ELAORAT ZAŠTITE OKOLIŠA...Dionica D se izvodi od UPOV-a do Vučedola od lok. stac 2+271 do 5+011 u...

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

DIONICE D – POTEZ OD UPOV-A DO VUČEDOLA (RKM 1330+785 DO RKM 1328+355) U GRADU VUKOVARU

- ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš -

Nositelj zahvata: HRVATSKE VODE Ulica Grada Vukovara 220 Zagreb

prosinac , 2017.

NASLOV: ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

DIONICE D – POTEZ OD UPOV-A DO VUČEDOLA (RKM 1330+785 DO RKM 1328+355) U GRADU VUKOVARU

- ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš NOSITELJ ZAHVATA: HRVATSKE VODE

Ulica Grada Vukovara 220 UGOVOR broj: TD 89/16

IOD br. T-06-P-3027-1580/17 VODITELJ: Danko Fundurulja, dipl.ing.građ IZRAĐIVAČI: IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. Danko Fundurulja, dipl.ing.građ.

Suzana Mrkoci, dipl.ing.arh.

Tomislav Domanovac, dipl.ing.kem.tehn. univ.spec.oecoing

Vedran Franolić, mag.ing.aedif.

Irena Jurkić, ing.arh., struč.spec.ing.aedif.

Jakov Burazin, mag.ing.aedif.

Ana-Marija Vrbanek, vš.mod.diz.

Tomislav Božinović, mag.ing.aedif.

IPZ Uniprojekt MCF d.o.o. mr.sc. Goran Pašalić dipl.ing.rud.

Mladen Mužinić, dipl.ing.fiz.

Sandra Novak Mujanović, dipl.ing.preh.tehn. univ.spec.oecoing

Damir Ananić, mag.ing.aedif.

Direktor:

Danko Fundurulja, dipl.ing.građ.

IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. TD 89/16

TD 89/16 IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o.

Elaborat zaštite okoliša -ocjena o potrebi procjene DIONICE D – POTEZ OD UPOV-A DO VUČEDOLA (RKM 1330+785 DO RKM 1328+355) U GRADU VUKOVARU


SADRŽAJ

UVOD .......................................................................................................................................................... 1

1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA .............................................................................. 2

1.1. PODACI O ZAHVATU ...............................................................................................................................................2

2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ................................................................................. 7

2.1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ ............................................................................................................................................7

2.2. PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA .....................................................................................................................7

2.3. GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE ...................................................................................................................18

2.4. VODNA TIJELA .....................................................................................................................................................20

2.5. ZONE SANITARNE ZAŠTITE......................................................................................................................................27

2.6. SEIZMOLOŠKE ZNAČAJKE .......................................................................................................................................27

2.7. KLIMATOLOŠKE ZNAČAJKE .....................................................................................................................................27

2.8. RIZICI OD POPLAVA ..............................................................................................................................................30

2.9. KRAJOBRAZNE ZNAČAJKE .......................................................................................................................................36

2.10. BIOLOŠKE ZNAČAJKE .............................................................................................................................................37

2.11. KULTURNA DOBRA ...............................................................................................................................................38

2.12. ZAŠTIĆENA PODRUČJA ..........................................................................................................................................39

2.13. PODRUČJE EKOLOŠKE MREŽE ..................................................................................................................................40

3. MOGUĆI UTJECAJI ZAHVATA NA OKOLIŠ ........................................................................................ 43

3.1. MOGUĆI UTJECAJ NA VODNO TIJELO ........................................................................................................................43

3.2. UTJECAJ NA ZRAK ................................................................................................................................................44

3.3. UTJECAJ NA TLO ..................................................................................................................................................44

3.4. MOGUĆI UTJECAJI BUKOM ....................................................................................................................................45

3.5. MOGUĆI UTJECAJ NA EKOLOŠKU MREŽU I BIOLOŠKE VRIJEDNOSTI ..................................................................................45

3.6. MOGUĆI UTJECAJI USLIJED AKCIDENTA .....................................................................................................................47

3.7. MOGUĆI PREKOGRANIČNI UTJECAJ ..........................................................................................................................47

3.8. UTJECAJ ZAHVATA NA KLIMATSKE PROMJENE ............................................................................................................47

3.9. UTJECAJ PROMJENE KLIME NA ZAHVAT .....................................................................................................................48

4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA............................................... 52

4.1. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA .......................................................................................................................................52

4.2. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA .....................................................................................................................52

5. IZVORI PODATAKA........................................................................................................................... 53

6. PRILOZI ............................................................................................................................................ 54


IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. TD 89/16 1

UVOD

Predmet ovog Elaborata zaštite okoliša je izgradnja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina

u svrhu obrane od poplava, fiksiranja toka i stabiliziranja obala rijeke Dunav na predmetnoj dionici. Uz urbanu nadogradnju i uređenje prostora uz rijeku, ovim projektom omogućit će se ostvarivanje kontinuirane šetnice duž cijelog grada Vukovara do Vučedola. Projektna dokumentacija definira tip uređenja obale koja je kombinacija tzv. mješovite obaloutvrde (gradski-zeleni tip) i obaloutvrde gradskog tipa te obalnog pojasa i obalnog pojasa s gabionskim koševima i polukružnim odmorištima/vidikovcima.

Tijekom 2013. godine proveden je postupak procjene utjecaja na okoliš od strane Vukovarsko-srijemske županije. Temeljem Studije utjecaja na okoliš „Uređenja desne obale Dunava od rkm 1333 do rkm 1328 na području grada Vukovara “koju je izradila tvrtka IPZ Uniprojekt TERRA iz Zagreba i Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu koju je izradila tvrtka IRES iz Zagreba, izdano je Rješenje (Klasa: UP/1-351-03/12-01/01, Ur. broj: 2196/1-14-01-13-31 od 5. srpnja 2013. godine u Vukovaru) da je namjeravani zahvat prihvatljiv za okoliš uz primjenu zakonom propisanih i Rješenjem utvrđenih mjera zaštite okoliša i provedbu programa praćenja okoliša. Tijekom 2016. godine zatraženo je produženje roka važenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš izdanog od Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, obzirom da se nisu promijenili uvjeti u skladu s kojima je rješenje izdano (Klasa: UP/I-351-03/16-01/2, Ur. broj: 2196/1-14-01-16-3 od 04. listopada 2016. godine).

Sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17) zahvat se nalazi na Prilogu III

- točka 5. Izmjena zahvata s ovog priloga koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno Gradu Zagrebu mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš.


2 TD 89/16 IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o.

1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

1.1. Podaci o zahvatu

Dionica D predstavlja potez prirodnoga ambijenta od uređaja za pročišćavanje otpadnih voda do Vučedola i tehnički je najzahtjevniji i s aspekta oblikovanja najosjetljiviji prostor. Sastoji se od neuređene obale obrasle raslinjem i visoke lesne grede. Trasu buduće obaloutvrde potrebno je postaviti uvažavajući terenska obilježja korita, visoke lesne grede i regulacijske linije.

Slika 1./1. Prikaz postojećeg stanja – dionica D

Dionica D se izvodi od UPOV-a do Vučedola od lok. stac 2+271 do 5+011 u dužini od 2740 m. Sastoji se od obaloutvrde i obalnog pojasa. S obzirom na terenska obilježja korita, visoku lesnu grede i regulacijsku liniju izvode se dva tipa obaloutvrde i dva tipa obalnog pojasa. Ova dionica je kombinacija tzv. mješovite obaloutvrde (gradski-zeleni tip) i obaloutvrde gradskog tipa te obalnog pojasa kao na dionici C i obalnog pojasa s gabionskim koševima i polukružnim odmorištima/vidikovcima.

Slika 1./2. Situacija dionice D



Tablica 1./1. Lokalne stacionaže tipova obaloutvrda

Tip obaloutvrde Obaloutvrda gradskog tipa Mješovita obaloutvrda

lok.stac.

2+271-2+370

2+370-2+510

2+510-2+578

2+578-2+702

2+702-2+894

2+894-3+489

3+489-3+617

3+617-4+483

4+483-5+011

Obaloutvrda gradskog tipa je osigurana je nožicom od lomljenog kamena s krunom na koti 78,50 m nm i pokosom prema vodi 1:1,5, a prema terenu 1:1. Kruna kamene nožice, širine 1,0 m, u završnom sloju se izvodi kao kamen u betonu. Kamena nožica položena je na prethodno izvedeni stabilizacijski madrac.

Nastavno na kamenu nožicu izvodi se pokos obaloutvrde u nagibu 1:1,5 do kote srednje AB grede na koti 81,20 m nm. Od kote srednje AB grede do kote završne AB grede na 84,10 m nm, izvodi se pokos obaloutvrde u nagibu 1:1,5

Slika 1./3. Karakterictični poprečni presjek dionice D – obaloutvrda gradskog tipa



Mješovita obaloutvrda (gradski-zeleni tip) je kombinacija obaloutvrde gradskog tipa i zelene obaloutvrde, s tim da se donji pokos, od nožice obaloutvrde do srednje AB grede, izvodi oblogom od betonskih blokova kao kod obaloutvrde gradskog tipa, a pokos od srednje AB grede od završne AB grede obaloutvrde se izvodi kao armirani travnati pokos kao kod zelene obaloutvrde.

Obaloutvrda je osigurana nožicom od lomljenog kamena s krunom na koti 78,50 m nm i pokosom prema vodi 1:1,5, a prema terenu 1:1.Nastavno na kamenu nožicu izvodi se pokos obaloutvrde u nagibu 1:1,5 do kote srednje AB grede na koti 81,20 m nm. Od kote srednje AB grede

do kote završne AB grede na 84,10 m nm, izvodi se pokos u nagibu 1:3 armiranim geokompozitom i ozelenjenim raslinjem.

Slika 1./4. Karakterictični poprečni presjek dionice D – mješovita obaloutvrda

Duž cijele dionice po pokosu obaloutvrde na međusobnom razmaku od cca. 200 m izvesti će se 13 stubišta. Stubišta su projektirana kao monolitna armiranobetonska konstrukcija na podlozi od tamponskog sloja šljunka na geotekstilu.

Na dijelovima ove dionice raspoloživi koridor za smještaj traženih sadržaja uređenja obalnog pojasa je uzak (visoka lesna obala) pa zbog toga se izvode dva tipa obalnog pojasa. Obalni pojas na ovoj dionici se izvodi kao na dionici C osim na dijelovima gdje se izvodi obalni pojas s gabinskim koševima i polukružnim odmorištima od lok. stac 3+042-3+315 i od lok.stac 3+964-4+067.

Uređenje obalnog pojasa kao na dionici C sastoji se od sljedećih elemenata, gledajući od ruba AB grede obaloutvrde:

pješačka staza širine 5 m (širine od 5,0 - 9,5 m na mjestima prijelaza iz mješovite

obaloutvrde u gradsku obaloutvrdu i obrnuto)

zeleni pojas s drvoredom i odmorištima s klupama širine 2.5 m

biciklistička staza širine 2.5 m

zeleni pojas do postojeće obale promjenjive širine



Slika 1./5. Karakterictični poprečni presjek dionice D – mješovita obaloutvrda

Pješačka staza u ovom tipu obalnog pojasa je na mjestima prijelaza iz mješovite obaloutvrde u gradsku obaloutvrdu i obrnuto promjenjive širine od 5,0 m do 9,5 m u segmentima cca 20 m duljine. U ovom tipu obalnog pojasa zeleni pojas se pruža spiralno gdje se izmjenjuju odmorišta s parovima klupa i zeleni pojas s drvoredom. Stupovi javne rasvjete će se na ovom potezu postaviti između parova klupa na međusobnoj udaljenosti cca 20,0 m, pri čemu je vertikalna os stupa na udaljenosti 1,0 m od pješačke staze. U zelenom pojasu predviđena je sadnja drvoreda jedne od autohtonih ili u Vukovaru udomaćenih listopadnih vrsta. Zeleni pojas do postojeće obale je promjenjive širine te će se zatravniti.

Slika 1./6. Situacija dionice D –prijelaz iz gradske u mješovitu obaloutvrdu

Uređenje obalnog pojasa s gabionima i polukružnim odmorištima/vidikovcima sastoji se od sljedećih elemenata:

odmorišta s klupama (polukružni vidikovci prema rijeci Dunav radijusa 2,5 i 4,0 m )



pješačka staza širine 2,5 m

biciklistička staza širine 2.5 m

gabionski koševi u pojasu širine 3,0 m

zeleni pojas do postojeće obale promjenjive širine

Slika 1./7. Tlocrt dionice D-gabionski koševi i odmorišta/vidikovci

Na ovom dijelu obalnog pojasa izmjenjuju se manji i veći polukružni vidikovci/odmorišta s klupama radijusa 2,5 m i 4,0 m koji će se uklopiti u završnu gredu obaloutvrde. U središtu polukruga će se posaditi drvo jedne od autohtonih ili u Vukovaru udomaćenih listopadnih vrsta oko kojeg će se postaviti klupe.

