Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
-
Upload
nguyenkien -
Category
Documents
-
view
275 -
download
7
Transcript of Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
1
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
SADRŽAJ
UVOD........................................................................................................................4-5
OPĆI PODACI..............................................................................................................6
1. PROJEKTNI ZADATAK..........................................................................................7
2. OVJERENA KOPIJA ZEMLJIŠNO – KNJIŽNOG IZVADKA ZA
PODRUČJE I. i II. ZAŠTITNE ZONE IZVORIŠTA...................................................8
3. OPĆE KARAKTERISTIKE SLIVA IZVORIŠTA.............................................9-11
3.1. Osnovna problematika......................................................................................9-10
3.2. Opis izvorišta Plava voda.....................................................................................10
3.3. Sadašnji uslovi zaštite izvorišta.......................................................................10-11
4. GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE SLIVA
IZVORIŠTA SA PROSTORNIM MODELOM I VREDNOVANJEM
INDEKSA OSJETLJIVOSTI GEOLOŠKIH I HIDROGEOLOŠKIH
STRUKTURA U ODNOSU NA POSTOJEĆE I PLANIRANE
AKTIVNOSTI U SLIVU IZVORIŠTA.................................................................11-22
4.1. Geološke karakteristike sliva Plave vode........................................................11-15
4.2. Hidrogeološke karakteristike sliva Plave vode...............................................16-17
4.3. Prostorni model sliva Plave vode....................................................................17-18
4.4. Osjetljivost geološko – hidrogeoloških struktura u odnosu na
postojeće i buduće aktivnosti u slivu izvorišta.......................................................18-22
5. HIDROLOŠKE KARAKTERISTIKE SLIVA IZVORIŠTA............................23-24
6. VEGETACIONE KARAKTERISTIKE SLIVA IZVORIŠTA.........................24-37
7. KARAKTERISTIKE EROZIONIH PROCESA U SLIVU IZVORIŠTA..............38
2
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
8. KVANTITATIVNE I KVALITATIVNE KARAKTERISTIKE VODA
NA IZVORIŠTU U TOKU HIDROLOŠKOG CIKLUSA....................................39-55
8.1. Kvantitativne karakteristike............................................................................39-43
8.2. Kvalitativne karakteristike..............................................................................44-55
9. OPTIMALNI KAPACITET IZVORIŠTA, POROZNOST AKVIFERA,
KOEFICIJENT FILTRACIJE I TRANSIMISIBILNOST, STVARNA
BRZINA PODZEMNE VODE, KARAKTERISTIKE NIVOA PODZEMNE
VODE , PROMJENE KAPACITETA U VREMENU..........................................56-57
10. KATASTAR POSTOJEĆIH I POTENCIJALNIH IZVORA
ZAGAĐENJA NA SLIVU IZVORIŠTA SA PRIKAZOM VRSTE
ZAGAĐENJA , PROCJENOM KOLIČINE ZAGAĐENJA I
VREDNOVANJE INDEKSA ZAGAĐIVAČA....................................................58-67
11. PREGLED REZULTATA DODATNIH ISTRAŽIVANJA RADOVA.........67-71
12. PREGLED OSNOVNIH KARAKTERISTIKA SISTEMA ZA
VODOSNABDJEVANJE ( broj stanovnika, potrebne količine vode,
režim rada sistema i dr. )........................................................................................72-76
12.1. Postojeći sistem vodosnabdjevanja...............................................................72-73
12.2. Budući regionalni vodovodni sistem „Plava voda“......................................73-76
13. TEHNIČKA ANALIZA IDENTIFIKACIJE KLJUČNIH
HIDRODINAMIČKIH I HIDROGEOLOŠKIH KARAKTERISTIKA
SLIVA IZVORIŠTA SA PRORAČUNOM INDEKSA RIZIKA
ZAGAĐENJA U CILJU ODREĐIVANJA VRSTE I VELIČINE
ZAŠTITNIH ZONA KAO I DEFINISANJE PROSTORNOG
OBUHVATA POJEDINIH ZAŠTITNIH ZONA..................................................77-80
14. IDENTIFIKACIJA POSTOJEĆIH AKTIVNOSTI PO POJEDINIM
ZAŠTITNIM ZONAMA I NJIHOVA SPECIFIKACIJA U SKLADU SA
ODREDBAMA ČLANA 10. ST. 1-6 VAŽEĆEG PLAVILNIKA.......................81-82
3
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
15. IDENTIFIKACIJA ZAŠTITNIH MJERA PO POJEDINIM
ZAŠTITNIM ZONAMA.....................................................................................83-107
16. PRIJEDLOG SANACIONIH ZAHVATA NA POSTOJEĆIM
OBJEKTIMA UNUTAR ZONA SANITARNE ZAŠTITE.............................108-109
17. PLAN MONITORINGA KVALITETA I KVANTITETA VODE
NA IZVORIŠTU...............................................................................................109-111
18. PROCJENA TROŠKOVA PROVOĐENJA ODLUKE.............................111-113
19. ZAKLJUČAK O TEHNIČKOJ I FINANSIJSKOJ OPRAVDANOSTI
PROVOĐENJA ZAŠTITE IZVORIŠTA U ODNOSU NA
POTENCIJALNA ALTERNATIVNA RJEŠENJA.................................................114
20. PREDNACRT ODLUKE O ZAŠTITI IZVORIŠTA.................................115-128
21. PRILOZI.............................................................................................................129
PRILOG 1. KOORDINATE TAČAKA GRANICE I ZAŠTITNE ZONE IZVORIŠTA PLAVE VODE
PRILOG 2. KOORDINATE TAČAKA GRANICE II ZAŠTITNE ZONE IZVORIŠTA PLAVE VODE
PRILOG 3. KOORDINATE TAČAKA GRANICE III ZAŠTITNE ZONE -RASJED
PRILOG 4. KOORDINATE TAČAKA GRANICE III ZAŠTITNE ZONE –PONORI-VRTAČE
PRILOG 5 KOORDINATE TAČAKA KOJE ČINE GRANICU SLIVA PLAVE VODE
PRILOG 6 SLIV IZVORIŠTA PLAVA VODA
PRILOG 7 GEOLOŠKA KARTA SLIVA PLAVA VODA
PRILOG 8 STANJE EROZIONIH PROCESA
PRILOG 9 ZAGAĐIVAČI U SLIVU
PRILOG 10 PLANIRANE AKTIVNOSTI U SLIVU PLAVE VODE
PRILOG 11 RANJIVOST PODZEMNIH VODA
PRILOG 12 ZAŠTITNE ZONE IZVORIŠTA PLAVA VODA
PRILOG 13 GRANICA OBUHVATA I ZAŠTITNE ZONE
PRILOG 14 GRANICA OBUHVATA II ZAŠTITNE ZONE
PRILOG 15 III ZAŠTITNA ZONA –VRTAČA-PONORA
PRILOG 16 III ZAŠTITNA ZONA –RASJEDNA ZONA
LITERATURA
4
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
UVOD
Na osnovu člana 66. „Zakona o vodama FBiH“ (Sl.novine FBiH, br: 70/06), područje na
kojem se nalazi izvorište vode koje se po količini i kvalitetu može koristiti ili se koristi za
javno vodosnabdijevanje mora biti zaštićeno od zagađenja i drugih nepovoljnih uticaja na
zdravstvenu ispravnost vode ili izdašnost vode.
Na osnovu člana 11. „Pravilnika o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne
zaštite i zaštitnih mjera za izvorište vode za javno vodosnabdijevanje stanovništva“ (Sl.
novine FBiH, br: 88/12), Općinski organ uprave nadležan za vode na čijem području se
nalazi izvorište dužan je, na prijedlog operatora vodovodnog sistema ili samostalno, da:
a) organizuje izradu elaborata zaštite izvorišta;
b) organizuje reviziju elaborata zaštite izvorišta;
c) na osnovu nacrta elaborata zaštite izvorišta organizuje provođenje javne rasprave;
d) dostavlja nacrt elaborata zaštite izvorišta na uvid i mišljenje drugim jedinicama lokalne
samouprave na čijem se području nalaze zaštitne zone izvorišta predložene elaboratom;
e) uputi nadležnom organu1 iz člana 68. st. 2. do 5. Zakona o vodama FBiH prijedlog
Odluke o zaštiti izvorišta na donošenje;
f) od korisnika izvorišta vode za flaširanje, mineralnih, termalnih ili termo-mineralnih voda
namijenjenih za ljudsku upotrebu zatraži uspostavu zaštite izvorišta u skladu sa odredbama
ovog Pravilnika.
Izvorište „Plava voda“ je locirano na području općine Travnik i kao takvo se već stoljećima
koristi za vodosnabdijevanje stanovnika Travnika. Trenutno, vodu sa izvorišta „Plava voda“
za piće koristi oko 20.000 stanovnika Travnika.
Iako koncesiju nad korištenjem izvorišta „Plava voda“ ima JP RV „Plava voda“d.o.o.
Travnik, do izgradnje i puštanja u rad regionalnog sistema vodosnabdijevanja, izvorištem i
distribucijom vode još uvijek upravlja lokalno komunalno preduzeće JKP „Bašbunar“.
I pored velike važnosti koje ovo izvorište ima za stanovništvo Travnika, nema podataka da
su se ikad provele ozbiljnije mjere njegove zaštite. Čak naprotiv, u proteklom periodu je
došlo do narušavanja i elementarnih mjera zaštite koje ovakvo izvorište zahtijeva što je
1 U slučaju izvorišta „Plava voda“ prema članu 68. Zakona o vodama FBiH, nadležni organ je Općinsko vijeće Travnik
jer se zone sanitarne zaštite prostiru na području samo jedne općine.
5
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
dovelo i do pojave bakterija fekalnog porijekla koje su prilkom kontrola registrovane u
sirovoj izvorišnoj vodi.
Nesumnjivoj potrebi zaštite ovog izvorišta uveliko doprinosi i činjenica da je dugo godina
planirani projekat regionalnog vodosnabdijevanja „Plava voda“ sada po prvi put istinski
spreman za potpunu realizaciju. Naime, u posljednje tri godine su intenzivirani radovi na
tehničkoj, administrativnoj i financijskoj pripremi realizacije projekta „Plava voda“ i sve
izuzetno kompleksne pripremne radnje su završene, te se može realno očekivati da će radovi
na izgradnji regionalnog vodovoda biti započeti u skorom vremenu.
Izgradnjom i puštanjem u rad Regionalnog vodovoda, broj stanovnika koji koriste „Plavu
vodu“ za piće (općine Travnik, Zenica, Novi Travnik, Vitez i Busovača) bi se povećao na
preko 150 000.
Jedan od ključnih dokumenata za dobivanje potrebnih saglasnosti i odobrenja od nadležnih
institucija za pripremu projekta je bio i „Elaborat zaštite izvorišta Plava voda“. S tim u vezi,
od strane JP RV „Plava voda“ d.o.o Travnik, osigurana je izrada „Elaborata“ još 2010.g. i to
iz grant sredstava EU. Potrebno je naglasiti da je ova verzija „Elaborata iz 2010.g.“ rađena
po tada važećem Pravilniku.
Obzirom da je u međuvremenu objavljen i novi Pravilnik koji reguliše oblast zaštite
izvorišta, pristupilo se usaglašavanju prve verzije „Elaborata“ iz 2010.g. sa novim
zakonskim odredbama što je rezultiralo izradi ove poslednje verzije „Elaborata o zaštiti
izvorišta Plava voda“ koja je usklađena sa novim zakonskim odredbama.
Sastavni dio ovog Elaborata je i „Odluka (u formi prednacrta) o zaštiti izvorišta vode za
piće Plava voda“, koju treba da donese OV Travnik, a nakon provedene zakonske
procedure.
6
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
OPĆI PODACI
7
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
1. PROJEKTNI ZADATAK
8
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
2. OVJERENA KOPIJA ZEMLJIŠNO – KNJIŽNOG IZVADKA ZA
PODRUČJE I. i II. ZAŠTITNE ZONE IZVORIŠTA
9
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
3. OPĆE KARAKTERISTIKE SLIVA IZVORIŠTA
Izvorište Plava voda se već duži niz godina koristi za vodosnabdijevanje Travnika. Iako
postoje neformalne informacije da za izvorište postoji i Odluka o zaštiti, rađena devedesetih
godina prošlog stoljeća, nije poznato da li je ovakva Odluka ikad usvojena od nadležnog
organa. Međutim, ono što se može reći sa sigurnošću je da se, sudeći po situaciji na terenu,
zakonom propisane mjere zaštite izvorišta Plava voda do sada nisu gotovo nikako
provodile.
U zadnjih 15-tak godina, prostor sliva se intenzivno koristi za razne namjene (stočarstvo,
turizam itd). Napravljen je i značajan broj saobraćajnica. Sve ovo, uključujući i pokrenute
aktivnosti na izgradnji regionalnog vodovodnog sistema Plava voda, koji bi trebao
snabdijevati pet općina: Travnik, Novi Travnik, Vitez, Busovaču i Zenicu, nametnule su
potrebu redefiniranja zaštitnih zona ovog izvorišta, odnosno njihovo usklađivanje sa novom
zakonskom legislativom.
3.1. Osnovna problematika
Izvorište Plava voda po svom kapacitetu spada u izvorišta regionalnog značaja. U
dosadašnjem periodu uglavnom je korišteno za vodosnabdijevanje gradske zone Travnika, a
preostala količina je oticala u rijeku Lašvu. Prosječno se sa izvorišta Plava voda zahvata
količina cca 200 l/s. Izgradnjom vodozahvata za regionalni vodovodni sistem, zahvaćena
količina će se znatno povećati, a obzirom i na planirani broj stanovnika koji će snabdijevati
vodom sa ovog izvorišta, njegova zaštita će još više dobiti na značaju.
Pored osiguranja vrlo kvalitetne pitke vode, tok iz ovog izvorišta predstavlja posebnu
turističku atrakciju. Na obalama vodotoka Plava voda izgrađen je određeni broj
ugostiteljskih objekata, što pruža poseban ugođaj posjetiocima. Izgradnja regionalnog
vodovodnog sistema Plava voda, također podrazumijeva i dodatno unapređenje ovog
turističkog lokaliteta s čime se planira znatno povećati i broj posjetilaca što još više
povećava potrebu i značaj kvalitetne zaštite samog izvorišta.
Neposredni sliv izvorišta koji se dominantno proteže na planinskom masivu Vlašića,
izgrađuju karbonatne stijene, gdje prevlađuju dolomiti. Izvorište Plava voda sa pratećim
vodnim pojavama Bašbunarom i povremenim vrelom Hendek, najvažnije su tačke
pražnjenja sliva, čija se veličina procjenjuje oko 80 km2. Slivno područje u kome
dominiraju kraški tereni kroz koje tok vode ima karakter filtracije, na izvjestan način ima i
zaštitnu ulogu. Ovakav karakter toka podzemne vode u dolomitima utiče i na veoma sporu
„reakciju“ izvorišta Plava voda na promjene hidrološke situacije.
10
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Posebno pitanje po zagađenje izvorišta predstavlja uticaj stočara koji u ljetnom periodu
koriste ovaj prostor za ispašu ovaca. Radi se o značajnom broju grla sitne stoke koja sa
stočarima borave na platou tokom vegetacionog perioda.
Pored toga, u zadnjih nekoliko godina intenzivirana je izgradnja vikendica i turističkih
objekata na području Babanovca.
Zato je ovim Elaboratom zaštite potrebno definirati najugroženija područja, definirati režim
i način korištenja prostora u cijelom slivu, te odrediti odgovarajuće restriktivne mjere na
najosjetljivijim područjima sliva izvorišta.
Svi podaci prikupljeni i analizirani u okviru ovog projekta obrađeni su korištenjem GIS
alata.
3.2. Opis izvorišta Plava voda
Izvorište Plava voda nastalo je tektonskim poremećajima na kontaktu permotrijaskih klastita
i metamorfita, te trijsko-jurskih karbonata. Doticanje vode u izvorišno područje vrši se duž
tektonske zone pravca pružanja sjever-jug (S-J). Pored isticanja na izvorištu Plava voda,
evakuacija velikih voda izvorišta vrši se i preko povremenog izvorišta Hendek koje se
nalazi na višoj nadmorskoj visini i u malim vodama presušuje. Neposredno nizvodno od
izvora postoji brana izgrađena radi zahvatanja vode za malu hidroelektranu koja je bila u
pogonu u prvoj polovini prošlog stoljeća. Na desnoj strani izvorske zone uzvodno od ove
brane izgrađen je vodozahvat za vodovod Travnik opremljen pumpnom stanicom u kojoj su
instalirane dvije pumpe pojedinačnog kapaciteta Qp = 140 l/s. U paralelnom radu, zbog
gubitaka u cjevovodu, zahvata se količina od Q ≈ 250 l/s, dok je pojedinačno za svaku
pumpu Q = 138 l/s. Vodozahvat regionalnog vodovoda biti će smješten neposredno
uzvodno od brane, u njenom centralnom dijelu. Kroz postojeći otvor na brani će se provući
cjevovod novog vodovoda, sa usisnom korpom.
Dio vode sa izvorišta koji otiče otvorenim tokom nizvodno od brane, koristi i mali ribnjak
izgrađen u zaobalju vodotoka.
3.3. Sadašnji uslovi zaštite izvorišta
Izuzev činjenice da je neposredna izvorišna zona je ograđena, nema podataka da se uopće
sprovodi neki dalji nivo ili vid zaštite izvorišta Plava voda. Iako u samopm slivu još uvijek
nije veliki pritisak stanovništva i privrede za korištenjem prostora, realno je očekivati u
budućnosti porast zahtjeva za različitim načina korištenja. Tako je već odavno u predjelima
pod šumom počela eksploatacija drveta. U svim dijelovima sliva aktivni su stočari sa
tendencijom povećanja broja grla stoke. Poseban problem je zbrinjavanje uginulih grla
stoke, te zaostalu stočno đubrivo koje se dispergovano zadržava na pašnjacima ili tačkasto
11
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
na mjestima noćnih boravišta. Svi ovi problemi trebaju biti predmet analize i razmatranja
kada je u pitanju zaštita izvorišta. U neposrednom zaleđu, a na udaljenosti od cca 2-3 km od
izvorišta nalaze se vrtače sa vrlo izraženim pukotinama i jasnim indikacijama poniranja
voda u vlažnom periodu godine. U neposrednoj blizini tih lokacija nalazi se nekoliko katuna
sa značajnim brojem grla stoke. Ovaj lokalitet zahtijeva posebnu analizu i veliku pažnju kod
određivanja zaštitnih zona izvorišta, naročito kod definiranja načina korištenja prostora u
neposrednoj blizini ponora.
Kvalitet vode sa izvorišta u najvećem broju slučajeva zadovoljava pravilnikom propisane
vrijednosti ispitivanih parametara, međutim postoji registrovana i pojava bakterija fekalnog
porijekla u sirovoj vodi, što su jasne indikacije antropogenih uticaja i naprijed opisanog
stanja u slivu. Iako se kontaminiranost sirove vode sa izvorišta prije distribucije
stanovništvu neutrališe redovnim postupkom hlorisanja od strane JKP „Bašbunar“, značaj
izvorišta za stanovnike Travnika, a u budućnosti i šireg regiona, nedvojbeno nameće hitnu
potrebu poduzimanja odgovarajućih mjera koje će unaprijediti zaštitu izvorišta.
4. GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE SLIVA
IZVORIŠTA SA PROSTORNIM MODELOM I VREDNOVANJEM
INDEKSA OSJETLJIVOSTI GEOLOŠKIH I HIDROGEOLOŠKIH
STRUKTURA U ODNOSU NA POSTOJEĆE I PLANIRANE
AKTIVNOSTI U SLIVU IZVORIŠTA
4.1. Geološke karakteristike sliva Plave vode
Najstarije tvorevine koje učestvuju u građi istraživanog prostora, konstatovane su na desnoj
dolinskoj strani rijeke Lašve (zapadno od Turbeta), a pripadaju silurskodevonskom (S,D),
kompleksu metamorfita, izgrađenom uglavnom od hloritskomuskovitsko- kvarcnih
škriljaca. Kompleks metamorfita u tektonskom je kontaktu sa permskim i permo-trijaskim
stjenskim masama.
Metamorfiti permske starosti (2P3), učestvuju u građi terena na desnoj dolinskoj strani
rijeke Lašve, zapadno od Turbeta, imaju veće površinsko rasprostranjenje od silursko-
devonskih metamorfita. Ovom stratigrafskom članu pripadaju karbonatni škriljci, uškriljeni
pješčari, podrijeđeno mermeri i krečnjačke breče.
Stjenke mase permo-trijaske starosti (P,T), čine uglavnom alevroliti u završnom dijelu
stuba. Podrijeđeno se javljaju šupljikavi tankoslojeviti krečnjaci koji grade znatne dijelove
terena na desnoj dolinskoj strani Lašve, južno i jugozapadno od Travnika. Sjeverozapadno
od Turbeta učestvuju u građi terena i na lijevoj dolinskoj strani rijeke Lašve. Donji dio stuba
ovog stratigrafskog člana izgrađuju škriljci zelene boje i tamnosivi pjeskoviti škriljci. Preko
12
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
ovog horizonta diskordantno leže breče koje mogu biti i tektonskog porijekla. Na brečama
leže šupljikavi, mjestimično laporoviti krečnjaci.
Konstatovano upućuje na zaključak da je vjerovatno izvršeno horizontalno kretanje
stijenskih masa duž kontaktne zone između plastične serije permo-trijaske starosti
(alevrolita i škriljaca) i kompleksa krutih stijenskih masa, karbonata permo-trijaske i uopće
mezozojske starosti.
Kompleks klastita i metamorfita donje-trijaske starosti (T1), gradi manje dijelove površine
terena istočno od Turbeta na lijevoj dolinskoj strani rijeke Lašve.
U litološkom smislu, verfen je pretstavljen pjeskovitim alevrolitima, crvenkastoljubičastim
pješčarima i tankoslojevitim laporovitim krečnjacima u gornjem dijelu stuba. Verfenski
sedimenti leže konkordantno na permo-trijaskim, pa se sa sigurnošću može iznijeti mišljenje
da imaju znatno veću prostornu zastupljenost u građi terena od površinske. Redukcija
verfenskih sedimenata izvršena je u procesu navlačenja karbonata mezozoika na klastite i
metamorfite paleozoika, odnosno permo-trijasa.
Sedimenti srednje-trijaske starosti (T2), imaju veće površinsko rasprostranjenje od donje-
trijaskih. Grade južne i dijelom jugozapadne, hipsometrijski niže dijelove Vlašića,
sjeverozapadno od Plave vode, odnosno Travnika.
U litološkom smislu, srednji trijas je izgrađen od masivnih (rjeđe bankovitih), dolomita i
dolomitičnih krečnjaka. Dominantnu zastupljenost imaju dolomiti. Ovi sedimenti, kao i
sedimenti donjeg trijasa, u građi terena vjerovatno imaju znatno veću prostornu
zastupljenost od površinske.
Krečnjaci i dolomiti gornje-jurske starosti (J33), izgrađuju centralne i južne dijelove Vlašića
(skoro kompletnu površinu terena hidrogeološkog sliva vrela Plava voda, Baš Bunar i
Hendek).
Jurski krečnjaci i dolomiti leže transgresivno i diskordantno preko starijih sedimenata,
uglavnom srednjetrijaskih dolomita. Krečnjaci grade zapadne dijelove centralnog masiva
Vlašića, a dolomiti istočne.
Masivni do bankoviti krečnjaci gornjo-kredne starosti (K22), izgrađuju krajnje sjeverne i
sjeverozapadne dijelove terena hidrogeološkog sliva vrela Plava voda.
Kredni krečnjaci leže diskordantno preko jurskih, a vjerovatno i starijih sedimenata.
13
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Slika 4.1. Geološka karta sliva
Slika 4.2. Geološka karta uže zone izvorišta
14
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Senonske naslage u flišnoj faciji (K23), grade krajnje sjeverne i sjeveroistočne dijelove
terena obuhvaćenog kartom 1:25000. Dominantnu zastupljenost u okviru ovog
stratigrafskog člana imaju laporci, krupnozrni pješčari i laporoviti krečnjaci, dok lokalno
dominantnu zastupljenost imaju slojeviti brečasti krečnjaci.
Oligomiocenski sedimenti (Ol,M), grade manje istočne dijelove terena obuhvaćenog
hidrogeološkom kartom.
Sedimentacija u okviru „Sarajevsko-Zeničkog Neogenog Bazena“ na ovom dijelu terena,
počinje klastičnom serijom sedimenata (1Ol,M ), zastupljenih u vidu konglomerata, pješčara
i gline sa pojavama uglja, a nastavlja se u karbonatnoj faciji (2Ol,M), sedrastih slojevitih
krečnjaka.
Miocenski sedimenti imaju malo površinsko rasprostranjenje istočno i sjeverozapadno od
Turbeta, a predstavljeni su pjeskovitim laporcima, glinama, pješčarima i konglomeratima.
Slika 4.2. prikazuje geološku građu terena užeg područja vrela Plava voda. Shodno
predmetnom opisu kao i grafičkoj interpretaciji, jasno je uočljivo kako jurski dolomiti i
krečnjaci čine aeracionu zonu izvorišta koje se drenira u području Travnika, Turbeta, pa i
Viteza.
Strukturno tektonske karakteristike terena
Teren slivnog područja vrela Plava voda (prema tektonskoj shemi Jugoslavije K.Petkovića),
pripada unutrašnjim Dinaridima (zoni paleozojskih škriljaca i mezozojskih krečnjaka).
Strukturna građa terena uglavnom je posljedica alpskog ubiranja. Ose nabora su pravca
pružanja NW-SE. Prisutni su i strukturni elementi variscijskog ubiranja u jugozapadnom
dijelu terena („bosansko unakrsno ubiranje“), koje je karakteristično za paleozojske klastite
i metamorfite.
Osnovna tektonska karakteristika terena je „busovačka rasjedna zona“, koja se generalno
poklapa sa recentnim koritom rijeke Lašve.
Zona paleozojskih škriljaca i mezozojskih krečnjaka može se raščlaniti na tri strukturno-
facijalne jedinice:
• Borani kompleks sedimenata flišnog karaktera,
• Struktura Vlašić,
• Pojas izoklinih bora u okviru paleozojskih klastita i metamorfita.
Jursko-kredni i kredni sedimenti flišnog karaktera, sjeverno i sjeveroistočno od Vlašića,
imaju znatno prostorno i površinsko rasprostranjenje. Karakteristika ove laporovito-
pješčarske serije je intenzivna ubranost, česte izokline i prebačene bore, kao i kraljušti.
Kretanja sedimenata, pod dejstvom snažnih potisaka sa sjeveroistoka, izvršena su u smjeru
jugozapada.
15
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Struktura Vlašić u suštini predstavlja relativno krutu krečnjačku tablu koja je pod pritiskom
boranog flišnog kompleksa kretanja u pravcu jugozapada, preko donjetrijaskih klastita i
paleozojskih škriljaca. Kretanjem krečnjačke table, došlo je do redukcije znatnog dijela
verfenskih sedimenata.
Navlačenje je izvršeno duž razloma po pravcu NW-SE, koji se generalno posmatrano nalazi
sjeveroistočno od „busovačke dislokacije“, duž koje su na ovom dijelu terena uglavnom
izvršena vertikalna kretanja stijenskih masa.
Krečnjačka tabla nije se kretala istom brzinom, što je za posljedicu imalo formiranje više
rasjeda pravca pružanja NE-SW.
Pozicija srednje-trijaskih dolomita ukazuje na mogućnost kako je struktura Vlašić u
prvobitnom obliku predstavljala antiklinalnu formu orijentacije u pravcu NW-SE, čije je
jugozapadno krilo pri horizontalnom kretanju (navlačenju), skoro u potpunosti redukovano,
tako da sada, relativno sačuvano sjeveroistočno krilo, ukazuje na monoklinalnu formu koja
tone u pravcu sjeveroistoka.
Permo-trijaski sedimenti pod dejstvom intenzivnih pritisaka iz pravca sjeveroistoka,
formirali su izokline bore polegle ka jugozapadu, čiji je pad aksijalnih površina također u
smjeru sjeveroistoka.
Strukturno-tektonski sklop terena jasno ukazuje da je teren pretrpio znatne pritiske iz pravca
sjeveroistoka, što je za posljedicu imalo formiranje monoklinalnih formi u zoni plastičnih
deformacija sedimenata i značajno horizontalno kretanje krutih stijenskih masa.
Intenzivna horizontalna kretanja krečnjačke table Vlašić, uslovila su tektonski kontakt sa
stijenskim masama na zapadu, sjeverozapadu i jugoistoku, što na prvi pogled ukazuje kako
Vlašić ima poziciju horsta.
Karakteristike prostornog sklopa užeg područja pojave vrela Plava voda, prikazane su na
narednoj slici.
Slika 4.3. Sklop užeg prostora izvorišta Plava voda
16
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
4.2. Hidrogeološke karakteristike sliva Plave vode
U stratigrafskom smislu, teren užeg područja vrela Plava voda grade permotrijaski klastiti i
metamorfiti, trijaski klastiti, te trijaski i jurski karbonati i dolomiti.
Permo-trijaski kompleks klastita i metamorfita u gornjem dijelu stuba užeg području vrela,
u svojoj građi ima zastupljene karbonate (tankoslojevite šupljikave krečnjake i krečnjačke
breče).
Klastiti verfenske starosti kako u užem području vrela, tako i duž zone navlačenja, javljaju
se samo kao relikti, što je posljedica navlačenja i mrvljenja, odnosno redukcije verfenskih
sedimenata u čelu navlake.
Trijaski dolomiti imaju malo površinsko rasprostranjenje u užem području vrela i
neposredno jugoistočno prestaje im učešće u površinskoj građi terena. Trijaski dolomiti i
dolomitični krečnjaci intenzivno su mehanički, pa i hemijski oštećeni, tako da u užem
području vrela, u hidrogeološkom smislu imaju funkciju kolektora vodosprovodnika.
Formiranje izvorišne zone Plava voda predisponirano je tektonskim, odnosno
hipsometrijskim odnosom između permo-trijaskih klastita i metamorfita sa trijaskim i
jurskim karbonatima.
Doticanje voda u izvorišno područje vrši se duž tektonske zone, sa pravcem pružanja N–S.
Vrelo Hendek u suštini predstavlja jedinstvenu izvorišnu zonu sa Plavom Vodom i u
funkciji je samo kada karstni sistem kojim dotiču podzemne vode ka Plavoj Vodi, ne može
da izvrši potpunu evakuaciju, što za posljedicu ima akumuliranje voda u neposrednom
zaleđu predmetnog izvora i njihovo oticanje preko hipsometrijski viših kanala.
Vrelo Baš Bunar je hipsometrijski znatno više od izvorišnog područja Plava voda.
Stalnog je karaktera i dosta ujednačene izdašnosti. Dreniranje voda na ovom vrelu
vjerovatno je uslovljeno hipsometrijskom pozicijom podinskih izolatora u prostornom
sklopu građe Vlašića, koji uslovljavaju skretanje podzemnog toka ka mikrolokalitetu Baš
bunar.
Hidrogeološke funkcije stjenskih masa
Slivna površina akvifera Vlašić ima složenu litofacijalnu i strukturno-tektonsku građu sa
dosta jasnim hidrogeološkim karakteristikama, koje su uglavnom definirane tektonskim
odnosima između stjenskih masa izrazito različitih hidrogeoloških funkcija.
Paleozojski klastiti i metamorfiti, kao i verfenski klastiti, u hidrogeološkom smislu imaju
funkciju hidrogeoloških izolatora, sa preovlađujućom funkcijom čeone hidrogeološke
barijere za vode u zoni karstnih kolektora.
