5

5.AKUMULATORI

HEMIJSKI IZVORI ELEKTRINE ENERGIJEElektrina energija se moe dobiti iz vie izvora: svjetlosnih, mehanikih, toplotnih, hemijskih i dr. Hemijski izvori elektrine energije rade na principu da se iz hemijske energije dobije elektrina energija.

Tenosti mogu biti dobri provodnici elektrine energije, mogu biti i dobri izolatori. Transformatorsko ulje ili destilovana voda su dobri izolatori a ako destilovanoj vodi dodamo malo soli ili sode ona postaje provodnik elektrine energije.

Otopine kiselina, baza i soli su dobri provodnici elektrine energije i zovemo ih elektrolitima.

Kada kroz elektrolit protie struja dolazi do hemijskog procesa u njemu kojeg zovemo elektroliza.

Npr.u posudu sa otopinom sumporne kiseline (H2SO4+H2O), ako se stave dvije elektrode anoda i katoda, anodu (A) prikljuimo na pozitivan pol(+) a katodu (K) na negativan pol (-) pod uticajem elektrine energije dolazi do razlaganja H2SO4. Ovo se uoava tako to se na elektrodama oslobaaju gasovi i to na anodi--kisik a na katodi vodonik.

H2SO42H++SO4-

Ako je anoda od bakra onda se moe poslije iskoristiti da se iz CuSO4 dobije isti bakar.

SO4--+Cu++CuSO4U elektolitu pod djelovanjem energije nastaju pozitivni i negativni ioni. Pozitivne ione privlai katoda a negativne anoda. im takav ureaj prikljuimo na vanjski otpor konane vrijednosti, potei e krugom struja, koja izvan strujnog izvora ima smjer anode prema katodi, a unutar elektrolita ima smjer katode prema anodi.

Hemijske izvore elektrine energije dijelimo na:

-galvanske elemente-akumulatoreGALVANSKI ELEMENTI

Galvanski elementi su izvori elektrine energije koji nakon sastavljanja odmah mogu dati struju. Od prilino velikog broja galvanskih elemenata odrali su se sve do danas u upotrebi modificirani Laklane-ov i Westonov element.

Poboljane izvedbe Laklaneova elementa su:

a)toblasti element

b)suhi element

c)nalijevajui element

Kod Leclancheova elementa i svih njegovih modifikacija izrauje se anoda u obliku okruglog tapa od grafita. Oko tog tapa stavi se kao depolarizator praina smeeg kamena Mn02 pomijeana s grafitnom prainom. Ta smjesa je spreana, omotana platnom i povezana pagom u tzv. tobolac, po kojemu je dobio ime mokri element. Smei kamen Mn02 ima jako depolarizaciono djelovanje jer zahvaljujui velikom bogatstvu na kisiku intenzivno vee vodik, pri emu se stvara voda H20. Negativna elektroda je od cinka u obliku upljeg valjka, a kao elektrolit slui vodena otopina salmijaka NH4C1.

Kod strujom optereenog elementa rastavlja se elektrolit na ione NH+ i Cl-. Pozitivni ioni NH4 putuju prema anodi, gdje se nakon neutralizacije raspadaju na, amonijak NH3 i vodik H. Osloboeni vodik spaja se s depolarizatorom u manganov trioksid Mn203 i vodu prema relaciji:2 MnQ2 + 2 H Mn203 + H2 0

Negativni ioni Cl izluuju se na katodi, gdje se nakon neutralizacije spajaju s cinkom u cinkov klorid ZnCl2.Tobolac mora striti oko 1 cm iznad povrine elektrolita. Srednji napon tog elementa iznosi oko 1,4 V.

Kod suhog elementa sastav je jednak kao i kod tobolastog, samo to elektrolit ovdje nije tekui, nego je to masa (drvena pilovina ili celuloza) natopljena otopinom salmijaka. Kod suhog elementa negativna je cinkova elektroda ujedno i posuda elementa. Srednji napon tog elementa iznosi oko 1,5 V.

Nalijevajui elementi zapravo su suhi elementi, s tom razlikom to su suhi sposobni za momentanu upotrebu, dok se nalijevajui elementi izrauju tako da .mogu dulje vrijeme leati uskladiteni. elimo li ih osposobiti za pogon, moramo ih napuniti destiliranom vodom sve do vrha posude i tako ih ostaviti na miru najmanje 12 sati. Nakon toga se suvina voda izlije, a rupa u posudi za ulijevanje vode zaepi se i element je sposoban za koritenje. Njihov srednji napon iznosi takoer 1,5 V.

