjetimo wegovu vje~nu ku}u!
Supruga Milanka, sinovi Milivoje i Milorad - Beko
1230
Dana 3. jula 2010. godine navr{i}e se 40 dana od smrti na{eg
voqenog i nikad pre`aqenog
QUBA Perote ^ABARKAPE
Tuga je velika, a praznina jo{ ve}a. Ostavio si tragove koji se
ne bri{u, sje}awa koja ne blijede i dobrotu koja se ne zabo-
ravqa.
Ovim putem porodica zahvaquje svima koji su svojim pri-
sustvom i izrazima sau~e{}a ubla`ili na{ bol. Hvala i
onima koji su putem telegrama izrazili svoje sau~e{}e.
Obavje{tavamo rodbinu, kom{ije i prijateqe da }emo u sub-
otu 3. jula u 11 sati posjetiti wegovu vje~nu ku}u, polo`iti
cvije}e i zaliti ga suzama.
O`alo{}ena porodica ^abarkapa
1235
Dana 29. maja 2010. godine prestalo je da kuca plemenito srce
na{e drage
GORE DESPOTOVI]
Te{ko je povjerovati u surovu istinu da te sudbina zauvijek
odvojila od nas. Sve si podnosila ~vrsto i stoji~ki, a onda
je do{ao taj sudwi dan da te odvoji od nas.
Ostavila si tragove koji se ne bri{u, sje}awa koja ne blije-
de i dobrotu koja se pamti.
Zahvaqujemo svima koji su bili uz nas tokom wene bolesti,
doktorima i osobqu Ginekolo{kog i Hiru{kog odjeqewa,
svima koji posla{e telegrame i isprati{e na{u voqenu do
vje~ne ku}e.
Dana 3. jula da}emo ~etrdesetodnevni pomen u 11 sati, povo-
dom toga pozivamo sve koji `ele da nam se pridru`e.
O`alo{}eni: suprug Milomir, sinovi @arko i Zoran, snaha
Sne`ana, unuk Matija i unuka Tawa
1243
Dana 25. juna navr{ile su se tri godine od
smrti na{eg dragog i voqenog
BLAGOJA MR[OVI]A
Vrijeme prolazi, a neizbrisivi bol ostaje
za tobom.
Nema dana ni sata da te ne spomenemo. Uspo-
mena na tebe i tvoje plemenito srce nikada
ne}e nestati.
Uvijek }emo te pomiwati i od zaborava
~uvati. Osta}e{ u na{im srcima zauvijek.
Tvoji najmiliji
1237
Desetog jula 2010. godine navr{i}e se {est
mjeseci od smrti na{e drage majke
DRAGICE DRAGE ^AMXI]
ro|ene Soki}
Vrijeme ne mo`e da izbri{e tugu i sje}awe na
tebe. Bila si na{a podr{ka i oslonac u
`ivotu. Nismo te mogli sa~uvati od smrti,
ali }emo te ~uvati od zaborava.
Dana 10. jula u 11 sati posjeti}emo wenu vje~nu
ku}u pa pozivamo sve koji `ele da nam se
pridru`e.
S tugom, ponosom i zahvalno{}u
Tvoja djeca: Vukica, Vuko, Rumica i Danica
sa porodicama
1234
Dana 3. jula 2010. godine je godina od tragi~ne
smrti na{eg sina
NEMAWE KNE@EVI]A
1987-2009.
U bolnoj te du{i nosim
i rawenom srcu mome
pa me stalno `eqa vu~e
da dolazim grobu tvome.
\e prerano mladost tvoja
pod kamenu plo~u le`e
dal postoji bola ja~eg
i na srcu rane te`e.
O proklete zle sudbine
{to nam tebe uze sine
neostvari svoje `eqe
ve} rasplaka roditeqe.
Evo pro|e i godina
ti ne do|e ku}i sine
niti do|e nit se javi
za{to na nas zaboravi.
Dal an|elska tvoja du{a
pla~ od brata mo`e slu{at,
bio si mu uzdanica
ostavi ga pla~na lica.
Ti nam ne}e{ do}i sine
jer su takve zle sudbine
dokle tvoja mladost vene
nama osta{e uspomene
uz velike na{e tuge
da nam vje~no budu druge.
Toga dana u`a rodbina posjeti}e tvoju vje~nu
ku}u.
Porodica
1265
STOJAN
Sje}awe na na{e drage
JOKSOVI]
Prvog jula navr{i}e se ~etrnaest
godina od smrti
RATKO
Sedam godina od smrti
RADAN
Trideset prvog maja tri godine od
smrti
Ne postoje rije~i kojima bi opisale koliko vas volimo i koliko nam nedos-
tajete. Sudbina je bila ja~a od nas i odvela vas u vje~ni san.
Va{a plemenitost i dobrota `ivje}e u nama dok mi `ivimo. Uvijek }emo
vas nositi u na{im rawenim srcima sa qubavqu koju smrt ne prekida i
tugom koju vrijeme ne lije~i.
Va{i: supruga i majka Vojislavka, k}erka i sestra Cica
1252
NEMAWA
Srce boli, starost ste`e,
svaki dan je sve te`e.
Zaboravio ti jesi nas, al
nijesmo mi sigurno vas.
Ni tebe ni \ola zaboravit
ne}u, dokle moju ne zapa-
le svije}u.
Po~ivajte u miru, voqeni
ne umiru.
Baba Lena, ujak @eqko,
ujna Goca i sestra Nena
1267
Dana 15. jula 2010. godine navr{i}e se
najtu`nija godina od kada nije sa nama na{a
najmilija
OLIVERA OQA AN\ELI]
Dani prolaze, zaborav ne postoji i utjehe
nema. Tuga i bol ne mjere se vremenom ve}
prazninom koju si ostavila u na{im srcima.
Draga k}erko i sestro neka te u ti{ini
vje~nog mira prati na{a qubav ja~a od zabo-
rava.
Obavje{tavamo ro|ake, kumove, prijateqe i
kom{ije da }emo dana 10. jula 2010. godine u
11 ~asova posjetiti wenu vje~nu ku}u,
polo`iti cvije}e i zaliti je suzama.
Tvoji: majka Mila, bra}a Dragan, Gajo i
Momo, snahe, bratani}i i bratani~ine
1290
Sje}awe
VOJKA R. ZE^EVI]
(1. juli 2009 - 1. juli 2010.)
I poslije preduge godine, ista tuga i prazni-
na u na{im srcima. Bila si oli~ewe
dobro~instva i otpornosti - na{ sigurni
oslonac.
S po{tovawem tvoja djeca sa porodicama
1271
Sje}awe na dragog mu`a,
oca, svekra i djedu
KADRIJU BA[I]A
Te{ko se mirimo sa isti-
nom da smo te zauvijek
izgubili i ostali bez
~vrstog oslonca i dobrog
savjetnika.
Nikad ne}emo zaboraviti
tvoju qubav, podr{ku i
dobrotu koju si nam nese-
bi~no pru`ao.
Zauvijek }e{ `ivjeti u
na{im mislima i srcima.
Tvoji: supruga Bela, sin
Nexad, snaha Rabija,
unuke Amela i Izabela
1284
KADRIJA BA[I]
Dragi o~e, rije~i su malo
da iska`emo koliko nam
je te{ko pao tvoj prerani
odlazak. Mnogo nam nedo-
staje{.
Svakim danom se sve vi{e
nadamo da }e{ nam se vra-
titi. Vrijeme prolazi, ali
ne lije~i bol. Lako je re}i
mora se, ali je te{ko mora-
ti `ivjeti bez tebe.
Vje~no }emo `aliti za
tobom i u srcu te ~uvati
od zaborava.
Tvoji: k}erka Xenana, zet
Nexad, unuk Rijad i unuka
Adelisa
1285
Dana 18. juna 2010. godine
prestalo je da kuca pleme-
nito srce na{e bake,
svekrve i majke
STANISAVE
(Pejatovi}) ^EPI]
1924-2010.
Da Ti Du{a u`iva u nebe-
skom Rajskom nasequ, i
neka Ti je laka crna ze-
mqa.
Tvoji: Jelena, Ninko, Bo-
jan, Bo{ko, Vida, Suzana,
Milo{, Milanko
1268
Draga majko
GORA DESPOTOVI]
Prolaze dani, a tuga i bol
je sve ve}a. Nedostaje nam
tvoj topli osmijeh, lijepa
rije~ i roditeqska qubav.
Po~ivaj sad u miru, ali
voqeni ne umiru.
Tvoja k}erka @ana, zet
Bo`idar i unuk Andrija-
no ^abarkapa
1243
2222 1. jul 2010.^ I T U Q E
Voqenom Neboj{i
NEBOJ[A Brankov ]A]I]
Samo nebo zna {to si mi zna~io i koliko sam Te voqela.
