ELABORAT O ZAŠTIT - fmoit.gov.ba 2000/EF elaborat ZNR+ZOP.pdf · - Pravilnik o zaštiti na radu u...

Institut za zaštitu i projektovanje Tuzla

OB-7.5-05-11-04

ELABORAT

O ZAŠTITI NA RADU I

ELABORAT

O ZAŠTITI OD

POŽARA

broj: 1082/14

datum: 09.04.2014.

direktor:

Mr.sc. Nino Džambić,

dipl.inž.građ.

projekat: uklanjanje

elektrofiltera bloka

1 i 2 u TE Tuzla

investitor: JP

ELEKTROPRIVREDA

Bosne i Hercegovine

d.d. Sarajevo

naručilac: JP

ELEKTROPRIVRED

A Bosne i

Hercegovine d.d.

Elaborat o zaštiti na radu i zaštiti od požara

1

"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla

Izvršilac: „INPROZ“ Institut za zaštitu i projektovanje

d.o.o. Tuzla

Armije BiH broj 15

75000 Tuzla

e-mail: [email protected]

web: www.inproz.ba

MBS: 1-5811

JIB: 4209193450009

Tel/fax: 035/252-409

Predmet: Elaborat o zaštiti na radu i zaštiti od požara

na uklanjanju elektrofiltera bloka 1 i 2 u TE

Tuzla

Radni tim: Mirsad Zukančić, dipl.inž.arh.

Radno iskustvo u struci: 29 godina

Stručni ispit br. 01-153-140/03-MK-A-90/03

A/ OPŠTA DOKUMENTACIJA

A/ OPŠTA DOKUMENTACIJA

mailto:[email protected]

http://www.inproz.ba/


2


__________________________

Fahrudin Saletović, dipl.ing.maš.


Stručni ispit br. 16-153-142/05-MK-M-279/05

__________________________

Mr. sc. Nino Džambić, dipl.ing.građ.


Stručni ispit br. 15.06-153-194/11-G-1466/2011

__________________________

Nedim Džambić, dipl.ing.el.


Stručni ispit br. 02-2/1909-1987

__________________________

S A D R Ž A J

A) Opšta dokumentacija

1. Rješenje o upisu u sudski registar

2. Rješenje za obavljanje poslova iz oblasti zaštite na radu


3


3. Rješenje za obavljanje poslova iz oblasti zaštite od požara

4. Rješenje za projektovanje zaštite od požara

B) Elaborat o zaštiti na radu

I / OPŠTI DIO

1. Opšti podaci

2. Popis primjenjenih propisa, standarda, normativa i pravila tehničke

prakse

3. Tehnički podaci o objektu, instalacijama i tehnološkom procesu

II / OPASNOSTI I ŠTETNOSTI KOJE SE MOGU POJAVITI U TOKU IZVOĐENJA

RADOVA I PREDVIĐENE MJERE ZAŠTITE

1. Obezbjeđenje radilišta prema okolini

2. Uređenje i održavanje saobraćajnica

3. Transport, utovar, istovar i deponovanje porušenog i drugog

materijala

4. Mjere zaštite pri radu sa oruđima i uređajima

5. Mjere zaštite na radu pri izvođenju pojedinih radova i potrebna

lična zaštitna sredstva

6. Radna mjesta sa posebnim uslovima rada

7. Mjere zaštite od udara električne struje

8. Način obilježavanja-osiguranja opasnih mjesta

C) Elaborat o zaštiti od požara

1. Procjena ugroženosti od požara uzimajući u obzir dispoziciju i

namjenu građevine, građevinske i tehničko-tehnološke značajke

2. Izbor tehničkih rješenja, tehnoloških, elektro, mašinskih,

građevinskih i drugih mjera u funkciji zaštite od požara


4


3. Izbor mjera, tehničkih rješenja i građevinskih materijala u funkciji

evakuacije i spašavanja ljudi i materijalnih dobara s opisom i

uputama za postupak evakuacije

4. Izbor tehničke opreme i sredstava za gašenje, kao i drugih mjera u

funkciji gašenja požara (putevi,prolazi, prilazi, opskrba vodom i sl.)

5. Opis organizacije posla i potrebne upute u vezi s primjenjenim

mjerama zaštite od požara

6. Popis primjenjenih propisa, standarda i normativa

7. Grafički prikaz primjenjenih mjera zaštite od požara

A. OPŠTA DOKUMENTACIJA


5



6



7



8



9



10



11



12



13



14



15



16


B. ELABORAT O ZAŠTITI NA RADU


17


I OPŠTI DIO

1. Opšti podaci

Investitor: JP ELEKTROPRIVREDA Bosne i Hercegovine

d.d. Sarajevo

Naziv projekta: Glavni projekat uklanjanja elektrofiltera bloka

1 i 2 u TE Tuzla

Lokacija: Tuzla

Elaborat o primjenjenim mjerama zaštite na radu uz Glavni

projekat, izrađen je u skladu sa članom 10., i 21. Zakona o zaštiti

na radu ("Sl.list SRBiH", br. 22/90).

2. Popis primjenjenih propisa, standarda, normativa i pravila

tehničke prakse


18


- Zakon o prostornom uređenju i građenju ("Sl. novine TK", br.

6/11),

- Zakon o zaštiti na radu ("Sl.list SRBiH", br. 22/90),

- Pravilnik o opštim mjerama i normativima zaštite na radu

za građ. objekte namjenjene za radne i pomoćne prostorije

("Sl.list SFRJ", br.5/88),

- Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu ("Sl.list SFRJ”,

br.42/68 i 45/68),

- Pravilnik o tehn.normativima za beton i armirani beton ("Sl.

list SFRJ",br.11/87),

- Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije

niskog napona ("Sl. list SFRJ", br.53/88),

- Tehnički propisi o gromobranima (“Sl.list SFRJ”, br.13/67),

- Uredba sa zakonskom snagom o preuzimanju i primjenjivanju

Saveznih zakona koji se u BiH primjernjuju kao republički

zakoni (“Sl. list SR BiH” br. 2/92),

- Zakon o potvrđivanju Uredbi sa zakonskom snagom ("Sl.list

RBiH", br. 13/94).

3. Tehnički podaci o objektu, instalacijama i tehnološkom procesu

3.1 Lokacija

Šira lokacija elektrofiltera je u krugu termoelektrane „TUZLA“ u

Tuzli.

Elektrofilteri blokova 1 i 2 Termoelektrane „Tuzla“ u Tuzli locirani

su jugoistočno od zgrade kotlovnice blokova 1 i 2 i udaljeni od njih

cca 6 m. Jugoistočno od njih je dimnjak prve etape udaljen 17 m.


19


SATELITSKI SNIMAK LOKACIJE

3.2 Opis predmeta- objekata koji se uklanjaju

Tlocrtni gabarit jednog filtera je cca 11 m x 19 m, a visina im je 20

m od kote uređenog terena.

Čelična konstrukcija filtera oslanja se na armirano-betonsku

prostorno ramovsku konstrukciju u devet tačaka visine 6 m od

ELEKTROFILTERI BLOKA 1 I 2


20


terena. Temelji samci ispod stubova oslanjaju se na „Franki“ šipove.

Na strani ulaska dimnih plinova u filter nalazi se difuzor u koji se

upaja dimovodni kanal iz kotla a na izlaznoj strani filtera se

nalazi konfuzor na koji se upajaju dva dimovodna kanala koji

odvode plinove do dimnjaka. U sklopu kanala odmah ispod

konfuzora ugrađena su dva ventilatora.

Dimovodni kanali su čelični oslonjeni dijelom na armirano –

betonske stubove visine cca 1,5 m, a dijelom na čelične stubove bliže

dimnjaku.

Kanali su kao i elektrofilteri kompletno izolovani mineralnom

vunom, a preko nje je postavljen aluminijski lim. Ukupna težina

elektrofiltera prema statičkom proračunu Energoinvesta je cca 435t.