Od svih elemenata te grupe najsavreniji je Westonov element.Kod tog elementa katoda je nainjena od kadmijeva amalgama HgCd2, pokrivena slojem kristala kadmijeva sulfata 3CdS04+8H20 dok je anoda od ive pokrivena ivinim oksidulsulfatom Hg2S04 kao depolarizatorom. Elektrolit je zasiena vodena otopina kadmijeva sulfata CdS04. Staklena posuda elementa ima oblik slova H. Elektromotorna sila Westonova elementa iznosi 1,018 3 V kod temperature 20 C.

AKUMULATORIKarakteristika svih akumulatora da se mogu regenerirati, tj. ponovo osposobiti za pogon nakon to im se istroi prvobitno nagomilana energija. To se vri tako da ga prikljuimo na izvor istosmjerne struje i kroz akumulator protjeramo struju suprotnog smjera od one kojom smo ga prije opteretili. Nakon nekog vremena akumulator je opet nabijen i moemo ga koristiti kao izvor istosmjerne elektrine energije.Akumulatori imaju jo jednu karakteristiku, a to je da nakon sastavljanja ne mogu sluiti kao izvor elektrine energije ako ih prije toga ne formiramo.Pod formiranjem akumulatora se podrazumijeva proces viestrukog naizmjeninog punjenja i pranjenja elektrinom strujom dok se u njemu ne akumulira dovoljno hemijske energije. To je dokaz reverzibilnosti elektrohemijskih procesa.Proces za vrijeme kojeg tee struja iz izvora u akumulator, sa svrhom da u njemu nagomila odreenu koliinu hemijske energije, zove se nabijanje ili punjenje akumulatora. Proces za vrijeme kojeg akumulator slui kao izvor istosmjerne struje, pa se u njemu nagomilana hemijska energija pretvara natrag u elektrinu, zove se izbijanje ili pranjenje akumulatora.

Pod kapacitetom akumulatora podrazumijevamo njegovu sposobnost da uz odreenu struju optereenja daje u toku izvjesnog vremena odreenu koliinu elektrine energije. Kapacitet akumulatora se daje obino u amper-satima (Ah).

U praksi najee koristimo tzv. olovne, eline i srebrene akumulatore.OLOVNI AKUMULATORIOlovni akumulator ima relativno veliku primjenu kao izvor istosmjernog napona veliine 6, 12 i 24 V. Sastoji se obino od vie akumulatorskih elija. Jednu akumulatorsku eliju ini par olovnih elektroda A i K uronjenih u razrijeenu sumpornu kiselinu.

Elektrode olovnog akumulatora su izraene u obliku reetki da bi se u upljine reetki utisnula posebna materija tzv. aktivna masa, koja ima svojstvo da povea kapacitet akumulatora. Kod pozitivne elektrode (A) olovnog akumulatora se koristi kao aktivna masa olovni dioksid PbO2, dok se kod negativne elektrode (K) koristi smjesa olovnog oksida PbO. Posuda olovnih akumulatora moe biti izraena od stakla, tvrde gume itd. ovisno o namjeni akumulatora.

Da bi se mogao koristiti novi ili ve ispranjeni akumulator potrebno je izvriti njegovo punjenje odnosno nabijanje. Kod punjenja akumulator treba prikljuiti na odgovarajui izvor istosmjernog napona i to tako da je elektroda A prikljuena na pozitivni, a elektroda K na negativni pol izvora istosmjernog napona. Za vrijeme nabijanja u akumulatoru se zbivaju slijedee hemijske reakcije:

+ elektroda (A): PbSO4 + SO4+2H2OPbO2+2H2SO4- elektroda (K): PbSO4+H2Pb+H2SO4Za vrijeme nabijanja akumulatora materijal obiju elektroda se regenerira, jer se na plus elektrodi stvara opet olovni sulfat sive boje PbS02 a na minus elektrodi ostaje isto olovo. Punjenje olovnog akumulatora je zavreno kada napon po jednoj njegovoj eliji postigne vrijednost 2,75 V a pranjenje treba prekunuti kada napon jedne elije doe do nivoa 1,83 V.

