EKONOMSKI ASPEKTI ENERGETSKE TRANZICIJEPRIMER: moguće promene veleprodajnih cena u Jugoistočnoj...
Transcript of EKONOMSKI ASPEKTI ENERGETSKE TRANZICIJEPRIMER: moguće promene veleprodajnih cena u Jugoistočnoj...
-
18. jun 2019.
Ljubo Maćić
EKONOMSKI ASPEKTI ENERGETSKE TRANZICIJE
1
-
18. jun 2019.
S A D R Ž A J
• Niskougljenična tranzicija, EU energetski i klimatski ciljevi i scenariji za JIE, EnZ i Srbiju
• EU praksa; primer: Poljska
• Da li se trgovina emisijama primenjuje samo u EU?
• Kuda idu globalni investicioni trendovi u energetici?
• Kojim putevima može srpska energetika?
2
-
18. jun 2019.
NISKOUGLJENIČNA TRANZICIJA, EU ENERGETSKI I KLIMATSKI CILJEVI I
SCENARIJI ZA JIE, ENZ I SRBIJU
3
-
18. jun 2019.
GLOBALNO
• Pariski sporazum o klimatskim promenama (Srbija ga ratifikovala 2017); dostavljeni nameravani nacionalni doprinos (INDC) Srbije smanjenju emisije do 2030. je 9,8% u odnosu na 1990;
EVROPSKA UNIJA
• Ugovor o osnivanju Energetske zajednice (EnZ) – primenjuje se od 2006. godine;
• novi reformski paket „Čista energija za sve Evropljane“ - operacionalizuje nove politike u okviru formiranja Energetske unije, uključujući energetske i klimatske ciljeve za 2030. godinu;
BILATERALNO
• Sporazum sa Ruskom federacijom u naftnom i gasnom sektoru;
• razvoj novih gasnih interkonekcija;
• podrska Kine razvoju termoenergetskog sektora;
SRBIJA primenjuje medjunarodne propise i aranžmane kroz:
• Zakon o energetici;
• Strategiju razvoja energetike Republike Srbije;
• izvršavanje obaveza u okviru pristupanja Evropskoj uniji i dr.
Opšti medjunarodni okvir za niskougljeničnu tranziciju i integraciju energetskog sektora
4
-
18. jun 2019.
EU energetski i klimatski ciljevi za 2030.
5
-
18. jun 2019.
Tri strateške aktivnosti koje mogu temeljno menjati strukturu i uslove razvoja energetiku Srbije su u toku ili u najavi:
1. usvajanje Zakona o klimatskim promenama (u toku) i donošenje Strategije niskougljeničnog razvoja (u pripremi; pokriva period do 2050.);
2. utvrđivanje energetskih i klimatskih ciljeva u EnZ za 2030. (inicijativa Evropske komisije i Sekretarijata EnZ) u okviru prihvatanja dela novog EU energetskog paketa - predloženi rok: 2019;
3. razvoj novih gasnih interkonekcija sa Bugarskom i Madjarskom – od 2020.
Sadašnje aktivnosti koje mogu bitno uticati na razvoj energetike Srbije
Paralelno: • Preporuka Ministarskog saveta EnZ iz januara 2017. za onošenje integrisanih
nacionalnih energetskih i klimatskih planova u EnZ za period 2021 do 2030; • Podrška Ministarskog saveta EnZ iz dec. 2017. deklaraciji Evropske komisije o
uključenju klimatskih propisa u EnZ;
6
-
18. jun 2019.
U okviru navedenih aktivnosti različite institucije razrađuju za period do 2050. scenarije razvoja energetike u jugoistočnoj Evropi, za potpisnice Ugovora o Energetskoj zajednici i za Srbiju.
Bitni elementi su:
• analogna primena energetskih i klimatskih EU ciljeva;
• primena sistema trgovine karbon emisijama – ETS od 2025 ili 2030.
• rapidno smanjenje proizvodnje električne energije iz uglja, pa npr. praktično i gašenje u jednoj opciji i od 2035. godine;
• zamena uglja prirodnim gasom u manjoj ili većoj meri u prelaznom periodu do 2050, do kada bi i gas uglavnom bio supstituisan neugljeničnim tehnologijama (eventualno delom i nuklearnim elektranama u Rumuniji i Bugarskoj).
Veoma je veliki uticaj razmatranih promena na privredni rast, zaposlenost, socijalna pitanja i cene energije za krajnje kupce, potrebne investicije…
Scenariji niskougljeničnog razvoja za jugoistočnu Evropu i Srbiju (1)
7
-
18. jun 2019.