@ivje}e{ u mom srcu dok ja trajem.
Tetka Olga ^urovi}
1268
Dana 12. jula 2010. godine u 46. godini `ivota prestalo je da kuca
plemenito srce na{eg dragog sina, supruga, oca i brata
NEBOJ[E (Branka) ]A]I]A
(1964 - 2010)
Ne{o, neka te u ti{ini vje~nog mira prati na{a qubav ja~a od vremena
i zaborava.
Ovim putem izra`avamo neizmjernu zahvalnost kom{ijama, prija-
teqima, ro|acima, kumovima, poznanicima i Neboj{inim drugovima
koji na{eg dragog Ne{a isprati{e do wegove vje~ne ku}e, kao i onima
koji li~no ili putem telegrama izjavi{e sau~e{}e i sau~estvova{e u
na{em velikom bolu.
O`alo{}eni: majka Dragiwa, supruga Stana, sin Aleksandar, k}erke
Aleksandra i Awa i sestra Svetlana
1296
Dragi
NE[O
Sudbina je htjela da `ivi{ kratko, ali s qubavqu koju smrt
ne prekida u mom srcu `ivje}e{ vje~no.
Tvoja Stana
1296
Dana 14. jula 2010. godine navr{i}e se {est
mjeseci od smrti na{e jetrve, strine i bake
DOBRINKE SAVI]
Vrijeme koje je pro{lo i koje }e pro}i ne}e
izbrisati tvoj lik, tvoju dobru du{u i veli-
ko srce.
Neizmjerno tu`ni zbog tvog odlaska
`ivje}emo sa divnim uspomenama i vje~nim
sje}awem na tebe.
Mira sa porodicom
1274
Dana 17. jula 2010. godine navr{i}e se godi-
na od kada nije sa nama na{ voqeni suprug,
otac, svekar, djed i pradjed
MILOVAN BIJEDI]
Tvoj ~astan i dostojanstven `ivot zaslu`io
je da s ponosom ~uvamo uspomenu na tebe.
U nedjequ 11. jula 2010. godine u 11 ~asova pos-
jeti}emo wegovu vje~nu ku}u i otkriti spome-
nik, pa pozivamo rodbinu, kumove, prijateqe
i kom{ije da nam se pridru`e.
Tvoji najdra`i: supruga Danica, sinovi
Milivoje i Radivoje i k}erka Milka sa
porodicama
1277
NELE
Ni suze, ni rije~i - skamewena.
Samo muk i praznina.
Tvoja Seka
1296
TATA
Boga molimo da je ovo san iz kog }e{ nas pro-
buditi sa osmijehom punim qubavi i dan nam
u~initi vedrim i bezbri`nim kao {to si
samo ti znao.
Te{ko je bez tebe. Boli... ali krijemo suze
jer ho}emo da budemo jaki, ho}emo da budemo
kao ti.
Vole te i ~uvaju u srcu tvoji: Awa, Sa{ka
i Aco
1296
SINE
Sre}o moja, bol nije u rije~ima i suzama ve} u mom srcu. Neka
te u ti{ini vje~nog mira prate an|eli, an|ele moj, a ja dok
`ivim `ivje}e{ i ti.
Tvoja neutje{na majka Dragiwa
1296
Dana 14. juna 2010. godine poslije kra}e i
te{ke bolesti prestalo je da kuca srce na{eg
dragog i voqenog brata, strica i djevera
MILORADA MILA KE^INE
Nije lako prihvatiti istinu da si nas zauvi-
jek napustio. Tvojim odlaskom ostavio si
veliku prazninu i bol u na{im srcima. Tvoje
hrabro srce nije izdr`alo ovoga puta. Osta-
vio si nas da vje~no tugujemo za Tobom, a odla-
zi{ tamo gdje te ~ekaju tvoji i ni{ta mawe
Dragi.
Hvala svima onima koji u ovom nama te{kom
trenutku priteko{e u pomo}.
Posebnu zahvalnost dugujemo medicinskom
osobqu Hiru{kog odjeqewa Pqevqa, a poseb-
nu zahvalnost dugujemo doktoru Milanku
Terzi}u.
Tvoj brat Mikailo sa porodicom
1295
Dana 29. juna 2010. godine
navr{i}e se {est mjeseci
od smrti na{e drage i
voqene
SLOBODANKE
JA[OVI]
Te{ko je povjerovati da si
zauvijek ostavila tvoje
najmilije da vje~no tuguju
za tobom. Dani prolaze, a
nijedan dan bez sje}awa na
tebe. Prazno je mjesto u
tvom domu koje si sa mnogo
qubavi i topline gradi-
la. Rije~ima ne mo`emo
opisati ono {to osje}amo,
da te vi{e nema me|u nama.
Nemo}ni smo da bilo {to
promjenimo u tvom odlas-
ku. Po~ivaj u miru, a na{a
srca nikada te ne}e zabo-
raviti.
Tvoji nezaboravni:
suprug Milovan i sin
Mitar
1249
NEBOJ[A ]A]I]
S po{tovawem se opra-
{tamo od tebe.
Mi{ko, ]aka, Na|a i
Miki
1263
22331. jul 2010. ^ I T U Q E
Posqedwi pozdrav drugu, prijatequ, kolegi
NEBOJ[I ]A]I]U
-]AFIRU-
Bio si i ostaje{ dio nas.
Vje~na ti slava!
Tvoji:
Milkan, Kla~ar, Sado, Kamber, Tabo, Mire, Anes, Vojina, Krle, Reqa, Mijat, Salko, Esko, Andro,
Lola, Pop Zoran, Maka, Dragan, Boba, ^ura, Golubica, Pipo, Lobawa, ^ale, Jo{ko, To{a, Goga,
Goran, Kara, Muta, Jovica, Mitar, Lon~o, Mi}a, Vajo, Ivan, Gruja, [unda, Damjan, [ele, Marka,
Cvijo, Nikola, Deca, Bato, Fiski, Slavko, Muriz, Stojan, ]eso, Strajo, Mali{i}, Bo{ko,
Mrdeqa, Bojana, Sabina, @eqka, Mensura, Mersada, Mi}ko, Mosur, Avram, Milomir, Cveka,
Mane, Maxa, ^aslav, Doj~ilo, Bra{wo, Dejo, Ne|o, Ne{o, Top, Zo}o, Leka, D. Vesko, Bo}a, Terzo,
Je~o, Nikola B, Vasko, Jestra, Kubur, Malac, Cvijo R, Marka V, Regan
1287
2244 1. jul 2010.^ I T U Q E
Dragi Neboj{a
NEBOJ[A Brankov ]A]I]
Po~ivaj u Bo`ijem miru, NA[ AN\ELE, jer To Ti zaslu`uje{.
Tetka Dana, sestra Ana, bra}a Predrag i Nenad Vukovi}
1286
Sa tugom i nevjericom opra{tamo se od na{e drage
RADOJKE KRSTONIJEVI]
dipl. ing.
1965 - 2010.
Dana 12. juna 2010. godine u saobra}ajnom udesu prekinut je wen
`ivotni put vrijedan divqewa.
U na{em }e trajnom sje}awu ostati potvr|ena wena ogromna dobrota,
po`rtvovanost i plemenitost koju nam je pru`ala, kao i tuga zbog
wenog preranog odlaska.
Porodica Vu~eti} iz Beograda i Kanade
1308
Posqedwi pozdrav svom iskrenom drugu i prijatequ
PREDRAGU ^EPI]U - BRALU
Koliko je samo u tebi bilo optimizma! Volio si ̀ ivot, volio
qude, svoju porodicu. Zato na~in na koji si odlu~io da ode{
jo{ vi{e boli i ostavqa pitawe za ~itav `ivot: "Za{to?".
Neka Gospod primi tvoju dobru i plemenitu du{u u Carstvo
nebesko.
Vukovi} Vladan sa porodicom
1309
Posqedwi pozdrav svom velikom drugu i prijatequ
PREDRAGU ^EPI]U - BRALU
^asnim `ivotom, velikim srcem i plemenitom du{om,
zaslu`io si veliko po{tovawe.
U ime svih godina zajedni~kog dru`ewa ne mogu se pomiriti
sa tvojim tragi~nim krajem.
Neka tvoja du{a na|e mir u rajskom vrtu gdje po~ivaju sve
dobre i ~estite du{e.
Mi}a Rabrenovi} sa porodicom
1309
Dragom bratu
NEBOJ[A ]A]I]
Toplina tvoje du{e i dobrota tvoga srca zau-
vijek }e nam nedostajati.
S ponosom i po{tovawem ~uva}emo uspomenu
na tebe.
Bra}a Qubi{a i Dragi{a sa porodicama
1306
Dragom Ne{ku
NEBOJ[A ]A]I]
Tvoja plemenita du{a i ~astan `ivot
zaslu`uju vje~no sje}awe i po{tovawe.