21


ELEKTROFILTERI BLOKA 1 I 2 SA TRANSFORMATORSKOM

STANICOM

3.3 Tehnološki postupak uklanjanja elektrofiltera bloka 1 i 2

3.3.1 Priprema za demontažu

Prije početka radova na demontaži elektrofiltera, potrebno je provesti

sljedeće pripremne radnje:

Izraditi elaborat o uređenju gradilišta

Izvršiti prijavljivanje radilišta nadležnoj inspekciji 8 dana

prije početka rada

Isključiti sve instalacije (elektro, voda, kanalizacija i sl.), što

je obaveza Investitora

Radilište pripremiti u skladu sa elaboratom o uređenju

gradilišta – raščišćavanje prilaza radilištu i budućeg

radilišta od nepotrebnog materijal, obilježavanje granica


22


radilišta i transportnog puta do glavne interne saobraćajnice

trakama za obilježavanje i tablama zabrana, obavještenja i

upozorenja.

Urediti privremenu deponiju za trenutno odlaganje

porušenog materijala

Zaštititi susjedne objekte od uticaja radova na rušenju

Radnike i rukovodno osoblje na radilištu upoznati sa

radnim zadatkom, načinom realizacije (tehnološki

postupak) i mjerama zaštite na radu i zaštite od požara

Obezbijediti potrebne mašine, uređaje i alate u skladu sa

tehnološkim postupkom – autodizalica, utovarivač, kamion,

aparate za gasno rezanje, štemalice i sl.

Obezbijediti poptrebnu ličnu zaštitnu opremu za radnike

Obezbijediti prevoz, smještaj i topli obrok za radnike

Obezbijediti protivpožarnu opremu

3.3.2 Postupci demontaže

Predviđene su sljedeće glavne faze na radovima rušenja (demontaže):

Geodetsko snimanje elektrofiltera radi procjene geometrije

trenutnog stanja. Ako se ustanovi da filteri nisu u dobrom

stanju, morati će se dodatnim podupiranjem ili zategama

obezbijediti stabilnost filtera da bi se radovi na demontaži

mogli sigurno raditi;


23


Provjeriti količinu zaostale prašine u elektrofilterima . Ako se

nalazi veća količina prašine u njima, treba je prije početka

demontaže izvaditi iz elektrofiltera i odvesti na deponiju;

Izrada skele oko elektrofiltera;

Demontaža termoizolacije filtera blokova 1 i 2 i dimovodnih

kanala od filtera do dimnjaka. Pakovanje mineralne vune u

plastične vreće i odvoz na predviđenu deponiju u krugu TE

„Tuzla“;

Demontaža dimovodnih kanala od ventilatora do dimnjaka da

bi se oslobodio prostor prema filterima zbog lociranja dizalice

(krana);

Rušenje armirano betonske konstrukcije dimovodnih kanala do

granice elektrofiltera da bi se oslobodio prostor za postavljanje

autodizalice. Rušenje će se obavljati rovokopačem sa ugrađenim

uređajem za razbijanje betona.

Demontaža elektrofiltera će se raditi tako što će se demontirati

jedan filter, a nakon njega drugi jer je prostor oko elektrofiltera

veoma skučen.

Demontaža elektrofiltera počinje sa skidanjem hladnog krova i

potkrovlja metodom rezanja, redosljedom tako da se obezbijedi

simetrično opterećenje filtera. Nakon rezanja čelična

konstrukcija se kranom spušta na zemlju ili odmah tovari na

kamione i odvozi na za to predviđenu deponiju u krugu TE

Tuzla. Pozicija krova je br.7 u crtežu br.79 – TUNZINI;

Nakon demontaže krova i potkrovlja treba provjeriti statički

proračun ostatka filtera;

Demontaža kućica izolatora;

Demontaža termičke izolacije sa toplog krova (poklopca

elektrofiltera);


24


Potom slijedi demontaža toplog krova (poklopca) elektrofiltera

metodom rezanja. Krov rezati redosljedom tako da se što je

moguće više zadrži simetrično opterećenje ostatka

nedemontiranog elektrofiltera. (Crtež 79. – TUNZINI-poz.br.1);

Demontaža ramova sa emisionim elektrodama.

Redosljed demontaže je sljedeći: Demontaža počinje

uklanjanjem ramova sa emisionim elektrodama sa spoljnjih

strana filtera i ide se ravnomjerno prema centru filtera i to

tako da se stalno zadržava „približno“ ravnomjerno opterećenje

noseće konstrukcije elektrofiltera;

Demontaža taložnih elektroda. Postupak i redosljed demontaže

je potpuno isti kao i kod emisionih elektroda

Nakon demontaže elektroda provjeriti statiku ostatka filtera

koji nije demontiran;

Potom slijedi demontaža konfuzora (izlazna hauba).

Demontirati će se postepeno rezanjem u elementima veličine

koja će zavisiti od nosivosti instalisanog krana (autodizalice);

Demontaža difuzora (ulazna hauba) raditi će se na isti način

kao i demontaža konfuzora (izlazna hauba);

Nakon demontaže difuzora i konfuzora provjeriti statiku

ostatka nedemontiranog filtera;

Sada se ulazi u kritičnu fazu demontaže elektrofiltera. Na

redu je demontaža gornjih greda (pozicija 4 – crtež 79

TUNZINI). Zbog toga je obavezno da se prije početka demontaže

urade spregovi na koti + 10.390 kako je prikazano na

pomenutom crtežu. Nakon toga treba pristupiti demontaži

gornjih greda. Pri tome obavezno treba poštovati redosljed

demontaže od krajeva prema sredini filtera da se filter ne bi

doveo u neravnotežno stanje;


25


Nakon demontaže gornjih greda obavezno provjeriti statiku


Ako je sve u redu sa statičkim proračunom krenuti sa

demontažom stranica kućišta filtera od vrha prema donjem

dijelu filtera. Demontažu raditi kaskadno;

Demontaža galerije sa gazištima na koti +16.850 sa 3 strane

filtera. Prilikom ove demontaže (kao i ostale demontaže)

radnici moraju posebno biti upozoreni na obaveznu upotrebu

HTZ sredstava. Radi se o poz.14. crtež 79 – Tunzini;

Demontaža gornjeg stepeništa (pozicija 16. crtež 79 -TUNZINI);

Demontaža međustepeništa (pozicija 17. crtež 79 -TUNZINI);

Slijedi demontaža donje galerije sa gazištima (poz.15. crtež 79-

TUNZINI). Demontaža galerija i stepeništa pratiće paralelno

demontažu kućišta;

Demontaža unutrašnjeg stuba (pozicija 8. crtež 79-TUNZINI);

Demontaža vanjskog stuba (pozicija 9. crtež 79-TUNZINI);

Demontaža donjih greda zajedno sa bunkerima (pozicija 5 i 6

– crtež 79 -TUNZINI);

Slijedi demontaža betonske konstrukcije elektrofiltera koja će se

raditi mašinom za razbijanje betona, a mjesta gdje mašina ne

može prići rušiti će se pneumatskim čekićima;

Demontaža 4 komada ventilatora sa elektromotorima;

Prije rušenja armirano – betonske konstrukcije trafostanice,

moraju se izvaditi transformatori. U transformatorima je trafo

ulje koje se mora izvaditi i zapisnički predati TE Tuzla, koja

će ga spaliti u kotlu.

Demontaža trafo-stanice koja ima betonski omotač;

Čišćenje radilišta i dovođenje cijelog prostora u prvobitno stanje.


26


Izvodiće se slijedeće vrste radova:

radovi na rezanju metalnih konstrukcija,

radovi na rušenju betonskih konstrukcija,

radovi na skidanju fasadne obloge

sortiranje, skladištenje i transport porušenog materijala

ostali pomoćni radovi.

