Elektonski Platni Promet 2
Click here to load reader
-
Upload
aalexandar-djordjevic -
Category
Documents
-
view
51 -
download
4
description
Transcript of Elektonski Platni Promet 2
Sadržaj
1. Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2
2. Elektronski platni promet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
2.1 Opšte odredbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
3. Tehnološki elementi elektronskog platnog prometa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
3.1 Elektronska razmena podataka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
3.2 Tehnički elementi elektronskog platnog prometa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
3.3 Telekomunikaciona struktura PlatNet mreže . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
3.4 Komunikacija između nosilaca platnog prometa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
3.5 Obavljanje platnog prometa elektronskim putem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
3.6 Kontrola platnog prometa nosilaca platnog prometa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
3.7 Zaštita elektronskog platnog prometa . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
4. Elektronsko poslovanje banaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12
5. Zaključak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13
6. Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .14
Elektronski platni promet Informacioni sistem u bankarstvu
1. Uvod
Razvoj e-bankarstva vezan je za sve širu primenu kompjuterske i telekomunikacione
tehnologije u procesu obrade i prenosa podataka i informacije. Ove tehnologije sobom nose
krupne i evolutivne tehnološke promene u funkcionisanju banaka i drugih finansijskih
institucija. Pokrenuti procesi dovode do uvođenja novih postupaka i tehnologija, koje sobom
nose nove izazove i mogućnosti.
Tehničko-finansijske inovacije, sa svoje strane, vode intenziviranju globalne utakmice u
svim segmentima. Dolazi, ne samo do reinženjeringa poslovnih procesa u bankama, već i do
reinženjeringa u poslovnim procesima i odnosima između komitenata i trećih lica međusobno.
Klasično bankarsko poslovanje i lični susreti sa komitentima sve se više zamenjuju
automatizovanom proizvodnjom i isporukom usluga. Troškovi velikih transakcija se
smanjuju, a bankarske i finansijske usluge depersonalizuju.
Usled ubrzanog širenja elektronskih bankarskih sistema dolazi do velikih preokreta u
suštini samog e-bankarstva, koje sve više postaje sinonim modernog bankarstva.
Tradicionalno shvatanje podrazumevalo je upotrebu informacionih i telekomunikacionih
sistema u obavljanju rutinskih bankarskih poslova, pri čemu nije pružana velika pomoć top-
menadžmentu. Danas bankarsko poslovanje u potpunosti počiva na tehničko-tehnološkim
resursima, a ITC postaje vodič za strategiju i reinženjering.
2
Elektronski platni promet Informacioni sistem u bankarstvu
2. Elektronski platni promet
Učesnik može izdavati naloge za plaćanje i računarskom komunikacijom sa sadržajem
propisanim Odlukom o načinu obavljanja platnog prometa elektronskim putem.
Elektronski platni promet je plaćanje i razmena podataka između subjekata, koja se vrše
elektronskim: formiranjem, slanjem, prijemom i čuvanjem podataka, kroz informacine
sisteme subjekta platog prometa.
Elektronski platni promet obavlja se razmenom elektronskih poruka kroz informacione
sisteme učesnika u transakciji plaćanja.
Elektronski prenos novčanih sredstava između klijenata u platnom prometu smatra se
elektronskom platnom transakcijom.1
2.1 Opšte odredbe
Propisani su tehnološki i tehnički elementi za obavljanje elektronskog platnog prometa
između nosilaca i učesnika, način njihovog rada, primena standarda u oblasti komunikacija i
zaštite elektronskog platnog prometa, kao i zaštita računske mreže.
Uveden je određen broj izraza – naziva koji su definisani za proces obavljanja eletronskog
platnog prometa. U daljem tekstu daćemo njihova značenja.
elektronska poruka smatra se informacijom koja je elektronski generisana,
potpisana digitalnim potpisom, poslata, proverena, primljena i sačuvana na
elektronskom medijumu;
elektronski finansijki dokumenat je elektronska poruka koja je instrument za
plaćanje, odnosno drugi finansijski dokumenat u sistemu plaćanja;
elektronski nalog za plaćanje je elektronski finansijski dokumenat koji
nalogodavac ispostavlja nosiocu radi stavljanja primaocu na raspolaganju
određenog iznosa srestava.