Stric Mi{o
1306
Dana 9. jula 2010. godine navr{i}e se godina
od smrti na{eg voqenog sina, supruga, oca,
brata, djevera i djede
NE\EQKA LEOVCA
Lako je izbrisati suze i zapaliti svije}u,
ali te{ko iz srca izbrisati tugu. Godina
pro|e bez tebe, ali ti }e{ ostati vje~no u
na{im srcima, mislima, pri~ama. Neka ti
na{e suze i jecaji du{e ne naru{e vje~ni mir.
Dana 3. jula 2010. godine u 11 sati posjeti}emo
tvoju vje~nu ku}u, pa pozivamo rodbinu,
kom{ije, kumove i prijateqe da nam se tog
dana pridru`e.
Tvoji: otac Sreten, supruga Zora, sin
Rado{, k}erke Dana i Mira, brat Branko,
snajke Staka i Budimirka, unuke Marija
i Ana
1262
BO[KA
]A]I]A
DU[ANKE
]A]I]
Dana 8. jula 2010.
godine navr{i}e
se godina od smr-
ti na{eg dragog
Dana 19. septem-
bra 2010. navr{-
i}e se ~etiri god-
ine od smrti
na{e drage
Va{a dobrota, plemenitost, ~astan i dosto-
janstven `ivot zaslu`uju vje~no sje}awe.
Po~ivajte u miru, a mi }emo vas ~uvati od zab-
orava.
Va{i: k}erka Qiqana, zet Milovan, unu~ad
Vladan, Borko i Biqana
1261
Dana 14. juna 2010. godine preminuo je na{
dragi
MILORAD Spasojev KE^INA
Neka tvoja ~ista i plemenita du{a po~iva u
miru, a mi }emo te ~uvati od zaborava.
Ovim putem porodica se zahvaquje dr Milan-
ku Terzi}u i osobqu Hiru{kog odjeqewa
medicinskog centra Pqevqa na brizi i
pa`wi tokom tvoje bolesti.
Zahvaqujemo svima koji su svojim prisustvom
ili putem telegrama izrazili svoje sau~e{}e.
O`alo{}ena porodica: bra}a Mihailo,
Milosav i Milanko sa porodicama
1302
Dana 15. jula 2010. godine
navr{i}e se godina od
smrti moje sestre, zaove i
tetke
OLIVERE OQE
AN\ELI]
Pro{la je tu`na i duga
godina od kako nisi sa
nama. Tvoj nedostatak ost-
a}e vje~na praznina u
na{im srcima.
Po~ivaj u raju, jer to zas-
lu`uje{, a mi }emo vje~no
tugovati za tobom i ~uvati
te od zaborava.
Tetka, mnogo je lijepih
uspomena da te vje~no pam-
timo o tebi govorimo. Nik-
ad te ne}emo zaboraviti.
S ponosom i qubavqu ~uv-
a}emo uspomene na tebe.
Tvoj brat Dragan, snaha
Radmila, bratanice Jele-
na i An|ela
1272
Sedmog jula navr{i}e se
14 godina od kada nije sa
nama
VASIQKA
TOMANOVI]
S po{tovawem }emo te
pomiwati i ~uvati uspo-
menu na tebe.
Tvoja porodica
1266
22551. jul 2010. ^ I T U Q E
Dana 14. jula 2010. godine deset je godina od kada nije sa nama
na{ dragi brat
TADIJA POPOVI]
kwi`evnik
1938 - 2000.
Sa ponosom i tugom
porodica Popovi}
1242
Dana 22. juna navr{ile su se tri godine od kada nije sa nama
na{
VASILIJE VASO LEOVAC
Osta}e nam zauvijek u srcima i sje}awu, a dobrotu i plemeni-
tost ~uva}emo od zaborava.
S po{tovawem i tugom tvoja porodica:
supruga, sinovi, k}er, snahe, zet i unu~ad
1270
Dana 7. jula 2010. godine, navr{avaju se dvije godine od kada
nije sa nama
NIKOLA CUPARA
Puno je lijepih uspomena da o tebi sa ponosom govorimo i
da te nikada ne zaboravimo.
Po~ivaj u vje~nom miru, jer si ga ovozemaqskim `ivotom
zaslu`io.
Tvoji najmiliji: supruga Sofija, djeca: Mirka, Mirko,
Jela, Zoran, Milan sa porodicama.
1293
JELE POSUKA
1934-2010.
MITAR POSUKA
1934-2010.
Dana 20. juna pre-
stalo je da kuca
srce na{e drage
majke i bake
Dana 5. jula navr-
{i}e se 40 dana
od kada nije sa
nama na{ dragi
otac i djeda
Va{im odlaskom smo izgubili veliki
oslonac, qubav i toplotu.
Osta}ete vje~no u na{im srcima. Po~ivajte u
miru, a mi }emo vas ~uvati od zaborava.
Va{i: sin Du{ko, k}erka Duwa, snaha Lenka,
unu~ad Marko, Goran, Dejan, Jelena i Gor-
dana
1270
Dana 3. juna 2010. godine zauvijek me napusti-
la moja majka
ZORA KE^INA
Te{ko je do~ekati svaki novi dan kad znam da
te nikad vi{e ne}u vidjeti, zagrliti i poqu-
biti. Uzalud tra`im tvoj lik mama, ali nema
te. Ne vidi{ moje suze, ne osje}a{ moj bol i
tugu.
Tiho, dostojanstveno i nenametqivo si ̀ ivje-
la i tako si i oti{la u ti{inu vje~nog mira.
@ivje}e{ vje~no u mom srcu i du{i.
Tvoja k}erka Lenka sa porodicom
1292
Dvije godine od smrti na{eg voqenog
DANKA
Nijedna rije~ nije tako velika da bi wome
opisali ̀ ivot bez tebe Danko. U svakom danu
na{eg `ivota ti }e{ biti `iva rana i na{a
tuga i bol.
Tvoji roditeqi: Dragica i Tole
1257
Dvije godine od smrti moga brata
DANKA
Kad smrt iznenadi kao {to je tvoja nas, te{ko
je stegnuti srce da ne boli, du{u da ne pati,
suze da ne teku.
Tvoji: Du{a, Dejan i Aleksa
1257
Dana 26. juna 2010. godine u 23 sata i 10 minu-
ta navr{i}e se 32 godine od kada nas je izne-
nada, vrlo mlad, u svojoj 42. godini `ivota,
zauvijek napustio na{ tata
MILANKO DUJOVI]
(iz Meqaka)
Po~ivaj u miru, a na{a qubav i sje}awe }e
vje~no trajati.
Tvoja djeca, Dragan i Dragojla sa
porodicom
1250
^etiri su godine od smrti moga oca
@IVKA PETRI]A
Velikim srcem, plemenitom du{om i ~asnim
`ivotom, zaslu`io si vje~no sje}awe.
K}erka Qiqana sa porodicom
1255
BO[KO
]A]I]
DU[ANKA
]A]I]
Sje}awe na djedu i babu
Va{u plemenitost i dobrotu, vje~no }emo
nositi u srcima i dragim uspomenama.
Va{i: Ivana, Krsto i Nina
1260
Godina dana pro|e od kada nije sa nama
NENAD N. BABI]
Ne{o, i ovaj 9. juli je te`ak kao i onaj kada si
nas zauvijek napustio.
Vrijeme koje je pro{lo i koje prolazi ne uma-
wuje bol za tobom, i svakim danom sve nam
vi{e nedostaje{.
Po~ivaj u miru.
Damjan sa porodicom
1251
Dana 9. jula 2010. godine navr{i}e se godina
od smrti dragog i voqenog
NENADA
Po dobroti }u te pamtiti, sa po{tovawem
pomiwati i vje~no ~uvati od zaborava.
Vrijeme koje prolazi bez tebe, ne mo`e uma-
witi bol za tobom, jer voqeni ne umiru.
Sestra Jelena
1251
Dana 12. juna 2010. godine navr{ilo se 40
dana od smrti na{eg dragog
BO@A PRERADOVI]A
Mnogo nam nedostaje{. Osta}e{ zauvijek u
na{im uspomenama, voqen i po{tovan.
Tvoji: sin Dragi{a i k}erka Milojka sa
porodicama
1226
Dana 9. jula 2010. godine
navr{i}e se godina od
kada te nema voqeni brate
NENADE
Te{ko je bilo ulaziti u
tvoju ku}u, a ne na}i te
tamo, ne vidjeti tvoje lice,
ne ~uti tvoj glas. Te{ko je
bilo gledati sve stvore-
no tvojim rukama, a sada
prepu{teno vremenu da
sve to uni{ti, ali osta}e
najvrijednije, a to je sje-
}awe na tebe koje je sva-
kim danom sve ja~e.
