Ekspresionizam i ekspresionizmi

9. 11. 2013.

Sveučilište u ZagrebuFilozofski fakultet

Odsjek za povijest umjetnostidr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić

9. 11. 2013.

Sveučilište u ZagrebuFilozofski fakultet

Odsjek za povijest umjetnostidr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić

OskarKokoschka,PortretHerwarthaWaldena, 1910.

Most

Cobra, 1940-te

Plavi jahač

Bečkiekspresionizam

Novi divlji,kraj 1970-ih,1980-te

Apstraktniekspresionizam,1940/50-te

El Greco, Vizija Sv. Ivana, 1608.-1614.Matthias Grünewald, Isenheimski oltar, oko 1515.

Edvard Munch,Krik, 1893.

Edvard Munch, Poljubac I i II, 1897., drvorez

Vincent van Gogh, Autoportret slikan uSaint Remyu, 1889.

Edvard Munch, Autoportret, 1903.

Vincent van Gogh, Žitno polje s vranama, 1890.

DIE BRÜCKE (MOST)

Ernst Ludwig Kirchner, Grupaumjetnika – Mueller, Kirchner,Heckel, Schmidt-Rottlluff, 1926.

E. L. Kirchner,Potsdamer Platz,1914.

Karl Schmidt-Rottluff,Pejzaž, 1910.

Erich Heckel, Bijela kuća uDangastu, 1908.

Fritz Bleyl,Jedrenjak,1905.

Emil Nolde, Raspeće,1912.

Max Pechstein, U šumi poredMoritzburga, 1909.

Otto Mueller, Pejzaž skupačicama, 1915.

Ernst Ludwig Kirchner,Autoportret s modelom,1910.

Ernst Ludwig Kirchner, Autoportret kao vojnik,1915.

Ernst Ludwig Kirchner, Autoportret, 1914.

Ernst Ludwig Kirchner,Dama koja sjedi, 1907.

Ernst Ludwig Kirchner,Potsdamer Platz,1914.

Robert Wiene, Kabinet dr. Caligarija, 1920.

Ernst Ludwig Kirchner,Potsdamer Platz,1914.

E. L. Kirchner, Ulica, 1913. E. L. Kirchner, Ulična scena, 1913.

E. L. Kirchner, Pet žena na ulici, 1913.

E. L. Kirchner, Pet kokota na ulici, 1914.

Karl Schmidt-Rottluff, Pejzaž, 1910.

Karl Schmidt-Rottluff, Pejzaž, 1910. Erich Heckel, Bijela kuća u Dangastu, 1908.

Ernst Ludwig Kirchner, Kupači na Moritzburgu,1909. – 1926.

Max Pechstein, U šumi pored Moritzburga,1909.

E. L. Kirchner, Heckel i Mueller igraju šah,1913.

Max Pechstein, Plavi dan, 1911.

Emil Nolde, Raspeće,1912.

Emil Nolde, Plesačice, 1912.Emil Nolde, Uzbuđeni ljudi, 1913.

Edvard Munch, Poljubac II, 1897.

Drvorezi Karla Schmidt-Rottluffa

Karl Schmidt Rottluff, Apostol, 1918.Karl Schmidt-Rottluff, Djevojka predogledalom, 1914.

E. L. Kirchner, Most, 1906.

Emil Nolde,Prorok, 1912.

Ernst Ludwig Kirchner, Muškiakt, 1911.