1 Dr S. Komazec, dr. A. Živković, dr. Ž. Ristić: „Poslovna politika banke“, Ekonomski fakultet, Beograd, 2000.
3
Elektronski platni promet Informacioni sistem u bankarstvu
elektronska platna transakcija smatra se okončanom kada krajnji subjekt primi
elektronsku poruku;
validnom elektronskom porukom smatra se svaka elektronska poruka propisnog
formata koja je overena elektronskim potpisom;
subjekat elektronskog platnog prometa je učesnik, nosilac i nosilac – davalac
usluga, odnosno njihova ovlašćena lica;
davalac usluga je nosilac koji vrši usluge obavljanja elektronskog platnog
prometa;
PlatNet mreža je jedinstvena računarska mreža za povezivanja nosilaca i učesnika
koji vode račune kod NBS radi elektronske razmene podataka;
digitalni certifikat je elektronski zapis kojim se javni ključ povezuje sa
identitetom potpisnika;2
certifikacija je postupak proizvodnje i izdavanja digitalnog certifikata;
PKKS ( PlatNet kripto – komunikacioni server ) je mrežni server za komunikacije
i zaštittu u bazičnom i transportnom segmentu PlatNet mreže;
PKG ( PlatNet kripto – gateway ) je čeoni mrežni server za komukaciju i zaštitu u
pristupnom segmentu PlatNet mreže;
PTP ( PlatNet transportni protokol ) je namenski komunikacioni protokol za
internu vezu između PKG-a i PKKS servera u PlatNet mreži;
digitalni potpis je elektronski potpis koji se sastoji od transformisane poruke;
identifikaciona kartica subjekta u elektronskom platnom prometu je pametna
kartica na kojoj se nalazi tajni ključ za kreiranje digitalnog potpisa i digitalni
sertifikat kojim se garantuje identitet potpisnika;
2 Dr S. Komazec, dr. A. Živković, dr. Ž. Ristić: „Poslovna politika banke“, Ekonomski fakultet, Beograd, 2000.
4
Elektronski platni promet Informacioni sistem u bankarstvu
potpisnik je lice koje poseduje ovu karticu za kreiranje digitalnog potpisa u ime
pravnog lica koje zaštitu.3
3 Dr S. Komazec, dr. A. Živković, dr. Ž. Ristić: „Poslovna politika banke“, Ekonomski fakultet, Beograd, 2000.
5
Elektronski platni promet Informacioni sistem u bankarstvu
3. Tehnološki elementi elektronskog platnog prometa
3.1 Elektronska razmena podataka
Nosioci platnog prometa su povezani u jedinstveni informacioni sistem korišćenjem
informatičkih standarda za povezivanje. U njemu su PlatNet mrežom objedinjeni
informacioni sistemi NBS, banaka i DFO-a, preduzeća PTT saobraćaja i drugi sistemi.
U elektronskom platnom prometu elektronske poruke i postupcima kojima se te poruke
prenose i obrađuju su standardizovani. S obzirom da se odluke o standardima donose u
jednom dužem periodu vremena njima je posvećena velika pažnja. Na kraju je, preovladalo
opredeljenje da se koristi format poruka iz sistema SWIFT s tim što se promet poruka odvija
unutar privatne mreže za platni promet.
Interesantno je napomenuti da pošto je SWIFT sistem baziran na latinici i njegovim
porukama nije dozvoljeno korišćenje ćirilice. Zbog toga je propisana tabela konverzacije
ćirilice u latinicu i obrnuto za velika i mala slova. Npr, Њ se prikazije kao NJ a Ж kao ZZ, Ћ
kao CC, Ч kao CH, Џ kao DZ, Ш kao SS i td.
Funkcionalna struktura elektronskog platnog prometa sastoji se od: prijemnog, obradnog i
obračunskog mesta banke, prijemnog i obradnog mesta NBS.
Prijemno mesto – lokacija na kojoj se iniciraju elektronska plaćanja.
Obradno mesto – vrši se tehnološko-tehnički proces obrade naloga učesnika koji
pripadaju tom obradnom mestu. Kod nosioca može postojati više obradnih mesta. Ova obrada
mesta su tehnološki horizontalno povezana, između njih se vrši direktna elektronska razmena
podataka i uspostavlja obračunski odnos poslatih i primljenih naloga. Obradno mesto, koje je
elektronski direktno povezano sa obračunskim mestima nosioca, obarčunskom mestu
dostavlja naloge kojim se vrši plaćanje klijentima drugih nosioca.
Obračunsko mesto – primljene naloge dostavlja na obračun Centru za kliring i obračun.