Dana 4. jula 2010. godine
da}emo godi{wi pomen pa
pozivamo ro|ake, kumove,
prijateqe i kom{ije da
nam se pridru`e, da posje-
timo wegovu vje~nu ku}u i
iska`emo po{tovawe Nen-
adovom liku i imenu.
Ujedno }emo dati i ~etrde-
setodnevni pomen majci
Polki.
Sestra Qubinka sa
porodicom
1258
Dana 8. jula 2010. godine
navr{i}e se godina od
smrti na{eg dragog
BO[KA ]A]I]A
Bol i tuga se ne pi{u ve}
se nose u srcu i du{i. Po-
stoji ne{to {to ne umire,
a to je sje}awe na tebe. Zato
}e{ vje~no `ivjeti u na{-
im srcima. Hvala ti za svu
qubav i pa`wu koju si nam
pru`io.
Dana 4. jula 2010. godine
posjeti}emo wegovu vje~nu
ku}u i obiqe`iti godi-
{wi pomen.
Tvoji: Mi{ko, Mara i
Igor
1260
Obavje{tavamo rodbinu,
kumove, kom{ije i prijate-
qe da je na{a majka
DANICA (\ur|evac)
^OLOVI]
preminula 12. juna 2010.
godine u 83. godini `i-
vota.
^etrdesetodnevni pomen
dajemo 18. jula 2010. godine
na porodi~nom grobqu
Rai{i}i - Potkova~.
O`alo{}ena porodica
^olovi}: sinovi Mile,
Milosav, Milutin, Mili-
voje i Milo{, k}eri M-
ilanka i Zorka, snahe,
unuci, praunuci
1273
2266 1. jul 2010.^ I T U Q E
Molimo vas da va{e oglase
dostavite blagovremeno.
Ukoliko va{e oglase dos-
tavite redakciji do 13. jula
smawujete mogu}nost {tam-
parske gre{ke.
Uz ~itko napisan tekst oba-
vezan kontakt telefon na
koji se u slu~aju nejasno}a,
mogu dobiti dodatne inf-
ormacije.
Redakcija Pqevaqskih novina
Dana 26. juna 2010. godine navr{ile su se
~etiri godine od smrti moga oca
@IVKA PETRI]A
Sve vi{e nam nedostaje tvoja qubav, we`ni
pogled, blaga narav, ali nam ostaje da te sa
ponosom pomiwemo, put tvoj slijedimo i tvoj
lik od zaborava ~uvamo.
Tvoja k}erka Milojka Vu~ini} sa
porodicom
1244
Posledwi pozdrav voqenoj, po{tovanoj, ple-
menitoj, dobroj i nezaboravnoj ujni
KOVIQKI LU^I]
(supruzi Du{ana Lu~i}a iz Beograda)
koja je preminula 18. juna 2010. u 73. godini.
Hvala ti na svemu {to si u~inila za nas i
na{u porodicu. Zaslu`ila si veliko
po{tovawe i ve~no sje}awe.
Tvoji: Dragan i Dragojla sa porodicom
1250
Dana 27. juna 2010. godine navr{ile su se tri
godine od smrti na{e sestre
MILOJKE PERUNI^I]
Draga sestro, mnogo je lijepih uspomena da te
pamtimo, da o tebi s ponosom pri~amo i da te
nikad ne zaboravimo.
Bra}a Rajo i \ole, sestre Nada, Branka i
Rada sa porodicom
1254
Mojoj voqenoj sestri~ini
i sestri
RADI
Prerano si nas napustila.
Prerano je za posqedwi
pozdrav.
^uvamo te u na{im srci-
ma.
Tvoja tetka Mileva, brat
Radivoje i Ratko, te~a
Jago{ Topalovi}
1259
Posqedwi pozdrav voqe-
noj sestri~ini i sestri
RADI
Od tetke Milke, te~e
Mom~ila i bra}e Quba,
Brana i @ara Leovca
1259
Dragoj na{oj
GORI DESPOTOVI]
ro|. Nenadi}
Te{ko je prihvatiti tu`nu istinu da nisi
vi{e me|u nama. Ali ti }e{ zauvijek ostati
u na{im mislima i srcima. Mirno po~ivaj u
zagrqaju svojih roditeqa, brata, bratani~ine
i tvoje sestre.
Tvoj brati} Aleksandar i snaha Milanka
1264
Posqedwi pozdrav mojoj
voqenoj sestri~ini i
sestri
RADI
Tuga se ne mjeri vremenom
ve} prazninom koju si
ostavila odlaze}i od nas.
Tvoji: ujak Budimir i
brat Rado{ Vu~eti}
1259
Dragi na{ striko
QUBO
Te{ko se mirimo sa bol-
nom istinom da niste vi{e
sa nama.
Vole vas va{i: Nemawa,
Filip, Dejan i Sne`ana
^abarkapa
1278
Dana 11. jula 2010. godine navr{i}e se {est
tu`nih mjeseci od smrti na{e voqene
STANE OSTOJI]
Obavje{tavamo rodbinu, kumove, kom{ije i
prijateqe da }emo 10. jula 2010. godine u 12
sati na gradskom grobqu u Pqevqima odati
du`nu po{tu i polo`iti cvije}e.
O`alo{}eni: bra}a Velimir, Branislav,
Radojica sa porodicama i ostala rodbina
1294
Dana 22. juna navr{ilo se {est mjeseci od
prerane i tragi~ne smrti na{e
VESNE BJEKOVI]
ro|. Damjanovi}
Iza svog `ivota ostavila si one najboqe
qudske vrijednosti koje }e se pamtiti i zbog
kojih se ~ovjek ra|a.
Sa ponosom, qubavqu i po{tovawem }emo
~uvati uspomenu na plemenitu i rano izgub-
qenu mladost.
Majka Vijorka, sestra Vera sa porodicom i
tetka Danica
1282
Dana 15. jula 2010. godine navr{i}e se tu`na
godina od smrti na{e voqene sestre, zaove i
tetke
OLIVERE OQE AN\ELI]
Kako nam tu`no ova godina pro|e bez tebe.
Vrijeme prolazi, ali bol i tuga u na{im srci-
ma ostaje ista. Bila si na{ ponos. Sve si
podnosila ~vrsto i stoji~ki, a onda je do{ao
taj sudwi dan. Osta}e vje~no upam}ena tvoja
mladost i qepota i tvoj najtopliji osmijeh.
Po~ivaj u raju me|u an|elima jer Bog smije{ta
tamo samo najboqe du{e, a ti si jedna od wih.
Tvoji: brat Gavrilo - Gajo, snaha Violeta,
bratani}i Bo`idar i Boris
1289
Posqedwi pozdrav na{oj dragoj
SLOBODANKI SLOBI CVIJOVI]
Imala si mnogo lijepih osobina po kojima
}emo te pamtiti. Tvoja plemenita du{a, veli-
ko srce i ~astan ̀ ivot zaslu`uju da se vje~no
sje}amo tebe.
Po~ivaj u vje~nom miru uz na{e veliko
po{tovawe.
Lazar Cvijovi} sa porodicom
1275
NENADA POLKE
Godina je od trag-
i~ne smrti moga
voqenog brata
i 40 dana od smr-
ti majke
Ni dana bez sje}awa na vas.
Milka Jankovi} sa porodicom
1288
Dana 6. jula 2010. godine navr{i}e se 15 godi-
na od kada nije sa nama na{ dragi
RAJKO VUKOVI]
U na{im srcima kuca dio tvoga srca, na
na{im usnama igra trag tvog osmijeha, u
na{im o~ima iskri trag tvog pogleda. Iako
godine prolaze na{e sje}awe na roditeqsku
qubav koju si nam poklawao ne blijedi.
Tvoji: supruga Milosava, k}erke Sla|ana i
Qiqana
1298
Dana 30. juna napunila se godina od smrti
mog oca
MIHAILA TOPALOVI]A
Bio si u `ivotu ono {to je najboqe biti,
~ovjek iskrenog srca i ~asne du{e.
Vje~no }emo pamtiti sjaj oka tvoga, toplinu
tvoje du{e. Osta}e{ vje~no voqen, po{tovan
i od zaborava sa~uvan.
Tvoja k}erka Koja sa porodicom
1301
Dana 30. juna napunila se godina od smrti
mog oca
MIHAILA TOPALOVI]A
Nismo te mogli spasiti, ne mo`emo te vrati-
ti, al }emo te uvijek u srcu ~uvati, po
najqep{em pamtiti i vje~no sa ponosom pomi-
wati.
Tvoja k}erka Miladinka sa porodicom
1301
Dana 20. juna 2010. godine prestalo je da kuca
plemenito i veliko srce na{e drage bake
DU[ANKE LON^AREVI]
20.6.1935 - 20.6.2010.
Posqedwi pozdrav najboqoj baki na svijetu.