Izvor: South East Europe Electricity Roadmap Reginal report, REKK and… 2017
Scenariji niskougljeničnog razvoja za jugoistočnu Evropu i Srbiju (2) PRIMER: moguće promene veleprodajnih cena u Jugoistočnoj Evropi
U svakom od ova 3 scenarija EU ETS se primenjuje na sadašnje EU nečlanice od 2030. Cene: od 33,5 €/tCO2 u 2030 do 88 €/tCO2 u 2050.
Koliko su ovakvi scenariji u skladu sa EU praksom i globalnim trendovima i da li bi to moglo biti održivo u našim uslovima?
8
-
18. jun 2019.
EU PRAKSA PRIMER: POLJSKA
9
-
18. jun 2019.
Nacionalni rokovi za zatvaranje elektrana na ugalj
Izvor: AGORA
10
-
18. jun 2019.
Projekcija proizvodnje el.energije u Poljskoj (Energy policy of Poland)
Ugalj i posle 2040.
11
-
18. jun 2019.
Poljska, proizvodnja el.energije: projekcija smanjenja specifičnih emisija GHG gasova
12
-
18. jun 2019.
Finansijska podrška restrukturiranju i zatvaranju rudnika uglja
JRC, EU coal regions: opportunities and challenges ahead
Zaposleni u termoelektranama
Zaposleni u rudnicima uglja
Indirektni poslovi
UKUPNO
Poljska 13000 99500 88000 200500
EU 52000 185000 215000 452000
Povlačenje iz pogona TE i gašenje rudnika je praćeno obimnim programima postepenog restrukturiranja, razvoja novih delatnosti, otvaranja alternativnih radnih mesta, pomoći zaposlenima, zatim saradnjom lokalnih i centralnih vlasti i, što je veoma važno, EU i nacionalnom finansijskom podrškom.
Zaposleni u rudnicima uglja i povezanim poslovima
13
-
18. jun 2019.
DA LI SE TRGOVINA EMISIJAMA PRIMENJUJE SAMO U EU?
14
-
18. jun 2019.
Primena sistema trgovine emisijama CO2 – ne samo u EU!
15
-
18. jun 2019.
KUDA IDU GLOBALNI INVESTICIONI TRENDOVI U ENERGETICI?
16
-
18. jun 2019.
Izvor: IEA
Globalne investicije u energetiku u 2018 i promene u odnosu na 2017.
17
-
18. jun 2019.
Izvor: IEA
Globalne investicije u elektroenergetiku po tehnologijama
18
-
18. jun 2019.
Izvor: IEA
Promene investicija u elektroenergetiku po zemljama i regionima, 2015-18.
19
-
18. jun 2019.
Izvor: IEA
Investicije u elektroenergetiku po zemljama i regionima, 2018.
20
-
18. jun 2019.
Izvor: IEA
Investicije u stacionarne baterije
21
-
18. jun 2019.
Izvor: IEA
Investicije u elektromreže po vrsti opreme
22
-
18. jun 2019.
Izvor: IEA
Globalne promene kapitalnih troškova za nove kapacitete 2010-18.
23
-
18. jun 2019.
Razlika u troškovima kapitala po zemljama (primer: elektrane na vetar)
Najvažnije obnovljive tehnologije imaju dominantne fiksne troškove i na njih bitno utiču troškovi kapitala.
Izvor: AGORA
24
-
18. jun 2019.
Global OIE – broj zaposlenih po tehnologijama
25
-
18. jun 2019.
Izvor: IEA
Državni izdaci za istraživanja i razvoj u energetici i njihov udeo u GDP-u
26
-
18. jun 2019.
KOJIM PUTEVIMA MOŽE SRPSKA ENERGETIKA?
27
-
18. jun 2019.
Podaci: RZS
Udeo vrednosti uvoza energije u BDP-u u EU je ispod 3%
Makroekonomske dimenzije uvozne energetske zavisnosti: saldo uvoza i izvoza Srbije i energija u odnosu na ukupnu spoljnu trgovinu i u odnosu na BDP
28
-
18. jun 2019.
Iz uglja se proizvodi dve trećine električne energije i to je najbitniji činilac relativno visoke emisije CO2 u Srbiji:
SMANJENJE EMISIJE GHG
TPES/GDP(PPP) CO2/GDP(PPP) toe/000 (2010)USD tCO2/stan kgCO2/(2010)USD Svet 0,31 4,40 0,13 Nemačka 0,21 8,93 0,09 USA 0,30 15,53 0,13 Kina 0,50 6,59 0,16 Poljska 0,30 7,34 0,10 Češka 0,32 9,44 0,13 Srbija 0,51 6,27 0,17
Podaci: IEA
Emisija CO2 od sagorevanja goriva u 2015.