Podatke o obračunatim, odnosno neobračunatim nalozima koje dobije od Centra za kliring i
obračun dostavlja obradnom mestu.
11
Elektronski platni promet Informacioni sistem u bankarstvu
3.2 Tehički elementi elektronskog platnog prometa
Elektronski platni promet sastoji se od dva tehnička segmenta internog i eksternog.
Interni segment služi za elektronsku razmenu podataka između nosilaca i NBS – Centra
za kliring i obračun. Komunikacioni sistem realizuje se preko komunikacionih resursa PlatNet
mreže.
Eksterni segment služi za elektronsku razmenu podataka izmežu nosilaca i učesnika, a
njegove karakteristike utvrđuje svaki nosilac pojedinačno.
Elektronska razmena podataka u internom segmentu elektronskog platnog prometa Srbije
obavlja se preko jedinstvene računske mreže za povezivanje nosilaca i PlatNet mreže. PlatNet
mreža se u eksternom segmentu elektronskog platnog prometa koristi se za povezivanje
učesnika, koji prema Zakonu o platnom prometu, vode račune kod NBS, kao i za obavljanje
poslova davaoca usluga.Računarske mreže ostalih nosilaca koriste se za elektronsku zamenu
podataka u eksternom segmentu elektronskog platnog prometa, odnosno za vezu sa
učesnicima koji kod njih imaju račune. Računarske mreže nosilaca koriste se za obavljanje
elektronskog platnog prometa u eksternom segmentu za račun nosilaca i učesnika koji nisu
osposobljeni za elektronsku razmenu podataka.
Tehničke elemente elekronskog platnog prometa čine :
obradni i pristupni računsi sistemi kod nosilaca i učesnika;
računska mreža za međusobno povezivanje nosilaca;
aplikativni programski sistem za izvršenje funkcija elektronskog platnog prometa
sistemi za zaštitu, nadzor i upravljanje mrežom.
PlatNet mrežom elektronski se razmenjuju podaci između :
nosilaca platnog prometa i Centra za kliring i obračun;
organizacionih delova NBS za obračun i plaćanje;
učesnika koji vode račune kod NBA i obradnih centra NBS i
učesnika i nosilaca kad se mreža koristi za poslove davalaca usluga.
PlatNet mreža obezbeđuje :
dostupnost svim nosiocima i učesnicima;
primenu otvorenih standarda koji se odnose na računsku i komunikacionu opremu
i protokole;
verifikovane sisteme za zaštitu podataka;
raspoloživost i pouzdanost mrežnih servisa i
visoke komunikacione performanse.
12
Elektronski platni promet Informacioni sistem u bankarstvu
Osnovni protokol u mreži je Frame Relay, FR, Protokol FR, prosleđivanje ramova, je
tehnologija za prenos podataka komutacijom paketa uz očuvan redosled poslatih paketa što se
postiže uspostavljanjem virtuelne veze između polazne i odredišne tačke. Razvijen je kao
zamena za X.25 protokol sa namenom da omogući veće brzine prenosa podataka i da iskoristi
pogodnosti digitalnih sistema prenosa sa malim stepenom greške. Protokol je standardizovan
kroz dva, neznatno različita, standarda, ali svi proizvođači opreme podržavaju oba standarda.
Ono što se mora imati na umu je da i korisnici ovog servisa i davaoci usluga moraju
pažljivo planirati svoje potrebe i voditi računa o količini saobraćaja kroz mrežu.
3.3 Telekomunikaciona struktura PlatNet mreže
Informaciona mreža za finansijski sistem NBS, mreža PlatNet, je projektovana kao WAN
mreža na bazi TCP/IP protokola, sa namenskim aplikacijam. Ona predstavlja nezavistan
entitet u vidu opšteg bezbednog transportnog medijuma. Bazični segment mreže čini „ kičma
mreže ” koja povezuje čvorne tačke sa centrom za kliring i obračun u Beogradu.
U funkcionalnom smislu PlatNet mreža sastoji se iz 3 segmenta:
Bazični segmentračunarske mreže čini jezgro koja povezuje čvorne tačke;
Interni segment predstavlja jezgro zajedno sa obradnim i prijemnim mestima
NBS-a, koji su na njega povezani po reginalnom principu.
U ovaj segment spadaju i bankovni sistemi, kao i NBS i ostale državne institucije;
Eksterni segment mreže čine delovi mreže za povezivanje učesnika u platnom
prometu – pravnih lica koja su na mrežu PlatNet povezani preko servisa
elektronskog plaćanja.