Srednjetrijaski dolomiti kao geološko tijelo imaju slabo ispoljenu akvifersku funkciju.
17
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Samo u zonama intenzivnijeg rasjedanja, preovlađujuća je funkcija kolektora
vodosprovodnika, kao što je slučaj u užem području vrela Plava voda i Baš Bunar.
Prostorna pozicija trijaskih dolomita i njihova preovlađujuća hidrogeološka funkcija
podinskih izolatora i čeone hidrogeološke barijere u odnosu na karstne vode koje egzistiraju
u okviru jurskih krečnjaka, uslovili su kako formiranje akumulacije Vlašić, tako i poziciju
njenog pražnjenja u području Travnika.
Jurski krečnjaci i dolomiti predstavljaju osnovnu kolektorsku sredinu u okviru koje je
formirana akumulacija podzemne vode Vlašić. Dominantna je pukotinska poroznost i to u
sklopu kompletnog prostornog rasprostranjenja jurskih sedimenata, koji su kretani kao kruto
tijelo i na taj način mehanički znatno oštećeni. Duž rasprostiranja jurskih krečnjaka i
dolomita, reljef terena uglavnom je pokriven humusom i travom, tako da u klasičnom
smislu poniranje voda, skoro da i ne postoji. Krečnjaci donjokredne starosti imaju
kolektorsku funkciju, ali zbog ograničenog rasprostranjenja nemaju bitnog uticaja kako na
formiranje, tako i na dreniranje akumulacije Vlašić. Jursko-kredni i kredni flišni sedimenti,
shodno litološkim svojstvima, imaju funkciju hidrogeoloških izolatora. U konkretnom
slučaju ova karakteristika se odnosi na svojstvo povlatnih izolatora i svojstvo bočne
hidrogeološke barijere. Kredni, a posebno jurski flišni sedimenti imaju bitnog uticaja na
formiranje akumulacije Vlašić i njeno dreniranje u području Travnika, jer su svojom
prostornom pozicijom onemogućili, odnosno umanjili oticanje voda u pravcu sjeveroistoka i
uslovili njihovo kretanje prema jugozapadu, a dijelom i prema jugoistoku.
Oligomiocenski i miocenski sedimenti imaju svojstvo slabovodopropusne sredine i funkciju
povlatnih izolatora za vode u zoni jurskih sedimenata. Oligomiocenski sedimenti istočno i
sjeveroistočno od vrela Plava voda usporavaju oticanje podzemne vode prema jugoistoku,
odnosno vrše njihovo djelomično usmjeravanjeka poziciji dreniranja u području Travnika.
Shodno preovlađujućim hidrogeološkim funkcijama stijenskih masa, može se iznijeti
mišljenje da akvifersku sredinu Vlašić grade jurski krečnjaci i dolomiti.
Formiranje akumulacije, kao i njeno pražnjenje u prostoru Travnika, predisponirano je i
uslovljeno prostornom pozicijom permo-trijaskih klastita i metamorfita, te jurskokrednim i
krednim flišnim sedimentima.
Površina hidrogeološkog sliva izvorišnog područja Plava voda iznosi približno 80 km2.
4.3. Prostorni model sliva Plave vode
Sliv Plava voda ima površinu od 80 km2. taj prostorni model vidljiv je sa slike 4.4.
Inače, sliv Plave vode pripada slivu rijeke Lašve, za koju je izvršena delineacija vodnih
tijela površinskih voda. Za podzemna vodna tijela još uvijek nije završena delineacija, niti
postoji usvojena metodologija koja definira način delineacijepodzemnih vodnih tijela. Tako
da u ovom Elaboratu, sliv Plave vode nije opisan, niti razmatran na način uobičajen u
18
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
procesu karakterizacije vodnih tijela, odnosno analize pritisaka i uticaja i procjene rizika ne
dostizanja okolišnih ciljeva.
Slika 4.4. Granice sliva prostornog modela izvorišta Plava voda
4.4. Osjetljivost geološko – hidrogeoloških struktura u odnosu na
postojeće i buduće aktivnosti u slivu izvorišta
1. Prirodna osjetljivost
Koncept kartiranja osjetljivosti kraških akvifera je jedan od načina definiranja zaštitnih zona
izvorišta i planiranja korištenja zemljišta u zaleđu izvorišta ili bunara. Postoji više
metodologija kartiranja osjetljivosti za kraške akvifere koje su veći ispitane i korištene na
različitim poligonima u svijetu. U Bosni i Hercegovini je korištenje ovih metoda u začetku.
U zadnjih par godina u okviru Podloga za prostorni plan FBiH i nekih kantona
(Hercegovačko-Neretvanski i Unsko-Sanski), korištena je COP metoda, koja je primijenjena
i za slivno područje Plave vode.
Ova metoda je predstavljena od strane Odsjeka za hidrogeologiju Univerziteta u Malagi -
GHUMA (Španija) kao standardna metoda kartiranja osjetljivosti podzemnih voda u
karstnim vodonosnicima (VIAS 2002).
19
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Metoda koristi tri osnovna faktora: O (overlaying layers) – pokrivač akvifera, C (flow
concentration) – koncentraciju toka i P (precipitation) padavine.
Faktor O uzima u obzir zaštitnu funkciju nadizdanske zone i karakteristike slojeva zemljišta.
Prostorna raspodjela konačne vrijednosti O faktora prikazuje se na karti indeksa O.
Faktor C predstavlja stepen koncentracije toka vode ka karstnim kanalima koji su direktno
povezani izdanskom zonom i tako ukazuju koliko su mogućnosti zaštite smanjeni. Prostorna
distribucija konačnih iznosa faktora C prikazuje se na karti faktora C.
Faktor P predstavlja ukupnu količinu, učestalost, trajanje padavina, kao i intenzitet vanjskih
faktora koji se smatraju najutjecajnijim za količinu i nivo infiltracije.
Slika 4.5. Shematski prikaz COP koeficijenta
Na osnovu raspoloživih podataka za šire područje (općina Travnik) potrebni podaci su
sakupljeni i obrađeni. Izvršen je proračun i klasifikacija ranjivosti. U nastavku su prikazani
rezultati proračuna.
Osjetljivost predstavlja stepen ugroženosti podzemnih voda na potencijalne uticaje
(hazarde). Veća ranjivost znači veću osjetljivost.
Na području sliva Plava vode, ispucalost stijenskog masiva, odnosno nizak stepen zaštite
nadizdanske zone (faktor O) najviše utiče na visok stepen ranjivosti.
U datom Elaboratu, proračun ranjivosti je iskorišten za dodatnu provjeru pri određivanju
zaštitnih zona izvorišta, odnosno mjera koje treba sprovesti u slivu.
Najranjivija, odnosno najpodložnija zona potencijalnim uticajima je neposredno uzvodno od
zahvata, kao i zona istočno od zahvata zbog izrazite ispucalosti stjenskog masiva. Zbog toga
ova područja zahtijevaju najstrožije mjere zaštite.
Proračun veličine zaštitnih zona unutar kojih se provode najstrožije mjere zaštite, dobiven
na osnovu terenskih radova (bojenje ponora u rejonu Komareva brežina i pojava na vrelu,
odnosno proračunata brzina tečenja podzemne vode od približno 300 m/dan), potvrdio je
20
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
rezultate COP metode za područje neposredno uzvodno od izvorišta Plava voda. Obodni dio
sliva na sjeveru, također ima visok stepen osjetljivosti, što treba uzeti u obzir tokom izrade
planova razvoja područja Babanovca.
Slika 4.6. Osjetljivosti (ranjivosti) podzemnih voda sliva Plave vode
2. Opasnosti (hazardi)
Da bi se ocijenio stepen rizika zagađenja podzemnih voda, potrebno je proračunati indeks
opasnosti.
Identificirani postojeći potencijalni zagađivači u slivu: stanovništvo, stoka i kamenolomi,
korišteni su za ocjenu opasnosti (hazarda) po kvalitet vode.
Svakom zagađivaču je dodijeljen težinski faktor, kako slijedi u narednoj tabeli.
Indeks opasnosti opisuje stepen štetnosti svakog pojedinog hazarda. Za proračun je
korištena slijedeća formula:
HI = H x Qn x Rf (4.1.)
gdje je HI indeks opasnosti, H težinski faktor za svaki hazard pojedinačno (vidjeti
prethodnu tabelu), Qn je faktor rangiranja (0.8-1.2) i Rf je faktor redukcije.
21
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Proračunat je indeks HI. Za sve identificirane hazarde indeks hazarda je u rasponu 24-48,
odnosno u klasi nizak hazard. Na osnovu preporučene klasifikacije indeksa opasnosti,
pripremljena je karta opasnosti (hazarda) u slivu (Slika 4.8.).
Slika 4.7. Klasifikacija indeksa hazarda
Slika 4.8. Karta hazarda (opasnosti) u slivu
Sve postojeće aktivnosti u slivu su u klasi niskog hazarda (opasnosti).
Da bi se ocijenio stvarni rizik potrebno je uspostaviti odnos ranjivosti i opasnosti, obzirom
da isti nivo hazarda predstavlja veći rizik za ranjivija područja.
U narednom poglavlju opisan je način procjene rizika, odnosno formiranje matrice hazard-
ranjivost.
22
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
3. Procjena rizika
Rizik zagađenja podzemnih voda* predstavlja „vjerovatnoću da će voda u podzemnom
akviferu postati zagađena do nivoa neprihvatljivosti uslijed aktivnosti na neposrednom
površinskom sloju zemljišta.“
Ovo je pojednostavljen način procjene intenziteta rizika. Formira se matrica hazard –
ranjivost**
.
I u ovom projektu je procjena rizika izvršena na taj način.
Preklapanjem karte hazarda i ranjivosti, dobivena je karta intenziteta rizika.
Slika 4.9. Karta intenziteta rizika
Karta intenziteta rizika korištena je kao podloga pri definiranju zabrana, odnosno
dopuštenih aktivnosti u pojedinim dijelovima sliva.
* MORRIS & FOSTER (2000)
** (FOSTER 1987, MAGIERA 2002, DALY & MISSTEAR 2002)
23
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
5. HIDROLOŠKE KARAKTERISTIKE SLIVA IZVORIŠTA
Izvorište Plava voda i njen sliv, svojim geografskim položajem pripadaju području
umjereno
kontinentalne klime, pretplaninskog tipa, dok više kote u slivu (preko 900 m n.m.) pripadaju
području planinske klime alpskog tipa.
Srednja godišnja temperatura na području izvorišta relativno je visoka i iznosi oko 9oC. Sa
porastom nadmorske visine ona opada sa gradijentom od 0,6 oC na svakih 100 metara
nadmorske visine.
Godišnje sume padavina u dolini Lašve kreću se oko 900 mm, a sa porastom nadmorske
visine iznose preko 1300 mm godišnje u neposrednom zaleđu izvorišta na prostoru
planinskog masiva Vlašić.
Na području izvorišta snježni pokrivač je veći od 10 cm i zadržava se 30 do 40 dana, a na
okolnim planinama i preko 150 dana godišnje, tako da se padavine akumuliraju u dužem
vremenskom periodu. Zahvaljujući uticaju okolnih planina godišnji i dnevni ekstremi, u
pogledu temperatura su dosta izraženi.
Tokom istraživanja izdašnosti, u periodu 2009. do 2010. godine, mjerenja padavina na
kišomjernim stanicama Travnik i Komar, nisu vršena, tako da se ne raspolaže količinama
padavina koje su pale u zoni izvorišta i u njegovom slivu.
Postoje historijski podaci sa meteoroloških stanica Bugojno, Travnik i Komar koji su
prikazani u narednoj tabeli.
Tabela 5.1. Prosječne temperature
Najbliža meteorološka stanica za koju se raspolagalo nezvaničnim podacima je KS Bugojno
i na kojoj je tokom 2009. godine palo preko 877 mm kiše, pri čemu je zabilježena i
prosječna godišnja temperatura od 10,3 0C.
24
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Tabela 5.2. Prosječne temperature
Na platou Vlašića snjegovi se pojavljuju do u kasno proljeće, a zbog vrlo niskih temperatura
zraka tokom zime, česte su pojave zimskih minimuma na izvorištu, s obzirom da se oticanje
u slivu zbog smrzavanja svede na minimum.
6. VEGETACIONE KARAKTERISTIKE SLIVA IZVORIŠTA
Tereni slivnog područja izvorišta Plava voda obuhvaćaju veći dio planinskog masiva Vlašić,
u visinskom intervalu između 530 m n.m., izvorište Plava voda, do 1933 m n.m., Paljenik
vrh planine Vlašić.
Izražen visinski dijapazon i s tim u vezi različite makro klimatske prilike uslovile su
pripadnost ovog prostora, u pogledu visinskog zoniranja vegetacije, različitim
klimapojasnim šumskim fitocenozama. Najniži pojas predstavljaju staništa šuma kitnjaka i
graba (Querco-Carpinetum s.l.) iznad kojeg je širok pojas koji predstavlja staništa šuma
bukve i jele sa smrčom (Abieti-Fagetum dinaricum, piceetosum).
Iznad ovog pojasa , uglavnom iznad 1500-1550 mn.m., subalpinski pojas predstavlja
staništa subalpinskih šuma bukve (Aceri pseudoplatani-Fagetum) i pojas klekovine bora
(Pinetum mugi s.l.) kojoj pripadaju najviši dijelovi planine Vlašić, iznad 1800/1850 m n.m.
(tereni oko vrha Paljenik i vrhovi lokaliteta Vlaška gromila).
25
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Uz ovu šumsku vegetaciju, također primarnog karaktera, zastupljene su, orografskoedafski
uslovljene, na jako strmim krečnjačkim padinama, termofilne šumske fitocenoze medunca i
bijelog graba (Querco pubescentis–Carpinetum orientalis), medunca i crnog graba (Querco–
Ostryetum carpinifoliae), u sjenovitim položajima šume bukve i javora gluhača (Aceri
obtusati–Fagetum) odnosno bukve i crnog graba (Ostryo-Fagetum ), a na litičastim
padinama šume crnog graba i crnog jasena (Ostryo–Fraxinetum). Depresije, mikro klimatski
hladnija staništa,.predstavljaju staništa mrazišnih šuma smrče (Piceetum inversum, a u
subalpskom pojasu šuma bukve također mikro klimatski hladni položaji predstavljaju
staništa subalpinskih šuma smrče (Piceetum subalpinum).
Dugotrajnim negativnim antropogenim uticajima, osim obešumljavanja velikih površina,
nastale su različite šumske fitocenoze, koje su bitno izmijenile slikuprimarne šumske
vegetacije. U realnoj šumskoj vegetaciji u ovom području, uz višemanje očuvane primarne
šumske fitocenoze i njihove fragmente, zastupljeni su i različiti derivati primarnih šuma,
sekundarnog karaktera, koje sindinamski predstavljaju prelazne stadije u razvoju šumske
vegetacije.
Šume kitnjaka i graba (Querco–Carpinetum s.l.) pretvorene su u izdanačke šume, većinom
jako degradirane. Odlikuju se zastupljenošću većeg broja vrsta dendroflore.
Uz edifikatore, kitnjak (Quercus petraea) i grab (Carpinus betulus) zastupljene su: klen
(Acer campestre), divlja trešnja (Prunus avium), divlja jabuka (Malus silvestris), divlja
kruška (Pirus pyraster), brekinja (Sorbus torminalis), te vrste grmlja: svib (Cornus
sanquinea), lijeska (Corylus avellana), kalina (Lygustrum vulgare), pasja ruža (Rosa
canina), divlja ruža (R. arvensis), trnina (Prunus spinosa), kozokrvina(Lonicera
caprifolium). Na kserotermiziranim staništima, uz navedene vrstedendroflore, zastupljeni su
i termofilni elementi: crni jasen (Fraxinus ornus), crni grab (Ostrya carpinifolia), bijeli grab
(Carpinus orientalis), oskoruša (Sorbus domestica), a od vrsta grmlja: drijen (Cornus mas),
ruj (Cotinus coggygria), bradavičava kurika (Evonymus verrucosa). Mjestimično je
introduciran crni bor (Pinus nigra) i bagrem (Robinia pseudoacacia), te spontano rašireno
kiselo drvo (Ailanthus glandulosa), npr. padine iznad izvorišta Plava voda. Ovdje šumske
sastojine, s obzirom na sastav i morfologiju, imaju karakter mješavina vegetacije.
26
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Slika 6.1. Izvorište Plava voda
U pogledu vodnog režima sastojine ovih šuma svojim sklopom i listincem povoljno utiču na
upijanje atmosferilija i njihovo poniranje u zemljište, odnosno smanjuju površinsko oticanje
vode.
Termofilne hrastove fitocenoze čine šikare medunca i bijelog graba (Querco pubescentis–
Carpinetum orientalis), koje su rasprostranjene na najkserotermnijim krečnjačkim
položajima, i medunca i crnog graba (Querco–Ostryetum carpinifoliae) u višim položajima i
sjenovitim položajima na padinama eksponiranih jugu.
Ove šikare se odlikuju florističkim bogatstvom i imaju veći broj zajedničkih vrsta.
Uz edifikatorske vrste, medunca i bijelog graba, odnosno medunca i crnog graba,
zastupljene su: crni jasen (Fraxinus ornus), oskoruša (Sorbus domestica), brekinja (Sorbus
torminalis), a u šikarama medunca i bijelog graba i maklen (Acer monspessulanum),
odnosno u šikarama medunca i crnog graba i mukinja (Sorbus aria). Od vrsta grmlja sa
većom pokrovnošću je ruj (Cotinus coggygria), naročito na koluvijalnim nanosima, zatim
drijen (Cornus mas), bradavičasta kurika (Evonymus verrucosa), crna udika (Vinurnum
lantana), trnina (Prunus spinosa), trušljika kamenjarka (Rhamnus rupestris), pasdrijen
(Rhamnus cathartica).
Fitocenoze crnog graba i crnog jasena (Ostryo–Fraxinetum) vezane su za litičaste
krečnjačke padine, gdje su zastupljene mozaično u alternaciji sa fitocenozama stijena i
sipara duž litičastog «zida» na južnoj i zapadnoj granici slivnog područja npr. lokalitet
Paklarske stijene i drugi. Osim edifikatorskih vrsta rijetke su druge vrste dendroflore,
najčešći je ruj.
27
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Na staništima hrastovih šuma fragmentarno su podignute kulture crnog bora (Pinus nigra).
Termofilne hrastove fitocenoze u pogledu vodnog režima imaju manji značaj ali u
sprečavanju erozije imaju veliku ulogu.
Mezotermne šume bukve, asocijacije: Aceti obtusati–Fagetum i Ostryo–Fagetum
zastupljene su fragmentarno, na prelaznim staništima, hladnim za hrastove fitocenoze, a
toplim za šume bukve ili šume bukve i jele sa smrčom.
Šume bukve i javora gluhača (Aceri obtusati–Fagetum), pored edifikatora, odlikuje
prisustvo: gorskog javora (Acer pseudoplatanus), mlječa (Acer platanoides), gorskog
brijesta (Ulmus montana), crnog jasena, bijelog jasena (Fraxinus excelsior), od vrsta grmlja:
ruj, crveno pasje grožđe (Lomicera xylosteum), likovac (Daphne mezereum), ljigovina
(Rhamnus fallax), crna udika (Viburnum lantana).
Šume bukve i crnog graba (Ostryo–Fagetum) zastupljene su na sjenovitim, često veoma
strmim padinama, pored edifikatora, odlikuje prisustvo crnog jasena i sitnolisne lipe (Tilia
parvifolia), te ruja naročito na krečnjačkim siparima.
Kao i prethodne šumske fitocenoze i ove šume imaju veliku ulogu u sprečavanju erozionih
procesa.
Šume bukve i jele sa smrčom (Abieti–Fagetum dinaricum, piceetosum), čijim staništima
pripadaju površine u zapadnom dijelu slivnog područja (tereni zapadno od šumske ceste
Mrazišće - Pl. dom M. Šantić) su antropogenim uticajima različito izmijenjene. Potpunim
istrebljenjem četinara, jele i smrče, nastale su sekundarne šume bukve, koje su u vidu
manjih i disjunktnih površina u kontaktu sa šumskim goletima i pašnjacima. Veće površine
unutar staništa šuma bukve i jele sa smrčom čine šume smrče, također sekundarnog
karaktera, nastale naseljavanjem smrče na površinama šumskih goleti i pašnjaka, rubno oko
očuvanih kompleksa šuma bukve i jele sa smrčom (otpornija je na pašu i insolaciju od
bukve i jele), ili antropogenom redukcijom bukve i jele iz primarnih šuma bukve i jele sa
smrčom (bukva isječena za ogrjev, a jela kao građevinsko drvo i za bačvarstvo). Uz
prirodnu sukcesiju rasprostranjenju šuma smrče doprinijela su i pošumljavanja šumskih
goleti sa ovom vrstom.
Zaostali i očuvani veći kompleks šuma bukve i jele sa smrčom u ovom slivnom području je
na masivu Galica. Po florističkom sastavu i građi ove šume su identične široko
rasprostranjenim šumama bukve i jele sa smrčom na krečnjačkim i dolomitnim planinskim
masivima Dinarida.
Pored edifikatorskih vrsta: bukve, jele i smrče, zastupljene su i vrste: gorski javor (Acer
pseudoplatanus), bijeli jasen Fraxinus excelsior), mlječ (Acer platanoides), gorski brijest
(Ulmus montan- Mrazišće) i unutar pojasa subalpinskih šuma bukve. Ove šume se
monodominantnog karaktera, veoma rijetke su druge vrste drveća, a u sindinamskom smislu
28
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
a), jasika (Populus tremula), jarebika (Sorbus aucuparia), sitnolisna lipa (Tičia parvifolia) i
krupnolisna lipa (T. platyphyllos). Zastupljene vrste grmlja su karakteristične za ove šume:
ljigovina (Rhamnus fallax), likovac (Daphne mezereum), crveno pasje grožđe (Lonicera
xylosteum), crno pasje grožđe (L. nigra), alpsko pasje grožđe (L. alpigena), na otvorenim i
osunčanim mjestima i crna zova (Sambucus nigra), crvena zova (S. racemosa) i kleka
(Juniperus communis).
Slika 6.2. Mrazišne šume smrče
Šume smrče, mrazišne šume smrče (Piceetum inversum) i subalpinske šume smrče
(Piceetum subalpinum), kao primarne fitocenoze vezane su za mikro klimatski hladna
staništa (uvale, vrtačaste površine, izrazito osojne sjeverne položaje) unutar pojasa šuma
bukve i jele sa smrčom (duž uvale Bobanovac-Krčevine-Mrazišće) i unutar pojasa
subalpinskih šuma bukve. Ove šume su monodominantnog karaktera, veoma rijetke su
druge vrste drveća, a u sindinamskom smislu predstavljaju trajne stadije vegetacije.
Subalpinske šume smrče zaostale su fragmentarno, rastrganog sklopa na prostranim
pašnjacima. Staništa subalpinskih šuma bukve, kojima pripadaju tereni Vlašića između
1550/1600 i 1800/1850 m n. m., danas predstavljaju planinske pašnjake i livade na kojima
se rijetko javljaju bukva, gorski javor, smrča, jasika, jarebika i iva (Salix caprea), a od vrsta
grmlja: kleka (Juniperus communis), klečica (J. nana) i ljigovina (Rhamnus fallax).
29
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Slika 6.3. Ostaci subalpinskih šuma smrče
Šume bukve i jele sa smrčom, sekundarne šume bukve, te mrazišne šume smrče u pogledu
vodnog režima imaju izvanredan značaj, sklop njihovih sastojina i listinac povoljno utiče na
upijanje oborina i njihovo poniranje u zemljište, te postupno otapanje snježnog pokrivača i
alimentaciju podzemnih voda i izvorišta.
Najviši predjeli planine Vlašić, iznad 1800/1850 m n.m., oko vrha Paljenik, 1933 m n.m., te
Vlaške gromile, kote 1919 i 1865 m n.m., predstavljaju staništa klekovine bora (Pinus
mugo), koja su danas planinski pašnjaci i livade sa rijetkim grmovima: klečice, kleke i
ljigovine.
Slika 6.4. Pašnjaci u subalpinskoj zoni
30
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
U slivnom području difuzno raspoređene prisutne su i površine šumskih goleti, često u
kontaktu sa pašnjacima i livadama, za koje kod pošumljavanja treba koristiti autohtone vrste
drveća u skladu sa ekološkim prilikama.
Kod rekultivacije izdanačkih šuma i šikara izbor vrsta drveća treba biti u skladu, pored
ekoloških, i sa sindinamskim i sastojinskim prilikama, čime će se osigurati stabilnost
budućih šumskih sastojina tj. njihov polivalentni značaj. Sa aspekta vodnog režima ovo je
od izuzetnog značaja za ovo slivno područje, s obzirom na njegovo veliko opterećenje
gradnjom vikendica i ugostiteljskih objekata i turizmom, naročito zimskim.
Stanje šuma i šumskih zemljišta
Slivno područje Plave vode zauzima površine šuma i šumskih zemljišta u dijelovima
gospodarskih jedinica: «Gornji Ugar», 1992,5 ha, «Goleš - Radalje», 431,6 ha i «Jasenica -
Bila», 1169,0 ha, Šumsko gospodarskog područja «Lašvansko».
U g.j. «Gornji Ugar» slivno područje zauzima odjele: 104/1, 106, 107/1, 107/2, 124, 125,
126, 127, 128/1, 128/2, 129, 130/1, 130/2, 131, 132/1, 132/2, 133/1, 133/2, 134/1, 134/2,
135/1, 135/2, 136, 137, 138, 139, 140/1, 140/2 i 141.
U g.j. «Goleš - Radalje» slivno područje zauzima odjele: 92, 93, 94b, 107b, 109c, 110/1,
110/2, 111/1 i 111/2.
U g.j. «Jasenica - Bila» slivno područje zauzima odjele: 2, 3b, 4/1, 4/2, 5, 6, 7/1, 7/2, 8, 11,
12, 13, 14, 15, 16, 19/2, 20, 21, 22/1 i 22/2.
Podaci šumsko gospodarske osnove i za Šumsko gospodarsko područje «Lašvansko» i za
pojedine gospodarske jedinice iskazani su u okviru širih kategorija šuma i gospodarskih
klasa, nisu date i u okviru odjela, pa se ovdje iskazuju za navedene gospodarske jedinice u
cjelini *.
Strukturu šuma i šumskih zemljišta u G.j. «Gornji Ugar» čine:
visoke šume 8414,9 ha
šumski zasadi – kulture 91,4 ha
izdanačke šume -
goleti 52,1 ha
neproduktivne površine (goleti nepodesne za pošumljavanje, stalne šumske čistine,
komunikacije 310,5 ha
U k u p n o: 8969,2 ha
* Izvori podataka: Šumsko gospodarska osnova za ŠGP «Lašvansko», uređajni elaborati za G.j.»
«Gornji Ugar», G.j. «Goleš-Radalje» i G.j. «Jasenica_Bila» (period važnosti od 01. 01. 2006.. do 31.12. 2015. godine).
31
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Strukturu šuma i šumskih zemljišta u G.j. « Goleš - Radalje» čine:
visoke šume 2756,2 ha
šumski zasadi - kulture 1892,7 ha
izdanačke šume 2505,6 ha
goleti 967,6 ha
neproduktivne površine (goleti nepodesne za pošumljavanje, stalne šumske čistine,
komunikacije) 1079,4 ha
U k u p n o: 9201,5 ha
Strukturu šuma i šumskih zemljišta u G.j. «Jasenica - Bila» čine:
visoke šume 6396,0 ha
šumski zasadi – kulture 762,6 ha
izdanačke šume 986,7 ha
goleti 1113,9 ha
neproduktivne površine ( goleti nepodesne za pošumljavanje, krš, stalne šumske
čistine, komunikacije) 398,0 ha
U k u p n o: ………………………………. 9657,2 ha
Struktura drvnih zaliha i zapreminskog prirasta
G.j. «Gornji Ugar»
Tabela 6.1. Drvna zaliha i zapreminski prirast visokih šuma
32
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Tabela 6.2. Drvna zaliha i zapreminski prirast šumskih zasada – kultura
G.j. «Goleš – Radalje»
Tabela 6.3. Drvna zaliha i zapreminski prirast visokih šuma
Tabela 6.4. Drvna zaliha i zapreminski prirast šumskih zasada – kultura
33
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Tabela 6.5. Drvna zaliha i zapreminski prirast izdanačkih šuma
G.j. «Jasenica – Bila»
Tabela 6.6. Drvna zaliha i zapreminski prirast visokih šuma
Tabela 6.7. Drvna zaliha i zapreminski prirast šumskih zasada – kultura
34
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Tabela 6.8. Drvna zaliha i zapreminski prirast izdanačkih šuma
Obim sječa (etat) po širim kategorijama šuma
Tabela 6.9. Etat G.j. «Gornji Ugar»
Tabela 6.10. Etat G.j. «Goleš - Radalje»
*1000 – visoke šume; 3000 – šumski zasadi (kulture); 4000 – izdanačke šume
35
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Tabela 6.11. Etat G.j. «Jasenica – Bila»
Tabela 6.12. Usporedni prikaz godišnjeg zapreminskog prirasta i godišnjeg obima sječa
Usporedna analiza godišnjeg zapreminskog prirasta i planiranog obima sječa (etata)
pokazuje da je planirani obim sječa u svim kategorijama šuma manji od godišnjeg
zapreminskog prirasta. Pored povećanja drvnih zaliha, ova činjenica ima pozitivanuticaj i na
polivalentne funkcije šuma, među kojima i na vodni režim.
36
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Tabela 6.13. Prosječan stepen sklopa sastojina
Na osnovu utvrđenih prosječnih vrijednosti sklopa šumskih sastojina, pokrivenost tla
krošnjama stabala iznad taksacionog praga (stabla iznad 5 cm prečnika na visini od 1,30 m),
može se zaključiti da su šumske sastojine zadovoljavajućeg sklopa.
Šumske sastojine svojim sklopom značajno utiču na regulaciju vodnog režima zajedno sa
etažom podmladka (stabalca ispod taksacionog praga), te spratom grmlja i spratom
prizemne flore.
Tabela 6.14. Planirana gradnja šumskih putova
Planirana gradnja šumskih putova, tokom uređajnog perioda 2005-2015. godine, u sve tri
gospodarske jedinice čije dijelove površina obuhvata slivno područje izvorišta Plava voda,
je izvan ovog prostora.
Tabela 6.15. Stanje komunikacija i otvorenosti šuma i šumskog zemljišta*
*U prvim kolonama su podaci na dan 31. 12. 2005. godine, a u drugim kolonama, boldirani, su podaci za planirano
stanje na dan 31. 12. 2015. godine.
37
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Iz tabelarnih podataka se uočava povećanje otvorenosti šuma i šumskih zemljišta u sve tri
gospodarske jedinice, čije dijelove površina obuhvata slivno područje Plava voda, u
tekućem uređajnom periodu. Realiziranjem plana otvaranja postići će se dobra otvorenost
šuma i šumskih zemljišta, posebno u g.j. «Gornji Ugar», odnosno u budućnosti nema
potrebe za značajniju izgradnju šumskih putova, kojom prilikom postoje opasnosti
negativnog uticaja na vodni režim.
Skoro 40% površine slivnog područja je pod šumama i aspekta zaštite i regulacije vodnog
režima, šume imaju veliki značaj. Šume djeluju na ravnomjernije oticanje odnosno doticanje
voda. Pod sklopom šumskih sastojina postupnije se otapa snježni pokrivač, listinac u šumi
akumulira vodu, djeluje kao spužva zadržavajući količine vode nekoliko puta veće od
njegove mase, iz kojeg postupno otiče voda a zajedno sa šumskim zemljištem povoljno
utiče i na pročišćavanje vode odnosno na njen kvalitet.