Uništena skulptura glave Karla Schmidta-Rottluffa ifigura iz plemena Luba, Zair

O slikarstvu

“Slikarstvo je umjetnost koja na jednoj površiniprikazuje neku osjetilnu pojavu. Sredstvo slikarstvaje boja kao osnova i crta. Osjetilnu koncepcijusvog iskustva slikar preobražava u umjetničkodjelo. Stalnim vježbanjem ovladava svojimsredstvima. Za to nema utvrđenih pravila. Pravila zapojedino djelo stvaraju se tijekom rada, krozosobnost stvaraoca, kroz njegovu tehniku i krozzadaću koju je sebi postavio. Ta se pravila moguotkriti u dovršenu djelu, ali se djelo nikad ne možekonstruirati na osnovi zakona ili obrazaca. Osjetilniužitak što ga izaziva viđena pojava oduvijek jeizvorište svih figurativnih umjetnosti. Danasfotografija precizno reproducira predmet.Slikarstvo, oslobođeno toga, ponovo nalazi svojuslobodu djelovanja. Instinktivna sublimacija oblikau osjetilnom događaju nagonski se prenosi napovršinu. Tehnička pomoć perspektive postajesredstvo komponiranja. Umjetničko djelo nastaje izcjelokupne transpozicije osobne ideje u rad.”

E. L. Kirchner iz Kronike umjetničkog udruženje DieBrücke, 1913.

O slikarstvu

“Slikarstvo je umjetnost koja na jednoj površiniprikazuje neku osjetilnu pojavu. Sredstvo slikarstvaje boja kao osnova i crta. Osjetilnu koncepcijusvog iskustva slikar preobražava u umjetničkodjelo. Stalnim vježbanjem ovladava svojimsredstvima. Za to nema utvrđenih pravila. Pravila zapojedino djelo stvaraju se tijekom rada, krozosobnost stvaraoca, kroz njegovu tehniku i krozzadaću koju je sebi postavio. Ta se pravila moguotkriti u dovršenu djelu, ali se djelo nikad ne možekonstruirati na osnovi zakona ili obrazaca. Osjetilniužitak što ga izaziva viđena pojava oduvijek jeizvorište svih figurativnih umjetnosti. Danasfotografija precizno reproducira predmet.Slikarstvo, oslobođeno toga, ponovo nalazi svojuslobodu djelovanja. Instinktivna sublimacija oblikau osjetilnom događaju nagonski se prenosi napovršinu. Tehnička pomoć perspektive postajesredstvo komponiranja. Umjetničko djelo nastaje izcjelokupne transpozicije osobne ideje u rad.”

E. L. Kirchner iz Kronike umjetničkog udruženje DieBrücke, 1913.

DER BLAUE REITER (PLAVI JAHAČ)

Gabriele Münter(1877. – 1962.)

Vasilij Kandinski(1866. – 1944.)

Marianne vonWerefkin (1860.– 1938.)

Franz Marc(1880. – 1916.)

August Macke(1887. – 1914.)

Alexei von Jawlensky(1864. – 1941.)

V. Kanidnski i G. Münter s ostalim polaznicima škole Phalanx, 1902.

Vasilij Kandinski, Plakat Prve izložbe Phalanxa, 1901. Vasilij Kandinski, Iskaznica za NeueKünstlervereinigung München(NKVM), 1909.

Münterhaus, Murnau Gabriele Münter, Jawlensky iWerefkina , 1908.-1909.

Hinterglassmalerei u stanu naSchwabingu

Slike na staklu, Bavarska, 19. st.

VasilijKandinski,Sv. Juraj,slika nastaklu,1911.

Vasilij Kandinski, Život pun boja, 1907.

Vasilij Kandinski,München-Schwabing scrkvom sv. Ursule, 1908.

Vasilij Kandinski, Murnau - Grüngasse, 1909.

Vasilij Kandinski, Groblje i župni ured uKochelu, 1909.

Vasilij Kandinski, Željeznica u Murnau, 1909.

Vasilij Kandinski, Studija prirode u Murnau, 1909. Vasilij Kandinski, Nikolauskirche uMurnau, 1910.

Vasilij Kandinski, Brijeg, 1909. Vasilij Kandinski, Improvizacija 14, 1910.

Prva izložba Plavog jahača u ModerneGalerie Heinricha Thannhausera uMünchenu 1911.

Gabriele Münter, Portret Mariannevon Werefkin, 1909.

Gabriele Münter, Pejzaž kod Murnaua, 1908.