U internom segmentu PlatNet mreže nalaze se mrežni čvorovi koji se klasifikuju u 4 nivoa
i to:
Centar za kliring i obračun je centralni čvor mreže u sistemskom i aplikativnom
smislu, smešten u NBS-u;
regionalni obradni centri NBS-a, tj. koncentracije saobraćaja po pojedinim
regionima, koji sa Centrom za kliring i obračun čine jezgro PlatNet mreže;
transportni čvorovi su oni preko kojih se poruke prenose od krajnjih tačaka mreže
do čvorova u jezgru mreže;
krajnje tačke mreže su sedišta banka i drugih finansijskih organizacija ( DFO ),
koje razmenjuju podatke sa NBA-om ili PlatNet mrežu koriste u druge svrhe.
13
Elektronski platni promet Informacioni sistem u bankarstvu
Celokupna elektronska zamena podataka u PlatNet mreži odvija se posredstvom
specijalizovanih mrežnih servera PKKS ( PlatNet Kripto – Komunikacini Server ) i PKG
( PlatNet Kripto Gateway ) koji predstavljaju interfejsne uređaje preko kojih obradni računari
koriste mrežne servise.
Mrežni serveri realizovani su na standardnim PC računarski platformama i imaju dvojaku
ulogu kao :
komunikacioni serveri koji, u skladu sa jedinstvenim standardima, ostvaruju
namenske protokole između mrežnih čvorova;
kriptografski serveri, koji funkcije kriptografske zaštite podataka koje se kroz
mrežu zamenjuju, realizuju korišćenjem softverskih i hardverskih elemenata
zaštite.
Komunikacioni sistem platnog prometa, realizuju se preko komunikacionih resursa
PlatNet mreže a karakteristike komunikacionog sistema eksternog segmenta utvrđuje svaki
nosilac platnog prometa pojedinačno.
3.4 Komunikacije između nosilaca platnog prometa
Nosioci koji poseduju digitalni sertifikat i koji predstavljuju krajnje tačke PlatNet mreže
priključuju se na jedinstvenu mrežu.
Za povezivanje nosilaca koriste se PKG serveri, koji predstavljaju tačku preko koje se
obavlja celokupni saobraćaj i elektronska razmena svih podataka između nosioca i PlatNet
mreže.
Svaki nosilac, po pravilu, ima jedan priključak.
Komunikacija između nosioca i učesnika u nadležnosti je nosioca i obavlja se preko
njegove računarske mreže ili mreže nosioca davaoca usluga. Komunikaciona mreža nosioca
platnog prometa, njegov intranet, preko komunikacionih uređaja povezuje se sa računarom u
NBS-u.
3.5 Obavljanje platnog prometa elektronskim putem
14
Elektronski platni promet Informacioni sistem u bankarstvu
Način obavljanja platnog prometa elektronskim putem između učesnika u platnom
prometu i nosilaca platnog prometa propisan je i u postupku realizacije vrši se: provera
autentičnosti podnosilaca elektronskog naloga za plaćanje i provera autentičnosti tog naloga,
odgovornost za ispravnost i tačnost prenosa tog naloga, kao i zaštita elektronskog platnog
prometa.
Elektronski platni promet obavlja se plaćanjem i razmenom podataka između subjekata
koji su izvršeni elektronskim generisanjem, slanjem, primanjem i čuvanjem elektronskih
poruka kroz informacione sisteme tih subjekata.
Elektronskom porukom smatra se informacija koja je elektronski generisana, potpisana
digitalnim potpisom, poslata, proverena, primljena i sačuvana elektronski. Elektronska poruka
je elektronski nalog za plaćanje ili drugi finansijski dokument. Subjekti u elektronskom
platnom prometu su:
Učesnici koji ispostavljaju elektronski nalog za plaćanje;
Nosioci platnog prometa koji vode računa o učesnicima u platnom prometu;
Nosioci platnog prometa – davaoci usluga.
Subjekt u elektronskom platnom prometu učestvuje ako ima digitalni certifikat na
identifikacionoj kartici koju generiše NBS.
Nosioci platnog prometa za obavljanje elektronskog platnog prometa moraju da:
Raspolažu računarskom tehnikom;
Raspolažu računarsko – komunikacionom opremom;
Poseduje mehanizme za zaštitu podataka.