Nemawa, Nikola, Nevena i Na|a
1305
Dana 9. jula 2010. godine navr{i}e se 40
tu`nih dana od smrti na{e drage
SLOBODANKE CVIJOVI]
Prolaze dani bez tebe, ali nijedan bez
sje}awa na tebe. Mnogo nam nedostaje{.
Suvi{e smo te voqeli, suvi{e si nam pa`we
i qubavi poklawala da bismo se lako navi-
kli na `ivot bez tebe.
Vrijeme ne lije~i na{u tugu niti donosi zabo-
rav. Bol za tobom se ne da opisati rije~ima,
nosi se u srcu, sa wim se `ivi.
Za utjehu nam ostaje sje}awe na tvoj ~astan i
dostojanstven ̀ ivotni put. U na{em sje}awu
vje~no }e{ `ivjeti kroz najqep{e uspome-
ne.
U subotu 10. jula posjeti}emo wenu vje~nu
ku}u i davati ~etrdesetodnevni pomen.
Pozivamo rodbinu, kom{ije, kumove i prija-
teqe da nam se pridru`e.
Suprug Gavro, djeca Slavi{a i Slavica sa
porodicama i zaova Dragica
1311
Dana 18. jula navr{i}e se
tu`na godina od smrti
na{eg dragog
DOBRILA GOGI]A
Lako je obrisati suze,
zapaliti svije}e, ali je
te{ko iz srca izbrisati
tugu. Vje~no }emo te ~uvati
u na{im srcima, ponositi
se sa tobom.
K}erka Maca sa
porodicom
1313
Dana 18. jula navr{i}e se
tu`na godina od smrti
na{eg dragog
DOBRILA GOGI]A
Ne postoje rije~i kojima
mogu izraziti koliko mi
nedostaje{. Kako koji put
dolazim sve je te`e. Na
pragu roditeqskog doma
su me do~ekivale uvijek
ra{irene ruke, toplina
qubav i dobrota.
K}erka Borka sa
porodicom
1313
22771. jul 2010. ^ I T U Q E
Navr{avaju se dvije godine od kad nije sa
nama na{ dragi suprug, otac, svekar, djeda
MILO[ MI]O BATIZI]
Velikim srcem, plemenitom du{om i ~asnim
`ivotom zaslu`io si na{e vje~no sje}awe.
Tvoja porodica Batizi}
1316
Sje}awe na na{eg dragog
VASILIJA VAJA SIMOVI]A
1.6.2009 - 1.6.2010.
Zauvijek }e{ ostati u na{im srcima voqen,
po{tovan i od zaborava sa~uvan.
Punica Milijana, {ura Milan i {uri~ina
Nada Vrane{ sa djecom
120
Dana 2. jula 2010. godine navr{i}e se tri
godine od kada nije sa nama na{ dragi otac i
djeda
BRANKO VRANE[
Tata, bio si ono {to je najte`e biti, ~ovjek
iskrene du{e i velikog srca. Postoji{ i
traje{ kroz najqep{e uspomene koje bolno
podsje}aju na sve {to smo tvojim odlaskom
izgubili. U na{im srcima zaslu`io si vje~no
po{tovawe i nezaborav.
K}erka Milena, unuka Dubravka i unuk
Du{ko Simovi}
120
Sje}awe na na{eg dragog i voqenog
RADOMIRA LALA GARDOVI]A
13.6.2007. - 13.6.2010.
Dragi brate, oti{ao si tiho, bez pozdrava
kao {to si i `ivio. Sa bolom i tugom
sje}a}emo se tebe i ~uvati od zaborava.
Sestra Dubravka i brat Du{ko Simovi}
120
PETRA
28.6.2008.
PERSA
28.10. 2009.
STOJKA
27.6.2010.
Osta}e vje~no sje}awe na
vas.
Po~ivajte u miru.
Sestre Vidosava i Kosa
1321
Pozdrav voqenom tati
LAZARU AN\ELI]U
S ponosom, s qubavqu i
po{tovawem u du{i, a s
tugom i bolom u srcu.
Voqe}emo te zauvijek.
Sin Bo{ko i snaha
Dubravka
1318
Pozdrav voqenom tati,
dedi, tastu
LAZARU AN\ELI]U
Deda, nedostaju mi tvoji
topli zagrqaji, umiqati
glas. Mama mi ka`e da sam
imao najboqeg dedu, a ona
najboqeg tatu na svetu.
Hvala ti za sve, sve.
Unuk Danilo sa mamom i
tatom
1318
^etrdeset dana je od smrti
moje majke i babe
POLKE
a godina od smrti moga
brata i strica
NENADA
BABI]A
Dragi na{i po~ivajte u
miru, a mi }emo vas ~uvati
od zaborava.
Va{i: Qubo, Pele i
Sne`ana
1320
Dana 9. jula navr{ava se pola godine od smrti
na{e voqene majke i supruge
QUBE BABI]
Draga majko, po~ivaj u miru. Ako ti `ivot
bija{e te`ak, neka ti bude laka crna zemqa.
Mi }emo te ~uvati od zaborava, jer voqeni ne
umiru sve dok `ive oni koji ih vole.
Tvoji: Predrag, Sne`ana i Qubo
1320
Dana 9. jula navr{i}e se pola godine od smrti
moje voqene majke
QUBE BABI]
Moja majko! Vrijeme prolazi, a bol i tuga zbog
tvog odlaska su jo{ uvijek prisutni. U~ila si
me kako da se borim i kora~am kroz `ivot,
ali nisi mi rekla kako daqe bez tebe. Te{ko
je prihvatiti istinu, ali moram.
Volim te i ~uvam od zaborava!
Tvoja Sne`ana
1320
Minula vremena nijesu izbrisala sje}awa na va{u dobrotu i
qubav.
Drago sa porodicom
1324
MILO[ LASICA
jul 1944
jul 2010.
Sje}awe na drage roditeqe
STANKA LASICA
5.7.1993
5.7.2010.
Sje}awe na voqenog supru-
ga
ANDRIJU VUKOVI]A
1996 - 2010.
Vrijeme prolazi, zaborav
ne postoji, a qubav prema
tebi vje~no ostaje.
Tvoja supruga Lola
1231
SLAVOQUB
VASILIJEVI]
MILOJE
MIQI]
Dana 28. juna navr-
{ilo se 40 dana
od kada nije sa
nama na{ dragi
sestri}, zaovi} i
brat
Dana 4. jula navr-
{ilo se osam mje-
seci od kada nije
sa nama na{ dragi
brat, djever i
stric
[ta re}i? Kako ̀ ivimo, kako podnosimo ove
dane bez vas? Kako da ka`emo du{i da ne
boluje, pogledu da vas ne tra`i, srcu da ne
pla~e... Svaki otkucaj srca je bol i patwa,
sudbino dal je moglo biti druga~ije...
Ponosni {to smo vas imali, a neizmjerno
tu`ni {to smo vas izgubili.
Va{i: Milko, Milojka, Radoqub i Brankica
1327
Dana 3. jula 2010. godine
navr{i}e se tu`na godina
od kada nije sa mnom moj
voqeni i nepre`aqeni
brat
NEMAWA KNE@EVI]
Najtu`niji su ovi dani jer
tebe, brate nema. Kad smrt
iznenadi kao mene tvoja,
istinu je te{ko prihvati-
ti. I daqe se nadam da }e{
mi do}i, nazvati, do~ekati
i bratski me zagrliti.
Po~ivaj u miru, a ja }u te
~uvati od zaborava.
Brat Milan Kova~evi} sa
roditeqima
1300
Pro{la je godina dana od smrti dragog nam
NEMAWE KNE@EVI]A
Istina je te{ka, tuga velika, a rije~i malo da
opi{emo koliko nam nedostaje{.
Tvoji: stric Mi{o, strina Lala, brat Radoje
i sestre Nada i Rada sa porodicama
1312
NEMAWA
3.7.2009 - 3.7.2010.
Dragi Nemawa, 3. jula je
godina kako pro|e i mnogo
}e pro}i, a ti nam nikad
vi{e ne}e{ do}i.
Brat Jovan, tetka Slavi-
ca i tetak Milovan
1310
Posqedwi pozdrav na{oj
dragoj jetrvi i strini
SLOBODANKI
CVIJOVI]
Bol i tuga se ne mogu napi-
sati, ve} se nose u srcu i
du{i.
Ana, Vera, Gordana i
Lidija
1328
Dana 10. juna navr{i}e se
{est mjeseci od smrti
na{e drage
DOBRINKE SAVI]
Prerano si nas napustila
i ostavila veliku prazni-
nu i bol. Ali postoji
ne{to {to nikada ne}e
umrijeti, a to je sje}awe na
tebe.