Stupovi javne rasvjete će se na ovom potezu postaviti uz biciklističku stazu između gabinskih koševa na međusobnoj udaljenosti cca 20,0 m, pri čemu je vertikalna os stupa na udaljenosti od 0,5 m od biciklističke staze. Na cijeloj dionici D izvodi se 135 stupova javne rasvjete.

Slika 1./8. Karakteristični poprečni presjek dionice D - gabionski koševi i odmorište/vidikovac



2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

2.1. Geografski položaj

Vukovar je smješten u Vukovarsko – srijemskoj županiji i jedan je od najistočnije

smještenih gradova u Republici Hrvatskoj, nalazi se na 45° sjeverne zemljopisne širine i 19°

istočne zemljopisne dužine. Zbog brežuljkastog terena i rijeka Dunava i Vuke grad se formira iz

dva međusobno povezana izdužena dijela na obje strane rijeke Vuke. Stari Vukovar se razvio na

brežuljkastom terenu i dolini gdje su oblikovane ulice prilagođene reljefu.

Grad Vukovar nalazi se na otprilike 100 m nm s time da je nadmorska visina na

najistočnijem dijelu grada 110 m nm., na zapadnom 88 m nm, na najsjevernijem iznosi 88 m nm, a najjužnijem 108 m nm.

Slika 2./1 Pregledna situacija lokacije zahvata

2.2. Prostorno planska dokumentacija

Važeći dokumenti prostornog uređenja za predmetni zahvat su sljedeći: 1. Prostorni plan uređenja grada Vukovara, Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o.,

Zagreb, 2006. godine, „Službeni vjesnik grada Vukovara“ (broj 1/6, 4/12 i 11/15) 2. Generalni urbanistički plan grada Vukovara, Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o.,

Zagreb, 2007. godine., „Službeni vjesnik grada Vukovara“ (broj 5/07, 4/12 i 11/15). 3. Urbanistički plan uređenja "Šire središte grada", „Službeni vjesnik grada Vukovara“ broj

10/11).



Prostorni plan uređenja grada Vukovara

Prostorni plan uređenja grada Vukovara izradio je Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o., Zagreb, 2006. godine. Prostorni plan uređenja grada Vukovara donesen je te objavljen u Službenom vjesniku, Službeno glasilo grada Vukovara, broj glasila 1, godina objave 2006.

U prosincu 2015. godine objavljena je Izmjena i dopuna Prostorni plan uređenja Grada Vukovara u Službenom vjesniku Grada Vukovara – broj 11/15, koju je izradio Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. Zagreb.

U nastavku je dan izvadak iz teksta kojim se potvrđuje potreba za izgradnjom riječnih građevina te šetnice na obaloutvrdi uz Dunav.

1.5. Vodene površine, vodotoci, akumulacije

Članak 14

1.5.8. Planira se nastavak izgradnje obaloutvrde uz rijeku Dunav nizvodno do Vučedola i kod naselja Sotin, te izgradnja regulacijskih građevina u koritu rijeke Dunav kao i obaloutvrde rijeke Vuke.

1.12. Riječni promet

Članak 19.

1.12.1. Planirano je koristiti Luku Vukovar za teretni i putnički promet Lučko područje nalazi se na dijelu kč.br. 7068/1 koja obuhvaća rijeku Dunav i kopneni dio razvoja. Planom je određeno lučko područje te područje za istraživanje mogućnosti proširenja (L). Planirana su pristaništa sportsko-rekreacijske namjene (Pr) i prostori za privez plovila:

–novo pristanište za putnička plovila

– nova luka za manja plovila

–novo pristanište na Vučedolu

– novi pristani u Vukovaru.

1.12.2. Uz novu gospodarsku zonu koja je planirana na lokaciji postojećeg letjelišta planirano je pristanište za prekrcaj krutih i tekućih tereta planirano je pristanište za teretne brodove uz obalu Dunava (P).

1.12.3. Planom je određena zona za gradnju višenamjenskog kanala Dunav - Sava. 1.12.4. Svi novi pristani se moraju izvoditi tako da ne zadiru u plovni put rijeke Dunav.

1.13. Pješačko i biciklističko kretanje

Članak 19.a.

1.13.1. Za kretanje pješaka i biciklista planirano je uređenje šetnice na obaloutvrdi uz Dunav te obostrano uz Vuku.

6. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 6.1. Prometni sustav

6.1.3. Riječni promet

Članak 51.a.

6.1.3.1. Unutar lučkog područja dopušteno je graditi isključivo lučke građevine (prema čl. 124. Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda (NN 109/07, 132/07). 6.1.3.2. Lučke djelatnosti definirane su člankom 141. Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda (NN 109/07, 132/07).



6.1.3.3. Prema čl. 126. istog zakona, ulaganje u građevine sukladno srednjoročnom planu razvitka luka i vodnih putova Republike Hrvatske smatra se ulaganjem u interesu i za potrebe Republike Hrvatske.

6.1.3.4. Za građenje na javnom vodnom dobru primjenjuju se odredbe posebnog propisa o vodama.

6.1.3.5. Uz obale Dunava i Vuke moguć je privez plutajućih tijela (kućica na vodi, pontona i drugih objekata na unutarnjim vodama).

U nastavku su dani izvadci kartografskih priloga gdje je vidljivo da je predmetni zahvat u skladu s prostornim planom, te se isti nalazi unutar građevinskog područja grada Vukovara.



Slika 2./2 Izvadak iz Prostornog plana uređenja grada Vukovara, kartografski prikaz 1.1. Korištenje i namjena prostora i obaveze izrade planova



Slika 2./3 Izvadak iz Prostornog plana uređenja grada Vukovara, kartografski prikaz 3.1.3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, uvjeti korištenja – vodno gospodarstvo



Slika 2./4 Izvadak iz Prostornog plana uređenja grada Vukovara, kartografski prikaz 1.2. Korištenje i namjera prostora – promet



Slika 2./5 Izvadak iz Prostornog plana uređenja grada Vukovara, kartografski prikaz 4.5.2. Granice građevinskog područja Vukovar



Generalni urbanistički plan grada Vukovara

Generalni urbanistički plan grada Vukovara izradio je Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o., Zagreb te je objavljen u Službenom vjesniku, Službeno glasilo grada Vukovara, broj glasila 5, godina objave 2007. U prosincu 2015. godine objavljena je Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Vukovara u Službenom vjesniku Grada Vukovara – broj 11/15 koju je izradio Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. Zagreb. U nastavku je dan izvadak iz teksta plana kojim se potvrđuje potreba za izgradnjom riječnih građevina i pješačko - biciklističkih staza.

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA 1.0. Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene

1.1.5. Gospodarska namjena – luka i lučka postrojenja L

U ovoj zoni mogu se graditi svi sadržaji potrebni za funkcioniranje luke i prateći sadržaji proizvodnje i skladištenja prema koncepciji razvoja luke Vukovar. U zoni planiranoj za proširenje putničke luke mogu se graditi i turistički, ugostiteljski te rekreacijski sadržaji.

10. OBLICI KORIŠTENJA I NAČIN GRADNJE, 10.5. Održavanje i uređenje priobalja Dunava i Vuke

10.5.1. U zonama priobalja Dunava i Vuke mogu se vršiti oni radovi što su u funkciji njihova održavanja i osiguranja pristupa vodi.

10.5.2. U priobalju desne obale Dunava mogu se uređivati šetališta, biciklističke staze, kupališta i sunčališta na rijeci, privezi za plovila, pontoni i splavi, uređeni prostori, dječja igrališta i kolno pješačke pristupne komunikacije.

10.5.3. U zaobalju se treba očuvati prirodni krajobraz na padinama.

10.5.4. Duž rijeke će se urediti biciklistička staza prema Vučedolu.

10.5.5. Mogu se graditi manje turističko-ugostiteljske građevine (kao što je gostionica, caffe, manji restoran, kavana i sl.) kao dopuna sadržaja uz rijeku na česticama površine 600 m2, sa prizemnom visinom i najviše 150 m2 BRP-a. One mogu služiti i za potrebe ribiča.

10.5.6. Mogu se obnavljati postojeće građevine, ili graditi nove u funkciji veslačkih, kajak i kanu klubova maksimalno BRP do 300 m2 na čestici najmanje 600 m2

10.5.7. U priobalju Vuke se treba uređivati šetališta i biciklističke staze, dječja igrališta i parkovno uređeni prostori. Širina koridora za šetnice ne može biti manja od 15 m. Mogu se graditi pješački i kolni mostovi.



Slika 2./6 Izvadak iz Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Vukovara,

kartografski prikaz 1. (B) Namjena i korištenje prostora i obaveze izrade planova



Slika 2./7 Izvadak iz Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Vukovara, kartografski prikaz 3.1. (B) Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - promet



Slika 2./8 Izvadak iz Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Vukovara, kartografski prikaz 4.3. (B) Uvjeti korištenja i zaštite prostora, područja posebnih ograničenja u korištenju – vodno gospodarstvo



2.3. Geološke i hidrogeološke značajke

Za potrebe izrade projektne dokumentacije analizirani su raspoloživi podaci sa hidrološke stanice Vukovar na rijeci Dunav.

Podaci o hidrološkoj postaji

Postaja je osnovana 1856. godine, približno 200 m nizvodno od zgrade bivše Lučke kapetanije. Danas se postaja nalazi na riječnom kilometru Dunava 1333+450.

Za razdoblje od 1894. do 1908. godine definirana je kota nule 75,62 m n.m. Za razdoblje od 1909. do 1923. godine je kota nule iznosila 76,19 m n.m. 1939 godine je vodomjer premješten ispred zgrade Lučke kapetanije u Vukovaru i od 1955. godine je objavljivana kota nule 76.17 m n.m. 1956. godine kota nule iznosi 76,19 m n.m. 1920. godine, zbog gradnje keja duž obale Vukovara, vodomjer je privremeno premješten oko 120 m nizvodno na novo regulirano ušće rijeke Vuke. Kota nule pri tom je ostala nepromijenjena. 05.12.1967. godine vodomjer je dopunjen letvom raspona od 0 do 100 cm. 16.05.1968. je po završetku izgradnje keja oko 350 m uzvodno od privremenog vodomjera postavljen novi, s kotom nule 76.188 m n.m.

U DHMZ-u postoje podaci o dnevnim vodostajima od 1921. godine. Od 01.01.1974. se na postaji mjeri i temperatura vode. Na postaji se protoci mjere samo povremeno. Velike vode rijeke Dunav se na profilu postaje zadržavaju unutar korita. Tijekom Domovinskog rata na stanici nisu obavljana mjerenja pa se tako ne raspolaže podacima o vodostajima od rujna 1991. do srpnja 1998. godine.

Obrade hidroloških podataka

Statističkom obradom mjerenih dnevnih vodostaja za period od 1961. do 2009. godine utvrđene su karakteristične veličine vodostaja r. Dunav dane u nastavku.

Tablica 2.1 Karakteristični vodostaji r. Dunav na hidrološkoj postaji Vukovar za razdoblje obrade od 1961. do 2009. godine

Karakteristični vodostaj Relativna visina Visina u m nm

NNV (min. zabilježeni) -92 75.71

SNV 32 76.51

SV 228 78.47

SVV 502 81.21

V VV (max. zabilježeni) 768 83.87

*kota "0" vodomjera = 76.19 m nm

Slika 2./9 Krivulje trajanja i učestalosti vodostaja r. Dunav na hidrološkoj postaji Vukovar za razdoblje obrade od 1961. do 2009. godine



Krunu nožice obaloutvrde izvodi se na koti 78,50 m nm, tj. na razini SV. Srednja bankina obaloutvrde će se izvesti na koti srednje visoke vode (SVV), tj. na koti 81.20 m nm

Uvriježena visina na koju se štiti zaobalje od plavljenja (tj. visina krune obaloutvrde) iznosi V VV + 1.20 m, no s obzirom da je postojeća obaloutvrda na koju se projektirana nastavlja i koja štiti visokovrijedno gradsko područje Vukovara izvedena na razini V VV + 0.23 m (84.10 m nm) ta visina se usvaja i za obaloutvrdu koja je predmet ovog projekta. Također, u varijanti obaloutvrde sa zelenim i blagim pokosima srednja bankina je predviđena na visini koja odgovara razini SVV, tj. 81.20 m nm

Analiza vjerojatnosti pojave ekstremnih vodostaja

Statistički je obrađen niz maksimalnih godišnjih vodostaja Dunava na hidrološkoj postaji Vukovar od 1947.do 2009. godine te su provedene analize povratnih perioda za nekoliko kontinuiranih distribucija (Log-Pearson III, normalna, Weibullova i opća razdioba ekstremnih vrijednosti – GEV). Statističkim testovima je utvrđeno da je najprihvatljivija razdioba Log-Pearson III. Rezultati analiza su prikazani u nastavku.

78.00

79.00

80.00

81.00

82.00

83.00

84.00

85.00

86.00

1 10 100 1000

Vo

do

sta

j (m

.n.m

.)

Povratno razdoblje (god.)