Subjekat u elektronskom platnom prometu učestvuje ako ima digitalni certifikat na
identifikacionoj kartici koju generiše NBS.
Nosilac platnog prometa koji je davalac usluga u elektronskom platnom prometu dužan je
da u svojim organizacionim delovima na teritoriji korisnika usluga poseduje registracionu
bazu podataka svih subjekata za koje pruža usluge u elektronskom platnom prometu, sa
registrom digitalnih sertifikata izdatih lica ovlašćenim za raspolaganje sredstvima sa računa
korisnika i tehnologiju za primenu digitalnih potpisa subjekata kojima pruža usluge.
15
Elektronski platni promet Informacioni sistem u bankarstvu
Nosilac platnog prometa u elektronskom platnom prometu obavlja sa učesnicima, čije
račune vodi i sa NBS a obavlja i poslove registracije za te učesnike, odnosno prima zahteve za
izdavanje digitalnih certifikata i izdaje te potvrde na Platid kartici.
Ispravnost elektronske poruke proveravaju pošiljalac, primalac i nosilac platnog prometa
– davalac usluga.
Elektronska poruka koja se razmenjuje između subjekata mora biti potpisana digitalnim
potpisom na osnovu tajnog ključa koji se nalazi na Platid kartici.
Elekronska transakcija smatra se okončanom kad krajnji subjekt primi elektronsku
poruku.
Validnom elektronskom porukom smatra se svaka elektronska poruka propisanog formata
i propisane zaštite, za koju se tvrdi da sadrži tačne podatke i da je njen pošiljac registrovani
subjekat u elektronskom platnom promet-u, odnosno ovlašćeno lice tog subjekta.
3.6 Kontrola platnog prometa nosilaca platnog prometa
Pod kontrolom, koju vrši NBS, podrazumeva se kontrola primene propisa kojima se
uređuje platni promet u zemlji, i to : 4
Ispunjavanje uslova za dobijanje ovlašćenja za obavljanje platnog prometa;
Pravilnost otvaranja, vođenja i ukidanja računa za obavljanje platnog prometa
učesnika u platnom prometu;
Pravilnost vođenja računa iz Plana računa za obavljanje platnog prometa kod
nosilaca platnog prometa i evidentiranje plaćanja preko tih računa;
Ispravnost ispostavljanja, korišćenja i popunjavanja naloga za plaćanje;
Prijem i izvršenje naloga za plaćanje koji su izdali učesnici u platnom prometu;
Kontrola obračuna i prenosa novčanih sredstava s jednog računa na drugi, kao i
kontrola uplate na račun, naplate i isplate sa računa i dr.
Poslove kontrole NBS obavlja uvid u poslovne knjige, izveštaje, evidencije platnog
prometa, naloge za plaćanje i drugu dokumentaciju propisanu Zakonom o platnom prometu
kod nosilaca platnog prometa.
4 Momčilo Marković i Radmilo Simić - „ Informacioni sistemi banke ” Blace, 2004. god
16
Elektronski platni promet Informacioni sistem u bankarstvu
3.7 Zaštita elektronskog platnog prometa
Zaštita elektronskog platnog prometa primenom tehnologije javnih i tajnih ključeva i
tehnologije digitalnih certifikata realizuje se preko:
Centra za certifikaciju i zaštitu, koji tehnički proizvodi digitalne certifikate i
utvrđuje način njihove upotrebe;
Registracionih centara kod nosilaca, koji primaju zahteve i izdaju digitalne
certifikate;
Mreže za razmenu podataka između Centra za sertifikaciju i zaštitu i registracionih
centara nosilaca, kojom se šalju zahtevi za izdavanje digitalnih certifikata i
razmenjuju ostali podaci u postupku certifikacije;
Softverskih aplikacija zaštite, čije se funkcionisanje zasniva na digitalnim
certifikatima;
Operativnih postupaka, koji regulišu rad Centra za certifikciju i zaštitu i
registracionih centara.
Izdati digitalni sertifikati arhiviraju se na medijama koji obezbeđuju tajnost zapisa i zaštitu
podatka najmanje deset godina.
Predviđeno je da se digitalni sertifikati izdaju na pametnoj kartici na kojo se nalazi i tajni
ključ subjekta. Kartica je dobila ime PlatID kartica. Javni ključ NBS-a se razmenjuje sa
javnim ključem banke i odgovarajući parovi ključeva se koriste za kriptovanje.5
Ukoliko banka pruža uslugu svojim klijentima preko telekomunikacionih kanala onda
banka obezbeđuje svoje klijetne karticama uz sertifikaciju sertifikacionog tela u NBS.