Zato bi prioritet u šumsko uzgojnim planovima trebalo biti pošumljavanje površina šumskih
goleti u slivu.
U tom smislu posebno povoljne okolnosti su sklopljenost šumskih sastojina. Visoke šume
(šume generativnog porijekla) imaju prosječan stepen sklopa između 58-67%, šumski zasadi
(kulture) 44-69% i izdanačke šume (šume vegetativnog porijekla) 51- 71%, što zajedno sa
šumskim podmladkom i prizemnom florom, te mrtvom šumskom prostirkom (listincem)
ima neprocjenljivu vrijednost u regulaciji vodnog režima zemljišta, vodoizvorišta i vodenih
tokova. Iz usporedne analize godišnjeg zapreminskog prirasta i godišnjeg obima sječa (etat)
uočava se da je planirani obim sječa u svim kategorijama šuma manji od godišnjeg
zapreminskog prirasta, što osim povećanja drvnih zaliha, ima pozitivan uticaj i na
polivalentne funkcije šuma, pa tako i na vode odnosno vodni režim.
U planu otvaranja šuma odnosno izgradnje šumskih cesta u uređajnom periodu od 2005-
2015. godine u slivnom području Plave vode ne planira se gradnja, odnosno planirana
otvaranja šumskih kompleksa u sve tri gospodarske jedinice čije dijelove obuhvata ovaj sliv
su izvan njega.
Kod planiranja izgradnje sekundarnih šumskih putova – vlaka, radi privlačenja trupaca na
putove, iste treba formirati sa blagim nagibom, po mogućnosti po izohipsama, izbjegavati
postavljanje vlaka okomito na izohipse, a privlačenje trupaca obavljati po zemljištu
nezasićenom vodom i po snježnom pokrivaču čime će se izbjeći ili jako ublažiti erozioni
procesi a time i spriječiti narušavanje vodnog režima i zagađenja voda.
38
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
7. KARAKTERISTIKE EROZIONIH PROCESA U SLIVU IZVORIŠTA
U slivu Plave vode erozija nije izražena. Pojava povremenih bujičnih vodotoka na južnim
padinama sliva, prema Travniku, uzrokuje povremene pojave osipanja materijala, ali bez
značajnijeg uticaja na izvorište Plave vode. Karta erozije je preuzeta iz elaborata:
„Kvantitativno kvalitativne karakteristike vrela i sliva Plava voda“, Zavod za hidrotehniku
GF u Sarajevu, 1986. godinu.
Slika 7.1. Stanje erozionih procesa u slivu izvorišta Plava voda
Pedološke karakteristike slivnog područja izvorišta
Klima, matični supstrat na kojem su se razvila postojeća tla, zajedno sa geografijom i
geomorfologijom terena su najvažniji pedogenetski faktori.
Tla su proizvod uzajamnog djelovanja pedogenetskih faktora. U brdsko-planinskom
području, u koje spada i sliv Plave vode, najznačajniji činioci obrazovanja tla, njegovog
razvoja i stanja u kome se nalaze, jesu: reljef, klima, geološki (matični) supstrat. Svaki
pedogenetski faktor sastoji se od više elemenata. Tako klima podrazumijeva količinu i
raspored oborina, temperaturu i njene promjene, vlažnost zraka, vjetrove i njihovu jačinu i
dr. Reljef podrazumijeva nadmorsku visinu, ekspoziciju, inklinaciju, ispupčenja, udubljenja
i dr. Matični supstrati su jako različiti (eruptivno, sedimentno i metamorfno stijenje koje se
opet razlikuje po hemijskom i mineraloškom sastavu, načinu i brzini raspadanja i dr.).
Vegetacija se također razlikuje: na šumsku i nešumsku, koja opet ima različite zahtjeve na
tlo, klimu, vodu i hraniva. Uticaj čovjeka također može biti različit.
Bitno je naglasiti da je pri utvrđivanju pedoloških karakteristika u slivu Plave vode uočeno
da nema lokaliteta kod kojih je utvrđen visok sadržaj ukupnih oblika teških metala.
39
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
8. KVANTITATIVNE I KVALITATIVNE KARAKTERISTIKE VODA
NA IZVORIŠTU U TOKU HIDROLOŠKOG CIKLUSA
8.1. Kvantitativne karakteristike
U okviru kvantitativnih karakteristika izvorišta Plava voda na raspolaganju su podaci
mjerenja u periodu od jula 2009. godine do oktobra 2010. godine, na profilu
„Elektrodistribucija“ i VS Merdani na Lašvi, kao repernoj stanici. Podaci mjerenja vidljivi
su iz tabele 8.1.
Tabela 8.1. Pregled rezultata mjerenja izdašnosti izvorišta u periodu 2009./2010.
Najveći proticaj izmjeren u ljetnom periodu (14.07.2010. god.) iznosio je 2,34 m3/s,
odnosno sa količinom zahvatanja u trenutku mjerenja od 0,136, proticaj je bio 2,48 m3/s.
Najveći proticaji u istražnom periodu 2009.-2010., registrirani su u proljeće i početkom ljeta
2010. godine. Generalna recesija na Plavoj vodi počela je u julu mjesecu. Pored toga,
pojavili su se i zimski minimumi u januaru i februaru, ali zbogizrazitih kiša u tom periodu
nisu bili tako izraženi. Na osnovu prikupljenih podataka i podataka ranijih istraživanja, u
nastavku se daje procjena karakterističnih proticaja izvorišta Plava voda.
40
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Procjena minimalne izdašnosti izvora Plava voda
Procjena minimalne izdašnosti, urađena je korištenjem svih raspoloživih podataka,
prikupljenih tokom istraživanja: 1975., 1984.-1986., te 2009.-2010. godine.
Analizirane su registrirane linije recesije korištenjem obrasca:
Qt = Q0 * e –α(t – t0)
(8.1)
Što je detaljno opisano u elaboratu:“Utvrđivanje izdašnosti i kvaliteta vode izvorišta Plava
voda“, Instituta za hidrotehniku GF u Sarajevu, 2010. godine.
Tabela 8.2. Pregled analiziranih perioda recesije i dobiveni pripadajući koeficijenti (α)
*) Prosječno dnevno zahvatanje sa izvorišta Plava voda za potrebu Travnika (period 1984. – 1986. godina) **) Prosječno dnevno zahvatanje sa izvorišta Plava voda za potrebu Travnika (period 2009. – 2010. godina)
Na osnovu svih analiziranih linija sračunat je prosječan koeficijent recesije koji je poslužio
za procjenu minimalne izdašnosti korištenjem obrasca (8.1). Da bi se na ovaj način
procijenili minimalni 20-godišnji proticaji, treba definirati dužinu beskišnog perioda istog
ranga pojave. U tom smislu, napravljena je obrada beskišnih perioda za KS Zenica, a
korištena je i ranije urađena obrada beskišnih perioda za KS Sarajevo, preuzeta iz dostupne
literature.
Na osnovu statističke obrade beskišnih perioda, iako je obrađeni niz za KS Zenicu relativno
kratak, može se izvući zajednički zaključak da se dužina beskišnog perioda 20-godišnjeg
ranga pojave kreće u rasponu od 37 do 42 dana.
41
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Za procjenu minimalne izdašnosti, analizom linija recesije i statističkom obradom beskišnih
perioda, korišten je obrazac (8.1), gdje je:
Qt – procijenjeni proticaj traženog ranga pojave (20 godina);
Qo – proticaj na početku perioda recesije (ovdje usvojen minimalni godišnji proticaj,
određen iz odnosa sa rijekom Lašvom)-linija odnosa uspostavljena između Plave vode i
rijeke Lašve u periodu recesije;
α – koeficijent recesije;
t-to – beskišni period 20-godišnjeg ranga pojave-
Usvojen je beskišni period u trajanju od t = 38 dana i za Qo jednogodišnji minimalni
proticaj koji je na osnovu dosadašnjih istraživanja određen na opisani način i iznosi 1,01
m3/s.
Na osnovu određenog trajanja beskišnog perioda 20 – godišnjeg ranga pojave, zatim
usvojenog minimalnog jednogodišnjeg proticaja Qo = 1,01 m3/s, te koeficijenta recesije α =
0,0105, dobiveno je:
Q1/20 = Q0 · e-0,0105 (38)
= 1,01 · 0,672 = 0,68 m3/s
Za čitav period ranijih, a i najnovijih istraživanja najniža izdašnost izvorišta Plava voda
registrirana je u januaru 1985. godine od Q=0,790m3/s plus količina zahvatanja u tom
periodu, Qzah. = 0,150 m3/s, odnosno ukupno Q=0,940 m3/s.
U istom periodu (januar 1985g.) kada su na Plavoj vodi registrirani najniži proticaji i na
rijeci Lašvi V.S. Merdani registriran je minimalni proticaj od Q = 3,6 m3/s, što je prema
raspoloživoj statističkoj hidrološkoj obradi minimalna voda ranga pojave između 5 i 7
godina.
U tom smislu ovdje je iskorišten statistički definiran minimalni proticaj rijeke Lašve za
definiranje minimalne izdašnosti Plave vode, metodom poređenja.
Pod pretpostavkom da postoji isti odnos minimalno registriranih proticaja i minimalnih
proticaja 20 – godišnjeg povratnog perioda na Plavoj vodi i na rijeci Lašvi, što je opravdano
očekivati obzirom na vrlo slične fizičko geografske karakteristike i uz činjenicu da se
praktično radi o odnosu dvije vodne pojave u istom slivu, važi sljedeći obrazac:
42
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
(8.2)
Q(20)LašvaVS.Merdani = 2,86 m³/s (prema statističkoj obradi minimalni 20-godišnji proticaj)
Razlika u procijenjenoj minimalnoj izdašnosti, korištenjem ova dva navedena postupka
iznosi:
ΔQ = 0,067 m3/s
Može se konstatovati da je napravljena analiza potvrdila ranije procijenjenu minimalnu
izdašnost izvorišta Plava voda (istraživanja 1984.-1986. godine), 20-godišnjeg povratnog
perioda u iznosu od:
Q(20)
Plava voda = 0,7 m3/s
Također, iz navedenog se može zapaziti da se primjenom dva navedena postupka dobija
izvjesna razlika, što se s obzirom na raspoloživi fond podataka može i očekivati.
Oprez kod procjene minimalne izdašnosti izvorišta Plava voda nameće činjenica da je
tokom 1977. i 1978. godine na rijeci Lašvi VS Merdani registriran minimalni proticaj u
iznosu od 2,62 m3/s (istina, za Plavu vodu ne postoje mjerenja u tom periodu), što je znatno
niže od proticaja rijeke Lašve registriranog 1985. godine, kada je na Plavoj vodi zabilježena
najniža izdašnost.
Relativno dobra koincidencija proticaja Plave vode i rijeke Lašve u periodu recesije upućuje
na zaključak da su moguće niže izdašnosti Plave vode od izmjerenih 0,950 m3/s, odnosno
opravdava usvojeni rezultat minimalne izdašnosti ovog izvorišta od:
Qmin(20)
= 0,700 m3/s
43
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Procjene minimalne izdašnosti izvora Plave vode u konačnom definiranju zahtjevale bi
dodatnu obradu i dopunu u smislu decidnog zaključka, što ostavlja mogućnost šireg
interpretiranja stvarne minimalne izdašnosti u relacijama do 950 l/s, a na bazi do sada
prezentiranih podataka i pratećih analiza
Procjena maksimalne izdašnosti izvorišta
Kako se ne raspolaže sistematskim mjerenjima i osmatranjima u dužem vremenskom
periodu, određivanje maksimalnih proticaja urađeno je korištenjem raspoloživih podataka.
U istom cilju, analizirani su tragovi pojave velikih voda, te izvršeno anketiranje stanovnika
koji žive u zoni izvorišta, o eventualnoj pojavi poplava priobalja Plave vode nizvodno od
brane.
Vrlo je važno naglasiti da su u dosadašnjim istraživanjima registrirani maksimalni proticaji
Plave vode koji nisu prelazili 4 m3/s. Tako je u istražnom periodu 1984 – 1986. godine
maksimalni proticaj registriran u periodu od 10–12.05.1986. godine i iznosio je :
Qmax.regist.= 3,72 m3/s
Tokom istražnog perioda 2009/2010g. maksimalno registriran proticaj zabilježen je u
periodu 21 i 22.04. te 21, 22 i 23. 05.2010g., a iznosio je:
Qmax.regist.= 2,47 m3/s
U oba navrata maksimalni proticaji zabilježeni su u proljetnim mjesecima u vrijeme
otapanja snijega i pojava intenzivnijih kiša. Istovremeno treba naglasiti da je tokom vlažnog
perioda zabilježeno i isticanje voda na vrelu Hendek koje po svemu sudeći ima funkciju
preljeva velikih voda za ovo izvorište.
U tom smislu može se konstatirati da ovo izvorište ima maksimalnu izdašnost od Q≈4 m3/s,
a količine koje eventualno zbog iznimno velikih padavina dotiču iz sliva, evakuišu se, preko
preljevnog vrela Hendek. U razgovoru sa stanovništvom koje živi u neposrednoj blizini
potvrđena je ova konstatacija, obzirom da niko ne pamti da se Plava voda izlila iz
postojećeg korita.
44
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
8.2. Kvalitativne karakteristike
Ocjena kvaliteta sirove vode izvorišta Plava vode izvršena na osnovu rezultata ispitivanja
1985 i 1986. godine, 2009. i 2010. godine. Ranija ispitivanja i usporedba rezultata sa onim
rađenim za potrebe ovog projekta, omogućila su sagledavanje eventualnih promjena,
odnosno trendova promjena u zadnjih 25 godina.
1. Rezultati ispitivanja kvaliteta vode
S obzirom na značaj izvorišta Plava voda, a imajući u vidu krški sliv i izraženu pukotinsko
kaveroznu poroznost, neophodna su redovna fizikalno–hemijska i bakteriološka sistematska
ispitivanja u cilju kvantificiranja zatečenog kvaliteta vode.
Ispitivanja se vrše svaka 2h u toku 48h u različitim hidrološkim situacijama na sljedećim
profilima:
• izvorište Plava voda, postojeća kaptaža,
• izvorište Plava voda, nekaptirani dio uzvodno od brane,
• izvorište Baš bunar, postojeća kaptaža,
• potok Hendek (u periodima kada je aktivan).
Koristeći rezultate analiza provedenih tokom 1985. i 1986. godine, te 2009. i 2010. godine,
sumirani su rezultati obje serije detaljnih ispitivanja na osnovu kojih je izvedena procjena
fizikalno – hemijskih i bakterioloških karakteristika sirove vode s osvrtom na trendove
promjena, koje su se mogle desiti u periodu od 25 godina.
U svim uzorcima, analiziranim u spomenutim vremenskim razdobljima, određivane su
vrijednosti sljedećih fizičko – hemijskih parametara: miris, ukus, mutnoća, pH vrijednost,
ukupni isparni ostatak na 105 oC, suspendovane čvrste supstance, rastvoreni kiseonik i
zasićenost kiseonikom, elektroprovodljivost, ukupna, karbonatna i nekarbonatna tvrdoća,
kalcij, magnezij, mangan, željezo, slobodni ugljen dioksid, hloridi, amonijačni, nitratni i
nitritni azot, ortofosfati, silicijum dioksid, sulfati, vodonik sulfid, utrošak KMnO4,
biohemijska potrošnja kiseonika (BPK5) i hidrogen - karbonati. Analiza navedenih
parametara vršena je standardnim metodama prema “Sl. list SFRJ” broj 9/80 i pravilniku za
ispitivanje kvaliteta vode za piće Sl. novine broj 50/10 FBiH.
U sklopu bakterioloških analiza, u obje serije ispitivano je prisustvo i broj kolimorfnih klica
u 100 ml kaptirane vode, ukupan broj živih klica u 1 ml na 370C i 220C, zatim broj
Streptococcus faecalis, Proteus species i Clostridium species za sve pitke vode.
45
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Treba napomenuti da su enterokoki Streptococcus faecalis i Proteus species najpodobnija
grupa bakterija za vrednovanje higijenske kvalitete vode, jer broj fekalnih streptokoka
visoko korelira s prisutnošću patogenih bakterija, fekalnih i ukupnih koliformnih bakterija i
enterovirusa. Anaerobni Clostridium species je vrsta visokopatogenih bakterija, i ne smije
biti prisutna u vodama za piće. Metode za detaljna bakteriološka ispitivanja traženih
parametara u skladu su sa propisima Svjetske Zdravstvene Organizacije (WHO).
Sve fizičko – hemijske analize u navedenim periodima vršene su u laboratoriji Instituta za
hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu, a bakteriološke analize u laboratoriji Doma
zdravlja Stari grad (1985. i 1986. godine), te Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo
(2009/2010. godine).
2. Rezultati fizikalno – hemijskih analiza
Određivanje fizičko–hemijskih parametara uzoraka uzetih u devet serija u periodu od
24.06.1985. – 14.03.1986. godine, izvršena su prema prethodno navedenim standardima
koristeći pri tome najsuvremeniju opremu i instrumente koja je u to vrijeme bila na
raspolaganju. Na osnovu dobivenih rezultata za srednju vrijednost ukupne tvrdoće od 10,2
0Dh za nekaptirani dio, i 9,2 0Dh za kaptirani dio, vode vrela Plava voda svrstavaju se u
srednje tvrde, a isparni ostatak od 190 mg/l potvrđuje te rezultate. Izmjerene pH vrijednosti
u rasponu od 7,5 – 8,5 pokazuju da vode ovog izvora spadaju u neutralne do slabo alkalne
vode. Srednje vrijednosti za kalcijum, koji je i glavni katjon, u prosjeku iznosi oko 57, 2
mg/l. Vrijednosti zamagnezijum se kreću oko 6,7 mg/l, na osnovu čega se vidi da je odnos
kalcijuma i magnezijuma veoma povoljan za ljudsko zdravlje.
Ovi parametri ukazuju da akumulacija podzemnih voda egzistira u karbonatnom kompleksu,
a tu tvrdnju potkrepljuju i veoma niske vrijednosti dobivenih rezultata za željezo, mangan i
druge esencijalne mikroelemente. Koncentracija fosfora je ispod maksimalno dopuštene
koncentracije od 0,1 mg/l, ali pošto je poznato da je karst siromašan fosforom a vrijednosti
su varirale, potrebno je obratiti pažnju na rezultate za taj parametar.
S obzirom na razvoj poljoprivrede, mora se voditi računa da se izbjegne upotreba vještačkih
đubriva da bi vrijednosti za fosfor ostale ispod maksimalno dopuštenekoncentracije. Stalno
odsustvo slobodnog amonijaka i relativno niska potrošnja kalijum permanganata (5,25 mg/l
za nekaptirani dio i 6,5 mg/l za kaptažu), s tim da se vrijednosti za KMnO4 u malim
vodama povremeno povećavaju i do 12 mg/l, dok u srednje malim i srednjim ta vrijednost je
čak 3 puta niža, ukazuje na relativno visok stepen samoprečišćavanja vode prolaskom kroz
krško tlo, ali i to da nema pojave organske materije tokom suše. Ovakvo stanje ogleda se i u
46
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
dobivenim vrijednostima za BPK5 (1,1 mg/l – 1,9 mg/l) i gubitak žarenjem. U pogledu
prisustva zagađivača kao što su fenoli, mineralna ulja i deterdženti, voda je veoma čista jer
ih nema ni u tragovima. Izuzetak je pojava nitrita, iako su nađene vrijednosti ispod zakonom
utvrđenih granica vidi se uticaj pritisaka civilizacijskih faktora. To se može objasniti
prisustvom ljudi i stoke u slivu tokom perioda vegetacije. Pored svega, nije zabilježeno
prisustvo nitrata u sirovoj vodi.
Treba istaći da nađene vrijednosti mikropokazatelja ukazuju na kvalitetnu vodu koja se
namjerava koristiti za vodosnabdijevanje s obzirom da je analizirana sirova voda.
Tabela 8.3. Rezultati ispitivanja kvaliteta vode na izvorištu Plava voda 1985. godina
*Maksimalne dozvoljene vrijednosti (MDK)
47
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Nastavak tabele
Tabela 8.4. Rezultati ispitivanja kvaliteta vode na izvorištu Plava voda 1985. i 1986. godina
48
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Nastavak tabele
Istim metodama i uz upotrebu savremene opreme te najvećim dijelom modernijih i novih
instrumenata, rađena je analiza istih parametara za period od 07.01. – 14. 09.2010. godine.
Na osnovu rezultata ispitivanja vode vrela Plava voda tokom sedam serija uzorkovanja,
ustanovili smo da se voda prema izmjerenoj tvrdoći kreće od 10,30Dh – 11,40Dh, te spada u
srednje tvrde vode. Vrijednosti za kalcijum su u rasponu od 174 -196 mg CaCO3/l, dok je
koncentracija magnezijuma 4,4 – 14,2 mg/l. Izmjerene pH vrijednosti vode koje se kreću od
6,5 - 7,77 svrstavaju ih u grupu neutralnih do slabo baznih voda, izuzimajući podatak za
07.01.2010. godine, kada je u uzorku ustanovljena slaba kiselost zbog prisustva znatno
povišene količine CO2, ali koja ne prelazi MDK.
Na osnovu prilično stabilne vrijednosti elektroprovodljivosti (299-319 μS/cm), može se
smatrati da je u različitim periodima godine mineralizacija, odnosno sadržaj soli prilično
stabilan. Sadržaj organskih materija izražen preko utroška KMnO4 iznosio je 0,28 – 1,82
mgO2/l, što je u okviru dozvoljenih MDK vrijednosti, ali i znatno niži u odnosu na
ispitivanja sprovedena tokom 1985/1986. godine, koji su iznosili preko 5 što je prema
tadašnjim standardima bilo znatno niže od propisanih vrijednosti, a prema novim
49
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
standardima bi predstavljalo manje prekoračenje sadašnje MDK. Isti trend prati i
koncentracija biorazgradivih organskih materija BPK5, koja ne prelazi vrijednost od 2 mg/l.
Interesantan podatak je i povećana koncentracija fosfata, u prosjeku oko tri puta s obzirom
da se radi o karstu. Porijeklo fosfora moglo bi se povezati sa vještačkim đubrivima ili
upotrebom deterdženata ekvivalentno laganom porastu broja vikendica i stočarskih kotuna,
iako u skladu s tim ne prelaze MDK. Koncentracije svih drugih parametara, kao što su nitriti
i sulfati, kao i vrijednosti osnovnih esencijalnih mikroelemenata su izuzetno niske i nikada
nisu prelazile propisane MDK vrijednosti.
Izuzetak je pojava veoma male, ali ipak mjerljive količine amonijaka, kao i koncentracije
nitrata u rasponu od 1,5 mg NO3-/l – 13, 9 mg NO3-/l, što je ispod MDK, ali primjetno jer u
ispitivanjima iz 1985 -1986. godine nisu uopšte bili prisutni.
Ustanovljena je i pojava mutnoće od 0,63 do 1,69 stepeni silikatne skale, iako se vode ispod
5 stepeni smatraju veoma kvalitetnim, MDK za vode koje se namjeravaju koristiti za piće je
0.
Tabela 8.5. Rezultati ispitivanja kvaliteta vode na izvorištu januar-februar 2010.godina
*Maksimalne dozvoljene vrijednosti (MDK)
50
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Nastavak tabele
Tabela 8.6. Rezultati ispitivanja kvaliteta vode na izvorištu Plava voda april-sept. 2010.godina
*Maksimalne dozvoljene vrijednosti (MDK)
51
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Nastavak tabele
3. Rezultati bakterioloških ispitivanja
Na osnovu izvještaja o bakteriološkoj analizi izvršenoj na uzorcima vode vrela Plava voda u
periodu od 24.06.1985. – 14.03.1986. godine,u većini uzoraka ustanovljenoje da voda ne
odgovara propisima Pravilnika o zdravstvenoj higijenskoj ispravnosti vode za piće za
prirodne vode zatvorenog tipa (“Sl. list SFRJ” broj 9/80), zbog izolovanih Proteus species i
Streptococcus faecalis, što je indikator uticaja fekalnog zagađenja iz okolnih naselja. Samo
u uzorcima uzetim u ranim jutarnjim satima, kao i u zimskim mjesecima, rezultati su
pokazivali bakteriološku ispravnost. Ta činjenica ukazuje na evidentne aktivnosti
stanovništva, vezane uglavnom za stočarstvo.
Uzorci vode uzeti 24. i 2506.1985. godine bili su pozitivni na prisustvo patogenih anaeroba
Clostridia species. Na uzorku ispitivanom 25.12.1985. godine, broj navedenih bakterija
ekstremnim vrijednostima premašio je one koje su po zakonu propisane, uključujući i
prethodno spomenuti soj Clostridia species, koje zbog veoma velikog broja u odnosu na
MDK koji iznosi 0 nije imalo smisla ni određivati.
Mjerenje 14.03.1986. pokazalo je ponovno vraćanje trendu iz septembra mjeseca 1985.
godine, prema analiziranim vrijednostima istih parametara. Rezultati svih bakterioloških
analiza odnose se isključivo na sirovu vodu, čiji kvalitet se pažljivo prati zbog
nedvosmislenog prisustva civilizacijskog pritiska.
52
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Tabela 8.7. Rezultati bakterioloških ispitivanja 1985-1986.godina
Na osnovu izvještaja o bakteriološkoj analizi izvršenoj na uzorcima vode vrela Plava voda u
periodu od 07.01. – 14.09.2010. godine, u većini uzoraka ustanovljeno je da voda ne
odgovara propisima Pravilnika o zdravstvenoj higijenskoj ispravnosti vode za piće za
prirodne vode zatvorenog tipa (pravilnik za ispitivanje kvaliteta vode za piće Sl. novine broj
50/10 FBiH), zbog izolovanih Proteus species i Streptococcus faecalis, što je također
pokazatelj uticaja fekalnog zagađenja porijeklom iz naseljenih područja u blizini ili od
stočarskih katuna lociranih u slivu.
Kao što su pokazali rezultati ispitivanja ranijih godina, rezultati uzoraka uzetih u ranim
jutarnjim satima i u zimskim mjesecima, pokazivali su bakteriološku ispravnost. Prema
dosadašnjim analizama, i dalje je evidentan uticaj civilizacijskih pritisaka, ali prema
rezultatima istih, a prema poređenju s ranijim trendovima, vidljivo je smanjenje broja
mikroorganizama u vodi izvorišta. Ispitivanja na patogeni soj Clostridium species su u svim
navedenim periodima bila negativna. Ovi rezultati kao i do sada isključivo predstavljaju
bakteriološku sliku sirove vode, a neprekidni dezinfekcioni tretmani stalno su neophodni jer
se radi o vodi koja će se koristiti za piće.
53
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Tabela 8.8. Rezultati bakterioloških ispitivanja 2010 .godina
4. Zatečeno stanje kvalitete vode na izvorištu s osvrtom na trendove promjene
Na osnovu rezultata ispitivanja provedenih tokom 1985. i početkom 1986. godine, a
poredeći ih sa rezultatima urađenim 2010. godine nije došlo do bitnih promjena kvaliteta
sirove vode, s obzirom da su svi parametri rađenih monitoringa u skladu sa propisima o
maksimalno dozvoljenim koncentracijama štetnih supstanci u pitkoj vodi. Pošto se radi o
dugom vremenskom periodu, bitno je spomenuti promjene koje su zabilježene u nekoliko
bitnih parametara, posebno prisustvo nitrata kojih ranije nije bilo u mjerenjima, i primjetnije
sniženje pH vrijednosti vode nekaptiranog dijela.
Treba uzeti u obzir da se radi o području koje prema svojoj osjetljivoj prirodi trpi značajniji
civilizacijski pritisak koji se manifestuje kroz slabo, ali primjetno povećanje naseljavanja
tog područja i shodno tome povećanoj aktivnosti stanovništva.
Za argumentovanu diskusiju o spomenutim promjenama oslonili smo se na podatke koji su
bili dostupni iz 1985. i 1986. godine, i na one koji su primijećeni kao značajni posmatrajući
vodni tok, okolinu i cjelokupno područje na licu mjesta. Za razliku od ranijeg perioda, bilo
je značajno zapažanje ne toliko povećanje stočarstva i organizovanog naseljavanja čiji trend
bilježi blagi pad, nego upravo pojava i stalno povećavanje neorganizovanih aktivnosti koje
se ogledaju na nekontrolisano stočarstvo i shodno tome rastući broj ljudi i stoke u
neposrednom slivu.
Nerazmjerna raširenost organske materije uglavnom fekalnog porijekla mogući je uzrok
pojave nitrata amonijačnog porijekla u nekaptiranom izvorištu, koji zbog specifične
konfiguracije terena kroz duži period oksidacije i sapiranja oborinskim vodama kroz
poroznu karstifikovanu sredinu lako mogu dospjeti u kontakt sa podzemnim vodnim
tokovima. Također veoma interesantno zapažanje u uzorku uzetom 07.01.2010. godine je
bitno sniženje pH vrijednosti koja je iznosila svega 6,5. Budući da je odnos hidrogen
54
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
karbonata razmjeran mineralnom udjelu kalcijuma, ali pored toga uzorak svejedno sadrži
višestruko veću količinu CO2, i istovremeno bilježi znatno povećanje potrošnje KMnO4
kao i čestu pojavu nitrita u koncentracijama blizu 0,01 mg/L, rezultati ukazuju na to da je
sniženje pH vrijednosti najvjerojatnije uzrokovano trenutačnim povećanjem količine CO2,
ali ne mineralnog (iz bikarbonata), nego najvjerojatnije organskog porijekla.
Sa bakteriološkog stanovišta, zabilježeno je blago smanjenje živih klica uglavnom soja
Streptococcus faecalis i Proteus species u uzorcima sirove vode, koje se porijeklom
uobičajeno mogu naći u ostacima probavnog procesa živih bića.
Značajno je primijetiti da patogeni anaerobi Clostridium species nisu registrovani ni u
jednom uzorku analiza rađenih 2010. godine.
S obzirom na veoma mali broj koji je dozvoljen međunarodnim standardima koje je
propisala Svjetska zdravstvena organizacija, većina uzoraka mjerenih u oba perioda ne
može zadovoljiti standarde kvaliteta sirove vode.
Bez obzira na to što u određenim periodima imamo čak i prema parametrima bakteriološki
potpuno čistu vodu koji ukazuju na dobar kvalitet i sa bakteriološkog stanovišta, neprekidne
dezinfekcije redovno se vrše kao i za sve vode koje se namjeravaju koristiti za piće, a prema
standardima Svjetske zdravstvene organizacije koji se u datom periodu nisu bitno
promijenili. Za ova ispitivanja, osim primjetnog blagog smanjenja sadržaja svih koliformnih
bakterija veoma interesantan podatak je rezultat za 25. 12.1985. godine, gdje je primijećen
ekstremno veliki broj mikroorganizama, daleko iznad 100.000 na 1/L. Uzrok tome može biti
najvjerojatnije trenutno zagađenje uzrokovano ljudskim faktorom koje bi mogle ukazivati
na trenutne aktivnosti izgradnje mreže kanalizacije budući da tog dana nisu pronađeni
tragovi fekalnog onečišćenja, a jedino prisustvo veće količine biološki lako razgradivih
organskih materija može stvoriti uslove za ubrzani razvoj bakterija. Postoji mogućnost da je
trenutno zagađenje uzrokovano ljudskim nemarom, ali takve bakteriološke vrijednosti u
narednih 25 godina nisu više zabilježene.