3.3.3 Sredstva rada

Odabrana tehnologija ugovorenih radova na izvođenju radova na

uklanjanju elektrofiltera bloka 1 i 2, uslovila je upotrebu sljedećih

sredstava rada:

autodizalica

utovarivač

aparati za gasno rezanje metala

kamioni

pomoćne dizalice (tirfor, koturače)

štemalice

Dozvoljen je rad samo sa ispravnim sredstvima rada, a što se mora

konstatovati prije puštanja u rad tj. oruđa za rad moraju imati

upotrebnu dozvolu.

3.3.4 Radna snaga

Na radilištu će raditi slijedeći profili kadrova:


27


rukovaoci građevinskim mašinama i mehanizovanim

sredstvima rada (autodizalica, utovarivač),

bravari,

vozači motornih vozila,

zavarivači i rezači

fizički radnici.

Ugovorene radove na rušenju elektrofiltera 1 i 2 treba izvoditi samo

na osnovu glavnog projekta za rušenje objekta, usvojene dinamike i

tehnologije izvođenja radova, uputstava za rad i sl.

II OPASNOSTI I ŠTETNOSTI KOJE SE MOGU POJAVITI U TOKU

IZVOĐENJA RADOVA I PREDVIĐENE MJERE ZAŠTITE

1. Obezbjeđenje radilišta prema okolini

Radovi na rušenju i demontaži objekata, u sklopu postrojenja TE

TUZLA, izvode se pod specifičnim uslovima koji zahtjevaju posebnu

organizaciju radilišta.

Radilište se nalazi u krugu TERMOELEKTRANE TUZLA koji je u

potpunosti ograđen žičanom ogradom. Pristup lokaciji imaju samo

izvođači radova i nadzorno osoblje. Zbog navedenog radilište

(elektrofilter 1 i 2) neće biti fizički ograđeno, ali će se preduzeti sve

druge mjere osiguranja za bezbjedan rad na radilištu. Za

označavanje radilišta će se koristiti upozoravajuće trake, znakovi

skretanja, te drugi neophodni znakovi obilježavanja i upozorenja.

Sve uslove za bezbjednosti prometa (način, vrijeme, ograničenje

brzine vozila, signalizacija i sl.) izvođač radova mora u potpunosti

poštovati.


28


Ulaz na radilište je dozvoljen samo ovlaštenim radnicima, organima

vlasti i drugim licima koja dolaze u službenu posjetu radilištu. Na

radilištu se ne smije dozvoliti ulaz osobama koje su pod uticajem

alkohola, naoružanim osobama i nezaposlenima.

U krug radilišta zabranjeno je unositi:

- alkoholna pića,

- oružje,

- fotoaparate,

- eksplozivne, zapaljive i druge opasne materije,

- bilo kakve izvore paljenja.

Na prilazu radilištu trebaju se postaviti table sa natpisom:

“FIRMA IZVOĐAČA RADOVA”

“NEZAPOSLENIM ULAZ ZABRANJEN”

“OBAVEZNA UPOTREBA LIČNIH ZAŠTITNIH SREDSTAVA”

Pored navedenih mjera, investitor je dužan obavezati sve izvođače

radova da se pridržavaju propisanih mjera zaštite na radu za

vrijeme boravka na radilištu i upotrebu ličnih zaštitnih sredstava.

2. Uređenje i održavanje saobraćajnica

Za saobraćaj u zoni radilišta će se koristiti postojeće asfaltne i druge

saobraćajnice. Za prilaz, istovar i utovar porušenog materijala treba

obezbjediti siguran transportni put i utovarno-istovarne površine.

Rukovaoci građevinskih mašina i vozači motornih vozila dužni su

da poštuju sva upozorenja na radilištu i u krugu termoelektrane.

Mjesta za utovar, istovar i deponiju materijala treba da su ravna i

čvrsta, odgovarajuće površine. Radilišni putevi moraju uvijek biti


29


prohodni. Brzina kretanja motornih vozila na radilištu je

maksimalno 10 km/h.

3. Transport, utovar, istovar i deponovanje porušenog i drugog

materijala

Svako vozilo se pri utovaru ili istovaru tereta mora najprije zakočiti

ili na drugi način osigurati od kretanja. Radom grupe radnika,

prilikom transporta, mora rukovoditi odgovorna osoba ili posebno

zadužen radnik.

Vozači motornih vozila dužni su da se pridržavaju svih prometnih

znakova na radilištu i u krugu termoelektrane, uputa rukovaoca

građevinskih mašina kao i ostalih uputa tehničkog osoblja na

radilištu.

Rad na utovaru i istovaru dozvoljen je samo osobama koje su

psihofizički sposobne i starije od 18 godina i koje su obučene iz

materije zaštite na radu.

Pri ručnom utovaru i istovaru težina tereta ne smije biti veća od 25

kg, a udaljenost na koju se teret prenosi ne smije biti duža od 60 m.

Da bi se spriječile povrede pri utovaru i istovaru tereta potrebna je

osim određenih navika i znanja i pravilna organizacija rada.

4. Mjere zaštite pri radu sa oruđima i uređajima

4.1 Mehanizovana transportna sredstva – autodizalica, utovarivač i

kamion

Sigurno upravljanje je najvažnija dužnost rukovaoca mašine. Prije

početka rada rukovaoc se mora detaljno upoznati o ispravnosti


30


mašine i isto upisati u dnevnik rada mašine. Sredsva rada se smiju

upotrebljavati samo za one radove date u uputstvu proizvođača.

Mašinama mogu rukovati samo kvalifikovana lica sa ovlaštenjem za

rad na istim. Rukovaoc mašine mora svoj rad obavljati savjesno,

pridržavajući se uputstava za rad sa strojem i ostalih uputstava

datih od strane ovlaštenih lica.

Strogo je zabranjeno rukovanje mašinom licima koja nisu upoznata

sa mjerama zaštite na radu, nemaju odgovarajuću kvalifikaciju i

odobrenje za rad.

U toku rada zabranjen je pristup svim licima u zoni rada sredstva

rada. Sa bočnih i zadnje strane mašine mora stajati upozorenje

(tabla) sa natpisom o zabrani pristupa radnom krugu mašine.

Svi radovi na održavanju ili popravci mašine mogu se izvoditi tek

kad je ista osigurana od pomjeranja i u stanju je mirovanja

(isključena). Sa radnim organom mašine nikad ne prelaziti preko

kabina vozila, a naročito ne preko glava prisutnih radnika ili

prolaznika.

Svako pokretanje mašine rukovaoc najavljuje zvučnim signalom.

U toku rada ne treba mijenjati često smjer vožnje, niti vršiti ljuljanje

mašine, naročito ako u neposrednoj blizini ima prisutnih ljudi.

Uvijek prije početka rada rukovaoc se treba uvjeriti da li je prostor

oko mašine čist tj. da nema prisutnih radnika u neposrednoj blizini,

da li su postavljeni znaci upozorenja (saobraćajni znakovi).

Rukovaoc mašine nikad ne smije raditi sa mašinom ukoliko je

preumoran ili pod dejstvom alkohola i drugih narkotičnih sredstava.

Na neravnim terenima, velikim usponima ili nagibima, rukovaoc

mora upravljati mašinom vrlo pažljivo, bez naglih zaustavljanja i

okretanja. Pri radu rukovaoc treba stalno da vodi brigu o stabilnosti

mašine, naročito ako se radi blizu ivica iskopa, nasipa ili je klizav

teren, odnosno nestabilan. Rukovaoc mašine treba izbjegavati


31


kretanje sa mašinom poprečno na nagib, jer to može uzrokovati

prevrtanje ili klizanje iste.