Log-Pearson III razdioba Weibull-ova razdioba

Opća razdioba ekstremnih vrijednosti (GEV) Normalna razdioba

Slika 2./10 Teorijske raspodjele vjerojatnosti za maksimalne vodostaje Dunava na hidrološkoj postaji Vukovar (razdoblje obrade: 1947. – 2009. godina)

Tablica 2.2 Ekstremni vodostaji na hidrološkoj postaji Vukovar za različite povratne periode (prema Log-Pearson III razdiobi slučajne varijable)

Povratni period (god) Vodostaj (m nm)

1 79.33

2 81.16

5 82.05

10 82.57

25 83.18

50 83.59

100 83.98

1000 85.16

Za odabranu razinu zaštite (VVV + 0,20 m = 84,10 mnm) povratni period prema Log-Pearson III razdiobi iznosi 125 godina.



2.4. Vodna tijela

Za potrebe Planova upravljanja vodnim područjima, provodi se načelno delineacija i proglašavanje zasebnih vodnih tijela površinskih voda na:

- tekućicama s površinom sliva većom od 10 km2, - stajaćicama površine veće od 0.5 km2, - prijelaznim i priobalnim vodama bez obzira na veličinu Za vrlo mala vodna tijela na lokaciji zahvata koje se zbog veličine, a prema Zakonu o

vodama odnosno Okvirnoj direktivi o vodama, ne proglašavaju zasebnim vodnim tijelom primjenjuju se uvjeti zaštite kako slijedi:

- Sve manje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom upravljanja vodnim područjima, smatraju se njegovim dijelom i za njih važe isti uvjeti kao za to veće vodno tijelo.

Za manja vodna tijela koja nisu proglašena Planom upravljanja vodnim područjima i nisu sastavni dio većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije (tekućica, stajaćica, prijelazna voda ili priobalna voda) najosjetljivijeg ekotipa iz pripadajuće ekoregije.

Prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. predmetnih zahvat nalazi se na području odnosno u neposrednoj blizini vodnih tijela površinskih voda kako je to prikazano u nastavku (Izvor podataka: Izvadak iz Registra vodnih tijela, Hrvatske vode, 16.09.2016.).

Slika 2./11 Vodna tijela na širem području zahvata



Vodno tijelo CDRI0001_001, Dunav

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CDRI0001_001

Šifra vodnog tijela: CDRI0001_001

Naziv vodnog tijela Dunav

Kategorija vodnog tijela Tekućica / River

Ekotip Nizinske vrlo velike tekućice-Dunav (5D)

Dužina vodnog tijela 88.2 km + 19.4 km

Izmjenjenost Prirodno (natural)

Vodno područje: rijeke Dunav

Podsliv: rijeka Drave i Dunava

Ekoregija: Panonska

Države Međunarodno (HR, SR)

Obaveza izvješćivanja EU, ICPDR

Tjela podzemne vode CDGI-23

Zaštićena područja HR13345601*, HR1000016*, HR53010004*, HR2000372*, HRNVZ_41020106*, HRNVZ_42010010*, HR3493049*, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela)

Mjerne postaje kakvoće 29020 (Ilok - most, Dunav) 25071 (Borovo, Dunav)



STANJE VODNOG TIJELA CDRI0001_001

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

STANJE 2021. NAKON

2021. POSTIZANJE

CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fitoplankton Fitobentos Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon

dobro dobro dobro stanje dobro dobro dobro vrlo dobro dobro dobro dobro dobro dobro dobro dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo loše dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

vrlo loše vrlo loše dobro stanje vrlo loše dobro dobro vrlo dobro vrlo loše dobro dobro dobro dobro dobro dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo loše dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

vrlo loše vrlo loše dobro stanje vrlo loše nema ocjene dobro vrlo dobro vrlo loše nema ocjene nema ocjene nema ocjene dobro dobro dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo loše dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

vrlo loše vrlo loše dobro stanje vrlo loše nema ocjene dobro vrlo dobro vrlo loše nema ocjene nema ocjene nema ocjene dobro dobro dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo loše dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve nema procjene postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan

*prema dostupnim podacima



Vodno tijelo CDRN0011_001, Vuka

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CDRN0011_001

Šifra vodnog tijela: CDRN0011_001

Naziv vodnog tijela Vuka

Kategorija vodnog tijela Tekućica / River

Ekotip Nizinske male tekućice s šljunkovito-valutičastom podlogom (2B)

Dužina vodnog tijela 3.91 km + 2.74 km

Izmjenjenost Prirodno (natural)

Vodno područje: rijeke Dunav

Podsliv: rijeka Drave i Dunava

Ekoregija: Panonska

Države Nacionalno (HR)

Obaveza izvješćivanja EU

Tjela podzemne vode CDGI-23

Zaštićena područja HR2000372, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela)

Mjerne postaje kakvoće 21031 (Vuka, Vukovar, Vuka)



STANJE VODNOG TIJELA CDRN0011_001

PARAMETAR UREDBA NN

73/2013*

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

STANJE 2021. NAKON

2021. POSTIZANJE

CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Fluoranten Izoproturon Živa i njezini spojevi

umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno umjereno dobro nema ocjene umjereno dobro umjereno dobro umjereno vrlo dobro umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro umjereno vrlo dobro umjereno vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno umjereno umjereno nema ocjene umjereno dobro umjereno dobro umjereno vrlo dobro umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro umjereno umjereno vrlo dobro umjereno vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

umjereno umjereno dobro stanje umjereno dobro vrlo dobro umjereno nema ocjene dobro dobro dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro umjereno umjereno vrlo dobro umjereno vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene dobro stanje nema ocjene dobro stanje

umjereno umjereno dobro stanje umjereno dobro vrlo dobro umjereno nema ocjene dobro vrlo dobro dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro umjereno umjereno vrlo dobro umjereno vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene dobro stanje nema ocjene dobro stanje

procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana nema procjene procjena nije pouzdana postiže ciljeve procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve procjena nije pouzdana postiže ciljeve procjena nije pouzdana nema procjene nema procjene nema procjene procjena nije pouzdana nema procjene procjena nije pouzdana

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan

*prema dostupnim podacima

Stanje tijela podzemne vode CDGI_23 – ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV DRAVE I DUNAVA

Stanje Procjena stanja

Kemijsko stanje dobro

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro



Slika 2./12 Podzemna vodna tijela na području zahvata

Količinsko stanje grupiranih vodnih tijela podzemnih voda u aluvijalnim vodonosnicima sjeverne Hrvatske određeno je na temelju analize vremenskih serija razina podzemnih voda, vodostaja rijeka i količine padalina za razdoblje 1997. – 2008, procijenjenih obnovljivih zaliha podzemnih voda i eksploatacijskih količina podzemnih voda na pojedinim crpilištima.

Iz usporedbe procijenjenih obnovljivih zaliha podzemnih voda u panonskom dijelu, odnosno prosječnih godišnjih dotoka u krškom dijelu vodnoga područja i eksploatacijskih količina podzemnih voda vidljivo je da se zasad koristi samo manji dio (oko 6%) raspoloživih resursa te da su mogućnosti znatno veće.

Navedene eksploatacijske količine definirane su na temelju izdanih koncesija za zahvaćanje podzemne vode za potrebe javne vodoopskrbe i gospodarstva, koje su veće od stvarno zahvaćenih količina, tako da su izvedene ocjene o iskorištenosti resursa na strani sigurnosti. Obzirom na navedene kriterije, količinsko stanje je označeno kao dobro.



Procjena rizika za kemijsko stanje podzemnih voda

U pogledu procjene rizika smatra se da je vodno tijelo podzemne vode u riziku s obzirom na količinsko stanje ako je unutar njega zabilježen trend sniženja razine podzemne vode koji nije praćen trendom sniženja padalina, već je posljedica velikih crpnih količina koje dosižu obnovljive zalihe podzemnih voda. Vodno tijelo podzemne vode također je u riziku ako je sniženje razina podzemnih voda posljedica intenzivnog sniženja riječnih vodostaja zbog erodiranja korita uzrokovanog antropogenim utjecajem, te znatnih eksploatacijskih količina. Kod procjene rizika razmatrane su i očekivane potrebe za korištenjem voda.

Procjena rizika za količinsko stanje podzemnih voda



2.5. Zone sanitarne zaštite

Na području predmetnog zahvata nema definiranih vodocrpilišta te pripadajućih zona sanitarne zaštite.

2.6. Seizmološke značajke

Kao projektni seizmički parametri definirane su vrijednosti maksimalne horizontalne akceleracije (amax izraženo u jedinici g) i maksimalnog intenziteta potresa (Imax izraženo u stupnjevima MCS).

Lokacija se nalazi na granici između zona intenziteta potresa 7° i 8° za povratni period od 500 godina te je stoga svrstana u nepovoljniju zonu (8°). Za zonu intenziteta potresa 8° proračunsko ubrzanje je:

- maksimalna horizontalna akceleracija: amax = 0,2 g

-

Isječak karte maksimalnog intenziteta potresa, na kojoj je označena predviđena lokacija

obaloutvrde. Prema EN 1998 lokacija prema tipu temeljnog tla svrstava se u kategoriju D (ground

type).

Slika 2./13 Karta maksimalnog intenziteta potresa s označenom lokacijom obaloutvrde

2.7. Klimatološke značajke

Šire područje Vukovara spada u umjereno toplu kišnu klimu i ima oznaku "Cfwbx". Najveće se količine oborine mogu očekivati tijekom ranog ljeta. Srednja temperatura najhladnijeg mjeseca je viša od -3 °C a najtoplijeg između 10 i 22°C. Barem četiri uzastopna mjeseca imaju srednju mjesečnu temperaturu višu od 10 °C. Osnovna obilježja klime Vukovara očituju godišnji hodovi najvažnijih klimatskih elemenata: temperature zraka, količine oborine, naoblake kao i broja dana s određenim atmosferskim pojavama u svezi njihovih mjesečnih i godišnjih vrijednosti te oblika godišnjeg hoda. Za utvrđivanje klimatskih obilježja Vukovara korišteni su podaci meteorološke postaje Vukovar relativno kratkog razdoblja 1999-2008. godine i to prema mjerenju u klimatološkim terminima: 7, 14



i 21 sat. Obzirom na kratkoću niza uspoređivani su i podaci meteorološke postaje Ilok razdoblja: 1981-2007. godine.

Temperatura

Srednja maksimalna godišnja temperatura zraka Vukovara iznosi 12,2 °C sa standardnim odstupanjem od 0,8 °C. Prema ovim iznosima godina 2000. bila je izvanredno topla a 2005. godina izvanredno hladna. Postoji dobro izražen godišnji hod srednje mjesečne temperature zraka. Maksimalnu srednju mjesečnu temperaturu zraka treba očekivati u srpnju od 22,6 °C a najnižu u siječnju koji ima srednju minimalnu temperaturu zraka 2,0 °C te srednju mjesečnu temperaturu zraka 1,0 °C. Najveća mjesečna odstupanja (temp.) mogu se očekivati u veljači kada se srednja temperatura zraka može očekivati od –3 do 7°C a najmanja u srpnju – od 22 do 24°C.

Oborine

Postoji dobro izražen godišnji hod mjesečne količine oborine s maksimalnom količinom početkom toplog dijela godine (i preko 100 mm) a najmanjom u ožujku (38 mm). Tijekom godine ukupno padne, u prosjeku, do 700 mm oborine. U promatranom se razdoblju ovaj iznos kretao od 403 mm (ukupno izmjerena količina u 2000. godini) do 976 mm koja je izmjerena godinu dana kasnije. Ove ekstremne minimalne i maksimalne količine mjesečne količine, izmjerene na području Vukovara u relativno kratkom nizu mjerenja, bile su također maksimalna i minimalna mjesečna količina i na području Iloka u nizu 1981-2007. sa 993 odnosno 324 mm oborine. Godišnja količina oborine od 700 mm padne, u prosjeku, u 116 dana. Najveći broj kišnih dana treba očekivati koncem godine i u proljeće.

Godišnje se na području Vukovara treba očekivati 15 dana s padanjem snijega a 23 dana sa snježnim pokrivačem. Maksimalna visina snježnog pokrivača izmjerena je od 38 cm a maksimalna visina novog snježnog pokrivača (snijeg koji je pao unutar 24 sata) iznosio je 21 cm. Najmanji godišnji broj dana s padanjem snijega bio je 2000. godine i iznosio je samo 4 dana a najveći broj dana u kojem je snijeg padao bila je 2005. godina s ukupno 32 dana. Interesantno je uočiti da su godine 2000. i 2006. imale samo 5 dana sa snježnim pokrivačem dok je 2005. godina imala čak 55 dana sa snježnim pokrivačem.