Ako olovni akumulator sluzi kao izvor elektrine energije onda dolazi do njegovog pranjenja. Pri tome se u akumulatoru zbivaju slijedee hemijske reakcije:

+ elektroda (A): Pb02 + HgSO4 + H2 PbSO4 + 2H20- elektroda (K): Pb + SO4 PbS04Korisnost ovih akumulatora je 75% (odnos izmeu predane i primljene energije).

ELINI AKUMULATORI

elini ili alkalijski akumulator je konstruisao poznati ameriki fiziar Thomas Alva Edison, pa se po njemu esto naziva i Edisonov akumulator. Kod tog akumulatora posuda je izraena od poniklanog elinog lima. Pozitivne elektrode su izvedene od poniklanog perforiranog elinog lima. U upljine pozitivnih elektroda je upreana aktivna masa u obliku niklenog hidroksidula 2Ni(0H)2, dok su negativne elektrode jednakog oblika sa upresanom aktivnom masom u obliku kadmijeva hidroksidula Cd(OH)2. Kao elektrolit slui 20 % kalijeva luina KOH.

Nabijanje akumulatora se vri dok napon jedne elije ne postigne vrijednost oko 1,85 V.

Prednosti elinih akumulatora:

-vea neosjetljivost na eventualno velike struje punjenja i pranjenja

-vea otpornost prema mehanikim naprezanjima (drmanje i si.)

-due vrijeme mogu biti ispranjeni bez tetnih posljedica

-otporniji su na niske temperature od olovnih akumulatora

-znatnija trajnost-neto su laki od olovnih i

-otporniji su na niske temperature.

Zahvaljujui tim svojstvima, elini akumulatori su prikladni za vozila kod kojih se oekuje veliko mehaniko naprezanje akumulatora. Korisnost ovih akumulatora je 57%.

SREBRENI (LAKI) AKUMULATORI

Kod tih akumulatora su pozitivne elektrode nainjene od srebra Ag, a negativne od cinka Zn, dok kao elektrolit sluzi vodena otopina kalijeve luine KOH. Hemijski proces je regenerativan prema relaciji:

Ag+Zn(OH)2AgO+Zn+H2O

ispranjen napunjenKod napunjenog akumulatora nalazi se na pozitivnim elektrodama srebreni oksid AgO, a na negativnim isti cink. Nakon pranjenja nalazi se na pozitivnim elektrodama isto srebro, a na negativnim cinkov hidroksid Zn(OH)2. Karakteristika ovih akumulatora im je veoma malena masa i mali volumen, zbog ega su naroito prikladni za upotrebu na prenosivim napravama (vozila). Odlikuju se veoma stalnim naponom i malim unutranjim otporom.

Punjenje ovih akumulatora se vri do 2,1 V po eliji. Korisnost ovih akumulatora iznosi oko 85 %y dakle vie nego kod olovnih akumulatora.

Prednosti su im:-mala masa

-neosjetljivi su na preoptereenja, pa ak i na kratki spoj

-neosjetljivi su na niske temperature

-mogu biti dulje vrijeme ispranjeni, ali treba paziti da temperatura okoline iznosi najvie 20C

-kod njih su elektrode vrlo dobro uvrene tako da ih iz njihova poloaja ne mogu izbaciti ni jaki udarci. Prikladni su za vozila gdje su izloeni jakim potresima, koji im ne kode.

Takoe u zadnje vrijeme su prisutni nikl-kadmijevi akumulatori (Ni-Cd) koji imaju dobre karakteristike posebno to se mogu isprazniti do 0V.

6.ELEKTROMAGNETIZAM

Magnetizam ili magnetinost je svojstvo tijela da privlai eljezo i druge metale. Svi predmeti koji posjeduju magnetska svojstva zovu se zajednikim imenom magneti. Magneti mogu biti prirodni ili umjetni. Prirodni se nalaze u prirodi kao tzv. samorodno eljezo. Umjetni su oni magneti koje proizvodimo na umjetan nain, bilo direktnim dodirom s drugim magnetom, bilo pomou elektrike struje.

Materijali koji mogu stei magnetne osobine nazivaju se feromagnetni materijali.

Krajevi magneta koji ispoljuju najjaa magnetska svojstva zovu se polovi. Svaki magnet ima dva pola sjeverni pol S i juni pol N. Po sredini magneta postoji neutralna osa u kojoj nema magnetnih osobina.