Uz mašinu mora postojati slijedeća oprema:

- alat i pribor,

- zaštitni šljem,

- kutija prve pomoći,

- vatrogasni aparat sa suhim prahom količine punjenja od 3-6 kg,

- “trokut”,

- dvije zastavice (crvene i zelene boje),

- uputstvo o rukovanju sa mjerama sigurnosti pri radu i

- radni nalog.

4.2 Aparat za gasno rezanje metala

Propan-butan je smjesa gasova s 50 % propana (C3H8) i 50 % butana

(C4H10). Ovi gasovi su zapaljivi i njihova smjesa je zapaljiva. Sa

vazduhom grade ekplozivne smjese i sagorijevaju uz eksploziju.

Propan-butan se čuva u čeličnim bocama pod pritiskom u tečnom

stanju.

Glavni izvori opasnosti kod rezanja metala su:

- eksplozija boce s komprimiranim gasom,

- požar na priključnim uređajima,

- opekotine od plamena ili vrućih premeta,

- svjetlosni blijesak nejednakog intenziteta visoke radijacijske

energije.

Reducir ventili imaju ulogu da snize pritisak kiseonika i propan-

butana koji se nalaze u čeličnim bocama pod visokim pritiskom

prije dolaska u crijeva i plamenik.


32


Pri radu sa ovim ventilima neophodno je znati slijedeće:

- za svaku vrstu tehničkih gasova koristiti odgovarajuće ventile,

- redukcioni ventil za kiseonik ne smije biti mastan,

- manometri za kiseonik moraju biti od proizvođača posebno

označeni,

- mora se paziti na brtvljenje priključaka,

- paljenje reducir ventila za kiseonik je posljedica sagorijevanja

poklopca od fibra kojim se obezbjeđuje dobro zaptivanje i

savitljive gumene membrane, a do koga dolazi uslijed unošenja

masnih tijela, prašine ili pak naglog otvaranja ventila. U tom

slučaju treba zatvoriti ventil na boci,

- reducir ventili za propan-butan se ne pale u unutrašnjosti, ali

zato treba paziti da nigdje ne ispuštaju,

- reducir ventili moraju biti zatvoreni dok ih priključujemo na

ventile boca,

- sa padanjem pritiska u boci treba i vijak jače privijati. Kad se

boca isprazni treba vijak za regulaciju odmah odviti da se

rastereti gumena membrana,

- rukovanje treba povjeriti samo stručnim radnicima.

Gumene cijevi za zavarivanje su namjenjene za siguran dovod

propan-butana i kiseonika iz boca do plamenika za zavarivanje i

rezanje metala.

Pri upotrebi ovih cijeva treba znati sljedeće:

- ne upotrebljavati oštećene gumene cijevi,

- ne dozvoliti da se gumene cijevi zamaste uljem, mašću i sl,

- obratiti pažnju na spajanje cijevi (plave boje na boce sa

kiseonikom, narandžaste boje na boce sa propan-butanom),


33


- gumene cijevi polagati preko glatkih površina a u slučaju

postavljanja preko transportnih puteva iste treba mehanički

zaštititi,

- ne postavljati oštećene cijevi nego ih zamjeniti novim.

Pri rezanju paziti da:

- rezanje mogu vršiti samo za to osposobljeni radnici ,

- u blizini boca sa propan-butanom ne smije se prilaziti sa

otvorenim plamenom,

- posude sa gasovima ne izlagati povišenoj tempreraturi,

- cijevi vezivati na priključke samo odgovarajućim obujmicama.

Mjere zaštite pri radu sa bocama:

- s plinskim bocama mogu rukovati samo stručno osposobljeni

radnici,

- komprimirani kiseonik ne smije doći u kontakt sa masnoćama,

- ventilima rukovati pažljivo,

- boce prenositi u odgovarajućim nosiljkama,

- stajati bočno od mlaza prilikom propuhavanja ventila,

- postavljati boce u vertikalan položaj i onemogućiti njihov pad.

5. Mjere zaštite na radu pri izvođenju pojedinih radova i potrebna

lična zaštitna sredstva

5.1 Radovi na rezanju metalnih konstrukcija

Na radilištu će se vršiti rezanje metalnih konstrukcija na

odgovarajuće dimenzije podesne za transport.


34


Gasno rezanje je postupak razdvajanja metala njegovim rastapanjem

prilikom čega se toplota za topljenje metala dobija sagorijevanjem

propan-butana (u ovom slučaju).

Rezanje metala se vrši, lokaliziranim, stalnim zagrijavanjem što

nastaje uslijed djelovanja mlaza čistog kiseonika na jednu tačku koja

je predhodno ugrijana do odgovarajuće temperature. Za ovo rezanje

upotrebljava se gorionik – “rezač” koji istovremeno daje plamen za

zagrijavanje i mlaz kiseonika. Gorionici za rezanje i zavarivanje su

različite konstrukcije, a mogu biti gorionici niskog ili visokog

pritiska. Brener za sječenje je snabdjeven specijalnim dovodom

kiseonika za sječenje, koji seže do samog otvora brenera.

Kod radova na rezanju metala kao i pri upotrebi uređaja za gasno

rezanje, postoji niz opasnosti po zdravlje i život radnika i to kako za

direktno zaposlene radnike na zavarivanju (opasnost od požara i

eksplozija, opasnost od opekotina pri dodiru užarenih predmeta,

prskanja rastopljenog materijala, povrede očiju uslijed djelovanja

ultraljubičastih i infracrvenih zraka, udisanje štetnih plinova i

para) tako i za osoblje koje se nalazi stalno ili privremeno u blizini

mjesta zavarivanja ili tih uređaja.

5.2 Radovi na rušenju objekata

Za rušenje objekta ili nekog njegovog dijela, bez obzira da li se

rušenje vrši ručno, ili pomoću mašina, mora se predhodno izraditi

odgovarajući projekat odnosno program radova i mjera zaštite na

radu, zavisno od vrste objekta i stepena opasnosti koje pri tom radu

prijete.


35


Prije početka rušenja mora se ugroženo područje ograditi zaštitnom

ogradom ili obezbjediti na odgovarajući način, zavisno od načina

rušenja (u ugroženom području, za vrijeme rušenja, ne smiju se

kretati radnici).

Znači kada su padovi materijala namjerno izazvani, treba brižljivo

ograničiti domet pada unutar i van objekta, i strogo zabraniti

cirkulaciju i zadržavanje osoblja. Zaštita ugroženog područja mora

trajati do završetka radova na rušenju.

Radnici koji rade na poslovima rušenja izloženi se opasnostima od

nesreća koje kao posljedicu mogu imati:

- pad radnika,

- totalno ili parcijalno rušenje konstrukcije,

- pad materijala,

- pad ili prevrtanje građevinskih mašina.

Rušenje objekta smije se vršiti samo sa radnicima stručno

osposobljenim i obučenim za odnosni način rušenja i pod

neposrednim i stalnim nadzorom određenog stručnog lica na

radilištu.

Ako se rušenje objekta odnosno njegovih dijelova vrši pomoću

autodizalice, autodizalica se mora nalaziti na odstojanju koje je

najmanje za 1,5 puta veće od visine objekta odnosno dijela koji se

ruši. Jačina na kidanje čeličnog užeta pomoću koga se prenosi vučna

snaga potrebna za rušenje objekta, mora biti najmanje triput veća od

vučne snage mašine. Prije svakog rušenja ove vrste treba se uvjeriti da

je objekat potpuno evakuisan i da neće biti potrebna nikakva dalja

manuelna intervencija. Do kraja ovih operacija treba potpuno

zabraniti pristup objektu.


36


Vučna snaga mašine mora se na površinu objekta odnosno njegovog

dijela koji se ruši prenositi ravnomjerno pomoću podmetnutih

dasaka, greda i slično.

Izvlačenje zatrpanih betonskih stubova, čeličnih nosača i drugih

dijelova objekta iz ruševine pomoću mašina, bez predhodnog

oslobađanja ostalog porušenog materijala, zabranjeno je.