Kaptirani dio izvorišta nalazi se ispod starog dijela grada što se negativno manifestuje na
bakteriološku ispravnost vode. Prema svim analizama u navedenim periodima, broj
bakterija jako varira od ranih jutarnjih sati do popodneva što evidentno odražava povećanu
aktivnost stanovništva. Iako stepen naseljavanja bilježi slabiji pad, a ekvivalentno s tim i
broj koliformnih mikroorganizama u vodi, ne može se precizno definirati da je došlo do
bitnog poboljšanja bakteriološke slike izvorišta. Upravo na osnovu tih podataka, evidentna
je neprekidna izloženost kontaktu sa organskim supstancama većinom fekalnog porijekla i
pokazatelj budućeg stalno prisutnog bakteriološkog opterećenja. Iako se vrši stalna sanitarna
obrada kroz neprekidnu dezinfekciju vode koja se na kraju koristi kao voda za piće dosta
visokog kvaliteta, poduzimanje mjera kroz programe zaštite u interesu je očuvanja izvorišta
Plava voda. U proteklom periodu došlo je do usporavanja razvoja mjera zaštite, što se
55
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
odražava nezadovoljavajućim smanjenjem bakteriološkog zagađenja u vodi izvorišta. Mada
je mikrobiološki kvalitet vode zadovoljavajući i djelomično poboljšan, s obzirom na
vrijednost i značaj ovog prirodnog bogatstva, a imajući u vidu stepen opasnosti od
zagađenja, sadašnji režim zaštite neophodno je unaprijediti na cjelokupnom hidrogeološkom
slivnom području. Kada se uradi već spomenuti Projekat zaštite i donese „Odluka o zaštiti“
prema kojoj će se propisati režim korištenja prostora neposrednog sliva, omogućit će se i
njegova adekvatna zaštita.
• Prema fizičko-hemijskim ispitivanjima provedenih tokom 1985./1986. godine, vode ovog
izvorišta spadaju u red kvalitetnih voda koje su u znatnoj mjeri ugrožavale aktivnost u slivu.
To su prije svih intenzivna ispaša stoke na prostoru sliva, te neodgovarajuće riješen odvod
kanalizacije u naselju lociranom neposredno bočno od izvorišta;
• Rezultati bakterioloških ispitivanja u periodu 1985./1986. godine, jasno ukazuju na
povremenu pojavu značajnog bakteriološkog zagađenja, koje se najviše manifestira na
kaptiranom dijelu izvorišta. Postojećom kaptažom zahvaćena je bočna sekundarna pojava
voda koje je najvjerojatnije bilo pod uticajem loše izvedenog kanalizacionog sistema u
naselju, lociranom
neposredno bočno od izvorišta;
• U sadašnjim uvjetima (ispitivanja 2009./2010. godine), karakteristična je povremena
pojava organskog zagađenja u dopuštenim granicama, kao i povremena pojava bakterija
fekalnog porijekla. To je posljedica je izraženih aktivnosti u slivu vezanih za boravak većeg
broja ljudi, a naročito povećan broj grla stoke, tokom ljetnog perioda. Radi se o stadima
ovaca koje tokom ljetne ispaše borave na većem dijelu sliva, na kome ostavljaju izmet.
Tokom padavina, oborinske vode ga ispiru i unose u podzemni akvifer.
Najugroženija područja su neposredno zaleđe izvorišta u kome su determinirane izražene
pukotine, kroz koje je moguća nesmetana komunikacija površinskih sa podzemnim vodama.
56
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
9. OPTIMALNI KAPACITET IZVORIŠTA, POROZNOST AKVIFERA,
KOEFICIJENT FILTRACIJE I TRANSIMISIBILNOST, STVARNA
BRZINA PODZEMNE VODE, KARAKTERISTIKE NIVOA PODZEMNE
VODE , PROMJENE KAPACITETA U VREMENU
Na bazi različitih podataka koji su bili na raspolaganju kad je u pitanju kapacitet izvorišta
Plava voda, najbliži toj vrijednosti mogao bi se uzeti onaj koji odgovara prosječnoj
vrijednosti.
Prosječnu izdašnost izvorišta Plava voda, a s obzirom da se ne raspolaže odgovarajućim
nizom sistematskih osmatranja, moguće je samo okvirno procijeniti.
Srednji proticaji ovog izvorišta dobiveni sistematskim osmatranjem u periodu 1984. –
1986., te u periodu 2009. – 2010.g. pojedinačno za svaki navedeni period iznose:
Qsr 1984 – 1986 = 1,82 + srednja količina zahvata (0,15) = 1,97 m3/s *
Qsr 2009 – 2010 = 1,82 + srednja količina zahvata (0,195) = 2,015 m3/s
Prosječan proticaj moguće je preračunati i korištenjem analogije prosječnog oticanja u slivu
Plava voda i slivu rijeke Lašve, odnosno korištenjem prosječnog proticaja rijeke Lašve
dobivenog sistematskim osmatranjem u periodu od 30 godina korigovan odnosom površine
slivova Plava voda i rijeke Lašve, prema obrascu:
* Preuzeto iz studije „Utvrđivanje izdašnosti i kvaliteta vode izvorišta Plava voda“ - Podrška infrastrukturnim projektima na Zapadnom Balkanu TA-BiH-03, Regionalni vodovodni sistem Plava Voda, 2010. godina
57
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Pored navedena dva načina, a zbog nepostojanja pouzdanijih podataka srednje proticaje
izvorišta Plava voda moguće je odrediti korištenjem obrasca:
Psr – prosječne godišnje padavine u slivu = 1250 mm,
η - koeficijent oticanja = 0,62 (usvojen na osnovu iskustava),
F – površina sliva = 85 km2,
T – vrijeme od godinu dana,
pa je:
Analizom dobivenih rezultata, vidljivo je da se najniži srednji proticaj dobiva korištenjem
srednjeg proticaja rijeke Lašve, korigovan odnosom slivnih površina. S obzirom na već
analizirani nepouzdani odnos srednjih i velikih voda izvorišta i rijeke Lašve, može se
konstatovati da je dobiveni rezultat i najnepouzdaniji. Iz tog razloga, a imajući u vidu
procijenjene vrijednosti prosječne, vrlo približne izdašnosti, dobivene korištenjem druga dva
postupka, može se usvojiti prosječna izdašnost oko Qsr ≈ 2,0 m3/s.
Poroznost akvifera, konstatuje se da je na bazi raspoloživih geoloških i hidrogeoloških
karakteristika sliva pukotinsko – kaverozna. Inače, na bazi preovlađujućih hidrogeoloških
odnosa (funkcije stijenske mase), može se konstatovati da akviferski medij Vlašića tj. sliva
Plave vode čine jurski krečnjaci i dolomiti.
U elaboratima koji su dostupni, nije izvršeno posebno bilansiranje podzemnih voda, na
način da su se određivali hidrogeološki parametri, kao što su koeficijent filtracije,
koeficijent transibiliteta i dr., nego je konstatovano da je npr. relacije brzine kretanja
podzemnih voda u akviferu od 200 m/d do 300 m/d, ali figuriraju i vrijednosti i 95,2 do 500
m/d. Kao mjerodavna brzina usvojena je ona od 300 m/d, bitna kod definiranja zona
sanitarne zaštite Plave vode. U odnosu na procjenjenu srednju vrijednost kapaciteta Plave
vode od 2,09 m3/s, minimalni kapacitet je uslovno usvojen od 0,7 m
3/s, a maksimalni 4,0
m3/s.
58
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
10. KATASTAR POSTOJEĆIH I POTENCIJALNIH IZVORA
ZAGAĐENJA NA SLIVU IZVORIŠTA SA PRIKAZOM VRSTE
ZAGAĐENJA , PROCJENOM KOLIČINE ZAGAĐENJA I
VREDNOVANJE INDEKSA ZAGAĐIVAČA
Služba za urbanizam, građenje, katastar i imovinsko pravne poslove općine Travnik, stavila
je na uvid podatke o broju stanovnika i svim aktivnostima na području sliva izvorišta. na
osnovu ovih podataka izvršena je ocjena tereta zagađenja i stepena potencijalne opasnosti
po kvalitet vode na izvorištu.
U slivu nema industrijskih postrojenja i aktivnosti.
Slika 10.1. Prikaz zagađivača u slivu
59
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
1. Stanovništvo *
Granica slivnog područja obuhvata slijedeće mjesne zajednice:
- MZ Karaula - istočni dio
- MZ Potkraj - sjeverni dio
- MZ Šišava - južni dio
- MZ Paklarevo - sjeverni dio Mz Kalibunar – sjeverni dio
- Mz Kalibunar - sjeverni dio
- MZ Stari grad - sjeverni i zapadni dio
- MZ Dolac n/L - sjevero-zaoadni dio
- MZ Mosor - veći sjevero-zapadni dio
- MZ Guča Gora - zapadni dio
- MZ Maline -veći zapadni dio
- MZ Mehurić zapadni dio
- MZ Dub - zapadni dio
Slika 10.2. Mjesne zajednice u slivu Plave vode
* Izvor podataka Služba za urbanizam, građenje,katastar i imovinsko pravne poslove općine Travnik, Dopis broj: 04/23- 1-21-63/10, od 03.12.2010.g.
60
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Područje navedenih mjesnih zajednica je uglavnom nenaseljeno ili vrlo slabo naseljeno
izuzev naznačenih dijelova mjesnih zajednica:
• MZ Šišava: naseljena mjesta: Gornja Šišava, Lužnica i Palež, te turističko naselje
Babanovac: Centar, Babanovac–Istok i Kukotnica, sa velikom brojem vikend kuća,
pansiona i manjih hotela;
• MZ Stari grad–mali broj kuća;
• MZ Mosor–naseljena mjesta: Mosor, Bukovica, Velika Bukovica i Mala Bukovica;
• MZ Guča gora – naselje Radonjići.
Uža granica slivnog područja obuhvata slijedeće mjesne zajednice:
• MZ Potkraj - sjeverni dio
• MZ Paklarevo - sjeverni dio MZ Kalibunar – sjeverni dio
• Mz Mosor - veći sjevero-zapadni dio
• Mz Guča Gora - zapadni dio
• Mz Maline -veći zapadni dio
• Mz Dub - zapadni dio
Ovo područje je vrlo slabo naseljeno (na terenu egzistiraju ovčarske kolibe).
Broj stanovnika navedenih mjesnih zajednica dat je u donjoj tabeli (podaci dobiveni od
mjesnih zajednica).
Tabela10.1. Broj stanovnika po mjesnim zajednicama
U užem slivnom području može se računati sa 280 domaćinstava, odnosno cca. 1.200
stanovnika (MZ Mosor) i eventualno 100 stanovnika (MZ Stari grad).
61
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
2. Turizam
Na području Babanovca zadnjih desetak godina intenzivno se grade turistički objekti i raste
broj turista, naročito u zimskoj sezoni. Područje je na samoj (sjeverozapadnoj) granici sliva
izvorišta Plava voda.
Nema podataka o broju turista. Procjena se može napraviti samo na osnovu podatka o
smještajnim kapacitetima Turističke zajednice Srednjobosanskog kantona. Kapacitet ležaja
unutar izgrađenih hotela, kao i ležaja u privatnim kućama iznosi oko 8000. Uz pretpostavku
potpune iskorištenosti u zimskoj sezoni na Babanovcu boravi maksimalno oko 8000 turista.
Turističke aktivnosti u obimu u kojem se trenutno provode na području Babanovca nemaju
uticaja na sliva Plave vode.
3. Stočarstvo
Ovo područje je poznato po nomadskom načinu stočarstva. Prije agresije na BiH na širem
prostoru broj ovaca se procjenjivao na 70.000. Danas je taj broj značajno manji.
Evidentiran broj ovaca na području Vlašićkog platoa je: 30.000 ovaca, procjena je da na
ovom području u sezoni boravi 5.000 ovaca.
Slika 10.3. Ispaša ovaca (na lijevoj slici katun)
62
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
4. Kamenolomi-pozajmišta
Obilaskom područja koje obuhvata sliv izvorišta Plava vode, identificirano je nekoliko
kamenoloma-pozajmišta kamenog materijala koji se koriste za posipanje i izgradnju
lokalnih puteva. Nijedan od spomenutih nije trenutno u eksploataciji.
Slika 10.4. Kamenolom (desno deponija kod kamenoloma)
Slika 10.5. Kamenolomi-pozajmišta (lijevo- na putu za toranj Paljenik pored puta na
obroncima Oštirke, desno- na platou Vlašića (cca 1700 m n.m.) u širem reonu Ravni)
63
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
5. Minska područja
U prostornom planu općine Travnik, a na osnovu podataka Civilne zaštite, procijenjeno je
da se oko 12,3% površine općine može svrstati u rizična ili minirana područja. Na narednoj
slici dat je grubi prikaz rasporeda minskih područja unutar sliva Plave vode.*
Slika 10.6. Minska područja na području sliva
* Izvor podataka “Studija ranjivosti prostora Federacije BiH”, Sarajevo 2008. godina
64
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
6. Klizišta
Na pojedinim područjima općine Travnik ima pojava klizišta usljed neplanske sječe šuma,
neadekvatnih iskopa, bespravne izgradnje itd. U okviru Prostornog plana općine Travnik,
preporučena je izrada katastra klizišta za područje cijele općine, na osnovu kojeg bi se
pripremila dinamika sanacije i procijenila potrebna finansijska sredstva. Na osnovu
podataka Civilne zaštite, ucrtane su približne lokacije. Ova karta je preuzeta iz Prostornog
plana i prikazana na narednoj slici.
Slika 10.7. Približne lokacije klizišta na području općine Travnik
7. Identificirane planirane aktivnosti na području sliva
Na osnovu analize planskih dokumenata (Prostorni plan Srednjobosanskog kantona,
Prostorni plan općine Travnik), identificirane su planirane aktivnosti za koje je potrebno
propisati režime rada u skladu sa zahtjevima Pravilnika o zaštiti izvorišta vode za piće, u
slučaju da dođe do njihove realizacije.
Vjetroelektrane
U toku je javni poziv za davanje koncesije za iskorištenje snage vjetra- postavljanje
vjetrenjača na 20 lokacija – svaka lokacija po 5 MW.
Negativni utjecaji na okoliš od postrojenja za iskorištavanje pogonske snage vjetra za
proizvodnju energije se mogu očekivati u fazi njegove izgradnje, fazi korištenja i fazi
65
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
demontiranja. Što se tiče količine predviđenih emisija, može se reći da njihovo određivanje
u fazi izgradnje i demontaže nije od posebnog značaja niti postoje metode kojima se one
određuju. Radi se o standardnim emisijama iz gradilišta koje se ublažavaju primjenom mjera
ublažavanja i prate kroz monitoring program.
Prije početka gradnje, potrebno je prepisati mjere za sprječavanje, odnosno minimiziranje
negativnih uticaja (tokom izgradnje i eksploatacije) za:
• floru i faunu,
• šume i šumsko zemljište,
• zrak i
• vodu (ispuštanje otpadne vode, formiranje procjedne vode i curenje
mašinskog ulja ili tečnog goriva).
Kamenolomi
Procedura davanja saglasnosti od strane Općinskog vijeća Travnik za iskorištavanje kamena
krečnjaka na lokalitetu Kamenjak, sjeverno od naselja Radonjići u MZ Guča Gora (za ovu
lokaciju je data koncesija za istražne radove prije par godina – kroz ovu proceduru urađena
je procjena zaliha kamena i studija uticaja na okoliš).
U studiji uticaja na okoliš bi trebali biti pobrojani svi mogući negativni uticaji na: zrak,
vodu, biljni i životinjski svijet, kao i preporuke za izbjegavanje, odnosno minimiziranje
potencijalnih negativnih uticaja.
„Zoning plan Područje Vlašić“
U okviru projekta "PODRUČJE VLAŠIĆ" - Zoning plan prostorni plan područja posebnih
obilježja - aneks prostornog plana općine Travnik 2003.-2020. godine, obrađeni su
segmenti:
• naseobinske formacije (sistem naselja, urbana područja i građevinski reoni)
iz prostornog plana općine Travnik i prijedlog dopuna istih;
• zone, subzone, područja i areali, sa generalnim i specifičnim namjenama
površina i punktova,
• prijedlog novih skijaških prostora (staze i vertikalni transport)
• prostori za sport, rekreaciju i turističku ponudu u ljetnom periodu, u obuhvatu
“Zoning plana”,
• površine i kapaciteti prethodno urađenih regulacionih planova;
• i dr.
66
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Za potrebe projekta zaštite izvorišta, korištene su karte namjene prostora iz ovog
projekta. (Slika 10.7). Izvršeno je njihovo preklapanje sa kartom granice sliva izvorišta
Plava voda (Slika 10.8).
Slika 10.8. Polazne osnove valorizacije planinskog masiva Vlašić u funkciji razvoja
turizma
Slika 10.9. Planirane aktivnosti u prostoru sliva Plave vode
67
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Neke od planiranih aktivnosti „Zoning plana“ nalaze se dijelom unutar granica sliva. U
slučaju daljih aktivnosti na implementaciji „Zoning plana“, potrebno je kroz Studije uticaja
na okoliš sagledati mogući uticaj ovih aktivnosti na izvorište i predložiti mjere tokom
izvođenja i implementacije.
Proračun ranjivosti podzemnih voda (vidjeti poglavlje 4) je pokazao da područje na
sjevernom obodu sliva Plave vode ima visok stepen ranjivosti. U daljim koracima u
implementaciji „Zoning plana“, trebao bi se uzeti u obzir način izgradnje infrastrukture
vodosnabdijevanja, i naročito odvodnje otpadnih voda budućih turističkih objekata, kako bi
se minimizirao negativan uticaj na podzemne vode razmatranog područja.
11. PREGLED REZULTATA DODATNIH ISTRAŽIVANJA RADOVA
U okviru prethodnih elaborata vršena su i određena dodatna istraživanja koja su se odnosila
na ispitivanje kvaliteta vode, definisanje izdašnosti izvorišta, kao i izvršeno mjerenje brzine
tečenja podzemne vode u akviferu Plave vode.
1. Definiranje brzine podzemne vode
U okviru ovog projekta vršeni su obimni terenski radovi kao što su ispitivanja kvaliteta
sirove vode, definiranja izdašnost izvorišta, te mjerenje brzine tečenja podzemne vode.
Nakon provedenog rekognosciranja terena odabrani su interesantni lokaliteti za ispitivanje
brzine toka podzemne vode. U tom kontekstu, a na osnovu geoloških i morfoloških
karakteristika, te neposredne blizine izvorištu, određen je prostor sistema vrtača u reonu
Komareva brežina. Kao reprezentativna izabrana je vrtača sa veoma izraženom pukotinom
na dnu, u koju je voda ponire bez zadržavanja. Na osnovu toga je ocjenjeno da će se
ubacivanjem boje u ovu vrtaču dobiti veće brzine, čime se ostaje na strani sigurnosti.
Obzirom na izrazito karstifikovan teren tog područja, ubacivanje boje u bilo koju vrtaču
imalo bi za rezultat pojavu boje na izvorištu, ali uz nešto manje brzine podzemnog toka.
Tako je definiranje brzine podzemnog toka na prostoru sliva Plava voda izvršeno bojenjem
ponora-vrtača, locirane u neposrednom zaleđu vrela, na udaljenosti 2,5 km zračne linije.
Spomenuta vrtača-ponor nalazi se između vrha Humac (1.380 m.n.m.) i vrha Komareva
Brežina (1.359 m.n.m.). Tačno mjesto ubacivanja boje locirano je GPS-om i tako određene
koordinate su sljedeće:
X = 4900883, Y = 6474807 i Z = 1272 m.n.m.
68
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Slika 11.1. Lokacija vrtače-ponora gdje je ubačena boja
Eksperiment bojenja obavljen je tako što je količina od 2,5 kg Na-fluoresceina rastvorena u
50 l prethodno napravljenog blagog rastvora NaOH. Povećana bazičnost u vodi omogućava
bolje rastvaranje Na-fluoresceina.
Tako napravljen rastvor trenutno je ispušten u pukotinu lociranu na dnu vrtače, a nakon
toga, u istu pukotinu nasuto je 300 litara čiste vode, da potisne boju prema podzemnom
akviferu. Eksperiment je obavljen 30.06.2010. godine u 14:45 sati. Tokom ubacivanja,
vrijeme je bilo sunčano i toplo. Osmatranje pojave boje vršeno je na izvorištu Plava voda i
Baš bunar. Pojava boje na spomenutim izvorima nije registrirana u periodu osmatranja od
2,5 mjeseca. Iz tog razloga, eksperiment je ponovljen dana 24.09.2010. godine u 13:25 sati,
ubacivanjem 5 kg Na-fluoresceina u istu vrtaču-ponor, na već opisani način. Prilikom ovog
ubacivanja vremenski uslovi su bili vrlo slični kao i tokom prvog eksperimenta. Proticaj na
izvorištu Plava voda iznosio je Q=1,58 m3/s, a na proticaj rijeke Lašve na VS Merdani Q
=5,5 m3/s.
Na osnovu iskustava iz prvog eksperimenta, shvaćeno je da treba povećati količinu boje. Za
pokretanje boje od mjesta ubacivanja prema podzemnoj vodi potreban je kontinuiran doticaj
vode u određenom vremenskom terminu, što ovdje nije bilo moguće osigurati. Za takvo što,
na predmetnoj lokaciji, neophodne su intenzivne i dugotrajnije padavine (dva do tri dana ili
topljenje snijega). Neposredno nakon ovog ubacivanja, registrirano je nekoliko kišnih
epizoda, koje nisu bile značajne ni po intenzitetu, ali ni po trajanju.
Međutim, zasigurno su uticale na pokretanje boje prema podzemnoj vodi. Osmatranje boje
vršeno je ponovo na istim mjestima.
Pojava boje zabilježena je nakon 26 dana, kada su se pojavile nešto intenzivnije padavine.
Međutim, vrlo je važno istaći da se nakon prve pojave, boja u narednim danima povremeno
69
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
pojavljivala i nestajala. Iz intervala pojave boje, zaključeno je da se poslije svake kišne
epizode, nakon pet dana pojavi boja, istina u dosta razblaženom obliku, ali je bilo moguće
identificirati čak i golim okom. Iz mehanizama pojave boje, zaključeno je da zapravo
najduže vrijeme treba čestici vode-boje da sa visine od 1272 m.n.m. dođe do nivoa
podzemne vode. Kiše su u periodu od jednog mjeseca povremeno potiskivale boju
gravitaciono prema podzemnom akviferu, stacionirajući ubačenu količinu u karbonatnim
strukturama. U narednom periodu, svaka kiša isprala je određenu količinu boje, unoseći je u
podzemni akvifer, odnosno vodu izvorišta, što se manifestovalo njenom pojavom pet dana
nakon jačih kiša, u više navrata.
Ako se promatra period od datuma ubacivanja boje do njene prve pojave, može se
konstatovati da se radi o vremenu putovanja boje u trajanju od 26 dana. Međutim, ako se
analiziraju periodične pojave boje pet dana nakon kiše, dobivaju se znatno veće brzine
podzemnog toka.
U narednoj tabeli dat je prikaz rezultata obavljenog bojenja ponora-vrtače u rejonu
Komareva Brežina na udaljenosti 2,5 km od izvorišta.
Tabela 11.1. Pregled rezultata bojenja ponora-vrtače u zaleđu izvorišta na lokalitetu
Komareva Brežina
Usporedno su dati rezultati brzine podzemnog toka, dobiveni računajući vrijeme putovanja
boje od površine terena na koti 1272 m.n.m. do izvorišta i brzine koje su dobivene kada se
analizira vrijeme od pojave kiše do ponovne pojave boje, što je ocijenjeno kao putovanje
boje samo horizontalnom putanjom.
Odnosno, vrijeme putovanja boje kroz podzemni tok od mjesta ulaska u vodu do izvorišta.
Vidljivo je da se radi o dosta velikoj razlici. Samo horizontalna komponenta izmjerene
brzine, odnosno brzina podzemne vode je pet puta veća od brzine koja uključuje i vertikalnu
komponentu putovanja čestice boje, odnosno vode sa površine terena do izvorišta.
70
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
U dostupnoj literaturi Branislav M. Đerković, u svom radu „Geološki-hidrogeološki odnosi
područja srednje Bosne“ (Geološki glasnik – posebno izdanje, knjiga X, Sarajevo 1971.
godine), navodi podatke bojenja na području Vlašića. Boja ubačena u ponor kod sela Ponir,
u koritu Slijepog potoka, a pojavila se nakon 25 dana na vrelu Šantić ispod vrha Stijene
(1181 m n.m.), u slivu rijeke Lašve. Rastojanje od ponora do izvora Šantić iznosi 5 km
zračne linije, a ostvarena brzina kod ovog bojenja iznosi 200 m/dan.
Međutim, bojenje ponora u koritu Slijepog potoka koje opisuje B. Đerković, izvršeno je u
ponoru u kome postoji kontinuirano doticanje. Pored toga, ponor u koritu Slijepog potoka
nalazi se na koti oko 1000 m n.m., a izvor Šantić oko 800 m n.m., iz čega se može grubo
izračunati pad, a koji iznosi I = 4 %. Proticaj na izvoru Šantić u vrijeme bojenja bio je Q=25
l/s.
Bojenje ponora u rejonu Komareva brežina, u neposrednom zaleđu izvorišta Plava voda,
izvedeno je na koti 1272 m n.m., a izvorište Plava voda nalazi se na koti 530 m.n.m. Pad
između ponora i izvora iznosi I = 29,7 %, što je višestruko puta veće od pada između ponora
u koritu Slijepog potoka i izvora Šantić. Treba razlikovati pad dobiven na lokalitetu Ponir-
vrelo Šantić, od pada dobivenog na potezu vrtača Komareva Brežina-Plava voda. Ponor u
koritu Slijepog potoka je mjesto kontinuiranog poniranja voda, a obzirom na visinsku
razliku, sračunati pad između ponora i izvora, ujedno je i pad vodnog ogledala podzemne
vode. Dobiveni pad između ponora-vrtače Komareva Brežina i izvorišta Plava voda od
I=29,7%, ukazuje da postoji neusaglašenost između pada i ostvarene brzine podzemnog
toka, u vrlo sličnoj geološkoj sredini, kao što je i na prostoru Slijepog potoka. U ovom
slučaju nije moguće izračunati pad vodnog lica, odnosno pijezometarske linije na već
opisani način. Trebalo bi posebno analizirati visinsku razliku između kote ponora i nivoa
podzemnih voda na mjestu dodira sa pukotinom koja se na površini završava ponorom-
vrtačom, i visinsku razliku od mjesta ulaska pukotine u podzemnu vodu do kote isticanja na
izvorištu. Obzirom da kota nivoa podzemne vode nije poznata, nije jednostavno porediti
odnos navedenih padova na spomenuta dva lokaliteta i dobivenih brzina. Kako se vrelo
Šantić i Plava voda značajno razlikuju po kapacitetu, za očekivati je pojavu nešto većih
brzina u zaleđu Plave vode, zbog izražajnije provodnosti tog dijela sliva.
U tom kontekstu ostvarena brzina od 95,2 m/dan predstavlja najvjerojatnije minimalnu
brzinu koja se može očekivati u neposrednom zaleđu izvorišta Plava voda u ljetnom periodu
godine. Zasigurno u uvjetima vrlo intenzivnih padavina i topljenja snijega brzina podzemne
vode od mjesta ubacivanja boje u vrtaču-ponor Komareva Brežina do izvora Plava voda je
znatno veća. S obzirom da u tim uvjetima u dužem periodu imamo kontinuirano poniranje.
Mogu se očekivati dosta slične brzine i na drugim dijelovima zone prihranjivanja izvorišta.
Iz tog razloga cijenimo da je moguće usvojiti mjerodavnu brzinu za dimenzioniranje
veličine zaštitnih zona kao prosječnu vrijednost brzina V1 i V2 prezentiranih u Tabela 11.1,
odnosno Vsr = 297,6 ≈ 300 m/dan.
71
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Dobivena brzina od približno 300 m/dan usvojena je kao mjerodavna za određivanje
veličine zaštitnih zona izvorišta Plava voda. Cijenimo da se na ovaj način stalo na stranu
sigurnosti upoređujući usvojenu brzinu sa brzinama podzemne vode na području krša u BiH
koje se kreću od preko 1 cm/s, pa do preko 20 cm/s, ovdje usvojena brzina manja je od
najniže ovdje spomenute i iznosi Vsr = 0,35 cm/s.
Pojavljena boja tokom eksperimenta bojenja bila je veoma razblažena sa koncentracijama
oko 10-7
–10-8
g/m3. To navodi na zaključak da je u pitanju značajna retenziona sposobnost
neposrednog sliva, što potvrđuje i vrlo sporo opadanje izdašnosti izvorišta, ali i spor porast
proticaja nakon dugotrajnih padavina. Kod definiranja veličine zaštitnih zona treba
obavezno razmotriti uspostavljanje zaštitnog pojasa oko vrtača u rejonu Komareve Brežine,
kojim će se odrediti strožiji režim zaštite od neposrednog okruženja, obzirom na dokazanu
direktnu vezu sa izvorištem Plava voda.
Paralelno sa ovom aktivnošću izvršen je proračun ranjivosti podzemnih voda COP metodom
i izrađena je karta ranjivosti. Stepen ranjivosti (osjtljivosti) direktno ovisi o stepenu
karstifikacije i propusnosti površinskog pokrivača, što je slučaj sa područjem sliva Plave
vode.
Obzirom na hidrogeološke karakteristike terena najviši stepen ranjivosti ima zona
neposredno uzvodno od izvorišta, kao i područje Grabove glavice sa veoma izraženom
rasjednom tektonikom, odnosno područje I i II zaštitne zone.
U praksi je uobičajeno da se validacija karte ranjivosti izvrši ubacivanjem obilježivača.
Bojenje ponora u rejonu Komareva brežina, odnosno proračunata brzine tečenja podzemne
vode može se smatrati potvrdom najvišeg stepena ranjivosti u neposrednoj izvorišnoj zoni.
72
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
12. PREGLED OSNOVNIH KARAKTERISTIKA SISTEMA ZA
VODOSNABDJEVANJE ( broj stanovnika, potrebne količine vode,
režim rada sistema i dr. )
12.1. Postojeći sistem vodosnabdjevanja
Prema podacima Prostornog plana Općine za period 2004 -2020., 1991. god. je na području
Općine Travnik živjelo 70.402 stanovnika, a prema podacima Federalnog zavoda za
statistiku iz 2004. godine, ukupan broj stanovnika je bio procijenjen na 51.538.
Prema podacima iz Studije izvodljivosti (2007 god.), koja je uzela u obzir evidenciju
Općinske službe, ukupan broj stanovnika na području općine Travnik je procijenjen na oko
70.000. U općini Travnik trenutno postoje tri preduzeća za snabdijevanje vodom (JKP
“Bašbunar”, JKP „Trebišnjica“ i vodovodno preduzeće za snabdijevanje Vlašićkog platoa).
Javno komunalno preduzeće JKP “Bašbunar” upravlja sa dva sistema
vodosnabdijevanja: za grad Travnik i okolna naselja, te za naselje Turbe. Grad Travnik i
okolna naselja se snabdijevaju vodom iz dva izvorišta: Bašbunar sa kojeg se zahvata oko 45
l/s, te Plava voda sa kojeg se zahvata oko 150-200 l/s. Naselje Turbe se snabdijeva iz
izvorišta Runjići i Goleš, sa kojih se zahvata 5 l/s i 28 l/s, respektivno.
Ukupan broj priključaka u sistemu za grad Travnik i okolna naselja je oko 10.000, a u
sistemu za naselje Turbe je oko 1.500. Procijenjeno je da JKP „Bašbunar“ snabdijeva
vodom oko 25.000 sistemom za grad Travnik, te oko 6.000 stanovnika sistemom za naselje
Turbe, što čini oko oko 45% ukupnog broja stanovnika općine Travnik.