Ako se magnet objesi na konac za neutralnu os primijetiti emo da se uvijek postavlja u isti poloaj prema Zemljinim polovima. Onaj kraj magneta koji se okrene prema sjevernom polu Zemlje oznaavamo sa N (juni pol magneta) a onaj drugi se okrene prema junom polu Zemlje i oznaavamo ga sa S ( sjeverni pol magneta). Razlog tome je to je Zemlja ustvari jedan veliki magnet. Prema tome, moemo zakljuiti da se istoimeni polovi odbijaju a raznoimeni privlae.

Istoimeni se polovi odbijaju Raznoimeni se polovi privlae

MAGNETNO POLJE

Prostor u kojem se manifestuju magnetske pojave naziva se magnetsko polje i oznaava se sa H. Magnetsko polje se moe predstaviti silama magnetskog polja-silnicama. Silnice izviru iz sjevernog pola a ulaze u juni pol.

Magnetno polje moe biti homogeno i nehomogeno.

Nehomogeno magnetno polje je polje koje u razliitim takama ima razliit oblik i gustou silnica na jedinicu povrine.

Homogeno magnetsko polje ima jednak oblik i gustou silnica u svakoj njegovoj taki.

Tok linija polja unutar magneta i izvan njega homogeno magnetsko polje

Ilustracija magnetnih osobina ravnog i potkoviastog magnetaMAGNETNI FLUKS I MAGNETNA INDUKCIJA

Magnetski fluks ili magnetski tok, koji se predstavlja grkim slovom (fi), je fizika veliina koja opisuje magnetsko polje u okolini pokretnog naelektrisanja. Ukoliko magnetsko polje zamiljamo pomou magnetskih linija sila koje se ire u prostoru, tada je fluks broj linija koja prolazi kroz neku zatvorenu konturu.

SI jedinica za magnetski fluks je Wb (veber), ili V s (volt sekunda) preko osnovnih jedinica, dok je jedinica koja opisuje indukciju magnetskog polja Wb/m2 ili T (tesla).

Magnetski fluks kroz element normalan u odnosu na smer magnetske indukcije (ili magnetskog polja) je proizvod vrednosti magnetske indukcije i elementarne povrine.

=BS gdje je -magnetni fluks

B-magnetna indukcija

S-povrina

Gustina magnetskog fluksa, gustina magnetskog toka ili magnetska indukcija je mjera magnetskog toka (magnetskog fluksa, broja silnica magnetskog polja) po jedinici povrine okomite na magnetski tok.Simbol je B a SI jedinica je T (tesla). Jedan tesla je jednak jednom veberu po kvadratnom metru (Wb/m).Slijedea formula iskazuje gustinu magnetskog toka:

gdje je A-popreni presjek magnetnog polja u m2MAGNETSKO POLJE ELEKTRINE STRUJEMagnetsko djelovanje elektrine struje prvi je otkrio danski naunik Oersted (Ersted) 1820. godine. Naime, jedan njegov student je primijetio da magnetska igla skree kada se nae u blizini provodnika kroz koji prolazi elektrina struja. Oersted se zainteresovao za tu pojavu i zakljuio da oko strujnog provodnika postoji magnetsko polje. Eksperimentalno je ustanovio da je skretanje igle vee to je struja jaa.

Takoe je ustanovio da se promjenom smjera struje mijenja i smjer skretanja magnetske igle.

Kasnije je izveden jo optiji zakljuak: Naelektrisane estice u kretanju proizvode magnetsko polje.Francuski fiziar Amper, podstaknut Oerstedovim otkriem, dao je pravilo kojim se odreuje smjer skretanja magnetske igle. Ako okrenemo dlan desne ruke magnetskoj igli tako da struja ima smjer prema vrhovima prstiju, sjeverni pok skree u stranu palca".Na Amperovom pravilu je zasnovana upotreba galvanoskopa, sprave za odreivanje smjera struje. Iz smjera skretanja magnetske igle odreuje se smjer struje.

DJELOVANJE MAGNETNOG POLJA NA PROVODNIK KROZ KOJI PROTIE ELEKTRINA STRUJA

Kada u magnetsko polje stavimo provodnik i kroz njega propustimo elektrinu struju provodnik e se pokrenuti. Zbog ega? Provodnik kroz koji prolazi elektrina struja ponaa se kao magnet. Logino je i oekivati da e doi do interakcije takvog magneta sa spoljanjim magnetskim poljem.