GabrieleMünter, Sjenaograde, 1909.

Gabriele Münter, Kandinski i Erma Bossi za stolom, 1909.-1910.

Erma Bossi, Cirkus, 1909.

Erma Bossi, Plesačica u crvenom, 1909. Erma Bossi, U caféu (Interijer s figurama),1909./1910.

Marianne von Werefkin,Autoportret I, oko 1910.

Marianne von Werefkin, Škola u jesen, 1907.

Alexej Jawlensky, Portret plesačaAlexandera Sakharoffa, 1909.

Marianne von Werefkin, Portret plesačaAlexandera Sakharoffa, 1909.

Alexej von Jawlensky, Ljetna večer u Murnau, 1909. Alexej von Jawlensky, Pejzaž, 1909.

Alexej von Jawlensky,Zrelost, 1912.

August Macke, Dama u zelenom kaputu, 1913. August Macke, Turski kafe II,1914.

Franz Marc, Plavi konj I, 1911.

Franz Marc, Crveni i plavi konj, 1912.

Franz Marc, Tigar, 1912. Franz Marc, Ptice, 1914.

Naslovnica almanaha,1912.

Arnold Schönberg Autoportreti, 1910.

Vasilij Kandinski, Impresija III (Koncert), 1911.

Vasilij Kandinski,Naslovnica knjigeO duhovnome uumjetnosti, 1912.

“S malobrojinim iznimkama i odstupanjima,glazba je već nekoliko stoljeća umjetnostkoja svoja sredstva nije upotrebljavala zaprikazivanje pojava iz prirode, nego kaoizražajna sredstva duševnog životaumjetnika te za stvaranje specifičnog životaglazbenih tonova.

Umjetnik koji u oponašanju prirodnihpojava, pa bilo ono i umjetničko, ne vidisvoj cilj, stvaralac koji hoće i mora izrazitisvoj nutarnji svijet, zavidno gleda kako su ticiljevi prirodno i lako domašivi u danasnajnematerijalnijoj umjetnosti – u glazbi.Razumljivo je da joj se obraća pokušavajućipronaći ista sredstva u svojoj umjetnosti.Odatle potječe današnje traganjeslikarstva za ritmom, za matematičkom,apstraktnom konstrukcijom, današnjeuvažavanje ponavljanja kolorističkog tona,načina na koji se boja dinamizira itd.”

Vasilij Kandinski, O duhovnom u umjetnosti,1912.

“S malobrojinim iznimkama i odstupanjima,glazba je već nekoliko stoljeća umjetnostkoja svoja sredstva nije upotrebljavala zaprikazivanje pojava iz prirode, nego kaoizražajna sredstva duševnog životaumjetnika te za stvaranje specifičnog životaglazbenih tonova.

Umjetnik koji u oponašanju prirodnihpojava, pa bilo ono i umjetničko, ne vidisvoj cilj, stvaralac koji hoće i mora izrazitisvoj nutarnji svijet, zavidno gleda kako su ticiljevi prirodno i lako domašivi u danasnajnematerijalnijoj umjetnosti – u glazbi.Razumljivo je da joj se obraća pokušavajućipronaći ista sredstva u svojoj umjetnosti.Odatle potječe današnje traganjeslikarstva za ritmom, za matematičkom,apstraktnom konstrukcijom, današnjeuvažavanje ponavljanja kolorističkog tona,načina na koji se boja dinamizira itd.”

Vasilij Kandinski, O duhovnom u umjetnosti,1912.

Vasilij Kandinski, Crne linije I, 1913.

Vasilij Kandinski, Bez naslova (Prvi apstraktni akvarel), 1910. (1913.)

“... boja je dakle sredstvoizravnog utjecaja na dušu.Boja je tipka. Oko je batić.Duša je klavir s mnogo žica.

Umjetnik je ruka koja ljudskudušu pritiskom na ovu ili onutipku svrhovito dovodi dovibriranja.