Javno komunalno preduzeće JKP „Trebišnjica” upravlja sistemom vodosnabdijevanja za
naselje Nova Bila i okolna sela. Zahvat je na izvorištu „Trebišnjica“, sa kojeg se zahvata 16
l/s. Područje koje se snabdijeva iz ovog sistema se sastoji od: naselja Nova Bila i sela: donje
Putićevo, dio Nević Polja, dio Ričica i dio Gladnika. Broj stanovnika koji je priključen na
ovaj sistem procjenjuje se na oko 2.500.
Problem kod funkcioniranja ovog sistema je što se trenutno, za snabdijevanje ovih naselja
voda direktno pumpa u distributivnu mrežu. U cilju osiguranja kvalitetnijeg snabdijevanja
vodom područja Nove Bile, pristupilo se proširenju vodovodnog sistema, koje
podrazumijeva odgovarajuće snabdijevanje vodom postojećih potrošača, ali i proširenje
područja snabdijevanja za potrošače koji su locirani na višim dijelovima.
73
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
U tom kontekstu su već izgrađeni, ali nisu pušteni u funkciju, novi rezervoar „Kula“, koji se
smatra glavnim rezervoarom za postojeće i nove potrošače na višim lokacijama (zona oko
500 m n.n), te rezervoar „Radića glavica“ (zona oko 600 m n.m). Sa ovim sistemom je
planirano da se vodom snabdije dodatnih oko 4.000 stanovnika (sela Kula, Ričice, Čifluk,
Gornji Pokrajčići, Brankovac, Prahulje, Perići, Lovići i dio Gladnika i dr.).
Vodovodno preduzeće koje upravlja sistemom za snabdijevanje vodom Vlašićkog platoa. -
Vlašićki plato snabdijeva se vodom sa izvorišta Ugar (15 l/s) i Studenac (0,02 l/s), pri čemu
je planiran zahvat i izvorišta Ugrić. Na području Babanovca (Vlašićki plato) nalazi se oko
570 kuća i 18 hotela i restorana, te je ukupan broj priključaka u 2010 god. procijenjen na
218 za domaćinstva i 8 za pravne subjekte.
12.2. Budući regionalni vodovodni sistem Plava voda
Procijenjeni broj stanovnika u općina koje će se snabdijevati vodom iz regionalnog sistema
je prikazan u donjoj tabeli.
Tabela 12.1. Procijenjeni broj stanovnika
Na bazi dogovora između općina, definirano je da se za potrebe regionalnog vodovoda
zahvata voda sa izvorišta „Plava voda“ u općini Travnik, a zatim glavnim transportnim
vodom dovodi do rezervoara „Putovići“ u općini Zenica. Obzirom da su u ovoj
preliminarnoj fazi dogovora sve općine izrazile interes za sudjelovanje u projektu, planirano
je da regionalni vodovodni sistem uključi odvojke sa glavnog transportnog voda za naselja
Dolac na Lašvi (Gostunj) i Nova Bila u općini Travnik, te odvojke za općine Novi Travnik,
Vitez i Busovaču. Glavni transportni vod od općine Busovača do rezervoara „Putovići“ u
općini Zenica služio bi za opskrbu vodom općine Zenica.
74
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Tokom ovih dogovora sve zainteresirane općine su potvrdile potrebne količine vode na
kraju planskog perioda do 2022 god., koje su ranije bile definirane Studijom izvodljivosti iz
2007. god., kao maksimalne dnevne potrebe koje bi se osigurale iz regionalnog sistema i to:
Tabela 12.2. Potrebne količine vode
Na osnovu navedenog, ukupno projektovano zahvatanje vode sa izvorišta „Plava voda“ za
potrebe regionalnog vodovodnog sistema iznosi 550 l/s.
Značajno je istaći da su trenutno, a kako je to utvrđeno i Studijom izvodljivosti iz 2007.
god., gubici vode u svim vodovodnim sistemima značajni (u većini gradova i preko 40%,
dok su gubici u Travniku i preko 70%), zbog čega trenutna potrošnja vode, te i
procijenjena potražnja za vodom u ovim gradovima ne predstavlja realne potrebe / potražnju
stanovništva.
Trenutna potrošnja vode u vodovodnim sistemima značajno prelazi realne potrebe
stanovništva koji su trenutno snabdjeveni postojećim vodovodnim sistemima. Zbog toga se
za vodovodne sisteme u projektnom području radi na izradi planova redukcije gubitaka, koji
će dati odgovore na pitanje o stvarnim potrebama/potražnji za vodom, ali i planskom
periodu regionalnog vodovodnog sistema Plava voda sa stanovišta gore spomenutih
potrebnih količina vode koje su potvrdile općine kao svoje maksimalne dnevne potrebe, na
kraju planskog perioda do 2022. god.
Prema informacijama dobijenim u Općinama i vodovodnim preduzećima, općine Travnik i
Busovača planiraju, sa navedenim količinama voda iz regionalnog sistema, proširiti usluge
vodosnabdijevanja na područja općina koja trenutno nisu snabdjevena vodom, kao i općina
75
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Zenica, koja uz to, planira vodom snabdjeti i potrošače koji nisu snabdjeveni vodom, a
nalaze se u područjima koje njihov sistem trenutno snabdijeva vodom. Općine Novi Travnik
i Vitez trenutno nemaju u planu korištenje ovih količina za proširenje područja
snabdijevanja.
Trasa glavnog cjevovoda „Plava voda“
U skladu sa izraženim interesom općina učesnica u projektu, da se za trasu regionalnog
sistema vodosnabdijevanja koristi trasa napuštene željezničke pruge „Jajce – Donji Vakuf“,
u konceptualnoj fazi ovog projekta je predložena trasa koja svojim najvećim dijelom u
području lašvanske doline prolazi trupom napuštene željezničke pruge (u daljem tekstu:
trasa iz 2010. god). Trasa polazi od izvorišta „Plava voda“, prolazi kroz općine Travnik,
Vitez i Busovaču i Zenicu i završava na postojećem rezervoaru „Putovići“. Trasa ovog
transportnog voda je od izvorišta „Plava voda“ do lašvanske petlje najvećim dijelom (oko
80 % dužine) položena trupom ili duž napuštene željezničke pruge. U općini Zenica trasa je
jednim dijelom položena pored aktivne pruge „Šamac - Sarajevo, duž lokalnog puta „Doboj
– Kaonik“ i lokalnog puta u selu Janjići, odakle prelazi magistralni put M17 i rijeku Bosnu i
penje se prema rezervoaru „Putovići“. Ukupna dužina trase je oko 33 km.
Polaganjem trase glavnog transportnog voda omogućen je gravitacioni dovod vode sa
izvorišta „Plava voda“ do rezervoara Putovići. Gradnjom regionalnog sistema na ovoj trasi u
značajnoj mjeri bi se izbjegli izgrađeni i naseljeni dijelovi općina, asfaltirane površine, kao i
privatni posjedi. Konfiguracija terena na nekim dijelovima trase uz korito rijeke Lašve u
općini Busovača je takva, da je pojas duž kojeg se polaže cjevovod veoma uzak (trup
napuštene pruge), što bi uzrokovalo otežan rad mehanizaciji i nedostatak mjesta za
odlaganje iskopanog materijala.
76
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
77
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
13. TEHNIČKA ANALIZA IDENTIFIKACIJE KLJUČNIH
HIDRODINAMIČKIH I HIDROGEOLOŠKIH KARAKTERISTIKA
SLIVA IZVORIŠTA SA PRORAČUNOM INDEKSA RIZIKA
ZAGAĐENJA U CILJU ODREĐIVANJA VRSTE I VELIČINE
ZAŠTITNIH ZONA KAO I DEFINISANJE PROSTORNOG
OBUHVATA POJEDINIH ZAŠTITNIH ZONA
Slivno područje izvorišta Plava vode obuhvata plato planinskog masiva Vlašić na
nadmorskoj visini između 1.000 i 1.900 m n.m. Kako su samo mali dijelovi sliva na nižim
kotama, sliv je u morfološkom smislu brdsko-planinsko područje. Najviši vrh u slivu je
Paljenik 1.933 m n.m. Pored Paljenika, još nekoliko vrhova ima nadmorsku visinu od 1.700
do 1.800 m.n.m. Visinska razlika između najviše i najniže tačke iznosi 1.416 m n.m.
Prosječna nadmorska visina u slivu je preko 1.000 m n.m.
Na višim dijelovima sliva, izvan pojasa šuma (iznad 1.300 m n.m.), sliv je degradiran
velikim brojem udolina i vrtača od kojih su neke i izrazite pukotine kroz koje otiču vode
tokom padavina i topljenja snijega. Na dijelovima gdje dominiraju dolomiti, vrtače i doline
su blago zaobljene, a poniranje voda iz njih dosta je usporeno. U dijelovima gdje su
dominantni krečnjaci, prelomni bridovi su oštriji, a vrtače završavaju vidljivom pukotinom
u kojima vode vrlo brzo poniru.
Slika 13.1. Vlašićki plato
Navedene morfološke karakteristike od značaja su za spoznaju mehanizama prihranjivanja
izvorišta, kao i za poduzimanje neophodnih mjera pri zaštiti kvaliteta voda izvorišta.
78
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Geološki supstrat ima vrlo značajnu ulogu u postanku i svojstvima svakog tla. Matični
supstrat se može obrazovati i zadržavati na licu mjesta, «in situ», a može se transportovati i
miješati sa drugim supstratima na veće ili manje udaljenosti. Uticaj matičnog supstrata na
fizička, hemijska i ostala svojstva tla se ispoljava preko mehaničkog i mineraloškog sastava,
slojevitosti itd.
Mineraloški sastav utiče na svojstva tla preko raznovrsnosti minerala i njihovog hemijskog
sastava.
Slojevitost može biti uzrok pojavi određenih specifičnih procesa u tlu. Nanosi drugih
supstrata na ranije formirano tlo mogu izazvati pojavu mnoštva raznih kombinacija u građi
novog profila itd.
U narednoj tabeli prikazani su tipovi tla zastupljeni u slivu Plave vode, površina (u
hektarima) i procentualna zastupljenost u odnosu na podtipove tla, a u nastavku teksta dat je
kratak opis tipova tla koji su zastupljeni u procentu većem od 1%.
Tabela 13.1. Zastupljenost tipova tla u slivu
79
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Sirozemi - Kamenjari – Litosoli
Ova tla spadaju u klasu nerazvijenih tala (A)-R ili A-(C) građe profila, i zauzimaju 3.333,7
ha ili 4,3 % površina na području sliva.
Njihova pojava je posljedica jako nagnutog terena, sa kojeg se uslijed nepovoljnih
klimatskih uslova (erozijom), odnose skoro svi produkti trošenja, čime se onemogućava
intenzivnija akumulacija sitnice i humusa, a time i dalja evolucija u razvijena tla. To su
ogoljele stijene na kojima je stjenovitost veća od 90 %.
Kako su ovo suha staništa to je na njima zastupljena slaba kserotermna vegetacija.
Nalaze se na sjeveroistočnim i jugozapadnim obodima sliva. Ovo su loša poljoprivredna tla
za ratarske i voćarske kulture ali mogu biti dobri prirodni travnjaci.
Spadaju u V i VI kategoriju upotrebne vrijednosti. Obzirom na podložnost eroziji, ne
preporučuje se njihova obrada već držanje vegetacije tokom cijele godine u vidu livade,
pašnjaka ili šumske vegetacije, a poželjno je i terasiranje ovakvih terena.
Kalkomelanosol - Organomineralne crnice (Umbric Leptosols i Mollic
Leptosols)
Ovaj tip tla spada u klasu humusno-akumulativnih tala A-R i A-C građe profila. Prisustvo
krečnjačko-dolomitnog matičnog supstrata, izražen reljef, visoke nadmorske visine, imali su
odlučujući uticaj na razvoj ovog tipa tla. Reakcija tla u H2O se uglavnom kreće u granicama
blago kisele do alkalične. Sadržaj CaCO3 je manji kod Kalkomelanosola. Potrebno je
napomenuti, da su sitni ulomci matične stijene (skelet), koje je teško odvojiti pri
uzorkovanju tla, tako da su uticali na povišene vrijednosti pH kao i utvrđeni sadržaj CaCO3
u ovom tlu. U ovim krečnjačko-dolomitnim crnicama sadržaj humusa je dosta velik.
Prema teksturnom sastavu uglavnom su to ilovaste pjeskulje i pjeskovite ilovače.
Dakle, može se reći da se radi o rahlom tlu, povoljnih svojstava sa aspekta ukorjenjivanja
biljaka. Ukupna poroznost (volumen pora) se kreće preko 50 %, a vrijednost kapaciteta za
vodu je velika preko 50 %, što znači da su ova tla porozna i sa velikim apsolutnim
kapacitetom za vodu. Sa aspekta fizičkih i hemijskih svojstava krečnjačko-dolomitne crnice
bi se mogle označiti kao povoljna tla da nije drugih ograničavajućih faktora (plitkoća
profila, stjenovitost i kamenitost i dr.), zbog kojih ona ipak nisu pogodna za neku
intenzivniju biljnu proizvodnju.
Površina ovih tala u slivu je (20629,3 ha) ili 26,62%.
80
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Na području sliva izdvojeni su Kalkomelanosoli na jedrim krečnjacima i dolomitima i
mermerisanim krečnjacima i nalaze se na područjima, oko Travnika (Srednji brijeg, G.
Čatrnja, Grabova glavica), sjeveroistočnog dijela sliva (Mokri dol, Vijača) područje Male i
Velike Bukovice i na zapadu područje Knežnice.
Kalkokambisol - Smeđe tlo na krečnjacima i dolomitima (Umbric Leptosols,
Eutric Leptosols, Eutric Cambisols)
Ovo tlo spada u klasu kambičnih tala morfološke građe profila A-(B)rz-R. Dubina varira, ali
su to pretežno plitka do srednje duboka tla. Reakcija tla u površinskom horizontu se kreće
od blago kisele do alkalične. Dosta su humozna tla u prvom horizontu ali humoznost naglo
opada sa dubinom tla.
Po teksturnom sastavu površinski horizont spada uglavnom u ilovače. Površinski horizont
leži neposredno na kambičnom horizontu koji je karakteristične smeđe boje, nešto težeg
teksturnog sastava, izraženije strukture i znatno manje humoznosti od površinskog
horizonta. Cijelom dubinom tlo je uglavnom nekarbonatno ili neznatno karbonatno. Prema
fizičkim i hemijskim svojstvima ovo nisu loša tla, ali zbog često izražene površinske
stjenovitosti i kamenitosti, plitkoće tla, te velikih nadmorskih visina na kojima su izdvojena,
ona nisu prikladna za intenzivnu biljnu proizvodnju. Zato se uglavnom koriste kao livade i
pašnjaci, odnosno nalaze se pod vegetacijom koja je već prilagođena danim ekološkim
uslovima. U području sliva ovo tlo dominira sa 51.812,4 ha ili 66,86% ukupne površine
sliva. Nalazi se u centralnom dijelu i pokriva Galicu, plato Vlašića i proteže se prema
jugoistoku (prema Bukovici).
81
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
14. IDENTIFIKACIJA POSTOJEĆIH AKTIVNOSTI PO POJEDINIM
ZAŠTITNIM ZONAMA I NJIHOVA SPECIFIKACIJA U SKLADU SA
ODREDBAMA ČLANA 10. ST. 1-6 VAŽEĆEG PLAVILNIKA
Zakonski okvir
Pravna osnova za utvrđivanje zaštite izvorišta koja se koriste za javno snabdijevanje pitkom
vodom data je u članu 66. Zakona o vodama FBIH. Ovim članom Zakona utvrđeno je da
područje na kojem se nalazi izvorište vode koja se po količini i kvalitetu može koristiti ili se
koristi za javno vodosnabdijevanje mora biti zaštićeno od zagađenja i drugih nepovoljnih
uticaja na zdravstvenu ispravnosti vode ili izdašnost izvorišta. Zaštita se provodi
utvrđivanjem zona sanitarne zaštite čija se veličina, granice, sanitarni režim, mjere zaštite i
drugi uvjeti određuju prema Propisu o načinu utvrđivanja uvjeta za određivanje zona
sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorište.
Nadležnost za utvrđivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera propisana je članom 68
Zakona o vodama FBIH.
U slučaju izvorišta Plava voda, uticajno područje izvorišta je sliv ukupne površine je 80,0
km2, koji se nalazi na teritoriji općine Travnik. Po članu 68 Zakona o vodama FBIH
(stavovi 1. i 2.), zone sanitarne zaštite i zaštitne mjere utvrđuje općinski organ uprave
nadležan za vode, a odluku o zaštiti izvorišta općinsko vijeće.
Bliže odredbe u vezi zaštite izvorišta definira važeći Pravilnik o načinu utvrđivanja uslova
za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno
vodosnabdjevanje stanovništva (Sl. novine FBiH br. 88 od 17.10.2012. god.).
Mjere zaštite u zaštitnim zonama izvorišta provode se tako da se Elaboratom zaštite
izvorišta utvrđuju aktivnosti koje se u pojedinim zaštitnim zonama, kao:
a. Zabranjuju u potpunosti
b. Dopuštaju uz provođenje standardnih mjera zaštite
c. Dopuštaju uz provođenje standardnih i dodatnih mjera zaštite.
Zaštita izvorišta Plava voda vrši se u cilju smanjenja rizika od pojave zagađenja u
podzemnim vodama ili na samom izvorištu, te drugih štetnih uticaja koji mogu nepovoljno
djelovati na kvantitativno-kvalitativne karakteristike i dugoročno održivo korištenje
izvorišta. Zbog toga se uspostavlja odgovarajući režim u uticajnoj zoni oko izvorišta, na
način da se uspostavljaju zone sanitarne zaštite na ovom području, u kojim se propisuju
mjere ograničenja i zabrane izvođenja određenih radova, izgradnje određenih objekata i
obavljanja određenih aktivnosti kojima se mogu zagaditi vode izvorišta.
82
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Utvrđivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera vrši se u skladu sa uslovima propisanim
Zakona o vodama FBIH, pomenutim Pravilnikom o zaštitnim zonama, te drugim važećim
propisima na teritoriji Federacije BiH. Spomenuti pravilnik detaljno propisuje uslove za
utvrđivanje zaštitnih zona i zaštitnih mjera. Tako su, s obzirom na mehanizam pojave i
način zahvatanja voda, ovim pravilnikom utvrđene četiri vrste izvorišta, i to:
a) izvorišta podzemne vode u akviferima intergranularne poroznosti;
b) izvorišta podzemne vode u kraškim akviferima;
c) izvorišta iz površinskih vodotoka;
d) izvorišta vode iz akumulacija / jezera.
Prema litološkoj građi i tektonskom sklopu terena slivno područje izvorišta Plava voda
predstavlja tipično kraško područje. U ovim krečnjacima je zbog tektonske deformisanosti i
visokog stepena karstifikacije nastala tipična kraška površinska i podzemna hidrografija,
koja uvjetuje kvantitativno-kvalitativni režim vode na izvorištu Plava voda, te time i uslove
zaštite ovog izvorišta. Pravilnik o zaštitnim zonama utvrdio je poseban pristup kod
rješavanja zaštite za ovu vrstu izvorišta, odnosno utvrđivanje četiri zone sanitarne zaštite:
a. I. zaštitna zona (zona sa najstrožijim zabranama i ograničenjima)
b. II. zaštitna zona (zona sa strogim zabranama i ograničenjima)
c. III. zaštitna zona (zona sa umjerenim zabranam i ograničenjima)
d. IV. zaštitna zona (zona sa preventivnim zabranama i ograničenjima)
U skladu sa članom 66. Zakona o vodama FBiH, zaštita izvorišta utvrđuje se općim aktom
(Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće) kojim se propisuje veličina zaštitnih zona, te režim
korištenja prostora na području zaštitnih zona, uključujući ograničenja i zabrane izvođenja
određenih radova, izgradnje objekata i obavljanja aktivnosti kojima se mogu zagaditi vode
izvorišta. Ovaj režim odnosi se na sva pravna i fizička lica na području zaštitnih zona i ima
za cilj zaštitu i očuvanje kvantitativno – kvalitativnih karakteristika izvorišta i prostora na
području zaštite, kako bi se omogućilo dugoročno održivo korištenje ovih izvorišta za
potrebe snabdijevanja pitkom vodom.
83
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
15. IDENTIFIKACIJA ZAŠTITNIH MJERA PO POJEDINIM
ZAŠTITNIM ZONAMA
Uspostavljanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera vrši se u cilju zabrane ili ograničenja
pojedinih ljudskih aktivnosti, koje mogu ugroziti kvantitativne i kvalitativne karakteristike
izvorišta ili čak njegovu dalju egzistenciju.
Principi uspostavljanja zaštite u kršu uvjetovani su općim karakteristikama kraških izdani,
koje imaju niz specifičnosti po kojima se razlikuju od ostalih vrsta izvorišta. Kraške izdani
formiraju se u krečnjačkim i dolomitnim stijenama različite starosti, kod kojih su
hidrogeološke funkcije uvjetovane tektonskom ispucanošću i stepenom mehaničke i
disolucione karstifikacije. Najčešće dominira pukotinsko-kavernozna poroznost, koja ima za
posljedicu pojavu izdvojenih akumulacija podzemnih voda i nepravilnih puteva tečenja
podzemnih voda, koji su često koncentrirani i veoma brzi. U ovim terenima moguća je
komunikacija podzemnih voda u kršu sa površinskim na mnogo tačaka u slivu, što znatno
usložnjava i uslove zaštite.
S obzirom na prethodno navedene opće karakteristike krša, Pravilnikom o zaštitnim zonama
određeno je da se režim zaštite i kontrole uspostavlja ne samo oko kraškog izvorišta, nego i
na rizičnim tačkama i lokalitetima unutar hidrogeološkog sliva, preko kojih je moguća
direktna komunikacija površinskih sa podzemnim vodama. To se prije svega odnosi na
osobine kraške morfološke oblike, poput ponora i vrtača, ali i na rasjedne zone kod kojih
postoji direktna komunikacija između površine terena i podzemnih voda. Zbog toga se kod
utvrđivanja zaštitnih zona za izvorišta u kršu, zaštita, pored samog izvorišta, usmjerava i na
navedene rizične tačke i lokalitete u slivu.
Za izvorište Plava voda utvrđene su četiri zone zaštite: I zona, II, III i IV zona, čime je
obuhvaćen njen cjelokupni sliv.
U nastavku je pobliže opisan način uspostavljanja pojedinih zaštitnih zona izvorišta Plava
voda i mjere zaštite u svakoj od njih.
Mjere sanitarne zaštite normativno se utvrđuju općim aktom o zaštiti izvorišta, čiji nacrt je
dat u ovom Elaboratu. S obzirom da predstavlja podzakonski akt, mjere iz općeg akta o
zaštiti moraju se ugraditi u i usuglasiti sa različitim planskim dokumentima, koji se izrađuju
u skladu sa različitim općinskim, kantonalnim i federalnim propisima. Ti dokumenti,
između ostalog, uključuju i prostorne, urbanističke i regulacione planove, vodoprivredne
osnove, šumsko-privredne osnove, kao i druge planove na svim administrativnim nivoima,
koji su vezani za korištenje prostora na području zaštitnih zona izvorišta Plava voda.
84
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Obzirom da su sve podloge i proračuni rađeni GIS alatima, u nastavku su za svaku zonu
zaštite date slike obuhvata sa naznačenim tačkama za koje su koordinate date u prilozima.
Na narednoj slici je prikazan sliv Plave vode sa ucrtanim zaštitnim zonama.
Slika 15.1. Zaštitne zone izvorišta Plava voda
Odnos zaštitnih zona izvorišta Plava voda i potencijalnih zaštitnih zona
izvorišta Baš bunar
Vjerovatno će se u budućnosti raditi projekat zaštite izvorišta Baš bunar. Odluka o zaštiti
izvorišta Baš bunar će usloviti djelomičnu izmjenu Odluke o zaštite izvorišta Plava voda u
II zaštitnoj zoni.
Obzirom na blizinu ova dva izvorišta, analiziran je mogući prostorni odnos zaštitnih zona
ovih izvorišta (Slika 15.2). Pretpostavka je da su brzine tečenja podzemne vode iste. Na
osnovu ovih brzina i zahtjeva Pravilnika o načinu određivanja zaštitnih zona, iscrtane su
„grube“ granice I, II i III zaštitne zone za izvorište Baš bunar.
Režim zaštite za Plavu vodu u području III zaštitne zone (zapadni dio prema Baš bunaru) će
zbog uticaja izvorišta Baš bunar, doživjeti određenu korekciju, ali na stranu sigurnosti.
85
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Na narednoj slici prikazan je odnos zaštitnih zona izvorišta Plava voda (zone su obojene) i
izvorišta Baš bunar (granice I, II i III zaštitne zone prikazane su crtkano korespondirajućim
bojama).
Slika 15.2. Preklapanje zaštitnih zona izvorišta Plava voda i orijentacionih zaštitnih zona
izvorišta Bašbunar
I zaštitna zona (zona sa najstrožijim zabranama i ograničenjima)
Područje I zaštitne zone izvorišta Plava voda utvrđuje se u cilju zaštite od direktnog
zagađenja, oštećenja i drugih slučajnih ili namjernih negativnih uticaja. U skladu sa
odredbama člana 5. Pravilnika o zaštitnim zonama, I zaštitna zona izvorišta je zona sa
najstrožijim zabranama i ograničenjima.
Utvrđivanje granica I zaštitne zone vrši se na osnovu uslova propisanih u članu 7. Pravilnika
o zaštitnim zonama. S obzirom na karakterističnu podzemnu i površinsku hidrografiju u
kršu, zaštita je usmjerena ne samo na izvorišni prostor, nego i na ponore, vrtače, rasjede i
druge tačke i lokalitete unutar hidrogeološkog sliva kod kojih postoji direktna komunikacija
između površine terena i podzemnih voda. Zaštitne zone utvrđuju se posebno za izvorište i
svaku od predmetnih tačaka, tako da I zaštitna zona može biti razbijena u vidu više
izolovanih područja (ostrva) unutar slivnog područja.
Prema Pravilniku o zaštitnim zonama, granice I zaštitne zone za izvorišta utvrđuju se na
osnovu vremena tečenja podzemne vode do vodozahvatnog objekta. Tako se za I zaštitnu
zonu izvorišta granica utvrđuje na osnovu vremena tečenja podzemne vode od 24 sata, dok
86
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
je za II zaštitnu zonu potrebno ostvariti vrijeme tečenja od 48 sati. Kada se radi o ponorima i
drugim tačkama i lokalitetima koje je potrebno štititi, granica I zaštitne zone utvrđuje se na
udaljenosti od najmanje 50 metara od izvora. U slučajevima kada nije moguće uspostaviti
ovu granicu na udaljenosti od 50 m, granica mora biti udaljena najmanje 10 metara od
izvorišta koja se štiti.
Navedene odredbe za utvrđivanje granica I i II zaštitne zone veoma je teško ostvariti u
potpunosti u slučajevima kada se radi o kraškim terenima sa izrazitom tektonskom
ispucanošću i visokim stepenom karstifikacije, kao što je u datom slučaju za Plavu vodu.
Imajući u vidu prethodno navedeno, područje I zaštitne zone izvorišta utvrđeno je kao
neposredni prostor oko izvorišta, kojim se vodozahvatni objekat štiti od slučajnog ili
namjernog zagađenja ili oštećenja, a na osnovu 24-satnog tečenja podzemne vode.
Područje I zaštitne zone izvorišta Plave vode obuhvata prostor kao što je prikazano na
narednoj slici. U podlozi je karta 1:1.000. Koordinatne tačke su date u prilogu. (Prilog 1). U
području I zaštitne zone su nepristupačni tereni sa velikim nagibom i sa gusto obraslim
raslinjem. Ograđivanjem neposredne zone izvorišta ne bi se moglo osigurati potreban stepen
zaštite (neovlašten pristup) zoni isticanja vrela. Iz tog razloga je I zaštitna zona definisana
na način kako je to prikazano na donjoj slici. (Slika 15.3).
Slika 15.3. Granica obuhvata I zaštitnu zonu izvorišta Plava voda
87
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Mjere zaštite
Uslovi za utvrđivanje mjera sanitarne zaštite u I zaštitnoj zoni propisani su članom 10.
Pravilnika o zaštitnim zonama. U ovoj zaštitnoj zoni uspostavlja se najstrožiji režim zaštite,
pri čemu se ne dozvoljavaju nikakve aktivnosti koje nisu u vezi sa radom vodnih objekata za
vodosnabdijevanje. Zbog toga se na području I zaštitne zone izvorišta mogu nalaziti samo
objekti i oprema koji su neophodni za rad izvorišta.
Osim ovih objekata, na ovom području zaštite mogu se uz primjenu propisanih mjera zaštite
graditi ili nalaziti i drugi vodoprivredni objekti, kao što su vodozahvatni objekti, rezervoari,
pumpne stanice, trafo-stanice, administrativni objekti, prilazni i unutrašnji putevi i drugi
objekti koji su neophodni za rad sistema za vodosnabdijevanje. Rad svih vodnih i drugih
objekata na izvorištu, kao i njima pripadajuće opreme, mora se obavljati uz primjenu
propisanih mjera zaštite, kako ne bi došlo do ugrožavanja izvorišta tokom rada u normalnim
i vanrednim situacijama. Kako bi se spriječio neovlašten ulazak na područje I zaštitne zone i
osigurala najstrožija kontrola ovoga prostora, propisuje se da se I zaštitna zona mora na
odgovarajući način ograditi, kako bi se spriječio pristup neovlaštenih osoba.
Oko zahvatne građevine, uključujući i pumpnu i hlornu stanicu (nizvodno od brane) postoji
ograda. Obzirom da se cijela I zona mora ograditi, pretpostavka je da će se sa nizvodne
strane brane, dijelom iskoristiti postojeća ograda. Područja I zaštitne zone izvorišta se pored
ograde može osigurati i drugim mjerama fizičke zaštite i osiguranja, što prvenstveno
uključuje čuvarsku službu na izvorištu, te alarm i druge mjere zaštite, ukoliko se to ocijeni
potrebnim. Područje I zaštitne zone izvorišta mora biti na odgovarajući način obilježeno,
kako bi građanstvo moglo znati da je pristup ovoj zoni izričito zabranjen. Tabla kojom se
obilježava I zaštitna zona mora biti postavljena kod ulaza u zaštićenu zonu. Na tabli se
upisuje upozorenje o strogoj zabrani neovlaštenog pristupa, zatim naziv izvorišta i zaštitne
zone, naziv preduzeća koja upravljaju objektima, te broj dežurnog telefona za hitne
slučajeve.
Pristup I zaštitnoj zoni izvorišta dozvoljen je samo ovlaštenim osobama, i to:
• zaposlenicima koje odredi komunalno/javno preduzeće koje upravlja
vodnim objektima, uključujući osobe koje stalno ili povremeno rade
na objektima unutar ove zone;
• nadležnim inspekcijskim organima u toku vršenja redovnih ili
vanrednih kontrola izvorišnog prostora;
• ostalim licima, ali samo uz posebno odobrenje komunalnog/javnog
preduzeća koje upravlja vodnim objektima
88
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Sva navedena lica moraju posjedovati odgovarajuće propusnice kako bi mogla pristupiti
unutar prostora I zaštitne zone. Vrste propusnica i uslovi njihovog izdavanja utvrđeni su
općim aktima komunalnog/javnog preduzeća.