Tvoji: Vukajlo i Stojka
Danilovi} sa porodicom
1297
Posqedwi pozdrav stri-
cu
MILU KE^INI
Plemenito srce mog strica
Mila prestalo je da kuca
14. jula ove godine. Kratka
i te{ka bolest otela ga je
na{im ~ulima, ali nije,
niti }e na{im srcima.
@ivim sa sje}awima na
svog strica i sa molitvom
u srcu i na usnama da ga
bog primi i nastani u
rajsko naseqe u kojem
po~ivaju ~iste i plemeni-
te du{e.
Tvoja bratani~ina Jelena
sa porodicom
1203
Dragom bratu
VUKADINU KARTALU
Pro|e godina, a bol i tuga
za tobom ne jewavaju. Nema
suze kojom te mogu oplaka-
ti, nema rije~i kojom te
mogu o`aliti, niti vreme-
na u kom te mogu pre`-
aliti. Po~ivaj u miru, a mi
koji te volimo ~uva}emo
te od zaborava.
Tvoja sestra Sofija Rako-
wac sa porodicom
1280
Dragom bratu
VUKADINU KARTALU
Nismo te mogli spasiti, ne
mo`emo te vratiti, ali
}emo te uvijek u srcu
~uvati, po najqep{em pam-
titi i vje~no za tobom
`aliti.
Tvoja sestra Vinka Mini}
sa porodicom
1281
Dana 26. juna 2010. godine navr{ile su se
~etiri godine od smrti supruga i oca
@IVKA PETRI]A
Vrijeme koje je pro{lo ne}e izbrisati
sje}awe na tvoj dostojanstveni lik.
Supruga Savka, sin Milojko i k}erke
Milojka i Qiqana
1255
In memoriam
GAVRO LON^AREVI]
1935 - 1979.
na ponos i ~ast.
Mile i Milenka
1305
2288 1. jul 2010.^ I T U Q E
Osmog jula 2010. godine navr{i}e se {est
mjeseci od smrti na{e drage
MILIJANE CVIJOVI]
ro|. Terzi}
Ostavila si tragove koji se ne bri{u, qubav
i dobrotu koja se ne zaboravqa. Ponosni smo
{to smo te takvu imali.
Tre}eg jula posjeti}emo wenu vje~nu ku}u.
Sin Radivoje sa porodicom
1330
Dana 15. jula navr{i}e se 40 dana od smrti
na{e drage
MILANE TO[I]
Draga majko, neizmjerno smo ti zahvalni za
qubav i toplinu koju si nam pru`ala. Ponos-
ni smo na tvoj ~astan i dostojanstven `ivot-
ni put kao i na sve ~emu si nas nau~ila.
Jedanaestog jula u 11 sati dava}emo ~etrdes-
todnevni pomen, pa pozivamo rodbinu,
kom{ije, kumove i prijateqe da nam se pri-
dru`e.
O`alo{}eni: sinovi Miomir i Dragomir,
snaha Lenka, unuci David i Matej
1331
Posqedwi pozdrav
RADU GOMILANOVI]U
S qubavqu, tugom i po{tovawem.
Radoje, Sne`ana, Tijana i Jelena
120
Dedi i ocu
RADU GOMILANOVI]U
Uvijek }emo se sje}ati tvoje dobrote i quba-
vi koju si nam poklawao.
Po~ivaj u miru.
Stefan, Filip, Jago{ i Rada
120
RADO[ KOVA^EVI]
7.7.2006 - 7.7.2010
^etiri godine su pro{le, a i mnoge koje }e
pro}i ne mogu izbrisati sje}awe na tebe.
Tvoji najmiliji
1336
Posqedwi pozdrav bratu
PREDRAG M. ^EPI]
Dragi brate, tvojim preranim odlaskom ostavio si veliki bol
i tugu u na{im srcima.
Ponosni smo {to smo te takvog imali, a zauvijek neutje{ni {to
smo te izgubili.
Posqedwi pozdrav bratu Predragu od bra}e Vuksana i
Nenada sa porodicom i strine Cice
1339
Dana 13. juna 2010. godine u 83. godini `ivota ostali smo bez
na{eg dragog
RADA GOMILANOVI]A
Za tvoj ~astan i dostojanstven ̀ ivot, za roditeqsku qubav i
pa`wu koju si nam pru`ao ostajemo ti vje~no zahvalni.
Zahvaqujemo svima koji izjavi{e sau~e{}e i isprati{e na{eg
dragog oca do wegove vje~ne ku}e. Po~ivaj u miru vje~nog doma.
Sinovi: Radoje i Jago{ sa porodicama
120
Dana 26. juna 2010. godine napustio nas je na{ dragi suprug i otac
PETROVI] BO[KO - MIRO
1945 - 2010.
Sve je davno sa bolom po~elo, jer djetiwstva nisi ni imao. Izborio si
se i priznao da si sre}an ~ovjek sa Stojkom, tvojom Anom i Ninom.
Tvoje zdravqe, dobrotu i pa`wu na~ela je quta bolest. Vjerovali smo
da }e{ pobijediti. Uzalud.
U trenutku tvoga bola vidjeli smo u tvojim o~ima da ti je smrt milija
od `ivota. To je bila tvoja posqedwa poruka da odlazi{, a na{a suza
da te nikad ne zaboravimo.
O`alo{}eni: supruga Stojka, k}erka Ana i sin Nino
1343
Voqenom bratu i ujaku
JOVANU LON^ARU
Vrijeme nikada ne}e obrisati sje}awe na tvoj
nasmijani lik i dobrotu.
U na{im srcima osta}e{ zauvijek voqen.
Tvoja sestra Dragica sa k}erkama
1307
Dana 3. jula 2010. godine navr{i}e se pola
godine od smrti na{eg dragog
VELIMIRA V. TO[I]A
@ivot je tren, a se}awe i bol su ve~ni.
Se}awe smrt ne prekida, a ogromnu tugu vreme
ne le~i. Oprosti za moje suze, bol i tugu {to
remete tvoj ve~ni mir.
Tvoji: sestra Velimirka, zet Danilo,
sestri}i Nada i Nikola
1340
Dana 26. juna 2010. godine napustio nas je na{
dobri tetak i svak
PETROVI] BO[KO - MIRO
1945 - 2010.
Na jednoj od stranica na{ih `ivota, osta}e
tvoje ime, pa`wa i dobrota. Bi}e{ i osta}e{
na{e uzaludno `aqewe {to te vi{e nema.
@ali te Mica Dujovi} sa Draganom i Dani-
lom
1344
Dana 10. jula navr{i}e se
tu`nih 40 dana od kada
nije sa nama na{a draga
supruga, majka i baba
MIRJANA
STANIMIROVI]
ro|. Jawi}
Oti{la si tiho, kao {to
si i `ivjela. @ivje}e{
vje~no u na{im srcima,
~uva}emo te od zaborava.
Tog dana }emo posjetiti
wenu vje~nu ku}u.
Tvoji najmiliji: suprug
Ratko, k}erke Nata{a,
Qubica i Bojana i unu~ad
Milica i Sa{a
1299
Dana 5. juna 2010. godine
iznenada je preminula
na{a draga
MILANA TO[I]
Oti{la si tiho bez rije~i
i pozdrava, a nama ostavi-
la veliki bol i prazninu.
Zauvijek }e{ ostati u
na{im srcima voqena,
po{tovana i od zaborava
sa~uvana.
Tvoji: Milanko i Slavica
Ku{qevi} sa porodicom
1326
22991. jul 2010. ^ I T U Q E
Godina je tuge i neprebola od smrti na{eg
dragog
NEMAWE KNE@EVI]A
Vrijeme koje je pro{lo nije umawilo tugu i
bol za tvojim iznenadnim odlaskom. Sve {to
bismo napisali bilo bi malo da iska`emo
{to osje}amo. Vje~no }emo te ~uvati u na{im
srcima i sje}awima.
Milovan, Pero, Brana, An|a, Radica, Niko-
la, Milo{, Marko i Milenko
1329
Dana 3. jula 2010. godine navr{i}e se godina
od smrti na{eg dragog
NEMAWE KNE@EVI]A
Dragi brate, stalno si u na{im mislima i
sje}awima.
Dok mi `ivimo i ti }e{ biti sa nama.
Sestra Ana sa tatom i mamom
1329
Posqedni pozdrav mom jedinom sinu
PREDRAGU M. ^EPI]U
Sine, rano neprebolna. Ostadoh bez tebe, tvoje dobrote, qepo-
te, topline i pa`we, veliki ~ovje~e.
Sa tobom sam bila jaka i sigurna, a bez tebe tu`na i uplaka-
na, voqeni sine.
Zauvijek }u tugovati za tobom.
Neutje{na majka Stanica
1337
Posqedwi pozdrav suprugu i ocu
PREDRAG M. ^EPI]
Bio si nam dobar temeq, jak oslonac i stalna podr{ka. Znao
si samo ~asno, ~estito i po{teno.