Zašto su za Srbiju bitni dobro postavljeni klimatski i energetski ciljevi?
29
-
18. jun 2019.
Intenzitet emisije CO2 EPS-a u odnosu na EU elektroprivrede
• Svakih 10 €/t cene emisije CO2, uvećava trošak TE na lignit za oko 1 €c/kWh (sadasnja cena emisije je oko 25, a očekivana >30 €/t). 30 €/t uvećalo bi godišnje troškove EPS-a za oko 700 mil.€;
• Ulazak u EU, a time u EU sistem trgovine emisijama CO2 (ETS), pogoršava tržišnu poziciju EPS-a, zbog visokog udela lignita;
• Pri sadašnjoj ceni gasa (oko 300$/hilj.m3 i pri ceni emitovanog CO2 od oko 40 €/t, gas postaje konkurentan lignitu;
• Prihodi iz ETS mogu se koristiti za pokrivanje podsticaja za OIE.
Mere za smanjenje emisije prašine, deSOx, deNOx… uvećavaju troškove proizvodnje za >10%.
EPS
VISOK
SREDNJE
NIZAK
30
-
18. jun 2019.
Koliko, koje i kada mogu biti realne opcije zamene lignita?
• Pretežna zamena lignita prirodnim gasom bi značila: – dodatni uvoz od cca 4 mlrd. m3 gasa (dvostruko više od sadašnje ukupne potrošnje);
– proizvodnu cena takve električne energije od oko/preko 6 EUR centi (na to se dodaju mrezarine, porez, akciza…);
– povećanje troška uvoza gasa od preko 1 mlrd.USD, po sadasnjim cenama gasa;
– povećanje ukupne energetske zavisnosti Srbije sa oko 30% na preko 50%;
– nove rizike vezane za sigurnost snabdevanja;
• Korišćenje OIE ima svoje razlicite limite, do sistemskih;
• Moguće povećanje korišćenja hidropotencijala je veoma ograničeno,
• Nuklearne elektrane mogu biti tek daleka i neizvesna opcija;
• Povećan uvoz električne energije nije poželjna opcija;
• Treba pokriti i povećanje potrošnje električne energije
• Nacionalni ili regionalni pristup.
31
-
18. jun 2019.
Na kraju…
• Srbija ne može izbeći globalnu tranziciju ka niskougljeničnoj energetici, ali je može dimenzionisati, strukturno i vremenski, na način koji je za nju dugoročno najpovoljniji;
• Makroekonomski i socijani aspekti su ključni elementi svake opcije;
• Stav prema uglju se sve intenzivnije menja u nepovoljnom smeru u sve više zemalja i institucija. Potreban nam je plan za što efikasnije iskorišćenje rezervi uglja, uklopljen u razumno postavljene energetske i klimatske ciljeve i strategiju niskougljeničnog razvoja.
• Međutim, Srbiji nisu dostupna sredstva EU fondova za podršku energetskoj tranziciji (npr. smanjivanju korišćenja uglja). Ta se činjenica mora uvažavati u pripremi ciljeva, politika i strategija.
32
-
18. jun 2019.
Na kraju… ništa nama bez nas… • Nema dobrih odluka za srpsku energetiku bez kontinualnog oslanjanja
na sopstvene istraživačke i stručne kapacitete.
• I u najboljim vremenima mi smo krupnu opremu kupovali dobrim delom iz inostranstva. Medjutim, strateška, sistemska i najvaznija pitanja vezana za razvoj i funkcionisanje energetike, bila su rezultat našeg, domaćeg znanja.
• Protagora, grčki filozof, sofist, peti vek pre nove ere, svojim učenicima:
• „Ako dakle imaš znanje o onome što je dobro ili loše, možeš sa sigurnošću kupovati nauk od Protagore ili bilo koga drugog, ali ako nemaš, tada moj prijatelju zastani i ne prepuštaj svoje najdublje interese igri slučaja, jer je mnogo veće opasnost u kupovanju znanja nego u kupovanju mesa i pića“
33
-
18. jun 2019.
| ПРУЖАМО ДРАГОЦЕНА РЕШЕЊА | | PROVIDING INVALUABLE SOLUTIONS |
Kralja Milana 16 Beograd 11000 | Srbija T: +381 11 361 3417 E: [email protected] W: www.ecinst.org.rs
Hvala na pažnji! Ljubo Maćić
34
mailto:[email protected]://ecinst.org.rs/