Unutar područja I zaštitne zone nije dozvoljeno odvijanje bilo kakvih aktivnosti, osim onih
vezanih za pružanje usluga vodosnabdijevanja, a koje se odnose na normalan rad i
održavanje sistema za vodosnabdijevanje. I ove aktivnosti moraju se odvijati na način da ne
dođe do štetnih uticaja na izvorište. Ova zaštita mora se osigurati odgovarajućim projektnim
rješenjima, kvalitetom izvođenja i održavanja objekata i odgovarajućim procedurama rada
na izvorištu.
U skladu sa članom 10. Pravilnika o zaštitnim zonama, u I zaštitnoj zoni izvorišta
izuzetno se dopušta obavljanje slijedećih aktivnosti:
• nekomercijalni uzgoj trave, pri čemu nije dozvoljena upotreba đubriva
i drugih agrotehničkih sredstava;
• provođenje kanalizacije i drugih instalacija, koje služe za normalan
rad objekata za vodosnabdijevanje, u kom slučaju je odgovarajućim
projektnim i izvođačkim rješenjima potrebno osigurati da te instalacije
ne mogu ugroziti izvorište (vodonepropusna kanalizacija).
S obzirom na pozitivnu ulogu koju ima na stabilizaciju tla, smanjenje erozije i kapacitet
uklanjanja zagađenja, travna vegetacija je ne samo dopuštena, već i poželjna na području I
zaštitne zone izvorišta. Pored trave, poželjan je i uzgoj višeg rastinja, ali samo onoga koje
ima vezani i plitki korijen. Ovaj uzgoj trave i višeg rastinja ne može imati komercijalni
karakter, već se vrši isključivo u funkciji poboljšanja zaštite izvorišta. Pri uzgoju trave i
rastinja izričito se zabranjuje upotreba prirodnog i vještačkog đubriva, hemijskih sredstava
za zaštitu od biljnih i životinjskih štetočina, kao i drugih agrotehničkih mjera koje mogu
imati štetno dejstvo na izvorište.
Odredbama člana 10. Pravilnika o zaštitnim zonama dopušteno je i provođenje, i to
vodonepropusne kanalizacije i drugih instalacija, ali samo ukoliko ove služe za normalan
rad objekata za vodosnabdijevanje. Nije dopušten prolaz preko područja I zaštitne zone onih
instalacija koje služe za rad objekata izvan ovoga područja. Instalacije koje se nalaze na
području ove zaštitne zone potrebno je propisno projektovati i izvesti, a u toku eksploatacije
neophodno ih je pravilno održavati i vršiti redovan monitoring, kako ne bi došlo do
ugrožavanja izvorišta.
89
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
II zaštitna zona (zona sa strogim zabranama i ograničenjima)
Područje II zaštitne zone izvorišta obuhvata prostor od vanjske granice I zaštitne zone
izvorišta do granice utvrđene na bazi vremena tečenja podzemne vode od 48 sata. Ova
granica utvrđena je na osnovu izmjerenih brzina tečenja podzemne vode. Bojenjima je
utvrđeno da su brzine podzemne vode 300 m/dan. U II zoni je i pećina koja se nalazi cca
600 metara sjeveroistočno od izvorišta. Obzirom na blizinu izvorišta, potrebno je na ulazu u
pećinu kao zaštitnu mjeru ugraditi rešetku (vrata od kvadratnih željeznih profila), koja
onemogućava pristup bez nadzora.
Na narednoj slici prikazana je granica II zaštitne zone izvorišta, a koordinatne tačke granice
su u prilogu.
Slika 15.4. Granica II zaštitne zone izvorišta
Ukupna površina II zaštitne zone iznosi 50,38 ha, dok je obim ovoga područja 2.966 m.
Na području II zaštitne zone uspostavlja se nešto blaži režim korištenja prostora nego što je
to slučaj u I zaštitnoj zoni, ali su ograničenja izvođenja radova, izgradnje objekata i
obavljanja aktivnosti još uvijek veoma stroga. Ograničenja koja važe za II zaštitnu zonu
utvrđena su u članu 10. Pravilnika o zaštitnim zonama. Na području ove zone generalno se
primjenjuju zaštitne mjere koje važe i za I zaštitnu zonu, odnosno važi zabrana obavljanja
90
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
aktivnosti koje nisu u direktnoj vezi sa normalnim radom i održavanjem sistema za
vodosnabdijevanje. Izuzetno se dopušta da se, uz primjenu odgovarajućih mjera kontrole, u
ovoj zoni obavljaju slijedeće aktivnosti:
• Nekomercijalni uzgoj trave, pri čemu se za razliku od I zaštitne zone dozvoljava upotreba
prirodnog i vještačkog đubriva, ali samo u obimu kojim se ne ugrožava kvalitet vode na
izvorištu Plava voda. Vrste i količine đubriva koje se mogu aplicirati bez uticaja na izvorišta
se u ovom slučaju utvrđuju posebnim istraživanjem (vodonepropusna kanalizacija).
• Provođenje kanalizacije i drugih instalacija, koje služe za normalan rad objekata za
vodosnabdijevanje, u kom slučaju je odgovarajućim projektnim i izvođačkim rješenjima
potrebno osigurati da te instalacije ne mogu ugroziti izvorište.
• Kretanje stanovništva bez ograničenja i kontrolisane rekreativne aktivnosti, pri čemu nije
dozvoljena izgradnja sportskih i rekreacionih objekata. U II zaštitnoj zoni su, pored
normalnog kretanja stanovništva, dozvoljene i kontrolisane rekreativne aktivnosti, ali samo
u obimu u kojem se ne ugrožava kvalitet vode na izvorištu.
Tako je dozvoljena izgradnja staza za šetnju, džoging i vožnju bicikala, parkova za šetnju i
sjedenje i sl., ali se ne dozvoljava izgradnja bilo kakvih sportskih ili rekreacionih objekata
otvorenog ili zatvorenog tipa, posebno onih na koje dolaze posjetioci i gledaoci u većem
broju.
• Održavanje postojećih objekata, pri čemu nije dozvoljena promjena njihove namjene.
Propisnim održavanjem se obezbjeđuje pravilno funkcionisanje postojećih objekata, što je
naročito bitno za prihvat i odvodnju otpadnih voda i uklanjanje čvrstog otpada. Pod
održavanjem se ne smatraju zahvati kojima se mijenja namjena objekata ili kojima se vrši
njihovo proširenje.
Na području II zaštitne zone je tokom izrade ovoga projekta registrovan jedan broj objekata
koji ne potpadaju pod prethodno navedene odredbe. To se prije svega odnosi na naselje
Tepedžik. Na ovim objektima obavezno je provođenje određenih mjera sanacije, što
prvenstveno podrazumijeva izvođenje vodonepropusne kanalizacije u cilju prikupljanja
sanitarnih otpadnih voda i oborinskih voda i njihovo odvođenje van sliva izvorišta. Zbog
negativnog uticaja objekata za uzgoj stoke i peradi na izvorište, u II zaštitnoj zoni je
obavezno uklanjanje ovih objekata ukoliko postoje u trenutku donošenja općeg akta o zaštiti
izvorišta.
91
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
III zaštitna zona (zona sa umjerenim zabranama i ograničenjima)
Područje i granice III zaštitne zone kraških izvorišta utvrđuju se u skladu sa uslovima iz
člana 7. Pravilnika o zaštitnim zonama . Tako je stavom 2. ovoga člana utvrđeno da granica
III zaštitne zone izvorišta predstavlja liniju od koje je podzemnoj vodi potrebno 10 dana do
ulaska u vodozahvatni objekat. Stoga je područje III zaštitne zone utvrđeno na osnovu
vremena tečenja podzemne vode od 10 dana, tako da je granica ove zone postavljena na
udaljenosti od oko 1.200 metara od vodozahvatnog objekata izvorišta. Obzirom na usvojenu
brzinu tečenja podzemne vode, ispunjen je i kriterij vremena toka podzemne vode od
granice III zaštitne zone do ulaza u vodozahvat (10 dana tečenja).
Osim područja oko samog izvorišta, III zaštitnom zonom štite se i ponori, vrtače, rasjedi i
druge tačke i lokaliteti u slivu preko kojih može doći do direktnog zagađenja. S obzirom na
karakter okršenosti slivnog područja izvorišta, nemoguće je zaštititi na ovaj način sve vrtače
u slivu zbog njihovog broja.
Stoga je uspostavljanje III zaštitne zone usmjereno na najznačajnije identifikovane ponore-
vrtače za koje su bojenjima pokazane veze sa izvorištem, a koja je i najbliža izvorištu.
Na narednoj slici prikazani su ovi ponori sa ucrtanom granicom III zaštitne zone.
Slika 15.5. III zaštitna zona-vrtača-ponori
92
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Osim ovih ponora uspostavom III zaštitne zone štiti se i područje istočno od samog izvorišta
(Slika 15.6), a obzirom na morfološku strukturu koja gravitira prema izvorištu Plava voda i
kao takva je bitna odrednica za definiranje slivnog područja. Rasjedna tektonika je veoma
izražena i koncentracija rasjeda je lepezasto formacijski orijentirana prema izvorištu.
„Potrgana“ flišna sredina u kombinaciji sa rasjednom tektonikom, a obzirom na postojanje
seoskih naselja u blizini izvorišta, uvjetovala je odluku da se ovo područje zaštiti mjerama
propisanim za III zaštitnu zonu.
Slika 15.6. III zaštitna zona-rasjedna zona
Ukupna površina III zaštitne zone u slivu iznosi 392,42 ha. Koordinate karakterističnih
tačaka III zaštitne zone izvorišta date su u prilogu.
Mjere zaštite
Na području III zaštitne zone provode se mjere ograničenog režima zaštite, koje
imaju za cilj zaštitu izvorišta od direktnog bakteriološkog i hemijskog zagađenja i
drugih štetnih uticaja koji mogu imati negativne posljedice po izvorište. Utvrđivanje
režima zaštite u ovoj zoni vrši se u skladu sa uslovima iz člana 7. Pravilnika o
zaštitnim zonama.
Na području III zaštitne zone izvorišta zabranjeno je izvođenje radova, izgradnja
objekata i obavljanje aktivnosti koje mogu zagaditi vode izvorišta, a naročito
slijedeće aktivnosti:
• izvođenje radova, izgradnja objekata i obavljanje aktivnosti koje nisu
dopuštene na području II zaštitne zone;
93
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
• izgradnja novih naselja i izgradnja i rad kanalizacije, osim ako vodonepropusnost
kanalizacionih vodova nije osigurana i kontrolirana;
• izgradnja i nekontroliran rad sportskih i rekreacionih objekata bez vodonepropusne
kanalizacije;
• formiranje gradilišta i gradilišnih naselja bez sanitarija i vodonepropusne kanalizacije;
• izgradnja i eksploatacija izvorišta i bunara koji se ne koriste za javno vodosnabdijevanje;
• odlaganje svih vrsta čvrstog otpada i izgradnja deponija, uključujući sanitarne deponije;
• izgradnja i rad industrijskih i zanatskih pogona;
• izgradnja i rad željezničkih i ranžirnih stanica i terminala i autobusnih stanica, ukoliko
nisu poduzete posebne mjere kojim se sprečava zagađivanje izvorišta;
• izgradnja i korištenje skladišta rastvorljivih materija opasnih i štetnih za vodu;
• izgradnja i rad stočnih i peradarskih farmi, osim uzgoja do 10 grla krupne
stoke i peradi u individualnim domaćinstvima za vlastite potrebe ako je izgrađena i pravilno
radi vodonepropusna kanalizacija, odnosno vodonepropusne septičke jame;
• izgradnja i eksploatacija cjevovoda za transport hemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih
opasnih tečnosti;
• cestovni transport hemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih opasnih materija;
• izvođenje istražnih bušotina za naftu, zemni plin i druge opasne i štetne materije, kao i za
mineralnu vodu;
• eksploatacija mineralnih sirovina;
• eksploatacija šljunka;
• sječa šume, osim uzgojno-sanitarnih mjera;
• druge aktivnosti za koje se utvrdi da mogu imati negativne posljedice za izvorište.
Izgradnja novih naselja i izgradnja i rad kanalizacije. Na području III zaštitne zone nisu
dozvoljene intenzivne komunalne aktivnosti. Zbog toga se u ovoj zaštitnoj zoni zabranjuje
izgradnja novih naselja.
Za postojeća naselja Mala Bukovica, Velika Bukovica, Guča Gora, Mosor i dijelom Maline
potrebno je izgraditi (ako nema) kanalizacioni sistem. Sistem odvodnje i tretmana otpadnih
voda predvidjeti u području van sliva Plave vode, obzirom da se ni u trećoj zaštitnoj
izvorišnoj zoni ne smiju graditi postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Kompletan sistem odvodnje i postrojenje za tretman otpadnih voda provesti u pravcu naselja
Mosor.
94
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Nije dozvoljena izgradnja novih groblja i proširenje postojećih, osim kada se nalaze u
područjima koja izgrađuju hidrogeološki nepropusne formacije. Postojeće groblje u drugoj
zaštitnoj zoni nije dozvoljeno proširivati.
Izgradnja i nekontroliran rad sportskih i rekreacionih objekata bez vodonepropusne
kanalizacije. Na području III zaštitne zone izvorišta dozvoljava se izgradnja i rad sportskih i
rekreacionih objekata, ali isključivo uz izgradnju vodonepropusne kanalizacije. To nije i
dovoljan uslov za rad ovih objekata, jer se kontrolom mora osigurati da ovi objekti budu u
saglasnosti i sa drugim zaštitnim mjerama, koje važe za III zaštitnu zonu.
Formiranje gradilišta i gradilišnih naselja dozvoljeno je na području III zaštitne zone
izvorišta samo ukoliko su pravilno projektovane i izvedene sanitarne instalacije i
obezbijeđena vodonepropusnost kanalizacije. Kako je zabranjena izgradnja novih naselja u
III zaštitnoj zoni, ova mjera zabrane odnosi se na gradilišta koja se otvaraju za izgradnju
drugih vrsta objekata. Pri definiranju vrsta objekata koji se mogu graditi, moraju se
poštovati i sve druge mjere zaštite koje su propisane za III zaštitnu zonu.
Izgradnja i eksploatacija izvorišta i bunara koji se ne koriste za javno vodosnabdijevanje
nije dozvoljena unutar III zaštitne zone. Objekti za zahvat vode koja se koristi kao tehnička i
tehnološka voda obično se ne štite zaštitnim zonama niti se uspostavlja režim zaštite, što
najčešće ima za posljedicu nezadovoljavajućih sanitarnih uvjeta na tim objektima. Zbog
značajne potencijalne opasnosti koja se u tom slučaju javlja po izvorišta podzemnih voda u
kraškim izdanima, ove aktivnosti se ne dozvoljavaju u blizini izvorišta Plava voda.
Odlaganje svih vrsta čvrstog otpada i izgradnja deponija zabranjuju se u III zaštitnoj
zoni izvorišta. Ova zabrana odnosi se i na sanitarne deponije, a posebno na “divlje”
deponije, na kojima se vrši nekontrolisano odlaganje čvrstog otpada. Na deponijima uslijed
anaerobnog raspadanja biorazgradivog čvrstog otpada, dolazi do stvaranja filtrata čiji sastav
varira, ali koji najčešće ima povećan sadržaj nitrata, hlorida (i do 55.000 mg/l) i sulfata,
povećan BPK5 (do 7.400 mg/l) i HPK (do 12.900 mg/l), a u filtratu je moguće i prisustvo
patogenih mikroorganizama. Koncentracije zagađivača u filtratu variraju zavisno od
količine vode, koja se sa površine terena i iz podzemne izdani infiltrira u tijelo deponije, ali
često mogu da budu 5 do 10 puta veće od koncentracija u komunalnim otpadnim vodama. I
pored primjene propisanih tehničkih mjera izgradnje i odlaganja, sanitarne deponije također
predstavljaju veliku potencijalnu opasnost po vodne resurse, jer filtrat može nekontrolirano
procuriti do podzemnih voda i zagaditi ih. S obzirom da filtrat sadrži bakteriološko,
biološko i hemijsko zagađenje, to se deponije čvrstog otpada a posebno divlja odlagališta ne
95
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
mogu dopustiti u III zaštitnoj zoni. Na području III zaštitne zone trenutno nema
registrovanih divljih odlagališta čvrstog otpada. Zbog uobičajene prakse odlaganja otpada
na neprimjeren način, potrebno je provoditi stalne mjere inspekcijske kontrole područja III
zaštitne zone, kako bi se na vrijeme uočilo i spriječilo eventualno formiranje divljih
deponija.
Izgradnja i rad industrijskih i zanatskih pogona. Na području III zaštitne zone izvorišta
Plava voda zabranjena je izgradnja i rad industrijskih i zanatskih pogona koje su
Pravilnikom o zaštitnim zonama utvrđene kao nečiste, dok je na području III zaštitne zone
uveden strožiji režim zaštite, koji podrazumijeva zabranu izgradnje i rada svih industrijskih i
zanatskih pogona, uključujući i one sa “čistom” tehnologijom. Premda industrije i zanatski
pogoni sa čistim tehnologijama ne ispuštaju otpadne vode sa opasnim i štetnim materijama,
njihove otpadne vode mogu imati veoma raznolik kvalitet; od otpadnih voda opterećenih
praktično samo termičkim zagađenjem (kotlovnice), do otpadnih voda sa organskim i
suspendovanim materijama i sl. S obzirom da se III zaštitnom zonom izvorišta štite od
direktnog hemijskog zagađenja, to se u ovoj zaštitnoj zoni ne dozvoljava izgradnja i rad bilo
kakvih novih industrija i zanatskih pogona. Na području III zaštitne zone izvorišta ne
postoje navedeni objekti, niti prema raspoloživim informacijama postoje planovi za njihovu
izgradnju.
Izgradnja i rad željezničkih i ranžirnih stanica i terminala i autobusnih stanica
zabranjuju se u III zaštitnoj zoni, u skladu sa uslovima iz člana 7. Pravilnika o zaštitnim
zonama. Ukoliko su, preduzete posebne tehničke i druge mjere kojim se sprečava
zagađivanje izvorišta, izgradnja i rad ovih objekata su dozvoljeni. Na području III zaštitne
zone izvorišta ne postoje navedeni objekti, niti prema raspoloživim informacijama postoje
planovi za njihovu izgradnju.
Izgradnja i korištenje skladišta rastvorljivih materija opasnih i štetnih za vodu mogu da
dovedu do direktnog hemijskog zagađenja izvorišta, sa dugoročnim negativnim
posljedicama po kvalitet vode. Ove hemikalije veoma su opasni zagađivači, jer zagađuju u
veoma malim koncentracijama, a njihovo dejstvo je veoma dugotrajno.
Naprimjer, 1 m3 tekućih naftnih derivata može da uništi 1.000.000 m
3 vode za piće, a gorak
ukus po nafti ostaje u podzemnoj vodi i preko 10 godina. Dubina prodiranja naftnih derivata
u podzemnu izdan može da iznosi i više stotina metara. Tako kerozin u laporcu prodire do
30 m, ulje u pijesku do 150 m, ulje u šljunku do 250 m, nafta u šljunku do 800 m, a benzin u
šljunku čak i do 3 km. Ove materije se filtriranjem veoma teško uklanjaju, što znači da sa
površine tla veoma lako prodiru do podzemne vode. Pri tečenju podzemne vode može,
96
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
zavisno od tipa hemikalije, doći do pojave difuzije, zbog čega hemijsko zagađenje putuje
brže od same podzemne vode. Iz navedenih razloga se ove aktivnosti izričito zabranjuju u
III zaštitnoj zoni izvorišta. Uvidom na terenu, uočeno je da na području III zaštitne zone
ovih izvorišta ne postoje ovakva skladišta, uključujući i benzinske pumpe.
Izgradnja i rad stočnih i peradarskih farmi nisu dozvoljeni u III zaštitnoj zoni. Stočne i
peradarske farme proizvode veliko zagađenje organskim materijama koje nastaje od
životinjskih izlučevina ili produkcije stajnjaka, gnojovke i osoke. Tako, naprimjer, jedno
grlo krupne stoke (goveče) proizvodi opterećenje od 0,83 ekvivalentnih stanovnika (ES),
grlo sitne stoke (tele, ovca, koza) 0,08 ES, dok 100 pilića proizvodi opterećenje otpadne
vode od 1 ES. Pored toga, velika produkcija đubriva i nutrijenata, te mogućnost unošenja u
vodu patogenih mikroorganizama animalnog porijekla, dodatno povećavaju opasnost od
stočnih i peradarskih farmi po izvorišta podzemne vode. U uslovima koji vladaju kod nas,
kada ne postoji zadovoljavajući tretman otpadnih voda i skladištenje i odlaganje prirodnog
đubriva, stočne i peradarske farme predstavljaju ozbiljne zagađivače, pa im nije dopušteno
da rade na području III zaštitne zone. Izuzetak od ove zabrane predstavlja uzgoj do 10 grla
krupne stoke i uzgoj peradi u individualnim domaćinstvima za vlastite potrebe tih
domaćinstava, ako je izgrađena i pravilno radi vodonepropusna kanalizacija, odnosno
vodonepropusne septičke jame. U trenutku izrade ovoga projekta, na području III zaštitne
zone izvorišta postoji mala farma (zona ponora-vrtača). Ako ova farma ima odgovarajuće
dozvole, potrebno je tehničkim mjerama osigurati zahtijevani stepen zaštite za III zaštitnu
zonu izvorišta.
Izgradnja i eksploatacija cjevovoda za transport hemikalija, tečnih goriva, maziva i
drugih opasnih tečnosti ne dopušta se u III zaštitnoj zoni. Kako je prethodno naznačeno, ove
hemikalije imaju izrazito štetno dejstvo na podzemne vode, koje može imati dugotrajan
karakter. Iz tog razloga se zabranjuje izgradnja i eksploatacija ovih cjevovoda u II zaštitnoj
zoni. U ovom trenutku ne vrši se transport opasnih i štetnih materijama cjevovodima na
području ove zone.
Nepravilno izvođenje istražnih bušotina za naftu, zemni plin i druge opasne i štetne
materije, te mineralnu vodu, može dovesti do kontakta vodonosnog sloja izvorišta sa
horizontima koji se istražuju. Pri kontaktu može doći do miješanja materija koje se istražuju
sa podzemnom vodom koja prihranjuje izvorište Plava voda, što može rezultirati
pogoršanjem kvaliteta vode na izvorištu, čak i u dužem vremenskom periodu.
97
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Eksploatacija mineralnih sirovina zabranjuje se u III zaštitnoj zoni, jer uključuje aktivnosti
koje su najčešće praćene velikim iskopima zemlje, masovnim miniranjima, čestim
pokretima teretnih motornih vozila i građevinskih mašina, te drugim radovima kojima se
pospješuju erozioni procesi, ugrožava neposredni okoliš i direktno ili indirektno zagađuju
površinske i podzemne vode. Naročito je opasna podzemna eksploatacija mineralnih
sirovina, s obzirom na karakter kraške podzemne izdani iz koje se prihranjuje izvorište.
Sječa šume koja ima ekonomski i eksploatacioni karakter zabranjuje se u III zaštitnoj zoni
izvorišta. U ovoj zoni dozvoljene su samo uzgojno-sanitarne mjere koje nemaju
komercijalni karakter i koje ne proizvode negativne efekte na kvantitativno - kvalitativne
karakteristike izvorišta.
IV zaštitna zona (zona sa preventivnim zabranama i ograničenjima)
Zona sa preventivnim zabranama (IV zaštitna zona) obuhvata dio ukupnog hidrogeološkog
sliva izvorišta, koje se nalazi izvan područja I, II i III zaštitne zone. Ovim Elaboratom
zaštite su u tehničkom dijelu razmatrani elementi bitni za utvrđivanje režima zaštite i na
ovoj zaštitnoj zoni.
Koordinate karakterističnih tačaka IV zaštitne zone izvorišta date su u Prilogu 1.
Slika 15.7. Karakteristične tačke četvrte zaštitne zone sliva
98
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Mjere
U IV zaštitnoj zoni uspostavlja se najblaži režim zaštite, kojim se izvorište preventivno štiti
od hemijskog i drugog zagađenja, čiji bi se eventualni uticaj mogao nepovoljno odražavati
na izvorište u dužem vremenskom periodu, a što bi u krajnjem moglo dovesti do
dugotrajnijeg isključivanja izvorišta iz rada.
U skladu sa članom 7. Pravilnika o zaštitnim zonama, na području IV zaštitne zone
zabranjeno je izvođenje radova, izgradnja objekata i obavljanje aktivnosti koje mogu
zagaditi vode izvorišta, a naročito slijedeće aktivnosti:
• izgradnja i rad uređaja za prečišćavanje otpadnih voda i uređaja za spaljivanje čvrstog
otpada;
• direktno ili indirektno ispuštanje otpadnih voda u vodonosni sloj, kao i prečišćenih i
neprečišćenih otpadnih voda na tlo, uključujući pražnjenje vozila za čišćenje i odvoz
fekalija;
• izgradnja i rad industrijskih i zanatskih pogona sa nečistom tehnologijom, koji ispuštaju
radioaktivne ili druge za vodu štetne i opasne materije (nuklearni reaktori, petrohemijska
industrija, metaloprerađivački pogoni, hemijske tvornice, kožarska industrija i drugo);
• prerada, manipulacija i skladištenje hemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih opasnih i
štetnih materija;
• izgradnja i eksploatacija cjevovoda za transport hemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih
opasnih tečnosti, ukoliko nisu poduzete posebne mjere kojim se sprečava infiltracija ovih
tečnosti u podzemnu vodu;
• cestovni transport hemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih opasnih materija, bez
provedenih mjera zaštite podzemnih voda i odobrenja i pratnje organa MUP-a;
• izvođenje istražnih bušotina za naftu, zemni plin i druge opasne i štetne materije, kao i
mineralnu vodu, ukoliko nisu poduzete posebne mjere kojim se sprečava infiltracija ili
izlijevanje ovih materija u podzemnu vodu, tj. komunikacija horizon(a)ta sa mineralnom
sirovinom i vodonosnog horizonta izvorišta;
• otvoreno uskladištenje i primjena hemijskih sredstava opasnih i štetnih za vodu, koja se
koriste za zaštitu i rast bilja i za uništenje korova;
• izgradnja i rad stočnih i peradarskih farmi, ukoliko nisu poduzete posebne mjere kojim se
sprečava zagađivanje podzemnih voda;
• izgradnja i korištenje poletno-sletnih staza, sigurnosnih površina i površina za prisilno
slijetanje u zračnom saobraćaju;
• izgradnja i korištenje manevarskih i vojnih poligona;
99
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
• privredne i druge aktivnosti kojima se narušava prirodni režim prihranjivanja podzemnih
voda izvorišta, ukoliko se posebnim mjerama ne osigura vještačko prihranjivanje u količini
dovoljnoj za nadoknađivanje izgubljene količine;
• odlaganje svih vrsta čvrstog otpada izvan sanitarnih deponija, kao i na sanitarne deponije,
osim kada se one nalaze u područjima koja izgrađuju hidrogeološki nepropusne formacije;
• izgradnja novih grobalja i proširenje i korištenje postojećih, osim kada se ona nalaze u
područjima koja izgrađuju hidrogeološki nepropusne formacije;
• eksploatacija mineralnih sirovina, osim ako se utvrdi da se tom aktivnošću ne ugrožava
kvalitet podzemne vode na izvorištu;
• eksploatacija kamena i šljunka, osim iz posebno kontroliranih i zaštićenih kamenoloma i
šljunkara;
• sječa šume, osim u obimu za koji se istraživanjem utvrdi da ne izaziva ili pospješuje
eroziju tla, te da ne utiče na kvantitativnokvalitativne karakteristike izvorišta i koja se
provodi uz propisane mjere gospodarenja, te izuzev sanitarne sječe koja je dopuštena;
• izgradnja puteva, izvođenje obimnih zemljanih iskopa i druge aktivnosti koje izazivaju ili
pospješuju eroziju tla;
• i druge aktivnosti za koje se utvrdi da mogu imati negativne posljedice za izvorište.
Uređaji za prečišćavanje otpadnih voda i uređaji za spaljivanje čvrstog otpada ne
dozvoljavaju se na području IV zaštitne zone, jer predstavljaju potencijalno veoma opasna
postrojenja po kvalitet podzemnih voda. U redovnom radu iz uređaja za prečišćavanje
otpadnih voda ispušta se efluent koji uvijek nosi određeni stepen zagađenja. Pored toga,
produkuje se velika količina mulja, koji, zavisno od stepena stabilizacije, sadrži dosta
nutrijenata (azot, fosfor, kalijum), koji nepovoljno djeluju na vodne resurse. Poseban
problem predstavljaju slučajevi havarije, kada se uređaji za prečišćavanje obično potpuno ili
djelimično isključuju, tako da se velika količina neprerađenih otpadnih voda ispušta
najčešće u najbliži recipijent. Uređaji za spaljivanje čvrstog otpada također predstavljaju
direktnu opasnost po vodne resurse, kao i indirektnu, jer opasne materije koje se ispuštaju u
zrak putem padavina dospijevaju na tlo i u vodne resurse. Iz navedenih razloga se ne
dopušta izgradnja ili rad ovih postrojenja u IV zaštitnoj zoni izvorišta Plava voda.
Trenutno nema objekata ovog tipa u IV zaštitnoj zoni.
100
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Direktno ili indirektno ispuštanje otpadnih voda u vodonosni sloj ne može se vršiti na
području IV zaštitne zone. Također nije dopušteno ni ispuštanje prečišćenih i neprečišćenih
otpadnih voda na tlo, kao ni pražnjenje vozila za čišćenje i odvoz fekalija. Komunalne
otpadne vode fekalnog porijekla sadrže žive mikroorganizme, te čvrste, koloidne i
rastvorene materije mineralnog i organskog porijekla. Odnos sadržaja mineralnih i
organskih komponenti u vodi varira u zavisnosti od faze u kojoj se te materije nalaze, u
omjeru koji varira od 25:75 kod suspendovanih do 60:40 kod rastvorljivih materija. Ukupni
sadržaj čvrstih materija tipično iznosi 655 mg po litru ispuštene otpadne vode, dok BPK5
iznosi 140 mg/l za separatne sisteme, odnosno 200 mg/l za kombinovane sisteme. Pored
toga, fekalne otpadne vode sadrže i hloride, amonijak, fosfate i kalijum, pri čemu
dominiraju azotna jedinjenja (40 %), ugljični hidrati (50 %) i masnoće (10 %). Fekalne
otpadne vode također sadrže sintetičke deterdžente. Sa mikrobiološkog stanovišta, posebno
su značajne patogene bakterije, protozoe i virusi, koji mogu biti patogeni za čovjeka. Sa
druge strane, industrijske otpadne vode mogu biti najrazličitijeg sastava, zavisno od
tehnološkog procesa koji se primjenjuje. Ove otpadne vode mogu sadržavati organske
materije biljnog i životinjskog porijekla, kiseline, baze, teške metale, ulja i masti,
suspendovane, koloidne i rastvorljive materije mineralnog porijekla, itd. S obzirom na
opisani sastav komunalnih i industrijskih otpadnih voda, zabranjuje se ispuštanje ovih voda
u vodonosni sloj, bilo da su prečišćene ili neprečišćene. Na taj način se sprečava moguća
kontaminacija podzemne vode, što je posebno opasno kod teško razgradljivih hemijskih
materija. Pored toga, zabranjuje se i ispuštanje i prečišćenih i neprečišćenih otpadnih voda
na tlo, te pražnjenje vozila za čišćenje i odvoz fekalija.