Korištenje bagera, traktora-točkaša za rušenje ili izvlačenje teških

dijelova građevinskog objekta, zabranjeno je.

Prije početka bilo kakvih radova na rušenju postrojenja

elektrofiltera, potrebno ih je odvojiti od drugih objekata za koje su

vezani – dimnjak i kotao.

Kada je potrebno vršiti ručno uklanjanje metalnih greda, a radnici

ne mogu da rade s nekog stablinog elementa konstrukcije treba im

staviti na raspolaganje skele kako bi im se omogućio rad bez

opasnosti od pada. Bezbjednost radnika koji su zaduženi za

postavljanje i uklanjanje sprava za kolektivnu zaštitu (skela)

osiguraće se korištenjem zaštitnih opasača.

Na radilištu će se koristiti skela kod pojedinih radova na rušenju

objekta kao pomoćna konstrukcija.

Za izvođenje radova na visini većoj od 100 cm od tla ili poda etaže

moraju se obezbijediti skele (radne i nosive) kako bi se mogli

bezbjedno izvoditi radovi na visini. Skele moraju biti građene i

postavljene prema planovima koji sadrže: dimenzije skele i svih

njenih sastavnih elemenata, sredstva za međusobno spajanje

sastavnih elemenata, način pričvršćivanja skele za objekat odnosno

tlo, najveće dopušteno opterećenje, vrste materijala i njihov kvalitet,

statički proračun nosivih elemenata. Skele mogu postavljati,

popravljati i demontirati samo stručno osposobljeni radnici


37


zdravstveno sposobni za rad na visini i to pod nadzorom stručne

osobe na radilištu.

Najčešće se u ovu svrhu koriste metalne ili cijevne skele se izrađuju

od bešavnih cijevi različitih dužina, specijalnih trnova i spojnica.

Ravne, neoštećene cijevi se polažu na podložne pločice, a podložne

pločice se prikuju ekserima na podnu mosnicu. Cijevi se nikada ne

smiju polagati izravno na tlo, bez obzira na to da li su postavljene

na podložnu pločicu ili nisu. Cijevi se moraju nastavljati umetanjem

trnova i stezanjem spojnicama.

Spojevi cijevi moraju se izvoditi naizmjenično, da se izbjegne

oslabljeni presjek, tj. tako, da se na primjer, za dva susjedna stuba –

nosača odaberu prve cijevi različite dužine, kako spoj ne bi bio na

istoj visini.

U nastavku se zatim mogu odabrati cijevi iste dužine. Za stubove –

nosače uvijek treba odabrati što duže cijevi, kako bi se smanjio broj

nastavaka, jer je tada cijela skela čvršća i stabilnija.

Razmak između stubova nosača u horizontalnom smjeru, okomiti

razmaci između uzdužnih cijevi, te poprečnih cijevi radnog poda,

određuje se projektom. Princip naizmjeničnog nastavljanja cijevi

vrijedi i kod spajanja uzdužnih cijevi. Spoj cijevi mora uvijek biti

uz nosivi stub, i to s jedne strane stuba za jednu uzdužnu cijev, a s

druge strane drugog stuba za drugu uzdužnu cijev. Cijevnu skelu

treba povezati uz objekat na svakih 6 m u vodoravnom i okomitom

smjeru. Po cijeloj vanjskoj strani cijevna skela se ukrućuje

dijagonalno, pod uglom od 45º. Dijagonalno ukrućenje je potrebno i

na kraju svake etaže. Svi ostali zahtjevi za izvođenje cijevne skele

jednaki su onima za ostale skele.


38


Za vezivanje pojedinih elemenata skele smiju se upotrebljavati samo

tipska sredstva ili sredstva predviđena standardom. Vezivanjem

pojedinih elemenata skele u konstruktivnu cjelinu ne smije se

umanjiti njihova predviđena nosivost. Ispravnost skele mora se

provjeriti od strane stučnih i odgovornih osoba izvođača radova.

Pregled skele se obavezno vrši: poslije montaža, najmanje jedan put

mjesečno u toku izvođenja poslova na rušenju objekata, a naročito

poslije vremenskih nepogoda, oštećenja i sl. Provjeravanje ispravnosti

skele vodi se kroz kontrolnu knjigu skele uz ovjeru odgovorne osobe

na radilištu.

5.3 Sortiranje, skladištenje i transport porušenog materijala

Otpadno željezo, različite upotrebne vrijednosti, nakon rezanja se

sortira na licu mjesta, skladišti i potom predaje investitoru –

termoelektrani Tuzla.

Prilikom prikupljanja, skladištenja i pripreme za transport

zapaljivih, požarno-opasnih tečnosti (trafo ulje) treba posebno voditi

računa, jer one, uslijed svoje pokretljivosti, predstavljaju mnogo veću

opasnost nago neka čvrsta supstanca.

5.4 Ostali pomoćni radovi

Prilikom izvođenja radova na rušenju objekata, demontaži

instalacija i ugrađene opreme odnosno pri izvođenju drugih

specifičnih radova koji nisu obuhvaćeni u predhodnom

razmatranju, neophodno je poštovati propisane tehničke uslove i

mjere zaštite na radu.


39


5.5 Zaštita od pada s visine i u dubinu

Na radilištu se može pojaviti više mjesta na kojima postoji opasnost

za radnike od pada sa visine ili u dubinu.

Osiguranje od pomenutih opasnosti vrši se pomoću:

- zaštitne ograde,

- zaštitne skele,

- zaštitnog pojasa za rad na visini ili u dubini i

- table upozorenja.

Sve zaštitne ograde moraju biti minimalne visine 100 cm sa tri

horizontalne prečke. Razmak između horizontalnih prečki kod

ograda od drvene građe, ne smije biti veći od 30 cm, a kod ograda od

čeličnih cijevi razmak iznimno može biti do 35 cm.

Način postavljanja i korištenja skela kao pomoćnih konstrukcija

opisan je u poglavlju 5.2.

Korištenje zaštitnog opasača je obavezno na svim mjestima gdje postoje

povećane opasnosti od pada sa visine ili u dubinu. Zaštitni opasač

mora biti ispravan i atestiran, kao i konopac koji ne smije biti duži

od 1.5 m.

Prije upotrebe komisijski se mora utvrditi tehnička ispravnost

opasača i konopca. Vezivanje se može vršiti samo za nosivu i

stabilnu konstrukciju na samom radnom mjestu i to pod nadzorom

određenog stručnog lica na radilištu.

Zabranjena je upotreba neispravnih opasača (oštećenog kaiša,

konopca, mehanizma za zakopčavanje kaiša, kuke za zakačivanje

kao i konopca dužeg od 1,5 m).


40


Postavljanje tabli upozorenja naročito je potrebno kada nema

mogućnosti ograđivanja radilišta. Na taj način se upozoravaju

radnici, prolaznici, vozači motornih vozila i drugi. Table

upozorenja se upotrebljavaju u kombinaciji sa navedenim načinima

zaštite od pada sa visine ili u dubinu.

5.6 Lična zaštitna sredstva

Na radilištu će raditi:

bravari,

vozači motornih vozila,

rukovaoc autodizalicom

rukovaoc utovarivačem

pomoćni radnici.

Prilikom rada moraju se koristiti sljedeća lična zaštitna sredstva:

radno odijelo (kombinezon od kepera ili odgovarajuće

dvodijelno odijelo od istog materijala, sistem bluza-pantalone),

zaštitni šljem,

kožne i gumene rukavice sa prstima,

zaštitne naočare,

zaštitne cipele sa gumenim rebrastim đonom osigurane protiv

klizanja,

gumene pregače i kabanice,

gumeno odijelo,

gumene čizme,

kišne kabanice sa kapuljačom,

visinske opasače.