Vjetar

Najčešći je smjer vjetra iz WNW smjera (u 10 % može se očekivati ovaj smjer vjetra) a najčešća jačina vjetra je u klasi srednje brzine od 1,6 do 3,3 ms-1 odnosno u klasi jačine 2 Beauforta a čestina joj je 32 %. Najveća jačina zabilježena je od 7 Beauforta (žestoki vjetar) i to iz smjerova od ESE do NNW smjera a najveća srednja jačina vjetra je kod puhanja WNW vjetra. Tišina pri tlu je rijetka a može se očekivati u samo 0,1 % dana tijekom godine

Klimatske promjene

Proučavanje Svjetske meteorološke organizacije (WMO, 2013.) pokazuje da se znakovit porast globalne temperature zraka pojavio tijekom zadnje četiri dekade to jest od 1971. do 2010. godine. Porast globalne temperature u prosjeku iznosi 0.17°C po dekadi za vrijeme navedenog razdoblja dok je za čitavo promatrano razdoblje 1880.-2010. prosječan porast samo 0.062°C po dekadi. Nadalje, porast od 0.21°C srednje dekadne temperature između razdoblja 1991- 2000. i 2001-2010. je veći od porasta srednje dekadne temperature između razdoblja 1981-1990. i 1991-2000. (0.14°C) te predstavlja najveći porast u odnosu na sve sukcesivne dekade od početka instrumentalnih mjerenja. Devet od deset najtoplijih godina u čitavom raspoloživom nizu pripadaju prvoj dekadi 21. stoljeća. Najtoplija godina uopće je 2010.



Slika 2./14 Globalna kombinirana površinska temperatura zraka iznad kopna i površinska temperatura mora (°C). Horizontalna siva crta označava vrijednost višegodišnjeg prosjeka za razdoblje 1961-1990. (14°C) (WMO, 2013).

Okvirnom konvencijom Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) dogovoreno je da se ograniči povećanje globalne temperature od predindustrijskog doba na manje od 2 °C, kako bi se spriječili značajni utjecaji klimatskih promjena. Trenutne globalne mjere s ciljem smanjenja emisije plinova („mjere sprječavanja“) su nedovoljne kako bi se povećanje temperature zadržalo u granici od 2 °C, te globalno zatopljenje može znatno preći granicu od 2 °C do 2100. godine. U slučaju da se zatopljenje uspije zadržati u granicama od 2 °C, očekuju se značajni utjecaji na društvo, ljudsko zdravlje i ekosustave. Stoga je potrebno provesti mjere prilagodbe kao i sprječavanja globalnog zatopljenja.

Godine 2012. Europska agencija za zaštitu okoliša je objavila izvješće “Klimatske promjene, utjecaji i osjetljivost u zemljama Europe” koje sadrži informacije o proteklim i projiciranim klimatskim promjenama te vezanim utjecajima u Europi koji su procijenjeni na osnovu broj pokazatelja, procjene osjetljivosti društva, ljudskog zdravlja i ekosustava u Europi te definira one regije koje su pod najvećim rizikom od klimatskih promjena.

Glavni zaključci / ključne poruke izvješća su:

• Klimatske promjene (povećanje temperature, promjene u količini oborina te smanjenje snježnog i ledenog pokrivača) su prisutne na globalnoj razini te u Europi neke od praćenih promjena imaju zabilježene jasne pokazatelje u proteklim godinama.

• Opažanje klimatski promjena već je ukazalo na širok raspon mogućih utjecaja na okoliš i društvo; te su projicirani dodatni utjecaji u budućnosti.

• Klimatske promjene mogu povećati postojeću osjetljivost i produbiti društveno ekonomsku neuravnoteženost u Europi.

• Troškovi šteta nastalih utjecajem prirodnih nepogoda su se povećali; očekuje se povećanje utjecaja klimatskih promjena na te troškove u budućnosti.

• Kombinirani utjecaj projiciranih klimatskih promjena i društveno ekonomskih kretanja mogu dovesti do šteta visokih troškova; ovi troškovi mogu biti znatno smanjeni mjerama adaptacije i sprječavanja klimatski promjena.

• Uzroci najznačajnijih utjecaja klimatskih promjena će se znatno razlikovati diljem Europe.



• Trenutne i planiranje mjere praćenja i istraživanja na nacionalnom i EU nivou mogu poboljšati procjenu prošlih i budućih utjecaja klimatskih promjena, te stoga mogu unaprijediti saznanja potrebna za adaptaciju.

Opažanja pokazuju:

• Smanjenje snježnog pokrivača, topljenje arktičkog leda i povećanje razine mora.

• Veće temperature i povećanje padalina u sjevernoj Europi. U južnoj Europi također povećanje temperature i smanjenje padalina.

• Povećanje učestalosti suša u južnoj Europe. Povećani rizik od plavljenja.

(izvor: http://www.eea.europa.eu/media/publications/climate-impacts-and-vulnerability-2012/)

Klimatske promjene u Hrvatskoj

Čini se da je u Hrvatskoj temperatura u porastu, da se količina padalina smanjuje te da ima više ekstremnih vremenskih događaja – pogotovo suša i toplotnih udara. U budućnosti, očekuje se da će klima u Hrvatskoj postati toplija i suša – pogotovo tijekom ljeta. Očekuje se da će se u razdoblju do 2100. godine globalna razina mora podići između 9 i 88 cm. Ova procjena u obzir uzima samo porast koji je posljedica zagrijavanja mora.

Hrvatski meteorološki i hidrološki zavod je predstavio model klime u Hrvatskoj za razdoblja 2011-2040 i 2040-2070. Zaključci su slijedeći:

• U oba razdoblja temperature će vjerojatno rasti. Povećanje temperature u ljetnom razdoblju će biti veće u odnosu na zimsko razdoblje. Povećanje temperature u prvom razdoblju je procijenjeno na 0,6°C zimi i 1°C ljeti. Za drugo razdoblje očekuje se dodatno povećanje temperature do 3°C u priobalnom pojasu.

U prvom razdoblju očekuje se neznatno smanjenje oborina koje se očekuje na području Jadranskog mora sa maksimumom od 45-50 mm u južnom dijelu. U drugom razdoblju promjene u oborinama su jače izražene sa smanjenjem od 45-50 mm te su statistički značajne.

2.8. Rizici od poplava

Karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava

Na temelju odredbi iz članaka 110., 111. i 112. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14) kojima je u hrvatsko zakonodavstvo transponirana Direktiva 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava, Hrvatske vode za svako vodno područje, a po potrebi i za njegove dijelove izrađuju prethodnu procjenu rizika od poplava, karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava i u konačnici Plan upravljanja rizicima od poplava kao sastavni dio Plana upravljanja vodnim područjima.

Prethodna procjena rizika od poplava obuhvaća:

1. Karte (zemljovide) vodnog područja u odgovarajućem mjerilu, s unesenim granicama vodnih područja, podslivova i po potrebi priobalnih područja s prikazom topografije i korištenja zemljišta;

2. Opis poplava iz prošlosti koje su imale znatnije štetne učinke na zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarske djelatnosti i vjerojatnost pojave sličnih događaja u budućnosti, koji bi mogli dovesti do sličnih štetnih posljedica;



3. Procjenu potencijalnih štetnih posljedica budućih poplava za zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarske djelatnosti, uzimajući u obzir, što je više moguće, topografske, općenite hidrološke i geomorfološke značajke i položaj vodotoka, uključujući poplavna područja i, uključujući poplavna područja kao prirodna retencijska područja, učinkovitost postojećih građevina za obranu od poplava, položaj naseljenih područja, položaj industrijskih zona, planove dugoročnog razvoja, te utjecaje klimatskih promjena na pojavu poplava.

Karte opasnosti od poplava (zemljovidi) sadrže prikaz mogućnosti razvoja određenih poplavnih scenarija. Karte rizika od poplava sadrže prikaz mogućih štetnih posljedica razvoja scenarija prikazanih na kartama opasnosti od poplava

Plan upravljanja rizicima od poplava sadrži:

1. Ciljeve za upravljanje rizicima od poplava,

2. Mjere za ostvarenje tih ciljeva, uključujući preventivne mjere, zaštitu, pripravnost, prognozu poplava i sustave za obavještavanje i upozoravanje.

Plan upravljanja rizicima od poplava sastavni je dio Plana upravljanja vodnim područjima.

Za provedbu Direktive 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava u Hrvatskoj, Europska unija je dala stručnu potporu hrvatskim stručnjacima odobrivši IPA 2010 Twinning projekt “Izrada karata opasnosti od poplava i karata rizika od poplava” vrijedan 1,1 milijun eura, kojeg su hrvatski stručnjaci realizirali u suradnji sa stručnjacima iz Kraljevine Nizozemske, Republike Francuske i Republike Austrije. Osnovna svrha tog projekta koji je započeo krajem siječnja 2013. godine i koji je uspješno završen sredinom travnja 2014. godine bila je edukacija stručnog tima u Hrvatskim vodama koji će biti osposobljen za pripremu tehničkih dokumenata za provedbu Direktive o procjeni i upravljanju rizicima od poplava u Hrvatskoj.

U nastavku su dani izvodi iz: Karte opasnosti od poplava i Karte rizika od poplava

Karte opasnosti od poplava

Karte opasnosti od poplava ukazuju na moguće obuhvate tri specifična poplavna scenarija, a izrađene su u mjerilu 1 : 25.000 za ona područja koja su u Prethodnoj procjeni rizika od poplava određena kao područja sa potencijalno značajnim rizicima od poplava. Analize su provedene na ukupno oko 30.000 km2, što je više od polovice državnog kopnenog teritorija.

Analizirani su sljedeći poplavni scenariji:

- poplave velike vjerojatnosti pojavljivanja

- poplave srednje vjerojatnosti pojavljivanje (povratno razdoblje 100 godina),

- poplave male vjerojatnosti pojavljivanja uključujući poplave uslijed mogućih rušenja nasipa na većim vodotocima te rušenja visokih brana - umjetne poplave),za fluvijalne (riječne) poplave, bujične poplave i poplave mora.

Jedinstvene poplavne linije za pojedine scenarije određene su kao anvelopne poplavne linije različitih izvora plavljenja. Dubine vode za jedinstvene poplavne linije određene su korištenjem digitalnog modela terena Državne geodetske uprave.

Tehničke i matematičko-modelske analize za potrebe izrade karata opasnosti od poplava odrađene su kroz niz studija i projekata koje Hrvatske vode sustavno izrađuju od stupanja na snagu Direktive 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava, Karte izrađene na temelju navedenih analiza naknadno su verificirane i novelirane s podacima i informacijama o zabilježenim poplavama u posljednje vrijeme. Za dio područja na



kojima nisu rađene detaljnije hidrološke i hidrauličke obrade, poplavne linije su utvrđene prema procjenama nadležnih službi Hrvatskih voda.

Za izradu karata opasnosti od poplava korištene su topografske podloge Državne geodetske uprave, hidrometeorološke podloge Državnog hidrometeorološkog zavoda i mareografske podloge Hrvatskog hidrografskog instituta. Karte su objavljene u WebGIS preglednicima koji omogućuju prenošenje odabranih prostornih obuhvata u „pdf“ format i tiskanje.

Karte su izrađene u okviru Plana upravljanja rizicima od poplava sukladno odredbama članaka 111. i 112. Zakona o vodama („Narodne novine“, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14), i to za tri scenarija plavljenja određena Direktivom 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava, i nisu pogodne za druge namjene. Treba voditi računa da na kartama nisu prikazani svi mogući scenariji plavljenja. Prema utvrđenoj dinamici izrade i donošenja Plana upravljanja rizicima od poplava, ove karte će se usklađivati s rezultatima javne rasprave i s rezultatima detaljnijih hidrološko - hidrauličkih analiza na područjima gdje će u međuvremenu biti rađene, sve do kraja 2015. godine.

Slika 2./14 Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti poplavljivanja

Slika 2./15 Karta opasnosti od poplava za malu vjerojatnost pojavljivanja – dubine



Slika 2./16 Karta opasnosti od poplava za srednju vjerojatnost pojavljivanja – dubine

Slika 2./17 Karta opasnosti od poplava za veliku vjerojatnost pojavljivanja - dubine

Karte rizika od poplava

Karte rizika od poplava prikazuju potencijalne štetne posljedice na područjima koja su prethodno određena kartama opasnosti od poplava za sljedeće poplavne scenarije:

- poplave velike vjerojatnosti pojavljivanja,

- poplave srednje vjerojatnosti pojavljivanje (povratno razdoblje 100 godina),

- poplave male vjerojatnosti pojavljivanja uključujući i poplave uslijed mogućih rušenja nasipa na velikim vodotocima te rušenja visokih brana - umjetne poplave).



Polazeći od odredbi Direktive 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava, na kartama rizika od poplava prikazani su sljedeći sadržaji:

1. Broj ugroženog stanovništva po naseljima (do 100, od 100 do 1.000, više od 1.000) prema popisu stanovništva iz 2011. godine preuzeti od Državnog zavoda za statistiku.

2. Podaci o korištenju zemljišta prema CORINE Land Cover 2006 (naseljena područja, područja gospodarske namjene, intenzivna poljoprivreda, ostala poljoprivreda, šume i niska vegetacija, močvare i oskudna vegetacija, vodene površine) preuzeti od Agencije za zaštitu okoliša.