Da bi magnetsko polje pokrenulo strujni provodnik moraju biti ispunjeni odreeni uslovi. Neka se, na primjer, provodnik nalazi izmeu polova potkoviastog magneta. Linije sile magnetskog polja su okomite na pravac strujnog provodnika. im propustimo struju provodnik e se pokrenuti na jednu stranu. Ako promijenimo smjer struje provodnik e se pokrenuti na drugu stranu.

KRETANJE NAELEKTRISANIH ESTICA U MAGNETNOM POLJU LORENTZOVA SILA

Saznali smo da magnetsko polje djeluje na strujni provodnik elektromagnetskom silom. Veliina te sile je F =IlB, ako je smjer struje okomit na smjer linija sile magnetskog polja.

Iz tog izraza moe se izvesti izraz za silu kojom magnetsko polje djeluje na naelektrisanu esticu u kretanju. Ako se naelektrisanje q kree brzinom v okomito na pravac linija sile magnetskog polja, onda je iznos te sileF = qvBOva sila se zove Lorentzova sila.Smjer Lorentzove sile se moe odrediti takoe pravilom lijeve ruke, samo to se umjesto smjera struje uzima smjer kretanja pozitivnog elektriciteta.Pravilo desne ruke

Ono govori da se oko vodia kroz koji tee struja u smjeru palca, stvaraju silnice iji smjer polja je u smjeru pokazivanja ostalih prstiju.Magnetsko polje oko vodia

Cirkularno magnetsko polje koje se stvara oko vodia kada njim protjee struja je posljedica kretanja nabijenih estica (elektrona) kroz vodi i (relativistike) pojave opisane u podnaslovu - pravilo desne ruke. Polje je cirkularno i njegov intenzitet je proporcionalan jakosti struje koja protjee kroz vodi te obrnuto proporcionalan udaljenosti od vodia.Pravilo lijeve ruke

Ako kroz vodi koji se nalazi u magnetskom polju pustimo struju, on e proizvesti silu koja e ga pomicati pod pravim kutem u odnosu na smjer polja u kojem se nalazi i smjer protoka elektrine struje.Ova pojava naziva se i 'Pravilo lijeve ruke' a vizualno se prikazuje kao na slici gore.Ono je posljedica interakcije silnica homogenog magnetskog polja, u kojem se nalazi vodi kroz koji protjee struja, i polja vodia koje nastaje uslijed protoka struje (cirkularno polje) na nain da se silnice s prednje strane vodia razrjeuju a sa zadnje strane zgunjavaju i time pokuavaju istisnuti vodi (u smjeru palca).FEROMAGNETIZAMFeromagnetizam je svojstvo materijala, poput eljeza (ferro), da 'zapamti' uinak magnetskog polja kojem je bio izloen.Feromagneti se sastoje od mnotva mikroskopskih domena (podruja) grupe atoma promjera cca. 5x10-5 m.U pojedinim domenama magnetski momenti mogu biti sinkronizirani ali smjerovi magnetskih sila razliitih domena ostaju nasumino rasporeeni.Domene se sinkroniziraju pod utjecajem vanjskog magnetskog polja.Ako maknemo prineseni magnet, domene e se obino ponovno vratiti u prvobitne poloaje a svojstva magneta e nestati.Ukoliko feromagnet stavimo u izuzetno jako magnetsko polje kroz odreeno vrijeme,domene e ostat trajno sinkronizirane ime dobivamo permanentni magnet.Ovaj efekt je jo poznat pod nazivom histereza.

Zbog velike vanosti u praktinoj upotrebi ovih materijala, nabrojit emo njihova temeljna svojstva:

Mogu se vrlo snano magnetizirati uz pomo magnetskog polja

Zadravaju magnetiziranost i kada se odstrane iz polja

Gube feromagnetska svojstva i postaju linearni paramagnetici iznad Curieve temperature. Kada se eljezo zagrije iznad Curieve temperature (7700C), prestaje biti magnetino.

Iskazuju nelinearnost. Permeabilnost r ovisi o B i ne moe se odrediti jednom vrijednou.

