Elektronika Predavanja - Osnove digitalnih signala

34
 Logička kola  čime se bavi digitalna elektroni ka  osnovna logička kola   tehnologije logičkih kola  kombinaciona logička kola   univerzalni logički elementi 

description

Predavanja vezana za digitalne signale.

Transcript of Elektronika Predavanja - Osnove digitalnih signala

  • Logika kola ime se bavi digitalna elektronika osnovna logika kola tehnologije logikih kola kombinaciona logika kola univerzalni logiki elementi

  • ime se bavi digitalna elektronika? Digitalna elektronika se bavi digitalnim sistemima i digitalnim kolima.

    Digitalni sistem i digitalna kola obrauju digitalne signale. Digitalni

    signali nose informaciju o diskretizovanoj veliini.

    Analogni signali ( Umin Umax; fminfmax )

    Za signal koji je kontinualan po amplitudi u vremenu kae se da je

    analogni signal.

    Nosi informaciju o kontinualnoj veliini koja u nekom trenutku moe

    imati bilo koju vrednost iz opsega.

  • Impulsni signali Impulsni signal je po teorijskoj definiciji signal koji ima trenutnu

    promenu

    Digitalni signali Digitalni binarni signal je impulsni signal koji u nekom vremenskom

    trenutku-intervalu predstavlja informaciju koja ima jednu od dve

    diskretne vrednosti.

  • Prednosti digitalnih signala

    Imunost informacije na smetnje;

    Laka realizacija kola za obradu i prenos digitalnih signala;

    Laka realizacija kola za uvanje (memorisanje) informacija predstavljenih digitalnim signalima;

    Mogunost regenerisanja digitalnih signala i informacija predstavljenih digitalnim signalima.

  • Osnovna logika kola

    Logiki nivoi

    Osnovna karakteristika digitalnih elektronskih kola su logiki nivoi

    signala koji se pojavljuju na njihovim ulazima i izlazima. Binarna

    logika podrazumeva dva stanja koja se nazivaju logikom jedinicom i

    logikom nulom. U elektrinom smislu, to znai da se na ulazu/izlazu

    kola mogu pojaviti samo dva signala, odnosno dva naponska nivoa.

    Naponski nivo koji odgovara logikoj nuli naziva se nizak naponski

    nivo VL, a onaj koji odgovara logikoj jedinici visok naponski nivo VH.

  • Impulsna pobuda kola

  • Prednja i zadnja ivica

    tr je vreme porasta prednje ivice tf je vreme opadanja zadnje ivice

  • Realni impuls

    Povorka periodinih impulsa

  • Povorka neperiodinih impulsa

    Invertor

    Tablica istinitosti i logika funkcija

  • Prenosna karakteristika

    Margine uma odreuju granice

    tolerancije invertora na promene

    nivoa ulaznog signala, to znai da

    je:

    VOL Napon koji definie stanje

    logike nule na izlazu;

    VOH Napon koji definie stanje

    logike jedinice na izlazu;

    VIL Najvii napon za koji je ulaz

    u stanju logike nule;

    VIH Najnii napon za koji je ulaz

    u stanju logike jedinice.

  • Prenosna karakteristika idealnog invertora je:

  • Propagaciono kanjenje

  • Disipacija snage

    Predstavlja proizvod izmeu vrednosti napona napajanja VDD i srednje

    vrednosti struje koja protie kroz kolo:

    pri emu su IDL i IDH struje kada se izlaz invertora nalazi u stanju

    logike nule i jedinice, respektivno.

    Proizvod izmeu propagacionog kanjenja i disipacije snage SPP

    (speed-power product) odreuje performanse logikog kola:

  • I i NI kolo

    ILI i NILI kolo

  • Iskljuivo ILI i iskljuivo NILI kolo

  • Tehnologije logikih kola

    CMOS i TTL kola CMOS logika kola TTL logika kola

    CMOS (Complementary MOS)

    DTL (Diode-Transistor Logic)

    TTL (Transistor-Transistor Logic)

    STTL (Schottky TTL)

    ECL (Emitter-Coupled Logic)

    BiCMOS (Bipolar-CMOS)