41


6. Radna mjesta sa posebnim uslovima rada

Na radilištu postoje radna mjesta sa posebnim uslovima rada, a to su:

- rukovaoci građevinskih mašina i sredstava rada na mehanizovani

pogon,

- radnici koji rade na visini,

- radnici koji rade na otvorenom prostoru (bravari, pomoćni i drugi

radnici),

- vozači motornih vozila.

Na radilište se stoga mogu uvoditi samo stručno obučeni radnici sa

odgovarajućom kvalifikacijom, obučeni iz oblasti zaštite na radu i

zaštite od požara i sa odgovarajućim ljekarskim uvjerenjem za

dotične poslove. Svi radnici na radilištu moraju koristiti lična i

kolektivna zaštitna sredstva. Zabranjeno je raspoređivanje radnika

mlađih od 18 godina, žena i invalida na radna mjesta sa posebnim

uslovima rada.

7. Mjere zaštite od udara električne struje

Cijelo postrojenje elektrfiltera biće stavljeno u van naponsko stanje

prije početka radova na uklanjanju.

Snabdjevanje električnom energijom na radilištu će se vršiti preko

napojnog kabla koji će se priključiti na RO 380 V u krugu

termoelektrane i koristiti će se isključivo za električne uređaje.

Električne instalacije smiju izvoditi i popravljati samo stručno

osposobljeni radnici. Pri izvedbi, popravci i uklanjanju električnih

instalacija radnik se mora držati uputstava odgovornog lica na


42


radilištu. Električni uređaji smješteni na slobodnom prostoru moraju

biti zaštićeni od atmosferskih nepogoda. Sklopke i drugi uređaji za

uključivanje i isključivanje električne energije moraju biti

postavljene u ormarima na pristupačnom mjestu i opremljeni

uređajem za zaključavanje u isključenom položaju. Slobodni

električni vodovi ili kablovi na radilištu moraju biti položeni tako

da ne postoji opasnost od njihovog mehaničkog oštećenja (minimalno

4 m iznad tla).

8. Način obilježavanja - osiguranja opasnih mjesta

Sva mjesta na radilištu gdje postoji povremena ili stalna opasnost,

moraju se na jasan i razumljiv način obilježiti tablama

upozorenja prije početka radova.

Na radilištu treba postaviti table:

“FIRMA IZVOĐAČA RADOVA”

“OPASNOST OD POŽARA I EKSPLOZIJE”

“ZABRANJENO PUŠENJE”

“ZABRANJEN PRISTUP SA OTVORENIM PLAMENOM”

“NEZAPOSLENIM PRILAZ ZABRANJEN”

“OBAVEZNA UPOTREBA LIČNIH ZAŠTITNIH SREDSTAVA”

“OPASNOST OD PADA PREDMETA S VISINE”

“OPASNOST OD PADA SA VISINE ILI U DUBINU”

Kod građevinskog elektro ormara:

“OPASNOST OD ELEKTRIČNE STRUJE”


43


Kod boca sa zapaljivim gasovima (propan-butanom) i kiseonikom:

“OPASNOST OD POŽARA I EKSPLOZIJE”

“ZABRANJEN PRISTUP SA OTVORENIM PLAMENOM”

“ZABRANJENO PUŠENJE I KORIŠTENJE ALATA KOJI

VARNIČI”


44


C. ELABORAT O ZAŠTITI OD POŽARA


45


1. Procjena ugroženosti od požara uzimajući u obzir dispoziciju i

namjenu građevine, građevinske i tehničko-tehnološke značajke

1.1 Lokacija

Šira lokacija elektrofiltera je u krugu termoelektrane „TUZLA“ u

Tuzli.

Elektrofilteri blokova 1 i 2 Termoelektrane „Tuzla“ u Tuzli locirani

su jugoistočno od zgrade kotlovnice blokova 1 i 2 i udaljeni od njih

cca 6 m. Jugoistočno od njih je dimnjak prve etape udaljen 17 m.


46


Vatrogasnim vozilima i tahnikom moguć je prilaz objektima koji se

uklanjaju sa dvije strane.

1.2 Opis objekata koji se uklanjaju

Tlocrtni gabarit jednog filtera je cca 11 m x 19 m, a visina im je 20

m od kote uređenog terena.

Čelična konstrukcija filtera oslanja se na armirano-betonsku

prostorno ramovsku konstrukciju u devet tačaka visine 6 m od

terena. Temelji samci ispod stubova oslanjaju se na „Franki“ šipove.

Na strani ulaska dimnih plinova u filter nalazi se difuzor u koji se

upaja dimovodni kanal iz kotla a na izlaznoj strani filtera se

nalazi konfuzor na koji se upajaju dva dimovodna kanala koji

odvode plinove do dimnjaka. U sklopu kanala odmah ispod

konfuzora ugrađena su dva ventilatora.

Dimovodni kanali su čelični oslonjeni dijelom na armirano –

betonske stubove visine cca 1,5 m, a dijelom na čelične stubove bliže

dimnjaku.

Kanali su kao i elektrofilteri kompletno izolovani mineralnom

vunom, a preko nje je postavljen aluminijski lim. Ukupna težina

elektrofiltera prema statičkom proračunu Energoinvesta je cca 435t.

1.3 Vrste opasnosti i moguće klase požara

Obzirom na vrstu poslova koji se obavljaju na radilištu, realno je

mala mogućnost da dođe do izbijanja požara.

Mogući su požari:


47


električnih instalacija koje se koriste za potrebe radilišta

na sredstvima rada u zoni radilišta

trafo ulja u trafostanici

plinske instalacije koja se koristi za izvođenje radova na

rezanju

Na radilištu su moguće slijedeće klase požara:

o tečne zapaljive materije (klasa požara B) – trafo ulje

o gasovite zapaljive materije (klasa požara C) – plin u bocama

o električne instalacije (klasa požara E)

2. Izbor tehničkih rješenja, tehnoloških, elektro, mašinskih,

građevinskih i drugih mjera u funkciji zaštite od požara

2.1 Tehnološki postupak uklanjanja elektrofiltera bloka 1 i 2

Predviđene su sljedeće glavne faze na radovima rušenja (demontaže):

Geodetsko snimanje elektrofiltera radi procjene geometrije

trenutnog stanja. Ako se ustanovi da filteri nisu u dobrom

stanju, morati će se dodatnim podupiranjem ili zategama

obezbijediti stabilnost filtera da bi se radovi na demontaži

mogli sigurno raditi;

Provjeriti količinu zaostale prašine u elektrofilterima . Ako se

nalazi veća količina prašine u njima, treba je prije početka

demontaže izvaditi iz elektrofiltera i odvesti na deponiju;

Izrada skele oko elektrofiltera;


48


Demontaža termoizolacije filtera blokova 1 i 2 i dimovodnih

kanala od filtera do dimnjaka. Pakovanje mineralne vune u

plastične vreće i odvoz na predviđenu deponiju u krugu TE

„Tuzla“;

Demontaža dimovodnih kanala od ventilatora do dimnjaka da

bi se oslobodio prostor prema filterima zbog lociranja dizalice

(krana);

Rušenje armirano betonske konstrukcije dimovodnih kanala do

granice elektrofiltera da bi se oslobodio prostor za postavljanje

autodizalice. Rušenje će se obavljati rovokopačem sa ugrađenim

uređajem za razbijanje betona.

Demontaža elektrofiltera će se raditi tako što će se demontirati

jedan filter, a nakon njega drugi jer je prostor oko elektrofiltera

veoma skučen.