Feromagneti imaju visoku relativnu magnetsku permeabilnost . Najpoznatiji materijali s izraenim feromagnetskim svojstvima su eljezo, kobalt i nikal.MAGNETSKI KRUG

To je zatvoreni put kroz koje prolaze silnice magnetskog toka nekog magnetskog

polja.

Magnetski dijelovi ureaja kao to su motori, generatori, transformatori i releji mogu se analizirati kao magnetski krugovi. Analiza takvih krugova postaje jednostavna, ako se uspostavi analogija izmeu magnetskih i odgovarajuih elektrinih krugova. Dozvoljene analogije skupno su prikazane tablicom.

Magnetski dijelovi ureaja kao to su motori, generatori, transformatori i releji mogu se analizirati kao magnetski krugovi. Analiza takvih krugova postaje jednostavna, ako se uspostavi analogija izmeu magnetskih i odgovarajuih elektrinih krugova. Dozvoljene analogije skupno su prikazane tablicom.

Ohmov zakon za magnetski krug Hopkinsonov zakonNakon svih dosadanjih razmatranja o zbivanjima u magnetskom polju moemo zakljuiti da magnetski tok unutar svitka mora biti upravno razmjeran veliini magnetskog napona M, a obrnuto razmjeran magnetskom otporu Ra. Dakle: 1

Prema izrazu odreen je magnetski napon M, potreban da u magnetskom otporu Rm ostvari magnetski tok izrazom:

.2

Izrazi 1 i2 predouju tzv. Hopkinsonov zakon, koji se zbog velike slinosti s Ohmovim zakonom zove jo i Ohmov zakon za magnetski krug i pod tim je imenom poznatiji.

Ako u izraz 1 uvrstimo formulu za magnetsku indukciju B, dobivamo:

..3

Usporedimo li izraze s jedne i druge strane ove jednadbe, vidimo da je

..4 odnosno ..5

Zakljuak: kod svitka kroz koji protjee elektrika struja jakost polja je proporcionalna s jakou struje i brojem zavoja, a obrnuto proporcionalna s duljinom svitka. Iz toga slijedi jedinica jakosti elektromagnetskog polja: amper-zavoj po metru (Az/m) ili, krae, amper po metru (A/m).ELEKTROMAGNETNA INDUKCIJA

Elektromagnetska indukcija je pojava kod koje svaka promjena magnetskog polja u kojem se nalazi vodi uzrokuje tok naboja kroz vodi. Stoga je najei nain proizvodnje elektrine energije upravo iskoritavanjem ove pojave; kada iz zavojnice u kojoj imamo magnet izvadimo magnet na njenim krajevima javit e se razlika potencijala, a ako je na tu zavojnicu prikljuen teret kroz nju e potei struja. Ova pojava je usko povezana s pravilom lijeve ruke. Ako magnet izvadimo dok je teret spojen na zavojnicu, protok struje kroz zavojnicu ( posljedica vaenja magneta ) proizvesti e magnetsko polje koje e takoer svojim djelovanjem generirati silu ( iz pravila lijeve ruke ) koja e se opirati vaenju magneta iz zavojnice ( Lenzovo pravilo i drugi zakon termodinamike ).Najvei broj elektrinih strojeva koristi se ovom pojavom u proizvodnji elektrine energije.

1831. zakon elektromagnetske indukcije koji glasi:u svakom vodiu ije se magnetsko stanje mijenja inducira se jedna elektromotorna sila, koja je proporcionalna veliini i brzini magnetske promjene.

Na principu pojave indukovanja napona u navoju koji se okrece u magnetnom polju, proizvodi se elektricna energija u svim obrtnim generatorima.SAMOINDUKCIJA

Prikljuimo svitak na izvor struje kao na slici. Uzmimo najprije da je strujni krug zatvoren, dakle da kroz svitak tee struja pa da tu struju prekinemo isklapanjem sklopke.