Sa tobom smo izgubili previ{e, da bi utjehu tra`ili u vre-
menu.
Po~ivaj u miru, a mi }emo te ~uvati od zaborava.
Supruga Natalija, k}erka Bojana i sin Bojan
1337
Dragi na{ tata
PREDRAG M. ^EPI]
Mnogo je qubavi, pa`we i topline oti{lo sa tobom. Neka su
ti mirne no}i i svijetli putevi gospodwi u carstvu nebeskom,
a mi }emo te ~uvati s ponosom i po{tovawem od zaborava.
K}erka Bojana i sin Bojan
1337
Posqedwi pozdrav jedinom i voqenom bratu, ujaku i {uri
PREDRAG M. ^EPI]
@ivot ~esto rawava tamo gdje najvi{e boli. Kako da shvatim
da te nema, voqeni brate. Bio si mi velika podr{ka i oslo-
nac u `ivotu.
Za svu poklowenu bratsku qubav, veliko hvala.
Tvoja sestra Dragana, sestri} Dragan i zet Du{ko [estovi}
1338
Dana 7. jula navr{i}e se godina od tu`nog
rastanka na{eg supruga, tate i djede
LAZARA AN\ELI]A
Od tvog odlaska u vje~nost ostala je prazni-
na u na{em domu, bol i tuga u srcu i du{i.
Hvala ti za sve, sve.
Dana 4. jula posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u
i otkriti spomenik.
Supruga Mara, sin Bo{ko, snaha Dubravka,
k}erka Branka sa porodicom
1318
OBREN
GOLUBOVI]
8.7.1980
8.7.2010.
VINKA
GOLUBOVI]
ro|. Srdanovi}
25.3.2009
8.7.2010.
Sje}awe na drage roditeqe
Va{u plemenitost i neizmjernu qubav i
pa`wu koju ste nam nesebi~no darivali,
~uvamo u na{im srcima.
Va{a djeca, snahe i unu~ad
1323
JOVAN MILIJANA
Dana 5. jula nav-
r{i}e se sedam
godina i mjesec
dana od smrti mo-
ga oca
Dana 8. jula navr-
{i}e se {est mje-
seci od smrti
moje majke
CVIJOVI]
Va{a dobrota i qubav prema nama bila je
iskrena i topla. Te{ko je do}i u rodnu ku}u,
a vas tamo nema gdje ste ostavili tragove koji
se ne bri{u, sje}awa koja ne blijede, dobro-
tu koja se pamti.
U ti{ini vje~nog mira neka vas prati na{a
qubav ja~a od vremena i zaborava.
Va{a k}erka Jela sa porodicom
1334
JOVANA MILIJANA
Dana 5. jula nav-
r{i}e se sedam
godina i mjesec
dana od smrti mog
oca
Dana 8. jula nav-
r{i}e se {est
mjeseci od smrti
moje majke
CVIJOVI]
Nismo vas mogli sa~uvati od smrti, al }emo
vas sa~uvati od zaborava.
@ivjeli ste ~asno i po{teno, cio svoj `ivot
bili ste i ostali ponos porodice. Ostavili
ste nam plemenitost i dobrotu i qubav koju
}emo vje~no ~uvati.
Po~ivajte u miru, a mi }emo biti ponosni na vas.
Va{a k}erka Milena sa porodicom
1335
Dana 9. jula 2010. godine
navr{i}e se godina od
kada nije sa nama
NENAD BABI]
Bio si tu kad je bilo
najte`e,
bio si iskreni prijateq
spreman
da pru`o{ ruku podr{ke
kad god
je to trebalo.
Bio si - ali sada te vi{e
nema!
Obe}avamo ti da }e{ osta-
ti
voqen i nezaboravqen!
Tvoji: @arko i Rajka
1317
Dana 30. maja 2010. godine
preselila se u vje~nost
moja majka
POLKA BABI]
@ivjela si mu~an `ivot
hrabro i dostojanstveno.
Neka ti Gospod podari
vje~ni mir i spokoj du{i
napa}enoj.
Ovim putem `elim da zah-
valim stri~evima i wiho-
vim porodicama {to su
bili uz mene u tim te{kim
trenucima.
Zahvaqujem i kumovima,
kom{ijama, prijateqima
kao i svim onim koji su
putem telegrama izjavili
sau~e{}e.
K}erka Qubinka sa
porodicom
1258
Nema vi{e na{e bake
SLOBODANKE
CVIJOVI]
Ne do~ekuje nas wen vedri
osmijeh i topli zagrqaj.
Nedostaje nam toplina
wenog krila.
Weno mjesto u na{em domu
je prazno, ali u na{im
srcima nije.
Wena unu~ad: Radojica,
Milan, Rade i Sandra
1311
Tri godine su od smrti
moje sestre
RADE VRANE[
i
godina od smrti moje majke
KOSE VRANE[
Bol i tuga se ne mogu napi-
sati na papiru, ali se nose
u srcu do`ivotno. Sje}awe
na vas ne blijedi.
Po~ivajte u miru.
Sestra i k}erka Mila
Vrane{
1241
Dana 9. jula 2010. godine
navr{i}e se pola godine
od kada nisi sa nama
voqena snaho
QUBO BABI]
Velikim srcem i dobro-
tom zaslu`ila si vje~no
sje}awe i po{tovawe.
Zaova Qubinka sa
porodicom
1258
3300 1. jul 2010.^ I T U Q E
Dana 7. jula navr{i}e se
{est godina od smrti dra-
gog
^EDOMIRA
MARI]A
@ivot je trenutak, sje}awe
vje~nost, bol nije u rije-
~ima i suzama, ve} u srci-
ma onih koji te vole.
Supruga Mirjana sa
djecom
1238
^etrdeset dana od smrti
mog jedinog ujaka
VUKOMAN
CMIQANI]
@ivot je trenutak, a sje}-
awe vje~nost. Bol nije u
rije~ima ve} u mom srcu u
kome }ete vje~no `ivjeti,
ti ujko i moja majka.
Va{a Nada sa porodicom
1229
U subotu 10. jula 2010. godi-
ne navr{i}e se 40 dana od
smrti na{e drage
ANICE JELOVAC
ro|. Ma{i}
Obavje{tavamo rodbinu,
kumove, kom{ije i prijate-
qe da }emo tog dana u 11
sati posjetiti wenu vje~nu
ku}u na grobqu u Strahovu
Dolu.
Tvoji najmiliji
1256
Dana 19. septembra 2010.
godine navr{i}e se ~etiri
godine od smrti na{e
drage
DU[ANKE ]A]I]
Tvoja plemenita du{a i
veliko srce zaslu`uju
vje~no sje}awe na tebe.
Tvoji: Mi{ko, Mara i
Igor
1260
Pro{lo je 40 dana od kada
nije sa nama na{a draga
majka i baka
MILIJANA
MARKOVI]
Oti{la si tiho kao {to
odlaze dobre i plemenite
du{e. Hvala ti na iskre-
noj i toploj qubavi koju
si nam uvijek pru`ala.
Tvoja k}erka Lenka sa
porodicom
1269
MILKA Sava
^OLOVI]
Dvadeset dvije godine nez-
aborava i tuge za rano
uga{ene `eqe i nade.
Tvoja plemenita du{a
`ivi sa nama i uvijek }e{
biti prisutna u na{im
srcima.
Tvoji: Mile, Milosav,
Milutin, Milivoje,
Milo{, Milanka i Zorka
1273
Najdra`i moj striko
QUBO
Veliko hvala {to ste
postojali takvi kakvi
jeste. Hvala vam za sve. Dok
postojim, `ivje}ete u mom
srcu.
Tvoja Milu{a - Sawa
^abarkapa
1278
Posqedwi pozdrav dragoj
strini
SLOBI
Sve {to je lijepo, plemeni-
to i qudsko imalo je tvoje
srce u kojem je bilo mjesta
za sve nas.
Nikad te ne}u zaboraviti.
Katarina Radanovi} sa
porodicom
1276
Dana 10. jula navr{i}e se
godina otkad nije sa nama
na{ dragi
JOVAN JOLE LON^AR
Dragi Jole, ve} godinu
dana postoji velika bol i
praznina u na{im ̀ ivoti-
ma. Bio si na{ veliki
oslonac i podr{ka u sve-
mu. Vrijeme koje prolazi
ne}e izbrisati sje}awe i
uspomenu na tvoj plemeni-
ti lik.
Dana 4. jula posjeti}emo
tvoju vje~nu ku}u, okititi
je cvije}em, zaliti suzama
i otvoriti spomenik.