3. Podaci o infrastrukturi preuzeti od nadležnih institucija i/ili prikupljeni iz javnih izvora podataka, te iz arhive Hrvatskih voda (zračne luke, željeznički kolodvori, riječne i morske luke, autobusni kolodvori, bolnice, škole, dječji vrtići, domovi umirovljenika, vodozahvati, trafostanice, željezničke pruge, nasipi, autoceste, ostale ceste).

4. Podaci o zaštiti okoliša preuzeti od nadležnih institucija i/ili prikupljeni iz arhive Hrvatskih voda, odnosno iz Registra zaštićenih područja (područja zaštite staništa ili vrsta, nacionalni parkovi, vodozaštitna područja, kupališta, IPPC / SEVESO II postrojenja, odlagališta otpada, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda).

5. Podaci o kulturnoj baštini preuzeti od nadležnih institucija (UNESCO područja).

Karte su objavljene u WebGIS preglednicima koji omogućuju prenošenje odabranih prostornih obuhvata u „pdf“ format i tiskanje.

Karte su izrađene u okviru Plana upravljanja rizicima od poplava sukladno odredbama članaka 111. i 112. Zakona o vodama („Narodne novine“, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14), i to za tri scenarija plavljenja određena Direktivom 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava, i nisu pogodne za druge namjene.

Prema utvrđenoj dinamici izrade i donošenja Plana upravljanja rizicima od poplava, karte će se po potrebi usklađivati s rezultatima javne rasprave.

S obzirom na propisanu dinamiku izrade Plana upravljanja rizicima od poplava za sljedeći ciklus, Prethodna procjena rizika od poplava biti će novelirana do 22.prosinca 2017. godine, karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava do 22. prosinca 2019. godine, a Plan upravljanja rizicima od poplava do 22. prosinca 2021. godine.

Slika 2./18 Karta rizika od poplava za malu vjerojatnost pojavljivanja



Slika 2.19 Karta rizika od poplava za srednju vjerojatnost pojavljivanja

Slika 2./20 Karta rizika od poplava za veliku vjerojatnost pojavljivanja



2.9. Krajobrazne značajke

Grad Vukovar je prema popisu iz 2001. godine po broju stanovnika 18 grad po veličini u državi. U odnosu na prostornu strukturu Županije, Grad Vukovar je značajan ne samo kao županijsko već i šire regionalno, ali i povijesno središte. Jedan od važnijih centara u mreži podunavskih gradova srednje veličine u ovom dijelu Europe.

Na potezu od ušća rijeke Vuke do mjesta planiranog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, planira se rekonstrukcija postojeće obaloutvrde, dok se na potezu od planiranog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda do Vučedola planira se izgradnja nove obaloutvrde.

Izgradnjom obaloutvrde neće se samo odrediti siguran statičan regulacijski pravac rijeke. Njenom se realizacijom stvaraju prostorni preduvjeti da se prema rijeci osvoje otvore novi prostori i potezi, te gradnjom i uređenjem stave u funkciju daljeg razvoja grada i njegovog života na riječnim obalama.

Osnovnu fizionomiju ovog prostora čine agrarni krajobraz s kompleksima hrastovih šuma te poplavna područja. Ugroženost i degradacija očituje se u mjestimičnom manjku šuma, nestanku živica u agromeliorativnim zahvatima; geometrijska regulacija vodotoka i nestanak tipičnih i doživljajno bogatih fluvijalnih lokaliteta (Bralić, 1995).

Specifičnost ovog područja očituje se u skladu kultiviranog, proizvodnog visokourbaniziranog krajobraza. Linearni razvoj Vukovara duž obale Dunava sa korištenjem njegovih obiju obala i ade za turističko rekreativne namjene učinit će cijelo područje grada mjestom ugodnijim za život. Na području grada prisutne su i kultivirana poljoprivredna zemljišta te šume i livade uz Dunav i Vuku. Identitet ovog kraja određen je dominacijom rijeke te razvijenim riječnim krajobrazom. Visoki stupanj harmonije definiran raznolikošću i prisutnosti raznolikih sastavnica krajobraza, njegovih prirodnih elemenata, strmih obala Dunava, visoke priobalne vegetacije u kontrastu sa antropogenim elementima te povijesnom jezgrom grada predstavlja područje sa velikim potencijalom za daljnji razvoj, s time da se rijeka Dunav te njena blizina ističu kao najvažniji element njegova razvoja.

Prevladavaju poplavne šume vrba i topola, te poplavne šume hrasta lužnjaka. Područje izrazito vrijednih poplavnih šuma bijele vrbe (Salix alba) i crne topole (Populus nigra), je stanišni tip zaštićen Direktivom Vijeća 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa te divljih životinjskih i biljnih vrsta. Šuma bijele vrbe i crne topole razvija se na humoznim, hranjivima bogatim, plodnim tlima, koja su zahvaćena kratkotrajnim poplavama i rasprostranjene su na vrlo malim površinama, dok su aluvijalni nanosi Dunava od posebnog značenja za njihovo stvaranje. Sa stanovišta ekologije krajobraza, šume su ekosustavi koji su sa krajobrazom povezani i u prostoru i u vremenu. Svako narušavanje šumskih ekosustava traje tijekom godine, desetljeća ili stoljeća i ono utječe na dinamiku i razvoj cijelog krajobraza tijekom njegova trajanja. Narušavanje se može ublažiti, ali nikada ne može biti u potpunosti uklonjeno, već stvara neke nove situacije u krajobrazu. Vrijednost šumskog krajobraza upravo se prepoznaje u njegovoj heterogenosti, njegovoj povezanosti sa susjednim ekosustavima te njegovoj funkciji (Kušan, 1999).

Mjere očuvanja vrijednosti šumskih krajobraza, definirane su i Prostornim planovima te se posebno odnose na očuvanje ritskih šuma i vegetacijskog pokrova uz Dunav. Važno je reći da se planske mjere zaštite odnose na cjelinu krajolika vodotoka rijeke Dunav i Dunavac između Vukovara i Sotina koja obuhvaća obale i ade s bogatim šumama i brojnim rukavcima. Također, osim svoje zaštitne funkcije, šumski krajobraz je značajan za grad i zbog svoje estetske vrijednosti te iznimnih prirodnih i perceptivnih obilježja.

Na samoj lokaciji ne nalaze se veliki kontinuirani šumski kompleksi, no priobalno područje uz postojeću vegetaciju razvija mogućnost daljnjeg razvoja vegetacijskog sustava. Kompleksnost ovog područja naglašava se i prisutnošću kulturno - povijesne baštine koja na području "Petri Skele"



predstavlja iznimnu važnost u obliku gustoće arheoloških nalaza. Lokacija "Petri Skela" po svojim obilježjima mora se promatrati sa jednog šireg gledišta kao dio cjelovitog i homogenog sustava svih elemenata, koji su se generirali kao posljedica suživota čovjeka i riječnog prostora. Povezanost, kontinuitet, kompleksnost, jedinstvenost, linearnost i integritet su sve ono što može opisati lokaciju obaloutvrde. Upravo ta jedinstvenost ovog kraja prepoznata je prostornim planovima u kojima se posebno ističu mehanizmi upravljanja ovim prostorom kao i stroge mjere zaštite.

2.10. Biološke značajke

Stanišni tipovi šireg područja zahvata

Prema Karti staništa Republike Hrvatske, unutar zone mogućeg utjecaja zahvata (pojas širine do 500 m od granice planiranog zahvata) utvrđeno je više stanišnih tipova.

Tok rijeke Dunav unutar zone mogućeg utjecaja zahvata klasificiran je, sukladno Nacionalnoj klasifikaciji staništa Republike Hrvatske (NKS 2014), kao stanišni tip „A.2.3.2.2. Srednji i donji tokovi sporih vodotoka“. Dio desne obale Dunava na kojem je smješten predmetni zahvat uglavnom pripada antropogeno utjecanim stanišnim tipovima „I.8.1. Javne neproizvodne kultivirane zelene površine“, „J.2.1.Gradske jezgre“ i „J.2.2. Gradske stambene površine“. Manju površinu zauzima rijedak i ugrožen stanišni tip „E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka (sveza Alno-Quercion roboris Ht. 1938)“.

Na lijevoj obali Dunava nalaze se šume i tršćaci vezani uz vlažna i poplavna staništa (NKS A.4.1. i E.1.1./E.1.2.). Zajednice tršćaka, rogozika, visokih šiljeva i visokih šaševa (NKS A.4.1.) uglavnom su prisutne uz rubove jezera, rijeka, potoka, eutrofnih bara i močvara, ali i plitkih poplavnih površina ili površina s visokom razinom donje (podzemne) vode u kojima prevladavaju močvarne, visoke jednosupnice i dvosupnice, uglavnom helofiti. Poplavne šume vrba i topola (NKS E.1.1./E.1.2.) najraširenija je fitocenoza na srednjim položajima dunavskih otoka i priobalja.

Prema Karti staništa Republike Hrvatske, a sukladno Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14; Prilog II.), unutar zone mogućeg utjecaja zahvata moguća je prisutnost sljedećih ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja zastupljenih na području Republike Hrvatske:

A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi,

E.1.1./E.1.2. Poplavne šume vrba / Poplavne šume topola,

E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka,



Slika 2./21 Područja zaštićena prema zakonu o zaštiti prirode unutar zone mogućeg

utjecaja zahvat

2.11. Kulturna dobra

Grad Vukovar je značajan ne samo kao županijsko već i šire regionalno, ali i povijesno središte. Jedan od važnijih centara u mreži podunavskih gradova srednje veličine u ovom dijelu Europe.

Specifičnost ovog područja očituje se u skladu kultiviranog, proizvodnog visokourbaniziranog krajobraza. Linearni razvoj Vukovara duž obale Dunava sa korištenjem njegovih obiju obala i ade za turističko rekreativne namjene učinit će cijelo područje grada mjestom ugodnijim za život. Identitet ovog kraja određen je dominacijom rijeke te razvijenim riječnim krajobrazom. Visoki stupanj harmonije definiran raznolikošću i prisutnosti raznolikih sastavnica krajobraza, njegovih prirodnih elemenata, strmih pokosa lesnih greda uz obale Dunava, visoke priobalne vegetacije u kontrastu sa antropogenim elementima te povijesnom jezgrom grada predstavlja područje sa velikim potencijalom za daljnji razvoj, s time da se rijeka Dunav te njena blizina ističu kao najvažniji element njegova razvoja.

Kao najvažnija krajobrazna vrijednost Vukovara ističu se posebno priobalja Dunava i Vuke, zajedno sa svojim meandrima te šumama uz njihove obale, i naglašava se da se duž cijelog toka rijeke kroz grad, na objema obalama ističe važnost zaštite krajobraza od devastacija.

Sve to je doprinos i doživljaj ukupne siluete grada sa Dunava, luka, građevine uz obalu, ušće Vuke, šetališta sportskih lučica, sve to daje posebnost slici grada.



2.12. Zaštićena područja

Zaštićena područja prema Zakonu o zaštiti prirode Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) utvrđuje devet kategorija zaštićenih područja.

Nacionalne kategorije u najvećoj mjeri odgovaraju jednoj od međunarodno priznatih IUCN-ovih kategorija zaštićenih područja (International Union for Conservation of Nature – Međunarodna unija za očuvanje prirode). Referentna baza i jedini službeni izvor podataka o zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj je Upisnik zaštićenih područja Uprave za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Prema Upisniku zaštićenih područja, obuhvat predmetnog zahvata ne nalazi se na područjima zaštićenim prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13). Najbliže zaštićeno područje su Vukovarske Dunavske ade, čiji se najbliži dio nalazi na oko 500 m sjeverno od predmetnog zahvata. Vukovarske Dunavske ade zaštićene su u kategoriji Posebnog rezervata šumske vegetacije.

Posebni rezervat sastoji se od više odvojenih cjelina duž toka rijeke Dunav ukupne površine od 115 ha. Radi se o području koje je pod zaštitom od 1989. godine i koje je prekriveno ritskim šumama crne i bijele topole, te dijelom nasadima kanadske topole.

Slika 2./22 Područja zaštićena prema zakonu o zaštiti prirode unutar zone mogućeg

utjecaja zahvata

Međunarodno zaštićena područja u Republici Hrvatskoj Zahvaljujući svojoj iznimnoj vrijednosti i očuvanosti neka područja Republike Hrvatske

prepoznata su i kao međunarodno vrijedna područja. Zahvat se nalazi unutar međunarodnog zaštićenog područja Rezervat biosfere Dunav-Drava-Mura, proglašenog 2012. godine.



Rezervat biosfere Dunav-Drava-Mura Područje Dunav-Drava-Mura nominirano je za rezervat biosfere u okviru projekta

"Aktivnosti za zaštitu ekoloških sustava uz rijeke Dravu i Muru na nacionalnom nivou te kao rezervata biosfere" - program MAB (Man and Biosphere - "Čovjek i biosfera") sufinanciranog putem UNESCO-vog participacijskog programa za 2006 - 2007. godinu.