Svaka promjena struje izaziva promjenu magnetskog toka kroz zavoje svitka, a svaka promjena toka izaziva induciran je elektromotorne sile samoindukcije. Najjae su promjene toka pri uklapanju i isklapanju.Dok struja tee kroz svitak, ona stvara magnetsko polje pa kroz sve zavoje svitka prolazi mangetski tok. Kad struja ne tee, toka nema. Ako bismo struju naglo prekinuli, magnetski tok bi se morao promijeniti gotovo trenutno od neke vrijednosti na nulu. Meutim, svaka promjena magnetskog toka kroz petlju izaziva u toj petlji induciran je elektromotorne sile, bez obzira na to to je uzrok toj promjeni toka. Zato se pri svakoj promjeni struje u svitku, a naroito pri isklapanju i uklapanju, inducira u zavojima svitka elektromotorna sila. Ova se pojava naziva samoindukcija.Samoindukcija je pojava koja se oituje u tome da se u nekom dijelu strujnoga kruga (npr. svitku) inducira elektromotorna sila zbog promjene toka izazvane promjenom vlastite struje.Vrijednost (iznos) inducirane elektromotorne sile ovisi o brzini promjene magnetskog toka. Pri isklapanju trebalo bi da se magnetski tok gotovo trenutno promijeni od izvjesnog iznosa na nulu.

Kad se prekida strujni krug, inducira se zbog nagle promjene magnetskog toka velika elektromotorna sila samoindukcije. Sijalica naglo zasvijetli, a moe i pregoriti

O tome da pri prekidu struje nastaje velika elektromotorna sila samoindukcije moemo se uvjeriti pokusom prema gornjoj slici. Na izvor istosmjerne struje spojeni su paralelno sijalica i svitak. Kad se strujni krug prekine, sijalica, zbog elektromotorne sile samoindukcije inducirane u svitku, naglo zasvijetli, mnogo jae nego dotada, uslijed ega moe ak i pregoriti.Pri uklapanju struja nee momentalno dosegnuti svoju konanu vrijednost, ve e zbog protivljenja elektromotorne sile samoindukcije za to biti potrebno neko vrijeme.To svojstvo nekog dijela strujnog kruga, na primjer naega svitka, da se elektromotornom silom samoindukcije odupire promjenama struje koja kroza nju tee naziva se induktivitet. Induktivitet znai izvjesnu tromost prema promjenama struje.Jedinica induktiviteta je henri (oznaka H). Svitak ima induktivitet 1 H ako u njemu jednolika promjena struje od 1 A u jednoj sekundi izaziva elektromotornu silu samoindukcije 1 V.

ELEKTROMAGNET, ureaj s jakim magnetskim svojstvima dobijenim od elektrine struje u njegovim namotajima. Obino je to kalem s gvozdenim jezgrom, odnosno torus i solenoid s izolovanom icom namotanom oko gvoa. Elektromagneti se veoma mnogo primenjuju u razliitim oblastima tehnike i elektrotehnike.

Konstrukcija elektromagneta: 1 kalem, 2 jezgro i 3 opti izgled elektromagnetaElektromagnetska dizalica (prikazan je dio dizalice u kome se nalazi elektromagnetElektromagnetski kran prenosi gvozdene ploe

Elektromagnetski kran prenosi burad s ekserima Elektromagnetska dizalica podie u vazduh eleznike ine s pragovima, kako bi se ispod njih mogle izvriti potrebne opravke(nasipanje)

Elektromagnet pakuje eksere u kutiju Elektromagnet isti ito od svih metalnih predmeta1.ta su to elektroliti

2.ta je elektroliza

3.Formula raspadanje sumporne kiseline

4.Hemijski elementi, podjela

5.Galvanski elementi

6.Laklaneov element

7.Westonov element

8.Akumulatori

9.Formiranje akumulatora

10.Punjenje akumulatora

11.Pranjenje akumulatora

12.Kapacitet akumulatora

13.Podjela akumulatora

14.Osnovna razlika izmeu galvanskih elemenata i akumulatora

15.Olovni akumulatori

16.elini akumulatori

17.Srebreni akumulatori

18.Magnetizam

19.Magneti

20.Podjela magneta

21.Feromagnetni materijali

22.Polovi

23.Neutralna osa

24.Magnetno polje

25.Vrste magnetnog polja

26.Magnetni fluks

27.Magnetna indukcija

28.Lorentzova sila

29.Pravilo desne ruke

30.Magnetno polje oko vodia

31.Pravilo lijeve ruke

32.Feromagnetizam

33.Osnovna svojstva feromagneta

34.Magnetni krug

35.Hopkinsono zakon

36.Elektromagnetna indukcija

37.Samoindukcija

38.Induktivitet

39.ta je henri

40.Elektromagnet