Demontaža elektrofiltera počinje sa skidanjem hladnog krova i

potkrovlja metodom rezanja, redosljedom tako da se obezbijedi

simetrično opterećenje filtera. Nakon rezanja čelična

konstrukcija se kranom spušta na zemlju ili odmah tovari na

kamione i odvozi na za to predviđenu deponiju u krugu TE

Tuzla. Pozicija krova je br.7 u crtežu br.79 – TUNZINI;

Nakon demontaže krova i potkrovlja treba provjeriti statički

proračun ostatka filtera;

Demontaža kućica izolatora;

Demontaža termičke izolacije sa toplog krova (poklopca

elektrofiltera);

Potom slijedi demontaža toplog krova (poklopca) elektrofiltera

metodom rezanja. Krov rezati redosljedom tako da se što je

moguće više zadrži simetrično opterećenje ostatka

nedemontiranog elektrofiltera. (Crtež 79. – TUNZINI-poz.br.1);


49


Demontaža ramova sa emisionim elektrodama. Redosljed

demontaže je sljedeći: Demontaža počinje uklanjanjem ramova

sa emisionim elektrodama sa spoljnjih strana filtera i ide se

ravnomjerno prema centru filtera i to tako da se stalno

zadržava „približno“ ravnomjerno opterećenje noseće

konstrukcije elektrofiltera;

Demontaža taložnih elektroda. Postupak i redosljed demontaže

je potpuno isti kao i kod emisionih elektroda

Nakon demontaže elektroda provjeriti statiku ostatka filtera

koji nije demontiran;

Potom slijedi demontaža konfuzora (izlazna hauba).

Demontirati će se postepeno rezanjem u elementima veličine

koja će zavisiti od nosivosti instalisanog krana (autodizalice);

Demontaža difuzora (ulazna hauba) raditi će se na isti način

kao i demontaža konfuzora (izlazna hauba);

Nakon demontaže difuzora i konfuzora provjeriti statiku


Sada se ulazi u kritičnu fazu demontaže elektrofiltera. Na

redu je demontaža gornjih greda (pozicija 4 – crtež 79

TUNZINI). Zbog toga je obavezno da se prije početka demontaže

urade spregovi na koti + 10.390 kako je prikazano na

pomenutom crtežu. Nakon toga treba pristupiti demontaži

gornjih greda. Pri tome obavezno treba poštovati redosljed

demontaže od krajeva prema sredini filtera da se filter ne bi

doveo u neravnotežno stanje;

Nakon demontaže gornjih greda obavezno provjeriti statiku



50


Ako je sve u redu sa statičkim proračunom krenuti sa

demontažom stranica kućišta filtera od vrha prema donjem

dijelu filtera. Demontažu raditi kaskadno;

Demontaža galerije sa gazištima na koti +16.850 sa 3 strane

filtera. Prilikom ove demontaže (kao i ostale demontaže)

radnici moraju posebno biti upozoreni na obaveznu upotrebu

HTZ sredstava. Radi se o poz.14. crtež 79 – Tunzini;

Demontaža gornjeg stepeništa (pozicija 16. crtež 79 -TUNZINI);

Demontaža međustepeništa (pozicija 17. crtež 79 -TUNZINI);

Slijedi demontaža donje galerije sa gazištima (poz.15. crtež 79-

TUNZINI). Demontaža galerija i stepeništa pratiće paralelno

demontažu kućišta;

Demontaža unutrašnjeg stuba (pozicija 8. crtež 79-TUNZINI);

Demontaža vanjskog stuba (pozicija 9. crtež 79-TUNZINI);

Demontaža donjih greda zajedno sa bunkerima (pozicija 5 i 6

– crtež 79 -TUNZINI);

Slijedi demontaža betonske konstrukcije elektrofiltera koja će se

raditi mašinom za razbijanje betona, a mjesta gdje mašina ne

može prići rušiti će se pneumatskim čekićima;

Demontaža 4 komada ventilatora sa elektromotorima;

Prije rušenja armirano – betonske konstrukcije trafostanice,

moraju se izvaditi transformatori. U transformatorima je trafo

ulje koje se mora izvaditi i zapisnički predati TE Tuzla, koja

će ga spaliti u kotlu.

Demontaža trafo-stanice koja ima betonski omotač;

Čišćenje radilišta i dovođenje cijelog prostora u prvobitno stanje.

Izvodiće se slijedeće vrste radova:

radovi na rezanju metalnih konstrukcija,


51


radovi na rušenju betonskih konstrukcija,

radovi na skidanju fasadne obloge

sortiranje, skladištenje i transport porušenog materijala

ostali pomoćni radovi.

Ugovorene radove na rušenju elektrofiltera 1 i 2 treba izvoditi samo

na osnovu glavnog projekta za rušenje objekta, usvojene dinamike i

tehnologije izvođenja radova, uputstava za rad i sl.

2.2 Mjere zaštite od požara pri gasnom rezanju metalnih

konstrukcija i skladištenju boca propan-butana i kiseonika

Za bezbjednost izvođenja gasnog rezanja metalnih konstrukcija, u

pogledu zaštite od požara i eksplozija, neposredno odgovaraju

izvođač radova, rukovodilac radilišta i nadzorni organ. Prije

rezanja treba sprovesti sve navedene mjere zaštite od požara (vidi

poglavlje 3.2).

Na mjestima koja su određena za vršenje ovih poslova mogu da se

drže najviše po dvije boce kiseonika i propan-butana (jedna radna i

jedna rezervna), na propisanim kolicima, osigurane od pada. Boce

moraju da budu na rastojanju najmanje 5 m od izvora toplote,

odnosno 10 m od otvorenih izvora vatre. Rezanje metalnih cijevi i

drugih metalnih površina koji su u dodiru sa drugim

konstrukcijama, ne smije se vršiti ako se rezanjem može izazvati

požar uslijed toplotne provodljivosti.


52


Na mjestima gdje se vrši gasno rezanje moraju da se drže odgovarajući

aparati u pripravnosti odnosno vatrogasno vozilo ako se radi o većim

konstrukcijama.

Na radilištu će se, dakle, koristiti zapaljivi gasovi (boce propan-

butana) i kiseonik.

Prilikom njihovog korištenja treba se pridržavati slijedećeg:

- na radilištu držati količine neophodne samo za rad jedne smjene,

- s plinskim bocama mogu rukovati samo stručno osposobljeni

radnici,

- komprimirani kiseonik ne smije doći u kontakt sa masnoćama,

- boce sa komprimiranim kiseonikom skladištiti u postojećem, za tu

svrhu namjenjenom skladištu, odvojeno od boca sa propan-

butanom,

- ventilima rukovati pažljivo,

- boce prenositi u odgovarajućim nosiljkama,

- stajati bočno od mlaza prilikom propuhavanja ventila,

- postavljati boce u vertikalan položaj i onemogućiti njihov pad,

- boce ne bacati, kotrljati i sl,

- prostor u kojem se radi držati stalno provjetrenim i pod

kontrolom,

- u zoni gdje se nalaze boce sa propan-butanom ne prinositi

plamen i užarene premete,

- boce u kojima se nalazi propan-butan i kiseonik ne izlagati

visokoj temperaturi,

- spriječiti svako nekontrolisano isticanje propan-butana u okolinu

i prostorije u kojima borave ljudi,

- postaviti table upozorenja,


53


- uvijek pri ruci imati vatrogasne aparate za početno gašenje

požara,

- druge mjere propisane važećim propisima.

Svi radnici moraju biti upoznati sa načinom upotrebe sredstava za

gašenje početnih požara, i sa postupkom u slučaju požara.

Zabranjuje se skladištenje zapaljivih materija na radilištu na

mjestima koja nisu posebno uređena i namjenjena za tu svrhu.

3. Izbor mjera, tehničkih rješenja i građevinskih materijala u

funkciji evakuacije i spašavanja ljudi i materijalnih dobara s

opisom i uputama za postupak evakuacije

Samo u toku izvođenja radova na objektu će biti prisutni radnici

koji izvode radove. Radovi se izvode na otvorenom prostoru, pa je

evkuacija iz zone ugrožene požarom uvijek omogućena.