Rezervat biosfere Dunav-Drava-Mura proteže se duž rijeka Mure, Drave i Dunava te prolazi kroz šest hrvatskih županija: Međimursku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku, Virovitičko-podravsku, Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku. Rezervat biosfere također prati dijelove hrvatske granice sa Slovenijom, Mađarskom i Srbijom.

Slika 2./23 Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav

(izvor:WWF- http://www.mediterranean.panda.org/)

Rezervati biosfere su područja kopnenih i morskih ekoloških sustava koja promoviraju rješenja usklađena s ciljevima očuvanja biološke raznolikosti i održivim razvojem. Rezervati biosfere su međunarodno priznati oblik zaštite, nominirani od nacionalnih vlada i ostaju pod suverenom nadležnošću država u kojima se nalaze. Rezervati biosfere su živi laboratoriji za ispitivanje i demonstraciju cjelovitog upravljanja zemljištem, vodama i biološkom raznolikošću. Svi rezervati biosfere čine Svjetsku mrežu rezervata biosfere, unutar koje se potiče razmjena informacija i iskustava.

2.13. Područje ekološke mreže

Predmetni zahvat nalazi se na prostoru područja ekološke mreže HR2000372 Dunav – Vukovar i HR2001088 Mala Dubrava – Vučedol. U nastavku su prikazane značajke područja preuzete iz Standardnog obrasca Natura 2000 i terminološki usklađene s Provedbenom odlukom Komisije o formatu podataka o područjima za područja Natura 2000 (2011/484/EU) te ciljne vrste i stanišni

http://www.mediterranean.panda.org/



tipovi navedenih područja ekološke mreže preuzeti iz Uredbe o ekološkoj mreži (NN 124/13, 105/15).

Slika 2./24 Područja ekološke mreže Natura2000 na širem području zahvata

HR2000372 Dunav - Vukovar

Površina - 13.359,14 ha

Kvaliteta i važnost područja - važno područje za očuvanje vidre (Lutra lutra), nekoliko vrsta riba (Aspius aspius, Gymnocephalus baloni, Gymnocephalus schraetser, Pelecus cultratus, Eudontomyzon mariae i Zingel zingel) te kiseličinog vatrenog plavca (Lycaena dispar)

- važno područje za očuvanje dvoprugastog kozaka (Graphoderus bilineatus) u Hrvatskoj

- važno područje za očuvanje rogatog regoča (Ophiogomphus cecilia) na području kontinentalne biogeografske regije

- jedno od četiri područja u RH čiji su ciljni stanišni tip 3270 Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p.

- važno područje za očuvanje stanišnog tipa 91E0 Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae)

Mogući razlozi ugroženosti - intenziviranje poljoprivredne proizvodnje

- napuštanje / izostanak košnje

- onečišćenje

- prekomjeran ribolov



- kisele kiše

- promjene hidroloških uvjeta

Ciljne vrste i stanišni tipovi - Ophiogomphus cecilia (rogati regoč)

- Lycaena dispar (kiseličin vatreni plavac)

- Graphoderus bilineatus (dvoprugasti kozak)

- Aspius aspius (bolen)

- Gymnocephalus schraetser (prugasti balavac)

- Zingel zingel (veliki vretenac)

- Lutra lutra (vidra)

- Eudontomyzon mariae (ukrajinska paklara)

- Pelecus cultratus (sabljarka)

- Gymnocephalus baloni (Balonijev balavac)

- 3270 Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p.

- 6250* Panonski stepski travnjaci na praporu

- 91E0* Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae)

- 6240* Subpanonski stepski travnjaci (Festucion vallesiacae)

HR2001088 Mala Dubrava – Vučedol

Površina - 225,06 ha

Kvaliteta i važnost područja - važno područje za očuvanje stanišnog tipa 9160 Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuli, posebice vrste Polygonatum latifolium

Mogući razlozi ugroženosti - ceste, putevi i željeznica

- uznemiravanje uslijed ljudske aktivnosti

- strane invazivne vrste

- promjene hidroloških uvjeta uzrokovane ljudskim aktivnostima

Ciljne vrste i stanišni tipovi - 9160 Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuli



3. MOGUĆI UTJECAJI ZAHVATA NA OKOLIŠ

Najznačajniji utjecaji koji proizlaze kao posljedica izvođenja zahvata su upravi oni koji nastaju tijekom izgradnje zahvata. Mogući utjecaji mogu se podijeliti prema sastavnicama okoliša.

3.1. Mogući utjecaj na vodno tijelo

Mogući utjecaji na okoliš tijekom građenja zahvata

Onečišćenje rijeke Dunav može se tijekom građenja pojaviti prilikom izvođenja svih radova, a posebno zemljanih radova, obzirom da je izgradnja predmetnog zahvata vezana uz sam obalni pojas (obaloutvrda), razmještanje nanosa i nasipavanje terena i izgradnju lukobrana.

Tijekom izvođenja radova moguća su onečišćenja Dunava izazvana izlijevanjem ili procjeđivanjem goriva u vodotok i okolni teren uslijed nepažljivog pretakanja.

Onečišćenje Dunava može biti izazvano nekontroliranim odlaganjem otpada, ako lokacija namijenjena odlaganju otpada (klasičnog ili građevinskog) nije dovoljno udaljena od vodotoka.

Neželjeni utjecaji na Dunav može se pojaviti i kao posljedica mjestimičnog zatrpavanja vodotoka izazvanih urušavanjem obala ili nekontroliranim i slučajnim istovarivanjem zemljanog materijala.

Zemljani radovi koji se izvode u postupku gradnje predmetnog zahvata izvode se na kontaktu vodene površine s pokosom riječne obale. Na tom kontaktu nemoguće je u potpunosti izbjeći djelomično odronjavanje i ulazak određenih količina tla u rijeku. Odronjena zemlja dijelom će biti odnesena riječnim tokom, a djelomično će se istaložiti na dijelovima obale s manjim brzinama protjecanja.

Čestice prašine, nošene vjetrom dospijevaju na površinu vodotoka. Isto tako, tijekom zemljanih radova, pri pojavi kišnih događaja može doći do ispiranja površinske prašine te otjecanje u vodotok, što bi povećalo mutnoću Dunava na nizvodnim dionicama.

U rijeku Dunav mogu zbog nestručnog i nesavjesnog izvođenja radova i rukovanja opremom dospjeti: dijelovi korištenih oplata, ambalaža u kojoj je umotan i spremljen građevinski materijal, građevinski čelik, žitki i skrućeni beton, izolacijski materijali, boje, lakovi i otapala, građevinski strojevi, ulje iz hidraulike strojeva, nafta za rad strojeva. Najveću opasnost pri građenju, a i za okoliš predstavlja mogućnost pojave visoke vode Dunava, kad su radovi na izgradnji u nižim zonama, ispod razine visokih voda. U tom slučaju osim odnošenja nasipanog materijala, vodena bujica može odnijeti strojeve, opremu i građevinske materijale.

S obzirom na prepoznate utjecaje, mogući utjecaj planiranog zahvata na vode tijekom pripreme i izgradnje ocijenjen kratkotrajnim i lokalnog je karaktera kao manje značajan privremen negativan utjecaj.

Mogući utjecaji na okoliš tijekom korištenja zahvata

Zahvat uređenja desne obale rijeke Dunav nalazi se na području vodnog tijela rijeke Dunav CDRI0001_001. Vodno tijelo je ocijenjeno kao tijelo dobrog kemijskog stanja. Na lokaciji predloženog zahvata već su izvedeni zahvati uređenja obale obaloutvrdom gradskog tipa, te je i temeljem toga ekološko stanje definirano kao vrlo loše. Izvedbom samog zahvata koji podrazumijeva uređenje postojeće obale neće se dodatno pogoršati hidromorfološki elementi zahvata. Bitno je naglasiti da će izgradnjom ove obaloutvrde doći do minimalnog suženja vodnog lica koje neće imati utjecaj na režim tečenja Dunava te će se erozija desne obale rijeke Dunav



njenom izgradnjom u potpunosti spriječiti. Utjecaji na status vodnog tijela gledani na osnovu hidroloških i morfoloških uvjeta mogu se smatrati dugoročni utjecaji, lokalnog karaktera koji neće imati utjecaj na šire područje.

Zahvatom se ne mijenjaju bitno hidromorfološke karakteristike vodotoka u pogledu redukcije poprečnog profila, ili promjeni hidrauličkih obilježja (brzina protjecanja, promjena karakterističnih vodostaja, stvaranje uspora). Neznatne hidromorfološke promjene isto tako ne utječu bitno na promjene uvjeta staništa i biljne i životinjske vrste.

Tijekom korištenja zahvata ne očekuju se negativni utjecaji na rijeku Dunav. Moguće je odlaganje različitih vrsta otpada od strane korisnika (papir, karton, staklo, sitna plastika, sitniji

organski otpad i dr.), ali se procjenjuje u minimalnim količinama, te je navedeni utjecaj zanemariv.

3.2. Utjecaj na zrak


Posljedica izgradnje može biti pojava povećane prašine uslijed zemljanih i drugih radova na gradilištu. Povećano stvaranje prašine nošene vjetrom može uzrokovati onečišćenje atmosfere u okolini gradilišta. Iste utjecaje mogu izazvati i vozila koja prevoze višak iskopanog materijala, a tijekom prometovanja kroz stambene četvrti. Intenzitet ovog onečišćenja ovisi o vremenskim prilikama (jačini vjetra i oborinama). Ovaj je utjecaj kratkotrajan i lokalnog je karaktera.

Povećani promet vozila kao i rad građevinskih strojeva s pogonom naftnim derivatima, može dodatno onečišćavati atmosferu emisijom ispušnih plinova (ugljični dioksid, ugljikov monoksid, dušikovi oksidi, sumporov dioksid, organski ugljikovodici).

Procjenjuje se da koncentracija ispušnih plinova mehanizacije ne bi bila veća nego na prometnicama s prometom srednjeg intenziteta, te da kumulativne vrijednosti onečišćenja od prometa na prometnicama kao i izvođenja radova ne bi prelazile kritične vrijednosti koncentracije ispušnih plinova, što potvrđuju i dosadašnja iskustva sa sličnih gradilišta.

Ovaj je utjecaj kratkotrajan i lokalnog je karaktera, a po značaju je mali.


Tijekom korištenja zahvata nema utjecaj na zrak.

3.3. Utjecaj na tlo


Tijekom građenja onečišćenje tla može nastati uslijed prosipanja materijala sa vozila na kolnike prometnica. Kod kišnog vremena posljedica može biti pojava prekomjernog blata na prometnicama. Daljnje onečišćenje tla može nastati u slučaju odlaganja viška iskopa na zemljište, koje nije određeno i pripremljeno kao odlagalište.

Onečišćenje tla može nastati i uslijed primjene gradiva topivih u vodi, ako takva gradiva sadrže štetne tvari, kao i od raznih vrsta otpadnog materijala koji se stvara na gradilištu. U slučaju da se ne osigura odgovarajući sustav za prikupljanje otpada i sanitarnih otpadnih voda koje nastaju na gradilištu, a ne upuštaju se u postojeći sustav odvodnje, osim onečišćenja tla i podzemlja, može doći do ugroze zdravlja radnika i ljudi koji borave na gradilištu i uz njega.

Prilikom pretakanja goriva, promjene ulja i korištenja maziva za građevinske strojeve, moguće je nenamjerno prolijevanje i pronos materijala u podzemlje. Moguće je također nekontrolirano istjecanje istih uskladištenih materijala. Dio onečišćenja iz saturiranog sloja može prodrijeti do podzemnih voda i završiti konačno u rijeci Dunav, shodno karakterističnoj



hidrogeološkoj građi područja zahvata. Utjecaj može biti značajan i trajan. Međutim, ova onečišćenja moguće je kvalitetno i cjelovito kontrolirati dobrom organizacijom izvođenja radova i nadzorom tijekom gradnje od strane nadzornog inženjera.


Sam predmetni zahvat tijekom korištenja neće imati nikakvog negativnog utjecaja na tlo i podzemlje. Utjecaja na tlo tijekom korištenja nema jer će biti izgrađena obaloutvrda mješovitog i gradskog tipa uz samu obalu.

Cjelokupno korištenje obaloutvrde (šetnica, biciklizam, ribolov i dr.) odvijat će se na vrlo uskom prostoru koji je vezan uz samu obalu Dunava.

3.4. Mogući utjecaji bukom


Tijekom izgradnje predmetnog zahvata predviđeno je korištenje mehanizacije i transportnih sredstava. Prema tome, tijekom izgradnje u okolišu će se javljati buka kao posljedica rada građevinskih strojeva i uređaja te teretnih vozila vezanih na rad gradilišta što predstavlja privremeni utjecaj tijekom gradnje i po značaju se navedeni utjecaj može ocijeniti malim.


Predmetni zahvat ne predstavlja izvor buke.