  • CMOS i TTL kola

    CMOS logika kola se proizvode u verzijama sa sledeim

    naponima napajanja:

    5V 3.3V 2.5V 1.2V Logiki nivoi 5V CMOS kola: Logiki nivoi 3.3V CMOS kola:

  • Logiki nivoi TTL kola: Margine uma

    Zavisnost disipacije

    snage od uestanosti:

  • Fan-out

    Broj opteretnih kola koja se mogu vezati na izlaz pobudnog kola bez

    naruavanja njegovih performansi

    Optereenje CMOS logikih kola

  • Optereenje TTL logikih kola:

  • CMOS logika kola

    CMOS invertor CMOS NI kolo

  • CMOS NILI kolo

  • TTL logika kola

    DTL NI kolo

  • Kada su viA i viB na nivou logike nule, diode DA i DB su direktno

    polarisane preko otpornika R1 i izvora VCC. Ako je viA = viB =0.1V, tada

    je v1 =0.8V. Diode D1 i D2 ne vode jer, da bi vodile, napon vB treba da

    bude -0.6V, to nije mogue u kolu. Poto je vB = 0, tranzistor Q0 je

    zakoen, pa je na izlazu logika jedinica, tj. napon VCC.

    Kada su viA i viB na nivou jedinice (VCC), diode DA i DB ne vode.

    Diode D1 i D2 su direktno polarisane preko otpornika R1 i izvora

    VCC. Tranzistor Q0 je u zasienju (to se podeava otpornikom

    RC), pa je na izlazu logika nula, tj. napon VCE(sat).

    Otpornik RB naziva se pull-down otpornik i slui da ubrza

    prelazak tranzistora iz zasienja u zakoenje, odvoenjem

    nagomilanih manjinskih nosilaca iz baze. Ovaj otpornik

    obezbeuje provodni put za inverznu struju baze. Nedostatak je

    to, kada tranzistor vodi, ovaj otpornik smanjuje struju baze.

  • TTL invertor

    Kada je ulaz na nivou logike jedinice, spoj BE tranzistora Q1 je

    inverzno polarisan, a spoj BC je direktno polarisan. Struja tee preko

    otpornika R1 i spoja BC tranzistora Q1 u bazu tranzistora Q2, vodei ga u

    zasienje. Time je ukljuen tranzistor Q3, pa je na izlazu logika nula. U

    isto vreme, napon na kolektoru tranzistora Q2 je dovoljno nizak da

    tranzistor Q4 bude u zakoenju.

  • Dioda D1 slui da sprei pojavu naponskih premaenja prilikom promena

    napona na ulazu i time titi tranzistor Q1. Dioda D2 obezbeuje da

    tranzistor Q4 bude iskljuen.

    Kada je ulaz na nivou logike

    nule, spoj BE tranzistora Q1 je

    direktno polarisan, a spoj BC

    je inverzno polarisan. Struja

    tee preko otpornika R1 i spoja

    BE tranzistora Q1 prema ulazu,

    tako da je tranzistor Q2

    zakoen. Time je zakoen i

    tranzistor Q3.

    Napon na kolektoru tranzistora

    Q2 je dovoljno visok da

    tranzistor Q4 bude u zasienju,

    pa je na izlazu logika jedinica.

  • Kombinaciona logika kola Osnovna kombinaciona logika kola

    I-ILI kola

    Direktna implementacija SOP (Sum Of Products) izraza

    I-ILI-Invertovana kola

    Implementacija POS (Product Of Sum) izraza

  • Iskljuivo ILI kola

    Iskljuivo NILI kola

  • Univerzalni logiki elementi NI kolo kao univerzalni logiki element

  • NILI kolo kao univerzalni logiki element

  • NI logika

  • NI logika sa dualnim simbolima

    Svi logiki dijagrami u NI logici treba da budu nacrtani tako da je svako

    kolo predstavljeno ili NI simbolom ili ekvivalentnim negativnim ILI

    simbolom.

  • NILI logika

  • NILI logika sa dualnim simbolima

    Svi logiki dijagrami u NILI logici treba da budu nacrtani tako da je

    svako kolo predstavljeno ili NILI simbolom ili ekvivalentnim negativnim

    I simbolom.