Jasno je, dakle, daharmonija boja morapočivati samo na načelusvrhovitog doticanja ljudskeduše. Ovaj temelj valjaoznačiti kao načelo nutarnjenužnosti.”

Vasilij Kandinski, Oduhovnom u umjetnosti,1912.

“... boja je dakle sredstvoizravnog utjecaja na dušu.Boja je tipka. Oko je batić.Duša je klavir s mnogo žica.

Umjetnik je ruka koja ljudskudušu pritiskom na ovu ili onutipku svrhovito dovodi dovibriranja.

Jasno je, dakle, daharmonija boja morapočivati samo na načelusvrhovitog doticanja ljudskeduše. Ovaj temelj valjaoznačiti kao načelo nutarnjenužnosti.”

Vasilij Kandinski, Oduhovnom u umjetnosti,1912.

Vasilij Kandinski, Improvizacija 28 (druga verzija), 1912.

Vasilij Kandinski, Lirski, 1911. Vasilij Kandinski, Sv. Juraj br. 3, 1911.

Vasilij Kandinski,Pejzaž s crvenimmrljama, br. 2., 1913.

“… nove simfonijske kompozicije ukojima je melodijski element samoponegdje (i to podređeno)prisutan, ali u jednom novomobliku. Te reprodukcije proistječu iztriju različitih izvora:

1. Neposredan dojam ‘vanjskeprirode’ izražen u crtačko-slikarskom obliku. Te slike nazivamimpresijama.

2. Uglavnom nesvjesni, najvećimdijelom neočekivani izrazidogađanja nutarnjeg karaktera,dakle dojmovi ‘nutarnje prirode’.Taj način nazivamimprovizacijama.

3. Na sličan način (ali iznimnopolagano) u meni oblikovani izrazi,dugo i gotovo pedantno ispitivani idorađivani nakon prvih nacrta. Tuvrstu slika nazivamkompozicijama.”

Vasilij Kandinski, O duhovnom uumjetnosti, 1912.

Vasilij Kandinski, Impresija V (Park), 1911.

“… nove simfonijske kompozicije ukojima je melodijski element samoponegdje (i to podređeno)prisutan, ali u jednom novomobliku. Te reprodukcije proistječu iztriju različitih izvora:

1. Neposredan dojam ‘vanjskeprirode’ izražen u crtačko-slikarskom obliku. Te slike nazivamimpresijama.

2. Uglavnom nesvjesni, najvećimdijelom neočekivani izrazidogađanja nutarnjeg karaktera,dakle dojmovi ‘nutarnje prirode’.Taj način nazivamimprovizacijama.

3. Na sličan način (ali iznimnopolagano) u meni oblikovani izrazi,dugo i gotovo pedantno ispitivani idorađivani nakon prvih nacrta. Tuvrstu slika nazivamkompozicijama.”

Vasilij Kandinski, O duhovnom uumjetnosti, 1912.

VasilijKandinski,Improvizacija26 (Veslači),1912.

Vasilij Kandinski, Slika s bijelim rubom, 1913.

Vasilij Kandinski,Improvizacija,1914.

Vasilij Kandinski, Crveni oval, 1920. Vasilij Kandinski, Kompozicija VIII, 1923.

EKSPRESIONIZAM U AUSTRIJI

Richard Gerstl, Grupniportret sa Schönbergom,1907.

Egon Schiele, Autoportret,1910.

Oskar Kokoschka, Nevjesta vjetra,1914.

APSTRAKTNI EKSPRESIONIZAM

Jackson Pollock, Lavender Mist, 1950.

Willem de Kooning, Žena, 1950.-52. Franz Kline, Crne refleksije, 1959.

CoBrA

Karel Appel, Krokodil koji plačepokušava dohvatiti sunce, 1956.

Asgar Jorn, Bez naziva, 1948-51.

NEUE WILDE (Novi divlji)

Rainer Fetting, Ricky se brije,1983.

Helmut Middendorf, Pjevač, 1981.