3.5. Mogući utjecaj na ekološku mrežu i biološke vrijednosti


Utjecaj gradnje obaloutvrde na priobalne poplavne šume vrba i topola (duž dionice D, u duljini oko 2,5 km), kao i na ostalu biljnu vegetaciju na desnoj obali, kao cilja očuvanja područja Dunav – Vukovar (HR2000372), procjenjuje se malim zbog razmjerno male površine ovog stanišnog tipa u odnosu na veličinu područja ekološke mreže i veliku rasprostranjenost tog stanišnog tipa u njemu.

U odnosu na ciljeve očuvanja ekološke mreže i propisanu zaštitu divljih svojti može se konstatirati da će gradnja predmetnog zahvata imati minimalan utjecaj na ekološku mrežu. Navedena konstatacija proizlazi iz sljedećeg:

Očekuje se minimalan utjecaj na cilj očuvanja zaštićene divlje svojte bolen (Aspius Aspius) jer

nastanjuje velika područja rijeke Dunav bez ovisnosti životnih potreba o predmetnom dijelu

desne obale Dunava. Također, zahvat svojim karakteristikama tijekom izvođenja neće značajno

utjecati na tu vrstu. Za vrijeme mrijesta bolen se seli u gornje tokove i pritoke Dunava dok se

zahvat ne nalazi u takvom staništu.

Očekuje se minimalan utjecaj na cilj očuvanja zaštićene divlje svojte mali vretenac (Zingel

streber) jer ova vrsta nastanjuje gornje tokove rijeke Dunav na kamenoj podlozi, čistoj i hladnoj

vodi te uvjetima koji pretežno ne odgovaraju uvjetima u dijelu Dunava gdje je smješten

predmetni zahvat.

Očekuje se minimalan utjecaj na cilj očuvanja zaštićene divlje svojte prugasti balavac

(Gymnocephalus schraetser) jer Dunav u predmetnom toku ne odgovara stanišnim prohtjevima

ove vrste.

Očekuje se mali utjecaj na cilj očuvanja zaštićene divljih svojti sabljarka (Pelecus Cultratus) i

ukrajinska paklara (Eudontomyzon mariae) jer zahvat u izvedbi neće značajno ugrožavati



mrijest, migracije i ostale životne potrebe ove vrste zbog povremenog dodatnog zamućenja

Dunava. Zbog udaljenosti od planiranog zahvata gradnja regulacijskih građevina te obaloutvrde na

desnoj obali Dunava neće imati negativan utjecaj na ciljeve očuvanja ostala dva područja ekološke mreže - Skendra i Orlovnjak (HR2001105) i Vukovarska ada (HR2000610).


Izgradnjom i korištenjem nove obaloutvrde (duž dionice D) produžuje se pravac postojeće obaloutvrde na obalama grada Vukovara koja dugoročno čini fragmentacijski prekid prirodnog obalnog staništa. Zbog toga neće doći do nove fragmentacije staništa, a pogotovo neće doći do fragmentacije područja ekološke mreže. Nadogradnja postojeće obaloutvrde u vidu proširenja koridora za održavanje u širini 5,0 m (duž dionica A i B), neće imati utjecaj na područja ekološke mreže.

Utjecaj regulacijskih građevina na priobalne poplavne šume vrba i topola (na lijevoj obali) kao cilja očuvanja područja Dunav – Vukovar (HR2000372) procjenjuje se malim.

Utjecaj korištenja obaloutvrde na biljnu vegetaciju na desnoj obali kao cilja očuvanja područja Dunav – Vukovar (HR2000372) procjenjuje se malim zbog razmjerno male površine ovog stanišnog tipa u odnosu na veličinu područja ekološke mreže i veliku rasprostranjenost tog stanišnog tipa u njemu.

U odnosu na ciljeve očuvanja ekološke mreže i propisanu zaštitu divljih svojti može se konstatirati da će korištenje predmetnog zahvata imati minimalan utjecaj na ekološku mrežu. Navedena konstatacija proizlazi iz sljedećeg:

Ne očekuje se utjecaj na cilj očuvanja zaštićene divlje svojte bolen (Aspius Aspius) jer nastanjuje

velika područja rijeke Dunav, a nakon izgradnje predmetnog zahvata biti će omogućeno njegovo

ponovno nastanjivanje i na predmetnom području, koje će možda tijekom gradnje napustiti.

Novi sprudovi na regulacijskim građevinama (perima) lokalno će usporiti tok vode iza pera,

stvoriti lagune u riječnom koritu, taložiti organski materijal i razvoj jačeg i potpunijeg

hranidbenog lanca u staništu pa će lokacija oko pera biti značajno hranilište, skrovište i

mrijestilište riba, uključivo i bolen.

Ne očekuje se utjecaj na cilj očuvanja zaštićene divlje svojte mali vretenac (Zingel streber) jer

ova vrsta nastanjuje gornje tokove rijeke Dunav na kamenoj podlozi, čistoj i hladnoj vodi te

uvjetima koji pretežno ne odgovaraju uvjetima u dijelu Dunava gdje je smješten predmetni

zahvat.

Ne očekuje se utjecaj na cilj očuvanja zaštićene divlje svojte prugasti balavac (Gymnocephalus

schraetser) jer Dunav u predmetnom toku ne odgovara stanišnim prohtjevima ove vrste.

Ne očekuje se utjecaj na cilj očuvanja zaštićene divljih svojti sabljarka (Pelecus Cultratus) i

ukrajinska paklara (Eudontomyzon mariae) jer zahvat tijekom korištenja ne ugrožava mrijest,

migracije i ostale životne potrebe ovih vrsta. Zbog udaljenosti od planiranog zahvata korištenje predmetnog zahvata neće imati negativan

utjecaj na ciljeve očuvanja područja ekološke mreže Skendra i Orlovnjak (HR2001105).



3.6. Mogući utjecaji uslijed akcidenta


Tijekom izvođenja radova te održavanja predmetnog zahvata, može doći do akcidentnih situacija što kao posljedicu može imati onečišćenje vode, tla i zraka. Svako onečišćenje do kojega može doći zbog nestručnog ili nepažljivog postupanja s opremom i mehanizacijom predstavlja potencijalno negativan utjecaj na biološku raznolikost. U svrhu održavanja građevina vršiti će se obilazak i ukoliko bude potrebno nužni popravci. Moguća oštećenja postojeće infrastrukture uzrokovana izvođenjem zahvata će se sanirati pa postoji mogućnost dodatnih radova i nakon što predmetni zahvat bude izgrađen.

Također, u slučaju ekstremnih vodostaja moguće su povećane rate erozije ili oštećivanje građevina što može dovesti do promjena u morfologiji vodotoka. Kako bi se minimalizirala mogućnost pojave opisanih hipotetskih negativnih utjecaja vezanih uz akcidentne situacije, nužno je osigurati da se zahvat izvede prema najvišim profesionalnim standardima i uz odgovarajuće mjere predostrožnosti.

Uzme li se u obzir sve navedeno, moguće je zaključiti da predmetni zahvat neće značajno utjecati na prisutna staništa te floru i faunu unutar zone mogućeg utjecaja uz poštivanje važećih propisa i prostornih planova, a naročito: članka 4., 5., 6. i 153. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) i članka 10. – 13. Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13).


Tijekom korištenja predmetnog zahvata moguće su povremene ili slučajne, nepredvidive nezgode. Uzroci mogu biti viša sila ili iznenadno onečišćenje.

3.7. Mogući prekogranični utjecaj

Iako je predmetni zahvat udaljen manje od 1 km od granice s Republikom Srbijom, s obzirom na karakter i smještaj zahvata, predviđeni utjecaji tijekom izgradnje i održavanja su lokalnog karaktera i vremenski ograničeni te je stoga i mogućnost pojave značajnih prekograničnih utjecaja zanemariva.

3.8. Utjecaj zahvata na klimatske promjene


Cilj projekta je iznalaženje, definiranje i razrada rješenja za izgradnju/rekonstrukciju regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina u svrhu obrane od poplava, fiksiranja toka i stabiliziranja obala rijeke Dunav na predmetnoj dionici.

Uz urbanu nadogradnju i uređenje prostora uz rijeku, ovim projektom omogućit će se ostvarivanje kontinuirane šetnice duž cijelog grada Vukovara.

Tijekom građenja zahvata nastaju ispušni plinovi uslijed rada građevinske mehanizacije. Njihov utjecaj na klimatske promjene je kratkog trajanja te je manje značajan zanemariv negativan utjecaj.


S ciljem procjene utjecaja zahvata na klimatske promjene potrebno je napraviti procjenu Ugljičnog otiska projekta (Carbon Footprint) uzimajući u obzir direktne emisije stakleničkih



plinova koje nastaju kao posljedica rada zahvata, te indirektne emisije uslijed korištenja električne energije i transportnih potreba vezanih uz zahvat.

Predmetni projekt ne podrazumijeva izgradnju proizvodnih postrojenja te korištenjem zahvata ne dolazi do emisija u okoliš.

Indirektne emisije stakleničkih plinova moguće su uslijed korištenja električne energije za rasvjetne stupove koji su planirani duž šetnice. Međutim ove količine električne energije i vezanih indirektnih emisija su zanemarive.

Stoga se može zaključiti da projekt ne doprinosi nastanku stakleničkih plinova.

3.9. Utjecaj promjene klime na zahvat

Obzirom na evidentne trendove globalnog zatopljenja, potrebno je napraviti procjenu utjecaja ovih promjena na predmetni projekt te primijeniti mjere prilagodbe gdje je to potrebno kako bi se osigurala održivost projekta. Temeljem dokumenta Europske Komisije „Non-paper Guidelines for Project Managers: Making vulnerable investments climate resilient“, osjetljivost projekta na klimatske promjene analizira se na osnovu 8 primarnih i 8 sekundarnih klimatskih aspekata u odnosu na 4 osnovna elementa projektnih aktivnosti, kako za trenutno stanje tako i za buduće stanje klimatskih promjena. Kako je već navedeno, predmetni projekt ne podrazumijeva izgradnju proizvodnih postrojenja te stoga. Tablica 3.1 Osnovni elementi projektnih aktivnosti

Elementi projekta Uređenje desne obale rijeke Dunav

Transportni elementi Nije primjenjivo

Ulazni parametri Nije primjenjivo

Izlazni parametri Nije primjenjivo

Procesi i postrojenja Obaloutvrda s lukobranom i šetnicom

Tablica 3.2 Primarni i sekundarni efekti klimatskih promjena

Primarni efekti klimatskih promjena Sekundarni efekti klimatskih promjena

Povećanje srednjih temperatura Povećanje sušnih perioda

Povećanje ekstremnih temperatura Raspoloživost vode

Promjene u prosječnoj količini oborina Oluje

Promjene u ekstremnim oborinama Poplave

Prosječna brzina vjetra Erozija tla

Promjene u maksimalnim brzinama vjetra Nestabilnosti tla / klizišta

Vlažnost zraka Kakvoća zraka

Solarna iradijacija Toplinski "otoci" u urbanim zonama

Osjetljivost je vrednovana u 3 klase: 0 = nema osjetljivosti; 1 = srednja osjetljivost; 2 = visoka

osjetljivost. Nadalje, izloženost projekta prema 16 klimatskih efekata vrednovana je za trenutno stanje i buduće stanje.

Izloženost je vrednovana u 3 klase: 1 = nema izloženosti; 2 = srednja izloženost; 3 = visoka izloženost.

Ranjivost projekta na klimatske promjene je stoga računata na osnovu formule te je u nastavku prikazan i rezultat matrice ranjivosti:

Ranjivost=Osjetljivost *Izloženost



Projektne komponente su analizirane na osjetljivost te izloženost u odnosu na klimatske promjene. Na osnovu analize osjetljivost i izloženosti projekta dobivena je ukupna ranjivost projekta na klimatske promjene. U nastavku je dan pregled prepoznatih značajnih utjecaja klimatskih promjena na predmetni projekt.