U slučaju daljeg razvoja sportskog centra Babanovac, a obzirom da graniči sa slivom Plave
vode, kolektore otpadne vode voditi u pravcu sjeverozapada prema Mudrikama. Postrojenja
za tretman otpadnih voda, također planirati i graditi van sliva Plave vode.
Industrijski i zanatski pogoni sa nečistom tehnologijom su postrojenja koja ispuštaju
radioaktivne ili druge za vodu štetne i opasne materije, što uključuje industrije i zanatstvo
kod kojih je ispuštena otpadna voda zagađena ili može biti zagađena preko dozvoljenih
granica utvrđenih važećim propisima o opasnim i štetnim materijama. U ovu grupu
industrija spadaju nuklearna postrojenja, postrojenja petrohemijske industrije, metalo-
prerađivački pogoni, hemijske tvornice, pogoni kožarske industrije i sl. S obzirom da ovi
pogoni ispuštaju otrovne, radioaktivne i/ili zarazne materije, ne dopušta se njihova izgradnja
i rad u III zaštitnoj zoni, odnosno na cjelokupnom hidrogeološkom slivnom području
izvorišta.
U slivu Plave vode nema ovakvih pogona.
101
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Prerada, manipulacija i skladištenje hemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih opasnih i
štetnih materija ne dozvoljava se na području IV zaštitne zone izvorišta Plava voda. Kako je
to naprijed objašnjeno, ove hemikalije mogu izazvati veoma opasne dugoročne posljedice
po podzemnu vodu. Iz tog razloga, zabranjuje se njihova prerada, manipulacija i skladištenje
na prostoru IV zaštitne zone.
U slučaju daljeg razvoja sportskog centra Babanovac, skladištenje hemikalija koje se koriste
napr. za proizvodnju vještačkog snijega, ili održavanje staza nije dozvoljeno unutar granica
sliva.
Izgradnja i eksploatacija cjevovoda za transport hemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih
opasnih tečnosti također se ne dozvoljava u IV zaštitnoj zoni. Izuzetak su slučajevi kada su
poduzete posebne mjere, kojim se sprečava infiltracija ovih tečnosti iz cjevovoda u
podzemnu vodu. Prema raspoloživim informacijama, ne postoje naznake da će se vršiti
građenje cjevovoda za transport hemikalija području IV zaštitne zone izvorišta Plava voda.
Cestovni transport hemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih opasnih materija nije dopušten
u IV zaštitnoj zoni, izuzev ako se provedu odgovarajuće tehničke mjere zaštite izvorišta.
Kako je prethodno naznačeno, goriva i maziva spadaju u grupu opasnih materija koje mogu
izazvati dugoročne negativne posljedice na izvorište.
Kako tokom transporta ovih hemikalija postoji mogućnost ekscesnog izlijevanja u
podzemne vode, saobraćajnice kojim se vrši transport moraju biti izvedene na odgovarajući
način. To prvenstveno znači da saobraćajnica treba imati vodonepropustan zastor, odvodne
kanale i eventualno druge objekte koji omogućuju prihvat hemikalija. Stoga transport ovih
hemikalija nije dozvoljen zemljanim i makadamskim putevima. Pored toga, duž
saobraćajnica kojim se vrši transport potrebno je da postoje oznake o prolasku kroz
vodozaštitno područje, na kojima mora biti naziv i telefon institucije koju treba obavijestiti
o eventualnom ekscesu u najkraćem roku.
Izvođenje istražnih bušotina za naftu, zemni plin i druge opasne i štetne materije, te
mineralnu vodu zabranjeno je na području IV zaštitne zone, jer ovi radovi mogu dovesti do
kontakta vodonosnog sloja izvorišta sa horizontima koji se istražuju. Da bi se ovi radovi
mogli izvoditi, potrebno je provesti odgovarajuće mjere zaštite vodonosnika, koje uključuju
pravilno zacjevljenje i brtvljenje na kontaktu između različitih vodonosnih slojeva. U
suprotnom, nije dozvoljeno izvođenje ovih istražnih bušotina u III zaštitnoj zoni izvorišta
Plava voda.
102
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Otvoreno uskladištenje i primjena hemijskih sredstava opasnih i štetnih za vodu, koja se
koriste za zaštitu i rast bilja i za uništenje korova, nije dozvoljeno u IV zaštitnoj zoni. U ovu
grupu hemijskih sredstava spadaju različite vrste insekticida i herbicida datih u Pravilniku o
higijenskoj ispravnosti vode za piće i važećim propisima o opasnim i štetnim materijama.
Pesticidi su toksične supstance, koje imaju različito djelovanje na žive organizme; oni
izazivaju akutna trovanja, hronična trovanja uslijed bioakumulacije u organizmima ili
posjeduju mutagena i kancerogena svojstva, čija manifestacija može da se javi i nakon 10-
30, pa i više, godina. Uticaj mnogih pesticida na ljude i životinjski svijet još uvijek nije
dovoljno istražen, pa su za veliki broj poznatih pesticida ustanovljene veoma niske
dozvoljene koncentracije u vodi za piće, prema Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za
piće. Pored toga, uobičajenim hemijskim analizama pesticidi obično nisu obuhvaćeni, osim
kod analiza za nova izvorišta, ili se analize vrše za veoma mali broj vrsta pesticida. Iz ovih
razloga, zbog velike potencijalne i stvarne opasnosti po ljude, strogo se zabranjuje otvoreno
skladištenje i primjena ovih hemikalija unutar IV zaštitne zone izvorišta, uključujući i
njihovu primjenu za uzgoj šume.
Nema ovih aktivnosti u IV zaštitnoj zoni.
Izgradnja i rad stočnih i peradarskih farmi se dopušta u IV zaštitnoj zoni, ukoliko su
preduzete posebne mjere kojim se sprečava zagađivanje podzemne vode u slivu izvorišta
Plava voda. Te mjere uključuju prikupljanje i tretman otpadnih voda sa ovih farmi ili
evakuaciju ovih voda izvan slivnog područja izvorišta.
Nema ovih aktivnosti u IV zaštitnoj zoni.
Stočarstvo, ispaša ovaca (stoke) dozvoljena je u ovoj zoni kao i napajanje, što nije slučaj u I,
II i djelimično III-ćoj zoni.
Izgradnja i korištenje poletno-sletnih staza, sigurnosnih površina i površina za prisilno
slijetanje u zračnom saobraćaju također se zabranjuje na području IV zaštitne zone, odnosno
cjelokupnog hidrogeološkog sliva izvorišta. Na aerodromima se skladišti i manipulira sa
velikim količinama avionskih goriva i maziva, te hemikalija za odmrzavanje avionskih
površina, koje su veoma toksične po vodu i predstavljaju veliku, kako stvarnu, tako i
potencijalnu opasnost po vodne resurse. Kao primjer, na sarajevskom aerodromu je 1999.
godine izvršena analiza ostataka ovih hemikalija nakon upotrebe, i ustanovljeno je da je
njihov pH 11,5, a HPK čak 128.000 mg O2/l. Pored ovoga, mogućnost incidentnih situacija
velikih razmjera, kakve se mogu dogoditi na aerodromima, ukazuje na potrebu lociranja
ovih objekata na što veću udaljenost od vodozahvata, ali i zone direktnog prihranjivanja. Na
području IV zone nema planova za izgradnju aerodroma.
103
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Manevarski i vojni poligoni ne smiju se graditi, niti koristiti na području IV zaštitne zone
izvorišta Plava voda. Na vojnim poligonima odvijaju se različite aktivnosti koje nepovoljno
djeluju na izvorišta u kršu. Tu dolazi do povremene ili stalne koncentracije ljudi, borbene
mehanizacije, te naoružanja i municije. Upotreba naoružanja i municije ima za posljedicu
direktno zagađenje tla i vodnih resursa različitim hemijskim agensima, od kojih neki mogu
biti veoma toksični, poput bojnih otrova. Pored toga, kretanje ljudi i mehanizacije, te
mehaničko djelovanje granata ispaljenih iz teškog naoružanja, dovodi do poremećaja na
površini tla, te ubrzanih procesa erozije, što nepovoljno djeluje na izvorište.
Na području IV zone nema planova za ove aktivnosti.
Privredne i druge aktivnosti kojima se narušava prirodni režim prihranjivanja podzemnih
voda izvorišta. Ljudske aktivnosti u slivu mogu uticati ne samo na kvalitativne, nego i na
kvantitativne karakteristike nekog izvorišta. U aktivnosti koje utiču na kvantitativni režim
izvorišta spadaju zahvati vode za potrebe industrije i drugih korisnika, vađenje šljunka,
regulisanje korita vodotoka i uređenje bujica, asfaltiranje cesta i drugih urbanih površina,
izgradnja energetskih objekata, kao i druge aktivnosti usmjerene na rješavanje vodnih i
drugih problema. Ove aktivnosti utiču na promjenu režima prirodne infiltracije u podzemnu
izdan putem padavina ili iz površinskih vodotoka i akumulacija, smanjenje prirodnog nivoa
podzemnih voda, ili smanjenje rezervi podzemne vode. U cilju zaštite izvorišta vode za
piće, aktivnosti kojima se narušava prirodni režim infiltracije i prihranjivanja mogu se
dozvoliti samo pod uslovom da se izgubljena infiltracija nadoknadi vještačkim
prihranjivanjem podzemne izdani. U tom slučaju, vještačka infiltracija mora se izvesti u
obimu koji omogućuje nesmetan rad izvorišta. Ova mjera se posebno odnosi na bilo kakve
zahvate u i oko ponorskih zona u slivnom području izvorišta koji mogu dovesti do
ugrožavanja kvantitativnih karakteristika izvorišta.
Odlaganje svih vrsta čvrstog otpada izvan sanitarnih deponija zabranjuje se u IV zaštitnoj
zoni izvorišta. Kako je prethodno rečeno, bez primjene propisanih tehničkih mjera izgradnje
i odlaganja, neuređena odlagališta predstavljaju veliku opasnost po vodne resurse, jer filtrat
nekontrolirano procuruje do podzemnih voda i zagađuje ih. Stoga se neuređena odlagališta
čvrstog otpada, tj. divlje deponije ne mogu dopustiti u III zaštitnoj zoni. Sanitarne deponije
su, zbog posebne tehnologije izgradnje i odlaganja otpada, dozvoljene u ovoj zaštitnoj zoni,
ali samo kada se one nalaze u područjima koja izgrađuju hidrogeološki nepropusne
formacije ili ako je obezbijeđeno odvođenje filtrata iz sanitarne deponije van slivnog
područja izvorišta. Na području IV zone nema ovakvih aktivnosti.
104
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Izgradnja novih grobalja i proširenje i korištenje postojećih zabranjuje se u IV zaštitnoj
zoni, s obzirom da to podrazumijeva korištenje prostora ispod površine zemlje za potrebu
koja se u sanitarnom smislu tretira veoma rizičnom i opasnom za podzemne vode. Izuzetak
čine groblja koja se nalaze u područjima koja izgrađuju hidrogeološki nepropusne
formacije. Kod grobalja koja se koriste, a koja se nalaze na hidrogeološki nepovoljnim
lokalitetima, potrebno je utvrditi alternativne lokacije za sahranjivanje na povoljnijim
lokalitetima.
Na području IV zone nema groblja.
Eksploatacija mineralnih sirovina zabranjuje se i u IV zaštitnoj zoni, osim ako se istražnim
radovima ne utvrdi da se tom aktivnošću ne ugrožava kvalitet podzemne vode na izvorištu
Plava voda.
Eksploatacija kamena i šljunka. Ukoliko se istražnim radovima ne mogu utvrditi posljedice
eksploatacije šljunka po izvorište, ili su te posljedice preduprijeđene posebnim mjerama
kontrole i zaštite, ova aktivnost se dozvoljava u IV zaštitnoj zoni izvorišta. U suprotnom,
eksploatacija kamena i šljunka se ne dozvoljava u IV zaštitnoj zoni.
U slučaju davanja koncesija za eksploataciju, potrebno je posebno obratiti pažnju na
planiranu tehnologiju rada i program monitoringa.
Sječa šume u IV zoni može se vršiti samo na kontrolisan način (da ne izaziva ili pospješuje
eroziju tla) sa provedenim uzgojno – zaštitnim mjerama koje sprečavaju zagađenje izvorišta
i osiguravaju održivost šumskih površina.
Dozvoljeno je provođenje uzgojno-sanitarnih mjera, koje nemaju ekonomski karakter. Pri
provođenju dopuštenih aktivnosti, moraju se poštovati propisane mjere gospodarenja,
uključujući mjere zaštite izvorišta i ograničenja u pogledu obima i intenziteta gospodarenja,
usklađeno sa šumsko – privrednom osnovom.
Izgradnja puteva, izvođenje obimnih zemljanih iskopa i druge aktivnosti koje izazivaju ili
pospješuju eroziju tla ne dozvoljavaju se u IV zaštitnoj zoni. U kraškim područjima erozija
tla može dovesti do ugrožavanja kvalitativnih karakteristika vode na izvorištima, jer je
podzemna voda u direktnoj komunikaciji sa površinom terena putem ponornih zona u
slivnom području. Ukoliko se žele obavljati ove aktivnosti, potrebno je istražnim radovima
pokazati da neće doći do negativnih uticaja na izvorište, a u toku njihovog izvođenja
tehničkim mjerama osigurati zaštitu izvorišta.
105
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
106
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
107
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
108
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
16. PRIJEDLOG SANACIONIH ZAHVATA NA POSTOJEĆIM
OBJEKTIMA UNUTAR ZONA SANITARNE ZAŠTITE
U ovom poglavlju su sažeti svi predloženi zahvati u slivu izvorišta Plava voda:
• propisno ograđivanje prostora I zaštitne zone na izvorištu,
• obilježavanje pojedinih zaštitnih zona,
• izrada projektno-tehničke dokumentacije za pravilno prikupljanje i dispoziciju otpadnih
voda u naseljima II i III zaštitne zone, te izvođenje projektovanih rješenja,
• izrada projekta monitoringa kvaliteta podzemnih voda,
• uklanjanje divljih odlagališta čvrstog otpada i rješavanje pitanja prikupljanja čvrstog
otpada,
• provođenje sanacionih i uzgojnih mjera na šumskim ekosistemima,
• provođenje posebne kontrole aktivnosti na području zaštite.
Po donošenju općeg akta o zaštiti izvorišta, potrebno je izvršiti ograđivanje I zaštitne zone
na izvorištima u skladu sa rješenjima koja su data u ovom Elaboratu. Po izvršenom
ograđivanju prostora, izvršiti uređenje površina.
Područja zaštitnih zona potrebno je obilježiti odgovarajućim oznakama – tablama.
Područje I zaštitne zone obavezno se označava kod ulaza u ovu zonu. Na tabli moraju stajati
informacije o režimu zaštite koje su naznačene u općem aktu o zaštiti. Pored I zaštitne zone,
tablama se označavaju i ostale zaštitne zone. Oznake postaviti na značajnijim
saobraćajnicama na ulazima i izlazima iz zona. Pored toga, oznake se postavljaju duž
granica zona tako da se osigura dobra informiranost o granicama zaštićenog područja i
režimu zaštite u njemu. Na kraju, oznake treba postaviti i na mjestima gdje se očekuje da se
neće poštovati režim zaštite. To se prvenstveno odnosi na divlja odlagališta čvrstog otpada
koja i ako se očiste predstavljaju prostor na kome će se ponovno otpočeti sa odlaganjem
otpada.
109
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Za naselja na području II zaštitne zone potrebno je poduzeti mjere u cilju pravilnog
prikupljanja i dispozicije fekalnih i drugih otpadnih voda. U tom smislu je prvo potrebno
osmisliti koncept rješavanja ovog problema, zatim izraditi odgovarajuću projektno tehničku
dokumentaciju, te potom pristupiti izvođenju projektovanih rješenja.
Pri razvijanju koncepta i razradi tehničkih rješenja, potrebno je imati u vidu uslove zaštite
izvorišta, kako u normalnom pogonu sistema, tako i pri ekscesnim situacijama. Lošim
rješenjem se može smatrati kanalisanje otpadnih voda i ispuštanje bez prečišćavanja unutar
sliva, jer se na taj način koncentrišu otpadne vode i pogoršavaju uslovi zaštite.
17. PLAN MONITORINGA KVALITETA I KVANTITETA VODE
NA IZVORIŠTU
Zakonom o vodama FBiH je propisano donošenje uredbe o monitoringu i sadržaju programa
monitoringa voda. Ovaj program treba obuhvatiti i monitoring zaštićenih područja, što
uključuje i monitoring svih izvorišta koja se koriste ili se planiraju koristiti za javno
vodosnabdijevanje čija je izdašnost veća od 100m3/dan.
Preporuke za program monitoringa kvaliteta podzemnih voda za izvorište Plava voda je
baziran na zahtjevima Okvirne direktive o vodama, pošto naprijed navedeni propis o
monitoringu još nije pripremljen.
Kod zaštićenih područja izvorišta pitke vode, sve supstance sa prioritetne liste, kao i sve
ostale supstance koje mogu uticati na kvalitet i koje se odnose na zahtjeve o kvalitetu vode
za piće, treba osmatrati. Učestalost monitoringa se preporučuje u skladu sa Dodatkom V,
Okvirne direktive o vodama, odnosno kako je broj korisnika vode za piće preko 30.000,
učestalost je 12 puta godišnje.
Program monitoringa provođenja mjera zaštite
U okviru ove aktivnosti potrebno je detaljno proanalizirati slivno područje, karakteristike
zagađivača, raspoloživa finansijska sredstva, tehničke mogućnosti praćenja pojedinih
parametara i na osnovu toga izraditi projekat monitoringa. Sanacija divljih odlagališta
otpada podrazumijeva uklanjanje svog otpada sa ovih lokaliteta i disponiranje na propisno
uređenoj deponiji. Potrebno je poduzeti mjere da se na ovim lokalitetima više ne vrši
odlaganje otpada. U tom smislu, potrebno je izraditi program prikupljanja i odvoza čvrstog
otpada.
110
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Na području II zaštitne zone, općim aktom o zaštiti, zabranjeni su individualni objekti za
uzgoj stoke i peradi. Iako predstavlja mjeru koja može pogoditi seosko stanovništvo u
pojedinim naseljima, potrebno ju je provesti zbog ugroženosti izvorišta.
Šumskim površinama treba gazdovati tako da se osigura potreban obrast i sklop, uz
poboljšanje kvaliteta šuma. Uzgojne mjere provoditi na cijelom prostoru uz minimalnu
upotrebu mehanizacije. U tom smislu, ne smije se vršiti nikakvo servisiranje vozila i drugih
motornih mašina, koje se koriste za sječu šume. Ukoliko se ipak dese neki ekscesi, koji za
posljedicu imaju izlijevanje goriva i maziva, te pojave se moraju trenutno sanirati i prosutu
tečnost odmah pokupiti i evakuisati iz sliva. Ukoliko se mašine ipak koriste, njihovo
snabdijevanje gorivom i mazivom vršiti van sliva. Na postojećim šumskim putevima
osigurati kvalitetniju odvodnju oborinskih i površinskih voda, izgradnjom novih i sanacijom
postojećih kanala.
Kolovoze na šumskim putevima presvući kvalitetnijim tucaničkim zastorom i redovno ga
održavati.
Po donošenju općeg akta o zaštiti izvorišta Plava voda stvorit će se pravni okvir za
uspostavu propisnog režima zaštite sliva.
Dinamika realizacije provođenja zaštitnih mjera
Okvirna dinamika provođenja predviđenih zaštitnih mjera i mjera sanacije izvorišta vode za
piće Plava voda data je u narednoj tabeli (Tabela 17.1). Implementacija predložene
dinamike u najvećoj mjeri će zavisiti od mogućnosti obezbjeđenja potrebnih finansijskih
sredstava za provođenje predloženih aktivnosti. Sam početak odvijanja aktivnosti zavisi od
vremenskog roka u kome će biti usvojen opći akt o zaštiti izvorišta. Projekcija dinamičkog
plana načinjena je pod pretpostavkom da je za usvajanje odluke o zaštiti dovoljno vrijeme
od šest mjeseci od dana završetka ovoga projekta zaštite.
Pojedine zaštitne mjere i sanacione aktivnosti mogu se provoditi tek nakon usvajanja općeg
akta o zaštiti izvorišta, jer se te aktivnosti u ovom trenutku odvijaju u slivu, pa je potrebna
zakonska osnova za njihovu zabranu i ograničavanje. To se odnosi na nekontroliranu sječu
šume, ispuštanje fekalnih otpadnih voda iz naselja, te uzgoj stoke na području II zaštitne
zone. Mjere za sanaciju navedenih aktivnosti mogu otpočeti tek nakon usvajanja općeg akta
o zaštiti. Preostale mjere mogu se otpočeti provoditi i bez odgovarajuće zakonske osnove.
Njihova dinamika zavisi od raspoloživih finansijskih sredstava. U tom smislu, potrebno je
prema stepenu prioriteta pristupiti provođenju određenih mjera, imajući u vidu potencijalnu
opasnost po kvalitet vode na izvorištu.
Paralelno sa implementacijom pobrojanih aktivnosti, potrebno je vršiti inspekcijsku
kontrolu provođenja općeg akta o zaštiti, te kontinuirano praćenje kvaliteta vode izvorišta.
Inspekcijski nadzor je kontinuirana aktivnost, koja treba da obuhvati kako kontrolu
111
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
sanacionih mjera tokom predložene četiri godine, tako i praćenje provođenja zaštitnih mjera
nakon završetka ovoga perioda, u kome se predviđa potpuna implementacija općeg akta o
zaštiti na terenu.
Prema stepenu hitnosti, predložene mjere zaštite mogu se podijeliti u hitne i manje hitne
mjere. Tako u prvu grupu spadaju aktivnosti kojima će se uticati na redukciju zagađenja od
najznačajnijih zagađivača, a to je stanovništvo u neposrednoj blizini izvorišta. Tu je
najznačajnije poduzeti aktivnosti na kanalisanju i odvođenju sanitarnih otpadnih voda, te
uklanjanju objekata za individualni uzgoj stoke i peradi iz naselja II i III zaštitne zone.
Pored toga, tu je uklanjanje i sanacija divljih odlagališta čvrstog otpada, jer ovi predstavljaju
značajan problem u neposrednoj blizini izvorišta. Ostale predložene mjere mogu se smatrati
manje hitnim, ali to ni u kom slučaju ne znači da njihovoj realizaciji ne treba pristupiti čim
se osiguraju potrebna finansijska sredstva.
18. PROCJENA TROŠKOVA PROVOĐENJA ODLUKE
Orijentaciona procjena troškova za provođenje odluke o zaštiti i pojedinih zaštitnih mjera
data je u narednoj tabeli (Tabela 17.1). Procjenjuje se da ukupni troškovi implementacije
ove odluke o zaštiti iznose 2.550.000 KM. Ovom procjenom dominantno su obuhvaćene
aktivnosti koje se odnose na obilježavanje uticajnog područja izvorišta i na troškove
pokretanja aktivnosti na uspostavi režima zaštite područja izvorišta, te izradu projekata
kanalizacije i njihovog izvođenja. Prije provođenja određenih zaštitnih mjera i sanacionih
aktivnosti u slivu potrebno je izraditi odgovarajuću projektno-tehničku dokumentaciju, u
kojoj će se kroz razradu tehničkih detalja moći i detaljnije utvrditi troškovi provođenja
predloženih mjera.
Osnove za procjenu troškova
Procjena troškova provođenja zaštitnih mjera je prezentirana u tabeli br. 17.1.
Ukupni troškovi su procijenjeni na 2.550.000 KM. Uključuju aktivnosti označavanja
(zoniranja) područja i troškove aktivnosti kojima se izvorište štiti od negativnih uticaja,
odnosno uspostavlja režim zaštite.
Prije provođenja predloženih mjera zaštite potrebno je pripremiti odgovarajuću projektnu
dokumentaciju, koja će uključiti i detaljnu analizu.
112
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
U nastavku teksta prikazani su parametri na osnovu kojih je izvršena procjena troškova u
okviru ovog projekta.
Jedinični troškovi su:
1. NEMA troškova
2. Zemljište: cca 450 KM/m2a (I zone-urbani dio cca 750 m2) i cca 1 KM/m2 ostatak
područja u I zoni (20.000 m2)
3. Ograđivanje 1500KM/m ograde
4. Paušalno
5. Do 10% troškova projekta kanalizacije i postrojenja za tretman otpadnih voda
6. Procijenjeni troškovi kanalizacionog sistema i postrojenja za tretman otpadnih voda
(prikaz na osnovu ekvivalentnog broja stanovnika je dat na narednom dijagramu).*
U WQM Project (vidjeti fusnotu) je procijenjena vrijednost investicije za postrojenje za
tretman otpadnih voda oko 193,41 €/PE. U Studiji izvodivosti za općinu Bihać je također
rađena procjena troškova za postrojenje za tretman otpadnih voda . Na osnovu analiza
provedenih u okviru ovih projekata pripremljen je dijagram, dat u nastavku teksta.
7. Procjena
8. Približno 5000 KM/stadu
9. Procjena je napravljena na osnovu podataka Federalnog plana upravljanja šumama za
2011**., gdje je jedinična cijena za gazdovanje šumama oko 15 KM/ha
10. Približna vrijednost za period od tri godine .
* Water Quality Management at River Basin Level in Bosnia and Herzegovina, EuropeAid/119168/C/SV/BA
Feasibility study for WWTP for Bihać Municipality.
** http://fmpvs.gov.ba/texts/233_419_b.pdf
113
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
114
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
19. ZAKLJUČAK O TEHNIČKOJ I FINANSIJSKOJ OPRAVDANOSTI
PROVOĐENJA ZAŠTITE IZVORIŠTA U ODNOSU NA
POTENCIJALNA ALTERNATIVNA RJEŠENJA
Obzirom da se izvorište Plava voda, planira za budući regionalni sistem, a već sada se
koristi za područje Travnika, od izuzetne je važnostii ujedno opravdanja da se na adekvatan
način izvrši njegova zaštita, poduzimanjem niza tehničkih mjera da bi se takvo stanje
održavalo u kontinuitetu.
Normalno, mjere koje se propisuju u funkciji zaštite traže određena finansijska sredstva,
koja se u principu obezbjeđuju kroz cijenu prodaje 1m3 čiste vode za piće. regionalni
koncept vodosnabdjevanja ima apsolutnu prednost u poređenju sa manjim pojedinačnim
sistemima, pogotovo kad se ima takvo izvorište kao što je Plava voda.
115
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
20. PREDNACRT ODLUKE O ZAŠTITI IZVORIŠTA
Na osnovu člana 23. stav 2. Zakona o vodama Srednjobosanskog kantona (“Službene
novine SBK”, br. 11/09), a u skladu sa članom 13. stav 2. Pravilnika o uslovima za
određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta voda koje se koriste ili
planiraju da koriste za piće (“Službene novine FBiH”, broj 88/12), Općinsko vijeće
Travnika donosi:
ODLUKU (RJEŠENJE)
O ZAŠTITI IZVORIŠTA PLAVA VODA
I OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovom odlukom utvrđuju se zone sanitarne zaštite izvorišta Plava voda (u daljem tekstu:
izvorišta), sa kojih se vrši snabdijevanje vodom za piće potrošača na području općine
Travnik, a u budućnosti i općina Novi Travnik, Vitez, Busovača i Zenica, veličina i granice
zona sanitarne zaštite, mjere i režimi zaštite, nadzor nad provođenjem ove odluke, kaznene
odredbe i druga pitanja od interesa za provođenje sanitarne zaštite izvorišta.
Član 2.
Izvorište Plava voda nalazi se u Travniku, na vrelu istoimene rijeke koja se ulijeva u rijeku
Lašvu.
Član 3.
Uticajno područje izvorišta je hidrogeološki sliv površine 80,0 km2. Ovom odlukom
utvrđuje se zaštita izvorišta, uspostavljanjem i održavanjem zona sanitarne zaštite i
zaštitnih mjera, utvrđenih u skladu sa lokalnim uslovima, na osnovu provedenih istražnih
radova i stručnog elaborata.
116
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Član 4.
Utvrđivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera vrši se u cilju zaštite voda izvorišta od
svih vidova zagađenja i štetnih uticaja koji mogu nepovoljno djelovati na higijensku
ispravnost vode za piće ili na izdašnost izvorišta.
Član 5.
Urbanističko uređenje prostora, građenje, privredne, poljoprivredne i druge djelatnosti mogu
se vršiti samo na način i u mjeri koji su utvrđeni ovom odlukom.
Privredna društva, federalni, kantonalni i općinski organi uprave, druga pravna lica i građani
dužni su pridržavati se odredbi ove odluke i primjenjivati propisane mjere zaštite.
II ZONE SANITARNE ZAŠTITE I ZAŠTITNE MJERE
Član 6.
U skladu sa Pravilnikom o uslovima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera
za izvorišta voda koje se koriste ili planiraju da koriste za piće (“Službene novine FBiH”,
br. 88/12), izvorište Plava voda predstavlja izvorište podzemnih voda u kraškoj izdani.
Za izvorište se utvrđuju slijedeće zone sanitarne zaštite:
1. I. zaštitna zona (zona sa najstrožijim zabranama i ograničenjima)
2. II. zaštitna zona (zona sa strogim zabranama i ograničenjima)
3. III. zaštitna zona (zona sa umjerenim zabranam i ograničenjima)
4. IV. zaštitna zona (zona sa preventivnim zabranama i ograničenjima)
1. I ZAŠTITNA ZONA (zona sa najstrožijim zabranama i ograničenjima)
Član 7.
Područje I zaštitne zone izvorišta obuhvata prostor oko vodozahvatnih objekata, kojim se
vodozahvatni objekti štite od slučajnog ili namjernog zagađenja ili oštećenja.
Ukupna površina I zaštitne zone oko izvorišta Plava voda iznosi 2,08 ha, a obim 643m.
Granica I zaštitne zone ide od ograde i ulaza prema crpnoj i hlornoj stanici, na sjeverozapad
parcelom K.Č. 527, zatim južnom granicom parcele K.Č.523, zatim prema sjeveru granicom
parcele K.Č.52, izlazi na lokalnu cestu, zatim granicom parcele K.Č.519, nastavlja uz cestu
Travnik –Bukovica.
117
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Sa ceste ide prema jugu i presijeca parcele K.Č. 544 i 545 i spaja se sa granicom sliva,
istočno od preljevnog organa, na postojećoj brani. U ovu zonu ulaze i svi postojeći objekti
za vodosnabdijevanje Travnika, te objekat brane.
Član 8.
Područje I zaštitne zone u vlasništvu je Općine Travnik.
Općina Travnik će u skladu sa važećim propisima o eksproprijaciji regulisati pitanje
imovinsko-pravnih odnosa sa sadašnjim vlasnicima zemljišta na području I zaštitne zone.
Član 9.
Pored postojećih objekata, u I zaštitnoj zoni, mogu se, uz primjenu propisanih mjera zaštite,
graditi ili nalaziti i drugi vodoprivredni objekti, kao što su vodozahvatni objekti, rezervoari,
pumpne stanice, trafo-stanice, administrativni objekti, prilazni i unutrašnji putevi i drugi
objekti koji su neophodni za rad sistema za vodosnabdijevanje.
Član 10.
Vodnim i drugim objektima iz člana 9. ove odluke koji služe za vodosnabdijevanje
Travnika, upravljat će i dalje JKP “Bašbunar” do izgradnje i puštanja u rad regionalnog
vodovodnog sistema kada će ove poslove da preuzme JP RV „Plava voda“ d.o.o. Travnik.
JKP “Bašbunar” je nadležno za provođenje svih zaštitnih mjera propisanih ovom odlukom
do izgradnje i puštanja u rad regionalnog vodovodnog sistema kada će ove poslove da
preuzme JP RV „Plava voda“ d.o.o. Travnik.