Supruga Slavojka, sinovi
Goran, Zoran i Bojan, k}e-
rke Bojana, Gordana,
Zorica, Tawa i Sawa, sna-
ha Mirela i unu~ad
1239
Dana 3. jula 2010. godine
navr{i}e se {est mjeseci
od smrti na{eg dragog
MILORADA
AN\ELI]A
Mnogo je lijepih uspomena
da te pamtimo, da o tebi
sa ponosom pri~amo i da
te nikada ne zaboravimo.
Tvoji: supruga Du{anka,
k}eri Nada, Rada, Rajka,
unu~ad i ostala rodbina
1253
Posqedwi pozdrav
MILORAD MILE
KE^INA
Ako je tvoj `ivot morao
stati, mi }emo se vje~no
sje}ati tebe, tvoje pleme-
nite du{e i velikog srca.
Brat Milosav, snaha Dana
i bratani} Nikola
1303
Posqedwi pozdrav
PREDRAGU ^EPI]U
Te{ko je vjerovati da te
nema, jo{ te`e je nastavi-
ti `ivot bez tebe. Tuga za
tobom je velika, a rije~i
malo da iska`emo koliko
je `ivot s tobom bio qe-
p{i.
Mnogo }e{ nam nedostaja-
ti.
Micko i Mira sa djecom
1314
DAMJAN DACO
GOMILANOVI]
7.7.1988-7.7.2010.
Vrijeme, sje}awa, uspome-
ne.
Godinama sve nam vi{e
nedostaje{.
Ana, Darko i Qiqana
1315
Dana 5. juna 2010. godine
iznenada je preminula
na{a draga
MILANA TO[I]
Te{ka je i bolna istina da
si nas zauvijek napustila.
Sa qubavqu i po{tova-
wem ~uva}emo tvoju pleme-
nitost, dobrotu i qubav
koju si nam poklawala.
Tvoj brati} Jovan Ku{-
qevi} i bratanice Rada,
Dara i Stoja sa
porodicama
1325
Navr{ava se pola godine
od smrti na{e drage
QUBE BABI]
Zauvijek }e{ ostati u
na{im srcima voqena,
po{tovana i od zaborava
sa~uvana.
Brat Milo{ i snaha Dana
1319
Dana 14. jula 2010. godine navr{i}e se {est mjeseci od smrti na{e
drage
DOBRINKE SAVI]
@ivje}e{ vje~no u na{im srcima kroz najqep{e uspomene koje }e nas
potsje}ati na vrijeme provedeno s tobom.
U subotu 10. jula 2010. godine u 11 sati posjeti}emo wenu vje~nu ku}u i
otkriti spomenik. Pozivamo rodbinu, kumove, prijateqe i kom{ije da
nam se pridru`e.
O`alo{}ena porodica
1341
Dana 3. jula 2010. godine
navr{i}e se pola godine
od smrti na{eg dragog
VELIMIRA V.
TO[I]A
Vrijeme koje je pro{lo
ne}e izbrisati sje}awe na
tebe.
Tvoji: tetke Mileva i
Milena sa porodicama
1345
Dana 8. jula 2010. godine
navr{i}e se 40 dana od
smrti na{e drage
GORE DESPOTOVI]
S po{tovawem ~uvamo u
sje}awu toplinu koja je
zra~ila iz wenog vedrog
lika.
Po~ivaj u miru.
Predrag, Nada i Rade
1342
^etrdeset dana je od smrti
na{e drage
GORE DESPOTOVI]
Uvijek vedra i nasmijana,
borac u du{i, a junak u
`ivotu osta}e u na{im
sje}awima.
Radinka Despotovi} sa
porodicom
1342
Posqedwi pozdrav dragom
zetu
NEBOJ[I ]A]I]U
Po~ivaj u miru uz na{e
veliko po{tovawe i do-
`ivotno sje}awe.
Miro i Koviqka
Golubovi}
1332
NEBOJ[A ]A]I]
Dragi Ne{o, ako je smrt
ja~a od `ivota, nije od
uspomena i sje}awa na tvoj
vedri lik i plemenitu
du{u. @ivje}e{ vje~no u
na{im srcima.
Zorica, Vesna i Gina sa
porodicama
1332
[est mjeseci je od smrti
mog bratani}a
NENADA
LAZAREVI]A
Samo je vrijeme pro{lo, a
bol, patwa, tuga i uspome-
ne na tebe ostaju vje~no.
Tetka Zora sa porodicom
1333
Dana 10. jula 2010. godine
navr{i}e se 40 dana otka-
ko nije sa nama na{a draga
sestra, svastika i tetka
MIRJANA
STANIMIROVI]
ro|. Jawi}
Ne mo`emo da vjerujemo da
vi{e nisi sa nama. Tuga je
svakim danom sve ve}a, jer
te bolna sudbina otrgnu iz
na{eg zagrqaja. U du{i sve
ve}a bol, tuga i jad i samo
jedno pitawe: Za{to?
Za{to je moralo sve da
bude tako? Za{to si ot-
i{la tako tiho bez i jedne
rije~i obja{wewa? Za{to
si nas ostavila?
Svakim danom sve jedno te
isto pitawe, a odgovora
nema. Vje~no }emo te ~uv-
ati u na{im srcima i sje-
}awu, a ti po~ivaj u miru i
neka te an|eli ~uvaju i znaj
da tvoju plemenitu du{u
nikad ne}emo zaboraviti,
a tvoj an|eoski lik izbri-
sati iz na{ih sje}awa.
Tvoja sestra Vladimirka
sa porodicom
1304
Dana 10. jula navr{i}e se ~etrdeset dana od tragi~ne smrti
na{eg
TOMA[A B. POPOVI]A
Tvoj divni lik i dane provedene s tobom nikada ne}emo zabo-
raviti. Te{ko se pomiriti sa bolnom istinom da te vi{e
nema me|u nama.
Kako da naviknemo da `ivimo bez tebe, bez tvoje nesebi~ne
qubavi i podr{ke, tvoje snage i dobrote.
Ako je ̀ ivot morao biti prekinut sje}awe na tebe nikad ne}e,
jer tvoje veliko srce zaslu`uje vje~no sje}awe na tebe.
Porodica obavje{tava da }e 10. jula posjetiti wegovu vje~nu
ku}u i dati ~etrdesetodnevni pomen na{em dragom Toma{u.
Porodica Popovi}
120
Dana 26. juna preminuo je na{ dragi suprug,
otac i djed
RADENKO Blagojev POTPARA
1943-2010.
Tvoja plemenita du{a zaslu`uje vje~no
sje}awe i po{tovawe.
Ovim putem zahvaqujemo rodbini, kom{ijama,
kumovima i prijateqima koji li~no ili putem
telegrama izjavi{e sau~e{}e i u~estvova{e
u na{em bolu.
Tvoji: supruga Slavojka, sinovi Igor i
Ivan, snaha Nada, unuci Vuka{in i Lazar i
ostala rodbina
1348
33111. jul 2010.
MEGAKUPOVINE UZ MAKSIMALNOZADOVOQSTVO U MARKETIMA katarina!!!
Hotel "Pqevqa"
Organizuje sve vrste slavqa. Sve va{e
sve~anosti u salama od 250, 150 i 60 mjesta.
Svadbe, ro|endane, punoqetstva i ostala
veseqa.
Tel: 069/041-558; 067/240-390 i 067/240-383
NAJBOQI IZBOR POVR]ANAJBOQI IZBOR POVR]A
3322 1. jul 2010.
LOV]EN OSIGURAWE ADP O D G O R I C A
F I L I J A L A P Q E V Q A
“Lov}en” osigurawe AD i “Lov}en auto” nude“Lov}en” osigurawe AD i “Lov}en auto” nude
najvi{e i najpovoqnijenajvi{e i najpovoqnije
Centrala: 052/321-359 i 322-259Faks: 052/321-432Direktor: 052/300-100Likvidacija {teta: 052/322-959Poslovnica @abqak: 052/361-441
Besplatna {lep sli`ba052/321-359; 300-059
Usluga u roku od 24 h na
teritoriji op{tine
Pqevqa i @abqak
Registrujte svoje vozilo na odlo`eno pla}awe!Registrujte svoje vozilo na odlo`eno pla}awe!
•• “Lov}en auto”“Lov}en auto” ul. Prijepoqska bb Pqevqa, tel. 052/300058ul. Prijepoqska bb Pqevqa, tel. 052/300058
•• “Lov}en auto” “Lov}en auto” (a.c.“Cvijovi}”) tel. 052/322-070(a.c.“Cvijovi}”) tel. 052/322-070
•• “Lov}en auto”“Lov}en auto” (A[ “Marjanovi}”) tel. 052/300304(A[ “Marjanovi}”) tel. 052/300304
Iskoristite velike povoqnosti i registrujte svoje
vozilo kod “Lov}en auta”
LOV]EN OSIGURAWELOV]EN OSIGURAWE
SIMBOL VA[ESIMBOL VA[E
SIGURNOSTISIGURNOSTI