Tablica 3.3 Ranjivost projekta na efekte klimatskih promjena

Tra

nsportn

i ele

menti

Izla

zni p

ara

metri

Ula

zni p

ara

metri

Pro

cesi i p

ostro

jenja

Tra

nsportn

i ele

menti

Izla

zni p

ara

metri

Ula

zni p

ara

metri

Pro

cesi i p

ostro

jenja

Tra

nsportn

i ele

menti

Izla

zni p

ara

metri

Ula

zni p

ara

metri

Pro

cesi i p

ostro

jenja

Primarni efekti OD

Povećanje srednjih temperatura 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0

Povećanje ekstremnih temperatura 2 0 0 0 0 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0

Promjene u prosječnoj količini oborina 3 0 0 0 0 2 0 0 0 0 2 0 0 0 0

Promjene u ekstremnim oborinama 4 0 0 0 0 2 0 0 0 0 2 0 0 0 0

Prosječna brzina vjetra 5 0 0 0 0 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0

Promjene u maksimalnim brzinama vjetra 6 0 0 0 0 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0

Vlažnost zraka 7 0 0 0 0 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0

Solarna iradijacija 8 0 0 0 0 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0

Sekundarni efekti OD

Povećanje sušnih perioda 9 0 0 0 0 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0

Raspoloživost vode 10 0 0 0 0 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0

Oluje 11 0 0 0 0 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0

Poplave 12 0 0 0 1 3 0 0 0 3 3 0 0 0 3

Erozija tla 13 0 0 0 0 2 0 0 0 0 1 0 0 0 0

Nestabilnosti tla / klizišta 14 0 0 0 0 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0

Kakvoća zraka 15 0 0 0 0 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0

Toplinski "otoci" u urbanim zonama 16 0 0 0 0 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0

Osjetljivost Osjetljivost

Osjetljivost na klimatske promjene 0 1 2 0 1 2

Visoka 3 2 3 3 1 0 1 2 3 1 0 1 2

Srednja 2 1 2 2 2 0 2 4 2 2 0 2 4

Neznatna ili nije osjetljivo 1 0 1 1 3 0 3 6 1 3 0 3 6

Uređenje obale

Bu

du

ća iz

ložen

ost Ranjivost

Izlo

ženost

Uređenje obale Uređenje obale

Tre

nu

tna iz

ložen

ost

Ranjivost

Izlo

ženost

Osjetljivost



Tablica 3.4 Izloženost projekta efektima klimatskih promjena B

rO

sje

tlji

vo

stT

ren

utn

a i

zlo

že

no

stB

ud

uća

izlo

že

no

st

Pri

ma

rni

efe

kti

1P

ove

ćanje

sre

dnjih

tem

pera

tura

Nem

a izlo

ženosti

1N

em

a izlo

ženosti

1

2P

ove

ćanje

ekstr

em

nih

tem

pera

tura

Nem

a izlo

ženosti

1N

em

a izlo

ženosti

1

3P

rom

jene u

pro

sje

čnoj količ

ini

oborina

Uslij

ed p

ove

čanja

oborina o

čekuje

se p

ove

ćanje

velik

ih v

oda r

ijeke D

unav

2N

a p

odru

čju

Isto

čne H

rvats

ke,k

olič

ina o

borina

će s

e p

ove

ćati izm

eđu 2

% i 1

2%

.2

4P

rom

jene u

ekstr

em

nim

oborinam

a

Uslij

ed e

xtr

em

nih

oborina o

čekuje

se p

ove

ćanje

velik

ih v

oda r

ijeke D

unav

2

Ne p

osto

je p

odaci o b

udućoj učesta

losti

ekstr

em

nih

oborina,

no m

ože s

e p

retp

osta

viti d

a

će iste

pora

sti.

2

5P

rosje

čna b

rzin

a v

jetr

aN

em

a izlo

ženosti

1N

e o

čekuju

se p

rom

jene

1

6P

rom

jene u

maksim

aln

im

brz

inam

a v

jetr

aN

em

a izlo

ženosti

1N

e o

čekuju

se p

rom

jene

1

7V

lažnost

zra

ka

Nem

a izlo

ženosti

1N

e o

čekuju

se p

rom

jene

1

8S

ola

rna ira

dija

cija

Nem

a izlo

ženosti

1N

e o

čekuju

se p

rom

jene

1

Se

ku

nd

arn

i e

fekti

9P

ove

ćanje

sušnih

perioda

Nem

a izlo

ženosti

1N

e o

čekuju

se p

rom

jene

1

10

Raspolo

živ

ost

vode

Nem

a izlo

ženosti

1N

e o

čekuju

se p

rom

jene

1

11

Olu

jeN

em

a izlo

ženosti

1N

e o

čekuju

se p

rom

jene

1

12

Popla

veZahva

t se n

ala

zi su s

am

u R

ijeku D

unav

te je

izlo

žen d

jelo

vanju

vis

okih

voda r

ijeke D

unav.

3

Može s

e o

čekiv

ati p

ove

ćana u

česta

lost

popla

va

obzirom

na p

ove

ćanje

sre

dnjih

i e

kstr

em

nih

oborina.

3

13

Ero

zija

tla

Zahva

t se n

ala

zi su s

am

u R

ijeku D

unav

te je

izlo

žen e

roziv

nom

dje

lova

nju

voda r

ijeke D

unav.

2U

okvi

ru p

redlo

ženog v

ijeka t

raja

nja

gra

đevi

ne n

e

očekuju

se p

rom

jene u

izlo

ženosti.

1

14

Nesta

biln

osti t

la /

kliz

išta

Nem

a izlo

ženosti

1N

e o

čekuju

se p

rom

jene

1

15

Kakvo

ća z

raka

Nem

a izlo

ženosti

1N

e o

čekuju

se p

rom

jene

1

16

Toplin

ski "o

toci"

u u

rbanim

zonam

aN

em

a izlo

ženosti

1N

e o

čekuju

se p

rom

jene

1

Napravljena je analiza izloženost projekta u postojećem i planiranom stanju te je prezentirana ranjivost pojedinih komponenti projekta. Zaključuje se da je projekt ranjiv na slijedeće efekte klimatskih promjena: 12 – Poplave.

Procjena rizika i mjere prilagodbe za projekt i projektne komponente

Za one klimatske efekte gdje je ranjivost rezultat visoke osjetljivosti i visoke ili srednje izloženosti, provedena je analiza rizika te su vrednovane mjere prilagodbe.



Tablica 3.5 Analiza rizika i mjera prilagodbe projekta klimatskim promjenama za aspekt klimatskih promjena 12: Poplave

Ranjivost 12 Poplave

Razina ranjivosti

Transportni elementi 0

Izlazni parametri 0

Ulazni parametri 0

Procesi i postrojenja 3

Opis Obzirom da se zahvat nalazi na samoj obali rijeke Dunav, isti je izložen negativnom utjecaju visokih voda rijeke Dunav. Predmetne građevine imaju za svrhu zaštitu obala od negativnog djelovanja voda u vidu erozije i plavljenja te će se izgradnjom samog zahvata smanjit ovi negativni utjecaji. Predmetni zahvat je projektiran iznad kote velikih visokih voda te sam neće biti pod utjecajem plavljenja.

Rizici Očekuje se povećana učestalost i intenzitet poplava obzirom na povećanje srednjih i ekstremnih oborina. Obzirom da se zahvat nalazi na samoj obali rijeke Dunav, isti je pod rizikom odnosno izloženosti poplavama.

Veze 2 Promjene u prosječnoj količini oborina

4 Promjene u ekstremnim oborinama

Mogućnost pojave 3 Očekuje se povećanje prosj. količine oborina do 12%.

Posljedice 2 Plavljenje neće imati značajne posljedice na predmetni zahvat.

Faktor rizika 6 / 25 6

Mjere adaptacije

Primijenjene Postojeći sustavi zaštite od poplava na slivu rijeke Dunava.

Potrebne Predmetni zahvat predstavlja dio sustava zaštite od poplava.

Može se zaključiti da su najznačajniji utjecaji klimatskih promjena na komponente projekta vezani uz pojavnu poplava na slivu rijeke Dunav. Međutim sam zahvat može se opisati kao objekt namijenjen zaštiti od negativnog djelovanja voda odnosno konkretno od erozije obale i plavljenja. Obzirom na lokaciju i svrhu zahvata isti je dimenzioniran iznad kote velikih visokih voda te je otporan na pojave poplava.

Drugih utjecaja klimatskih promjena na projekt nema te se stoga može zaključiti kako je projekt otporan na klimatske promjene i nije potrebno definirati mjere prilagodbe projekta.



4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA

4.1. Mjere zaštite okoliša

Većina mjera zaštite okoliša proizlazi iz obveza prema posebnim propisima, odnosno bilo bi ih nužno poduzimati i da se radi o bilo kojem zahvatu gradnje, a za koji ne bi bilo potrebno provoditi ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Tako će se i planirani zahvat izvoditi sukladno svim važećim propisima i posebnim uvjetima koji će biti izdani od nadležnih tijela u postupku ishođenja dozvola.

U ovom Elaboratu, temeljem navedenoga se ne predviđa niti poseban Program praćenja stanja okoliša, obzirom da je nositelj zahvata tijekom korištenja dužan poštivati propisanu zakonsku regulativu kojom se definiraju određeni dijelovi rada sustava.

Obzirom na gore navedeno ne predviđaju se dodatne mjere i program praćenja stanja okoliša osim definiranih važećim propisima i redovnog tehničkog održavanja, sukladno zakonskim odredbama.

Elaboratom zaštite okoliša nisu predviđene mjere zaštite okoliša, obzirom da je nositelj zahvata tijekom korištenja dužan poštivati propisanu zakonsku regulativu kojom se definiraju određeni dijelovi rada sustava, te su mjere zaštite okoliša definirane Studijom zaštite okoliša „Uređenja desne obale Dunava od rkm 1333 do rkm 1328 na području grada Vukovara “koju je izradila tvrtka IPZ Uniprojekt TERRA iz Zagreba i Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu koju je izradila tvrtka IRES iz Zagreba, izdano je Rješenje (Klasa: UP/1-351-03/12-01/01, Ur. broj: 2196/1-14-01-13-31 od 5. srpnja 2013. godine u Vukovaru), te produženjem rješenja izdano (Klasa: UP/I-351-03/16-01/2, Ur. broj: 2196/1-14-01-16-3 od 04. listopada 2016. godine).

4.2. Program praćenja stanja okoliša

Elaboratom zaštite okoliša nije predviđen niti poseban Program praćenja stanja okoliša, obzirom da je nositelj zahvata tijekom korištenja dužan poštivati propisanu zakonsku regulativu kojom se definiraju određeni dijelovi rada sustava, te da je program praćenja stanja okoliša definiran Studijom zaštite okoliša „Uređenja desne obale Dunava od rkm 1333 do rkm 1328 na području grada Vukovara “koju je izradila tvrtka IPZ Uniprojekt TERRA iz Zagreba i Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu koju je izradila tvrtka IRES iz Zagreba, izdano je Rješenje (Klasa: UP/1-351-03/12-01/01, Ur. broj: 2196/1-14-01-13-31 od 5. srpnja 2013. godine u Vukovaru), te produženjem rješenja izdano (Klasa: UP/I-351-03/16-01/2, Ur. broj: 2196/1-14-01-16-3 od 04. listopada 2016. godine).

Obzirom na gore navedeno ne predviđa program praćenja stanja okoliša osim definiranih važećim propisima i redovnog tehničkog održavanja, sukladno zakonskim odredbama



5. IZVORI PODATAKA

[1.] Idejni projekt, Regulacije desne obale rijeke Dunav od rkm 1333 do rkm 1328 i urbanističkog uređenja na području Grada Vukovara, mapa I, II, III, Hidronig d.o.o. – u izradi

[2.] Idejni projekt – Regulacija desne obale Dunava od rkm 1333 do rkm 1328 na području Grada Vukovara, Hidroing d.o.o., Osijek, 2011.

[3.] Studija o utjecaju na okoliš – Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda sustava Vukovar, Hidroelektra-projekt d.o.o., Zagreb, 2011

[4.] Prostorni plan uređenja grada Vukovara, Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o., Zagreb, 2006. godine, "Službeni vjesnik grada Vukovara" (broj 1/6, 4/12 i 11/15)

[5.] Generalni urbanistički plan grada Vukovara, Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o., Zagreb, 2007. godine., "Službeni vjesnik grada Vukovara" (broj 5/07, 4/12 i 11/15).

[6.] Urbanistički plan uređenja "Šire središte grada", "Službeni vjesnik grada Vukovara" broj 10/11).

[7.] Oikon (2004): Karta staništa RH. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Zagreb

[8.] Državni zavod za zaštitu prirode: Web baza podataka: Ekološka mreža - Natura2000 i Zaštićena područja prema zakonu o zaštiti prirode. - http://www.dzzp.hr/

[9.] Plan upravljanja vodnim područjima (Hrvatske vode, Zagreb, lipanj 2013) - Dodatak I. Analiza značajki vodnog područja rijeke Dunav

[10.] Okvirna direktiva o vodama Europske unije (ODV) (Direktiva 2000/60/EC) [11.] Fauna Europaea Web Service: Fauna Europaea version 1.1. - http://www.faunaeur.org [12.] IUCN Red List - http://www.iucnredlist.org [13.] Katalog zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj -

http://zasticenevrste.azo.hr/

http://zasticenevrste.azo.hr/



6. PRILOZI

Rješenje - Procjena utjecaja na okoliš za planirani zahvat uređenje desne obale Dunava od rkm 1333 do rkm 1328 na području grada Vukovara



Rješenje – o produžetku važenja rješenja o prihvatljivosti zahvata na okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša

ELAORAT ZAŠTITE OKOLIŠA...Dionica D se izvodi od UPOV-a do Vučedola od lok. stac 2+271 do 5+011 u...

Documents

Transcript of ELAORAT ZAŠTITE OKOLIŠA...Dionica D se izvodi od UPOV-a do Vučedola od lok. stac 2+271 do 5+011 u...