Učesnici u platnom prometu dužni su da elektronsku poruku čuvaju najmanje 5 godina
nakon isteka godine u kojoj je izvršena elektronska platna transakcija kao i podatke i sredstva
za verifikaciju autentičnosti te poruke.
5 Momčilo Marković i Radmilo Simić - „ Informacioni sistemi banke ” Blace, 2004. god
17
Elektronski platni promet Informacioni sistem u bankarstvu
4. Elektronsko poslovanje banaka
Pod uticajem tehnološke revolucije dolazi do grubog razdvajanja elektronskog poslovanja
banaka na:
1. elektronski vođene međubankarske poslove
2. elektronski vođeno poslovanje sa komitentima i za njihov račun.
Zbog specifičnosti zahteva različitih kategorija korisnika dolazi do daljeg diferenciranja
proizvoda druge pomenute kategorije e-bankarstva na sledeća dva segmenta:
1. e-bankarstvo na malo (retail banking)
2. korporativno e-bankarstvo (corporate banking).
Najznačajnije promene koje su do sada ostvarene u domenu elektronskog bankarstva
odnose se pretežno na domen rutinskih transakcija u bankama, i to pre svega u platnom
prometu. Sistemi za elektronski prenos sredstava predstavljaju prve manifestacije uvođenja
tehnoloških inovacija na bazi primene informacione i komunikacione tehnologije tako da za
ranu fazu e-bankarstvo praktično znači uvođenje informacione i komunikacione tehnologije u
sisteme plaćanja.6
Kao osnovne komponente sistema za elektronski prenos sredstava pojavljuju se
automatizovane klirinške kuće i elementi tzv. daljinskog bankarstva. U ovu kategoriju
distribucionih sistema spadaju ATM sistemi, kućno bankarstvo i POS sistemi. Njihov razvoj
je tesno povezan sa pojavom i razvojem različitih varijanti plastičnih kartica i elektronskim
novcem,
Kada se ocenjuje stanje e-bankarstva u Srbiji značajno je upoređivanje sa situacijom u
ovoj oblasti u razvijenim zemljama, sa jedne strane, i sa stanjem u drugim oblastima zemlje,
sa druge strane. U razvijenim zemljama procenat učešća e-bankarstva u platnom prometu je
veoma visok, ( npr. u Francuskoj 70 i 80%), a u Srbiji je znatno niži (u celini oko 1/3 ili
manje kada su u pitanju fizička lica).
6 Momčilo Marković i Radmilo Simić - „ Informacioni sistemi banke ” Blace, 2004. god
18
Elektronski platni promet Informacioni sistem u bankarstvu
5. Zaključak
U vremenu u kom živimo, brzina i pouzdanost protoka podataka kao i njihova uloga u
usavršavanju života čini da ljudi sve više i više budu okrenuti trgovini koja im neće oduzimati
previše vremena kao i trgovini koja će im na najbolji moguci način omogućiti da se snadju
sve većoj i većoj ponudi koja stoji ispred njih.
Elektronska trgovina danas predstavlja najbolji i najsavršeniji način za kupovinu i prodaju
proizvoda kao i najbrži nacin za zadovoljavanje potreba ljudi.
Redovi u bankama i čekanje ispred kasa u radnjama se privodi kraju jer trgovina
električnim putem sve više uzima maha.
19
Elektronski platni promet Informacioni sistem u bankarstvu
Literatura
Momčilo Marković i Radmilo Simić - „ Informacioni sistemi banke ” Blace, 2004.
god.
Dr S. Komazec, Platni promet u monetarno-finansijskom, kontrolnom i
informacionom sistemu, studija. Institut ekonomskih nauka, Beograd, 1995.
Dr P. Trifunović, Banke, organizacija i poslovanje, Službeni list, Beograd
Dr S. Komazec, dr. A. Živković, dr. Ž. Ristić: „Poslovna politika banke“, Ekonomski
fakultet, Beograd, 2000.
Grupa autora: „Nova organizacija i tehnologija obavljanja platnog prometa“ Institut za
ekonomiju i finansije“, 2002.
Dr Aleksandar Živković, dr Rade Stankić, dr Borko Krstić, Bankarsko poslovanje i
platni promet, Ekonomski fakultet, Beograd, 2004.
20