4. Izbor tehničke opreme i sredstava za gašenje, kao i drugih mjera u

funkciji gašenja požara (putevi,prolazi, prilazi, opskrba vodom i

sl.)

Prilaz radilištu vatrogasnom tehnikom je moguć sa dvije strane.

Termoelektrana Tuzla u svom sastavu ima organizovanu i

opremljenu vatrogasnu jedinicu koja može brzo intervenisati u

slučaju požara.


54


Protivpožarna voda se dobija iz hidrantske mreže termoelektrane

Tuzla.

Krug termoelektrane Tuzla je opremljen vanjskom hidrantskom

mrežom koja će se koristiti u slučaju potrebe kod izbijanja požara.

Za slučaj gašenja početnih požara treba postaviti PP aparate:

Tip S-9 …………. kom.3

Aparate postaviti u blizini opasnih mjesta za izbijanje požara u

toku izvođenja radova.

5. Opis organizacije posla i potrebne upute u vezi s primjenjenim

mjerama zaštite od požara

5.1. Natpisi i znaci sigurnosti

Jedan od elemenata u sprovođenju zaštite od požara je postavljanje i

pridržavanje odgovarajućih natpisa i znakova sigurnosti (uputa,

zabrana i obavještenja). Na taj način se, osobe prisutne u blizini

objekta gasovoda informišu i prilagođavaju svoje ponašanje

propisanim mjerama zaštite od požara.

Ovim Elaboratom utvrđeni su natpisi i znaci sigurnosti, i to:

a) "Kratko uputstvo o postupku u slučaju požara i evakuacije"

kom.1


55


b) "Važniji telefoni" (122–policija; 123–vatrogasci; 124–hitna

pomoć) kom.1

c) "Zabranjeno pušenje i korištenje otvorene vatre"

kom.2

5.2 Preventivne mjere zaštite od požara

Vršiti redovnu kontrolu aparata za gašenje požara svakih 6

mjeseci

Vršiti redovnu kontrolu električnih instalacija

Zabraniti pušenje i unošenje otvorenog plamena

Poštivati znake i natpise koji su u funkciji zaštite od požara

Redovno vršiti obuku i provjeru znanja zaposlenih iz oblasti

zaštite od požara

Puteve evakuacije uvijek držati prohodnim i otvorenim u

vrijeme rada objekta

5.3 Postupak u slučaju požara

U slučaju požara preduzeti sljedeće mjere:

- skloniti radnike na mjesto suprotno od pravca duvanja vjetra,

- lica koja gase požar moraju nositi kompletnu zaštitnu opremu,

- početno gašenje požara vršiti aparatima za gašenje požara sa

prahom ili ugljendioksidom. Ako se vatra širi treba prskati velike

količine raspršene vode i pjenu,


56


- ako postoji opasnost paljenja rezervoara ili buradi sa TDI-om,

treba ih hladiti sa vanjske strane pomoću vode.

Svaka osoba koja primijeti požar dužna je pristupiti gašenju istog

svim raspoloživim sredstvima. Ukoliko nije u mogućnosti ugasiti

požar, poziva u pomoć radnike na radilištu, a nadalje vatrogasnu

jedinicu i policijsku stanicu. Do dolaska vatrogasne jedinice, akcijom

gašenja rukovodi rukovodilac radilišta odnosno poslovođa.

Navedena lica zajedno sa prisutnim radnicima poduzimaju sljedeće

radnje:

- evakuišu ljudstvo direktno ugroženo vatrom,

- zaustavljaju proces rada i postupaju shodno nastaloj situaciji,

- vrše isključenje struje, odnosno skidanje klema sa akumulatora na

zapaljenom motornom vozilu,

- priključuju hidrantsko crijevo na hidrant ormar voda-pjena i

pristupaju gašenju požara,

- nastoje lokalizovati nastali požar,

- evakuišu zapaljiva sredstva iz zone ugrožene požarom,

- aktiviraju dežurnu vatrogasnu jedinicu,

- daju informacije vatrogasnoj ekipi o mjestu nastanka požara, šta

gori, te kakva još zapaljiva sredstva postoje u zoni požara, i slično.

- omogućavaju pristup vatrogasnim vozilima,

- javljaju glavnom odgovornom licu o mjestu požara,

- javljaju profesionalnoj vatrogasnoj jedinici ako je požar većih

razmjera na telefon 123

- po dolasku vatrogasne jedinice ostalo osoblje uključuje u gašenje

požara po uputstvu rukovodioca akcije gašenja požara,


57


- zabranjuju nepotrebno okupljanje ljudi na mjestu požara,

- nastoje spasiti ili izvući iz zone požara vrijedna materijalna

dobra,

- procjenjuju potrebu za evakuacijom ljudstva bliže ili dalje

okoline,

- organizuju neometano odvijanje saobraćaja, odnosno zaustavljanje

istog po potrebi,

- organizuju pružanje prve pomoći.


58


6. Popis primjenjenih propisa, standarda i normativa

- Uredba o vrsti, sadržaju, označavanju i čuvanju, kontroli i

nostrifikaciji investiciono-tehničke dokumentacije (“Sl. novine F

BiH”, br. 88/07),

- Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu ("Sl. novine FBiH", br.

64/09),

- Zakon o prostornom uređenju i građenju ("Sl. novine TK", br.

6/11),

- Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog

elektriciteta (“Sl. list SFRJ”, br. 62/83),

- Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije

niskog napona ("Sl. list SFRJ", br. 53/88),

- Tehnički propisi o gromobranima ("Sl.list SFRJ", br. 13/68),

- Pravilnik o tehničkim normativima za vanjsku i unutrašnju

hidrantsku mrežu za gašenje požara ("Sl. novine F BiH", br.

87/11),

- Pravilnik o uslovima, osnovama i kriterijumima za rasvrstavanje

građevina u kategorije ugroženosti od požara („Sl. novine F BiH“,

br. 79/11),

- Normativi vatrootpornosti građevinskih konstrukcija, prevod NFPA

propisa – Institut za sigurnost Zagreb, 1972 god.

- Pravilnik o projektiranju i izvedbi sigurnih putova i izlaza za

evakuaciju osoba iz zgrada objekata, prijevod NFPA propisa

(Institut za sigurnost Zagreb, 1971. god.),

- Uredba sa zakonskom snagom o preuzimanju i

primjenjivanju saveznih zakona koji se u Bosni i Hercegovini

primjenjuju kao Republički zakoni ("Sl.list R BiH", br. 2/92),

- Zakon o potvrđivanju Uredbi sa zakonskom snagom ("Sl.list R

BiH", br. 13/94),

- JUS standardi:


59


- U.J1.030 - požarno opterećenje,

- Z.CO.003 - klasifikacija požara prema vrsti zapaljivih

materija,

- Z.CO.005 - klasifikacija materijala i roba prema ponašanju u

požaru

- U.J1.240 - tipovi konstrukcija zgrada prema njihovoj

unutrašnjoj otpornosti prema požaru

Literatura:

- Zaštita od požara pri projektovanju i izvođenju zgrada - Ratomir

Ivić, VSJ, 1969. god.

- Osnovi preventivne zaštite od požara - Veljko Kostić, VSJ, 1979.

god.

- Tehnički priručnik za protivpožarnu zaštitu - V. Bujandrić,

Privredni pregled Beograd, 1986.,

- Građevinske konstrukcije i požar – M. David Egan, Građ. knjiga

Bgd., 1990. god.

7. Grafički prikaz primjenjenih mjera zaštite od požara


60


ZONA RADILIŠTA

3 x S-9

3

ELABORAT O ZAŠTIT - fmoit.gov.ba 2000/EF elaborat ZNR+ZOP.pdf · - Pravilnik o zaštiti na radu u...

Documents

Transcript of ELABORAT O ZAŠTIT - fmoit.gov.ba 2000/EF elaborat ZNR+ZOP.pdf · - Pravilnik o zaštiti na radu u...