JP RV „Plava voda“ d.o.o Travnik je dužno da namjenska sredstva dobivena za zaštitu
izvorišta u okviru realizacije Projekta „Plava voda“ investira u skladu sa odredbama ove
odluke.
Član 11.
Područje I zaštitne zone mora biti zaštićeno od neovlaštenog pristupa ogradom, kao i
drugim potrebnim mjerama fizičke zaštite i osiguranja.
Ograda iz prethodnog stava ovoga člana mora biti izvedena na način da spriječi neovlašteni
ili nasilni ulazak na područje I zaštitne zone.
118
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Član 12.
JKP “Bašbunar” je dužno da na odgovarajući način obilježiti I zaštitnu zonu, što naročito
uključuje naziv izvorišta i zaštitne zone, naziv preduzeća, broj dežurnog telefona za hitne
slučajeve i upozorenje o zabrani neovlaštenog pristupa.
Član 13.
Pristup na područje I zaštitne zone dozvoljen je samo ovlaštenim osobama, što uključuje
zaposlenike JKP “Bašbunar” koji stalno ili povremeno rade na objektima unutar ove zone i
nadležnim inspekcijskim organima u toku vršenja redovnih ili vanrednih kontrola ove zone,
kao i drugim licima uz posebno odobrenje JKP “Bašbunar”.
Sva lica iz prethodnog stava ovoga člana moraju posjedovati odgovarajuće propusnice kako
bi mogla pristupiti prostoru I zaštitne zone. Vrste propusnica i uslovi njihovog izdavanja
utvrđeni su općim aktima JKP “Bašbunar”.
Član 14.
Lica koja stalno ili povremeno rade na objektima unutar I zaštitne zone moraju biti
podvrgnuta periodičnim liječničkim pregledima, u skladu sa odgovarajućim propisima o
sanitarnoj zaštiti.
Član 15.
Na području I zaštitne zone izvorišta, zabranjuju se sve aktivnosti koje nisu u direktnoj vezi
sa normalnim radom i održavanjem vodozahvatnih objekata. Aktivnosti koje se provode u
cilju normalnog rada i održavanja vodozahvatnih objekata ne smiju štetno djelovati na
izvorišta.
Izuzetno od odredaba iz stava 1. ovoga člana, JKP “Bašbunar” je dužno da zemljište u I
zaštitnoj zoni zasije travom i rastinjem plitkog i vezanog korijenja, pri čemu je najstrožije
zabranjena upotreba prirodnog ili vještačkog đubriva, hemijskih sredstava za zaštitu bilja,
kao i drugih agrotehničkih sredstava.
Izuzetno od odredaba iz stava 1. ovoga člana, dozvoljeno je provođenje kanalizacije i drugih
instalacija, koje služe za normalan rad objekata za vodosnabdijevanje, u kom slučaju je
odgovarajućim projektnim i izvođačkim rješenjima potrebno osigurati da te instalacije ne
mogu direktno ugroziti izvorišta.
119
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
2. II ZAŠTITNA ZONA (zona sa strogim zabranama i ograničenjima)
Član 16.
Područje II zaštitne zone obuhvata prostor od granice I zaštitne zone iz člana 7. ove odluke
do vanjske granice II zaštitne zone.
Vanjska granica II zaštitne zone ide od zapadne granice I zone do kote 600 m n.m i onda
prema sjeveru do Donje Čatrnje do kote 800 m n.m., zatim na istok preko potoka Durak do
vrha na koti 936 m n.m, gdje skreće jugoistočno prema Velikoj peći do kote 600 m n.m. i
zatim granicom sliva na zapad do kote 500 m n.m. gdje se spaja na granicu I zaštitne zone
izvorišta.
Ukupna površina II zaštitne zone je 50,38 ha, dok je obim ovoga područja 2.966 m.
Član 17.
Na području II zaštitne zone izvorišta, zabranjuju se sve aktivnosti koje nisu u direktnoj vezi
sa normalnim radom i održavanjem vodozahvatnih objekata. Aktivnosti koje se provode u
cilju normalnog rada i održavanja vodozahvatnih objekata ne smiju štetno djelovati na
izvorište.
Izuzetno od odredaba stava 1. ovoga člana, dopuštaju se slijedeće aktivnosti u obimu koji ne
utiče na kvalitet vode na izvorištu:
• nekomercijalni uzgoj trave, pri čemu se dozvoljava upotreba prirodnog i vještačkog
đubriva u obimu koji ne ugrožava kvalitet vode na izvorištu;
• provođenje kanalizacije i drugih instalacija, koje služe za normalan rad objekata za
vodosnabdijevanje, u kom slučaju je odgovarajućim projektnim i izvođačkim rješenjima
potrebno osigurati da te instalacije ne mogu ugroziti izvorište;
• kretanje stanovništva bez ograničenja i kontrolisane rekreativne aktivnosti, što može
uključiti staze za šetnju, džoging i vožnju bicikala, parkove za šetnju i sjedenje i sl., pri
čemu nije dozvoljena izgradnja sportskih i rekreacionih objekata;
• održavanje postojećih stambenih objekata, čije se sanitarne otpadne vode moraju prikupiti
i transportovati propisno projektovanim i izvedenim vodonepropusnim kanalizacionim
sistemom. Prvenstveno sa aspekta prihvata i odvođenja otpadnih voda, te uklanjanja čvrstog
otpada, pri čemu nije dozvoljena promjena namjene objekata.
120
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
U slučajevima kada se ne vrši prečišćavanje prikupljenih sanitarnih otpadnih voda iz
prethodnog stava ovog člana, sanitarne otpadne vode moraju se ispustiti izvan područja I, II
i III zaštitne zone izvorišta.
3. III ZAŠTITNA ZONA (zona sa umjerenim zabranama i ograničenjima)
Član 18.
Prostor III zaštitne zone izvorišta obuhvata slijedeće površine:
1. Područje ponora-vrtača, ovo područje se nalazi u reonu Konjske i obuhvata u potpunosti
parcele:od K.Č.2602 do K.Č. 2642. Na južnoj granici parcele K.Č. 2604 izlazi na lokalni
put i ide prema zapadu do zapadne granice parcele K.Č.2635.
2. Rasjedi-granica ove zone ide na zapad od vanjske granice II zone, granicom sliva do
izvora Baš bunar, zatim na sjever do vrha Kukrike na koti 920 m n.m., zatim na istok do
vrha Gornja Čatrnja na koti 1.022 m n.m. i dalje iznad naselja Velika Bukovica i Mala
Bukovica, te Guča Gora preko kote 1.073 m n.m. i zatim prema naselju Mosor,
prema jugoistočnoj granici sliva, preko kote 783 m n.m., zatim ponovo na zapad preko
sjevernih padina Grabove glavice, prolazi podnožje vrha Kotol, spaja se sa granicom sliva i
ide do istočne vanjske granice II zaštitne zone.
Površina III zaštitne zone-ponori vrtače iznosi 22,26 ha i obim je 1.969 m.
Površina III zaštitne zone-rasjedi iznosi 370,16 ha i obim je 11.504 m
Ukupna površina III zaštitne zone izvorišta Plava voda iznosi 392,42 ha.
Član 19.
Na području III zaštitne zone izvorišta zabranjeno je izvođenje radova, izgradnja objekata i
obavljanje aktivnosti kojima se mogu zagaditi vode izvorišta, a naročito:
1. izgradnja novih naselja, te izgradnja i rad kanalizacije, osim ako vodonepropusnost
kanalizacionih vodova nije obezbijeđena i kontrolirana;
2. izgradnja i nekontroliran rad sportskih i rekreacionih objekata, bez vodonepropusne
kanalizacije;
3. formiranje gradilišta i gradilišnih naselja bez sanitarija i vodonepropusne kanalizacije;
4. izgradnja i rad uređaja za prečišćavanje otpadnih voda i uređaja za spaljivanje čvrstog
otpada;
5. direktno ili indirektno ispuštanje otpadnih voda u vodonosni sloj, kao i
121
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
prečišćenih i neprečišćenih otpadnih voda na tlo, uključujući pražnjenje vozila za čišćenje i
odvoz fekalija;
6. izgradnja i eksploatacija izvorišta i bunara koji se ne koriste za javno vodosnabdijevanje;
7. privredne i druge aktivnosti kojima se narušava prirodni režim prihranjivanja podzemnih
voda izvorišta, ukoliko se posebnim mjerama ne osigura vještačko prihranjivanje u količini
dovoljnoj za nadoknađivanje izgubljene količine;
8. odlaganje svih vrsta čvrstog otpada i izgradnja deponija, uključujući sanitarne deponije;
9. izgradnja i rad industrijskih i zanatskih pogona uključujući pogone sa nečistom
tehnologijom, koji ispuštaju radioaktivne ili druge za vodu štetne i opasne materije
(nuklearni reaktori, petrohemijska industrija, metalo-prerađivački pogoni, hemijske
tvornice, kožarska industrija i drugo);
10. izgradnja i rad željezničkih i ranžirnih stanica i terminala i autobusnih stanica, ukoliko
nisu poduzete posebne mjere kojim se sprečava zagađivanje izvorišta;
11. izgradnja i korištenje skladišta rastvorljivih materija opasnih i štetnih za vodu;
12. prerada, manipulacija i skladištenje hemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih opasnih i
štetnih materija;
13. izgradnja i rad stočnih i peradarskih farmi, osim uzgoja do 10 grla krupne stoke i peradi
u individualnim domaćinstvima za vlastite potrebe, uz i zgradnju i pravilan rad
vodonepropusne kanalizacije, odnosno vodonepropusne septičke jame;
14. otvoreno uskladištenje i primjena hemijskih sredstava opasnih i štetnih za vodu, koja se
koriste za zaštitu i rast bilja i za uništenje korova;
15. izgradnja i eksploatacija cjevovoda za transport hemikalija, tečnih goriva, maziva i
drugih opasnih tečnosti;
16. cestovni transport hemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih opasnih materija;
17. izvođenje istražnih bušotina za naftu, zemni plin i druge opasne i štetne materije, kao i
za mineralnu vodu;
18. izgradnja i korištenje poletno-sletnih staza, sigurnosnih površina i površina za prisilno
slijetanje u zračnom saobraćaju;
19. izgradnja i korištenje manevarskih i vojnih poligona;
20. izgradnja novih grobalja i proširenje i korištenje postojećih, osim kada se ona nalaze u
područjima koja izgrađuju hidrogeološki nepropusne formacije;
21. sječa šume, osim uzgojno-sanitarnih mjera;
22. izgradnja puteva, izvođenje obimnih zemljanih iskopa i druge aktivnosti koje izazivaju
ili pospješuju eroziju tla;
23. eksploatacija mineralnih sirovina;
24. eksploatacija šljunka;
25. i druge aktivnosti za koje se utvrdi da mogu imati negativne posljedice za izvorište.
122
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Član 20.
Na području III zaštitne zone mogu ostati već postojeći stambeni i vikend objekti izgrađeni
u skladu sa važećim propisima, kao i individualni objekti za uzgoj stoke i peradi u naseljima
Mala i Velika Bukovica, Mosor, Maline i Guča Gora, kao i drugim
naseljima na području ove zone.
Na objektima iz prethodnog stava dozvoljeni su radovi usmjereni na tekuće održavanje, a u
skladu sa uslovima definisanim aktom o građenju, izdatim od strane nadležnog organa.
Sanitarne otpadne vode iz objekata na području III zaštitne zone iz stava 1. ovoga člana
moraju se prikupljati i transportovati propisno projektovanim i izvedenim kanalizacionim
sistemom. Kanalizacioni sistem mora biti vodonepropustan na području III zaštitne zone.
U slučajevima kada se ne vrši prečišćavanje prikupljenih sanitarnih otpadnih voda iz
prethodnog stava ovoga člana, sanitarne otpadne vode moraju se ispustiti izvan područja I,
II i III zaštitne zone izvorišta Plava voda.
4. IV ZAŠTITNA ZONA (zona sa preventivnim zabranama i ograničenjima)
Član 21.
Prostor IV zaštitne zone izvorišta obuhvata površinu čija granica ide vanjskom granicom III
zaštitne zone , na istok iznad naselja Velika i Mala Bukovica i izlazi na lokalni put iznad
naselja Mosor. Zatim ide na sjever i prolazi zapadno od naselja Krpeljići, prema
Radonjićima do vrha Perčin. Od vrha Perčin ide prema Probijenom brdu i skreće na istok
prema naselju Suhi dol. Od ovog naselja granica skreće na zapad, ispod vrha Oštrilo i dalje
na sjever prema planini Kozica. Zatim ide na zapad preko Vlašićkog platoa prema Crnom
vrhu i dalje preko vrha Jezera na koti 1505 m n.m., skreće na jug prema Kukotnici i prolazi
ispod vrha Kragulj, gdje je najdalja
sjeverozapadna točka sliva Plave vode. Tu granica skreće prema jugu i ide južnim vrhom
padina Galice, prema Paklarskim stijenama, prema vrhu Brajkovica, gdje skreće južno
prema naselju Jankovići i onda kod Bašbunara se spaja sa granicom III zaštitne zone.
Član 22.
Na području IV zaštitne zone izvorišta zabranjeno je izvođenje radova, izgradnja objekata i
obavljanje aktivnosti kojima se mogu zagaditi vode do izvorišta, a naročito:
1. Izgradnja i rad uređaja za prečišćavanje otpadnih voda i uređaja za spaljivanje čvrstog
otpada;
123
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
2. direktno ispuštanje neprečišćenih otpadnih voda u vodotoke i prečišćenih i neprečišćenih
otpadnih voda na tlo, uključujući pražnjenje vozila za čišćenje i odvoz fekalija;
3. izgradnja i rad industrijskih i zanatskih pogona sa nečistom tehnologijom, koji ispuštaju
radioaktivne ili druge za vodu štetne i opasne materije (nuklearni reaktori, petrohemijska
industrija, metaloprerađivački pogoni, hemijske tvornice, kožarska industrija i drugo), kao i
ostalih industrijskih i zanatskih pogona;
4. prerada, manipulacija i skladištenje hemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih opasnih i
štetnih materija;
5. izgradnja i eksploatacija cjevovoda za transport hemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih
opasnih tečnosti, ukoliko nisu poduzete posebne mjere kojim se spriječava infiltracija ovih
tečnosti u podzemnu vodu;
6. cestovni transport hemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih opasnih materija, bez
provedenih mjera zaštite voda i odobrenja i pratnje službi ministarstva unutrašnjih poslova;
7. otvoreno uskladištenje i primjena hemijskih sredstava opasnih i štetnih za vodu, koja se
koriste za zaštitu i rast bilja i za uništenje korova;
8. izgradnja i korištenje poletno-sletnih staza, sigurnosnih površina i površina za prisilno
slijetanje u zračnom saobraćaju;
9. izgradnja i korištenje manevarskih i vojnih poligona;
10. izgradnja i rad stočnih i peradarskih farmi, ukoliko nisu poduzete posebne mjere kojim
se sprječava zagađivanje podzemnih voda izvorišta;
11. odlaganje svih vrsta čvrstog otpada izvan sanitarnih deponija, kao i na sanitarne
deponije, osim kada se one nalaze u područjima koja izgrađuju hidrogeološki nepropusne
formacije;
12. eksploatacija mineralnih sirovina, osim ako se utvrdi da se tom aktivnošću ne ugrožava
kvalitet podzemne vode na izvorištu;
13. eksploatacija kamena i šljunka, osim iz posebno kontroliranih i zaštićenih kamenoloma i
šljunkara;
14. i druge aktivnosti za koje se utvrdi da mogu imati negativne posljedice za izvorište.
Član 23.
Izuzetno od odredaba iz člana 24. ove odluke, na području IV zaštitne zone dozvoljava se
rad postojećih privrednih i trgovačkih preduzeća, odnosno egzistiranje postojećih
industrijskih i drugih privrednih objekata, odnosno benzinskih stanica.
Privredni subjekti i sportski objekti iz prethodnog stava ovog člana ne mogu proširivati
vrstu i obim svoje djelatnosti u odnosu na stanje zatečeno u trenutku donošenja ove odluke.
Privredni subjekti iz stava 1. ovog člana dužni su pridržavati se odredbi ove odluke i
primjenjivati propisane i druge mjere zaštite.
124
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
III NADZOR NAD PROVOĐENJEM OVE ODLUKE
Član 24.
Upravni nadzor nad provođenjem ove odluke obavlja općina u skladu sa Zakonom o
vodama SBK-a.
Član 25.
Inspekcijski nadzor nad provođenjem ove odluke odnosno nad sprovođenjem režima i mjera
zaštite propisanih ovom odlukom vrše nadležni inspekcijski organi u skladu sa važećim
propisima.
IV KAZNENE ODREDBE
Član 26.
Novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 KM kazniće se za prekršaj pravnolice:
1. ako vrši izvođenje radova, izgradnju ili rekonstrukciju objekata ili obavlja aktivnosti
protivno zaštitnim mjerama propisanim u čl. 15.,17.,.i 19. ove odluke;
2. ako ne postupi u skladu sa čl. 11. 12. i 14. ove odluke;
3. ako ne izvrši ili neblagovremeno izvrši radnje iz čl. 29. i 30. ove odluke.
Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom
kaznom u iznosu od 300 do 1.000 KM.
Član 27.
Novčanom kaznom od 200 do 500 KM kazniće se za prekršaj fizičko lice:
1. ako vrši izvođenje radova, izgradnju ili rekonstrukciju objekata ili obavlja aktivnosti
protivno zaštitnim mjerama propisanim u čl. 15., 17. i 19. ove odluke;
2. ako ne izvrši ili neblagovremeno izvrši radnje iz čl. 20. ove odluke.
V PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 28.
Sastavni dio ove odluke je grafički prilog na kome su prikazane granice zona sanitarne
zaštite izvorišta.
125
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Član 29.
Na područjima zaštitnih zone izvršit će se uređenje prostora i provođenje zaštitnih mjera u
skladu sa ovom odlukom i projektom zaštite u roku od tri i pol godine od dana njenog
donošenja.
Općina Travnik dužna je izvršiti radnje iz člana 8. ove odluke u roku od šest mjeseci od
dana njenog donošenja.
JKP “Bašbunar” dužno je izvršiti radnje iz čl. 11. i 12. ove odluke u roku od šest
mjeseci od dana njenog donošenja.
JP RV „Plava voda“ d.o.o. Travnik je dužno nakon izgradnje i puštanja u rad regionalnog
vodovodnog sistema preuzeti sve poslove zaštite izvorišta.
Uklanjanje individualnih objekata za uzgoj stoke i peradi mora se izvesti u roku od dvije
godine od dana njenog donošenja.
Kanalizacioni sistemi iz člana 20. ove odluke moraju se izvesti u roku od tri i pol godine od
dana njenog donošenja.
Član 30.
Donosioci planskih dokumenata (prostorni plan, planovi upravljanja vodama, šumsko-
privredna osnova) dužni su iste uskladiti sa odredbama ove Odluke u roku od 6 mjeseci od
dana njenog donošenja.
Član 31.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama
Srednjobosanskog kantona”.
Broj: _____________
Travnik, ___________ godine
_____________________________
Predsjedavajući OV Travnik
126
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
OBRAZLOŽENJE PREDNACRTA ODLUKE O ZAŠTITI IZVORIŠTA PLAVA
VODA
I PRAVNI OSNOV
U članu 66. stav 1. Zakona o vodama Federacije BiH (“Službene novine Federacije BiH”,
br. 70/06), utvrđeno je da Područje na kojem se nalazi izvorište vode koje se po količini i
kvalitetu može koristiti ili se koristi za javno vodosnabdijevanje mora biti zaštićeno od
zagađenja i drugih nepovoljnih uticaja na zdravstvenu ispravnost vode ili izdašnost
izvorišta.
Zaštita izvorišta vrši se utvrđivanjem zona sanitarne zaštite i provođenjem zaštitnih mjera.
Veličina i granice zona sanitarne zaštite, te sanitarni režim i drugi uslovi zaštite izvorišta
određuju se u skladu sa rezultatima istraživanja za konkretno izvorište.
Uslovi za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera utvrđeni su Pravilnikom o
uslovima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta voda koje se
koriste ili planiraju da koriste za piće (“Službene novine Federacije BiH”, broj 88/12).
Navedeni pravilnik je donio Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u
saglasnosti sa Federalnim ministrom zdravstva i Federalnim ministrom prostornog uređenja
i okoliša.
Federalnim zakonom o vodama utvrđena je nadležnost za utvrđivanje zona sanitarne zaštite
i zaštitnih mjera za izvorišta vode za piće.
II RAZLOZI ZA DONOŠENJE ODLUKE
Razlozi za donošenje predložene Odluke su:
• zakonska obaveza za donošenje tog akta;
• potreba da se u cilju zaštite zdravlja stanovništva uspostave zaštitne zone i zaštitne mjere
za izvorište Plava voda.
Zaštita voda za piće od zagađivanja i od drugih uticaja sprovodi se zaštitom izvorišta vode
za piće, utvrđivanjem zona sanitarne zaštite u skladu sa odredbama Pravilnika o uslovima za
određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta voda koje se koriste ili
planiraju da koriste za piće (“Službene novine Federacije BiH”, broj 88/12).
Veličina, granice, sanitarni režim i drugi uslovi zaštite određuju se u skladu sa rezultatima
istraživanja za konkretno izvorište i utvrđivanjem drugih zaštitnih mjera.
127
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
III OBRAZLOŽENJE PRAVNIH RJEŠENJA
Članom 1. određen je sadržaj pitanja koja se uređuju Odlukom.
Članom 2. Odluke opisana je lokacija izvorišta Plava voda.
Članom 3. Odluke utvrđeno je uticajno područje izvorišta Plava voda i da se zone sanitarne
zaštite i zaštitne mjere utvrđuju istražnim radovima i stručnim elaboratom.
Članom 4. ove odluke dati su razlozi utvrđivanja zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera.
Stavom 1. član 5. ove odluke utvrđena je obaveza da se uređenje prostora, građenje,
privredne, poljoprivredne i druge djelatnosti obavljaju u skladu sa uslovima iz ove odluke.
Stavom 2. istoga člana propisana je obaveza privrednih društava, federalnih, kantonalnih i
općinskih organa uprave, drugih pravnih lica i građana u pogledu pridržavanja odredbi ove
odluke i primjene propisanih mjera zaštite.
Članom 6. Odluke definisano je da izvorište Plava voda predstavlja izvorište podzemnih
voda u kraškim izdanima i da se za ovo izvorište utvrđuju zone sanitarne zaštite.
Članom 7. utvrđeni su područje, granice i površina I zaštitne zone izvorišta Plava voda.
U članu 8. ove odluke definirano je vlasništvo nad zemljištem na kome se nalazi I zaštitna
zona izvorišta.
Članom 9. Odluke utvrđeni su vodoprivredni i drugi objekti koji se nalaze na području I
zaštitne zone.
U članu 10. stav 1. definisano je vlasništvo nad vodnim objektima iz člana 10. ove odluke.
Stavom 2. ovoga člana utvrđen je korisnik tih vodnih objekata, a stavom 3. nadležnost za
provođenje zaštitnih mjera propisanih ovom odlukom na području I zaštitne zone.
Članom 11. Odluke utvrđuju se mjere fizičke zaštite i ograđivanja područja I zaštitne zone
izvorišta Plava voda.
Članom 12. Odluke propisana je obaveza za Javno komunalno preduzeće JKP “Bašbunar” i
JP „Regionalni vodovod Plava voda“ da izvrši propisno obilježavanje područja I zaštitne
zone.
Članom 13. Odluke utvrđena su lica kojima se dozvoljava pristup na područje I zaštitne
zone, kao i njihova obaveza da posjeduju odgovarajuće propusnice.
U članu 14. Odluke propisana je obaveza lica koja stalno ili povremeno rade na objektima
unutar I zaštitne zone da moraju biti podvrgnuta periodičnim liječničkim pregledima.
U članu 15. stav 1. Odluke utvrđene su aktivnosti koje su zabranjene na području I zaštitne
zone. Stavom 2. ovoga člana utvrđene su aktivnosti koje su obavezne u toj zoni, a stavom 3.
aktivnosti koje su dozvoljene.
Članom 16. Odluke utvrđeni su područje, granice i površina II zaštitne zone izvorišta.
U članu 17. stav 1. ove odluke utvrđene su aktivnosti koje su zabranjene na području II
zaštitne zone.
128
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Stavom 2. ovoga člana utvrđene su aktivnosti koje su dozvoljene u toj zoni.
Članom 18. Odluke utvrđeni su područje, granice i površina III zaštitne zone izvorišta.
U članu 19. Odluke utvrđene su zabrane izvođenja određenih radova, izgradnje određenih
objekata i obavljanja određenih aktivnosti na području III zaštitne zone izvorišta.
Članom 20. ove odluke utvrđeni su objekti koji mogu egzistirati na području III zaštitne
zone, te uslovi koje oni moraju ispunjavati u smislu primjene ove odluke.
U članovima 24. i 25. ove odluke utvrđeni su organi nadležni za upravni i inspekcijski
nadzor nad njenim provođenjem.
Članom 26. Odluke utvrđeni su prekršaji i novčane kazne za pravna i odgovorna lica u
pravnom licu za povredu odredaba ove odluke.
Članom 27. Odluke utvrđeni su prekršaji i novčane kazne za građane za povredu odredaba
ove odluke.
U članu 28. ove odluke utvrđeno je da sastavni dio Odluke čini grafički prikaz granica zona
sanitarne zaštite izvorišta.
U članu 29. stav 1. Odluke propisana je obaveza i dat rok uređivanja područja zaštitnih zona
u skladu sa uslovima iz Odluke. U stavu 2. ovoga člana regulisano je pitanje roka za
uređenje imovinsko-pravnih odnosa sa sadašnjim vlasnicima zemljišta na području I zaštitne
zone. Stavom 3. spomenutog člana utvrđen je rok za potrebno obilježavanje I zaštitne zone.
U stavu 4. ovoga člana utvrđen je rok uklanjanja individualnih objekata za uzgoj stoke i
peradi u II zaštitnoj zoni izvorišta. Rok izvođenja kanalizacionih sistema u postojećim
naseljima unutar zaštitnih zona dat je u stavu 5. ovoga člana.
Članom 30. utvrđena je obaveza i rok usklađivanja planskih dokumenata, kao što su
vodoprivredne osnove i šumsko-privredne osnove, sa odredbama ove odluke.
U članu 31. ove odluke utvrđen je dan stupanja na snagu Odluke.
129
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
21. PRILOZI
PRILOG 1. KOORDINATE TAČAKA GRANICE I ZAŠTITNE ZONE IZVORIŠTA PLAVE VODE
PRILOG 2. KOORDINATE TAČAKA GRANICE II ZAŠTITNE ZONE IZVORIŠTA PLAVE VODE
PRILOG 3. KOORDINATE TAČAKA GRANICE III ZAŠTITNE ZONE -RASJED
PRILOG 4. KOORDINATE TAČAKA GRANICE III ZAŠTITNE ZONE –PONORI-VRTAČE
PRILOG 5 KOORDINATE TAČAKA KOJE ČINE GRANICU SLIVA PLAVE VODE
PRILOG 6 SLIV IZVORIŠTA PLAVA VODA
PRILOG 7 GEOLOŠKA KARTA SLIVA PLAVA VODA
PRILOG 8 STANJE EROZIONIH PROCESA
PRILOG 9 ZAGAĐIVAČI U SLIVU
PRILOG 10 PLANIRANE AKTIVNOSTI U SLIVU PLAVE VODE
PRILOG 11 RANJIVOST PODZEMNIH VODA
PRILOG 12 ZAŠTITNE ZONE IZVORIŠTA PLAVA VODA
PRILOG 13 GRANICA OBUHVATA I ZAŠTITNE ZONE
PRILOG 14 GRANICA OBUHVATA II ZAŠTITNE ZONE
PRILOG 15 III ZAŠTITNA ZONA –VRTAČA-PONORA
PRILOG 16 III ZAŠTITNA ZONA –RASJEDNA ZONA
130
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Prilog 1. Koordinate tačaka granice I zaštitne zone izvorišta Plave vode
131
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Prilog 2. Koordinate tačaka granice II zaštitne zone izvorišta Plave vode
132
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Prilog 3. Koordinate tačaka granice III zaštitne zone –rasjed
133
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Prilog 4. Koordinate tačaka granice III zaštitne zone –ponori-vrtače
134
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Prilog 5 Koordinate tačaka koje čine granicu sliva Plave vode
135
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
136
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
LITERATURA:
1. Breznik M. (1980). Metodologija zaštite podzemne vode za piće i određivanje zaštitnih
pojaseva, Zbornik Savjetovanja Obogaćivanje podzemlja vodom putem veštačke infiltracije
i zaštita izvorišta, Stubičke Toplice, februar 1980., Udruženje za tehnologiju vode Beograd,
str. 75-112.
2. Fair G. W., Geyer J. C., Okun D. A. (1968). Water and Wastewater Engineering, Volume
2. Water Purification and Wastewater Treatment and Disposal, John Wiley & Sons, Inc.,
New York.
3. Federacija Bosne i Hercegovine (1994). Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za piće,
“Službeni list RBiH”, broj 2/92 i 13/94, “Službeni list SFRJ”, broj 33/87 i 13/91.
4. Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za piće (Službeni glasnik BiH 40/10).
5. Zakon o vodama, “Službene novine Federacije BiH”, broj 70/06
6. Federacija Bosne i Hercegovine (2002). Pravilnik o uslovima za određivanje zona
sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta voda koje se koriste ili planiraju da koriste za
piće, “Službene novine Federacije BiH”, broj 51/02.
7. Jahić M. B. (1980). Deponije i zaštita voda, INZA – RO Instituti zaštite, OOUR Institut
za zaštitu čovjekove sredine, Sarajevo.
8. Jahić M. B. (1989). Kondicioniranje voda: priprema vode za piće i prečišćavanje
zagađenih voda, Književna zadruga Drugari, Sarajevo.
9. Jahić M. (2007). Uređivanje bujica, Šumarski fakultet Sarajevo
10. Mirić R. (1980). Sanitarno-tehničke mere zaštite izvorišta za snabdevanje vodom za
piće, Zbornik Savjetovanja Obogaćivanje podzemlja vodom putem veštačke infiltracije i
zaštita izvorišta, Stubičke Toplice, februar 1980., Udruženje za tehnologiju vode Beograd,
str. 139-166.
11. Savezni hidrometeorološki zavod (1968). Atlas klime Socijalističke Federativne
Republike Jugoslavije, Vojnogeografski institut, Beograd.
12. Šušnjar M., Sokač B., Bahun S., Bukovac J., Nikler I., Ivanović A. (1976). Osnovna
geološka karta 1:100.000, Institut za geološka istraživanja Zagreb, Beograd.
13. Tehničar 6, Građevinski priručnik (1989). IRO Građevinska knjiga, Beograd.
14. Zavod za vodoprivredu (1978). Hidrološka studija površinskih voda,
Tom II – Knjiga 12, Sarajevo.
15. Republički hidrometeorološki zavod BiH, Sarajevo (1989), Hidrološka obrada V.S.
Merdani na rijeci Lašvi.
16. Institut za hidrotehniku GF u Sarajevu, (2010).Utvrđivanje izdašnosti i kvaliteta
izvorišta Plava voda-Regionalni vodovodni sistem Plava voda.
137
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
17. Zavod za hidrotehniku GF U Sarajevu (1986), Kvantitativnokvalitativne karakteristike
vrela i sliva Plava voda.
18. Podrška infrastrukturnim projektima na Zapadnom Balkanu (TA – BiH - 03) Regionalni
sistem Plava voda (2010. god.).