Ekonomska II

8/19/2019 Ekonomska II

1/12

1. ENERGETSKI IZVORIIzvore energije možemo podijeliti na izvore koji se obnavljaju ili regeneriraju i izvore koji se ne obnavljaju.U izvore en. koji se ne obnavljaju spadaju fosilna goriva-ugalj, nafta, prirodni gas i uranij. U ukupnojsvjetskoj potrošnji energije, fosilna goriva učestvuju sa oko 75. U obnovljive izvore energije spadajuenergija vode, !unčeva en., en. vjetra, plime i oseke i energija termalni" izvora. Energija se pojavljuje u sljedećim oblicima#električna energija$ toplota sadržana u čvrstim izvorima$ teku%im i gasovitim izvorima$ energija u vezi s"emijskim i nuklearnim gorivom$ energija zračenja$ me"anička energija.

MEHANIČKA ENERGIJA je jedan od najzastupljeniji" oblika energija. &omo%u nje pokre%emo mašine i koristimo je za ogrjev,topljenje, "la'enje i u različitim "emijskim i biološkim pro(esima. Udio me".energije u industrijskiravijenim zemljama je najve%i i predstavlja osnovu nji"ovog razvoja. )e%inu me".en. dobijamo iz fosilni"čvrsti", tečni" i gasoviti" goriva, a manju količinu iz obnovljivi" energetski" izvora. U čvrsta goriva spadajumrki ugalj, treset, kameni ugalj i koks, a u tečna goriva spadaju nafta i njene derivate. U gasovita gorivaspada prirodni gas. &red početak razvoja industrijaliza(ije, glavni izvor energije bili su ljudska i životinjskaradna snaga, zatim vodena energija, drvo, ugalj i vjetar. &ronalaskom parne mašine, ugalj je postao glavnienergetski izvor i to prvo kameni ugalj i koks, a kasnije mrki ugalj, lignit i treset. *omina(ija uglja trajala je

sve do +. )odena energija se u početku koristila za pogon vodeničkog točka, a pronalaskom el.energijekrajem + st. pomo%u nje su proizvodili još i el.energiju. u /.godinama 00 st. kao novi izvor el.en. pojavilase nuklearna en. 1načaj nuklearne en.pove%ao se tek u /.i /.godinama 00 st. &rema poda(ima iz 2//3god ukupna potrošnja energije u svijetu iznosila je preko .74+,+ miliona 6. 8e'u zemljama sa najve%om

potrošnjom en. !u !9* ,:usija, ;apan, Indija,ran(uska.&ri obračunavanju proizvodnje i upotrebe me"aničke energije pri"va%eno je zajedničko mjerilo??tonaekvivalenta mrkog uglja?? ili na engleskom ??ton of (oal e@uivalent?? skra%eno 6. ;edna 6 jednaka je2.3/4 ;. +t mrkog ugljaA+6

UGALJ;e prirodno čvrsto fosilno gorivo koje se nalazi u različitim geološkim forma(ijama i na raz. dubinama.

&ripada sedimentnim stijenama sastavljenim od taloga nagomilani" na kopnu ili vodi. Ugljevi potječu iz paleozoika, mezozoika i kenozoika. =oličina prisutnog ugljenika odre'uje kvalitet i vrstu uglja. Ugljevi seklasifikuju na# antra(it, semi-antra(it, super-bituminozni, bituminozni, subbituminozni, mrki ugalj, treset,lignit.=ameni ugalj- je najstarija i najkvalitetnija vrsta uglja.


2/12

pronalaskom benzinskog Lttoovog a nešto kasnije *ieselovog motora sa unutrašnjim sagorijevanjem.&očetkom 00 st. nastupilo je naftno doba.


3/12

elektroprivreda u sezonskim nedosta(ima vode. =ombinovani tip "idroelektrana ima neke karakteristike protočni" i aukumula(ijsi" "idroelektrana, odnosno imaju pove%an akumula(ijski bazen koji omogu%avaumjereniji protok vode i djeluju kao protočne "idroelektrane. Ld ukupnog "idroenergetskog poten(ijala usvijetu na 9ziju otpada oko 33,4, ;užnu 9meriku 23,+, :usku >edera(iju oko ++,5 , 9friku +/,5,!9* ,7, vropu , i 9ustraliju sa Lkeanijom oko +,7.

ENERGIJA VJETRA)jetrenjače i jedra najstraiji su način iskorištavanja energije vjetra. U 2//5 godini energiju vjetra u svijetukoristilo je ++ zemalja, od čega je u vropi bilo 7 # njemačka, španija, danska, italija, v.britanija, "olandija i

portugal. U aziji tri# indija, kina, japan. I jedna u !9*# =alifornija.

SUNČEVA ENERGIJA!olarna energija se koristi za proizvodnju visokokvalitetne električne energije. U 2//4 godini u svijetuiskorištavalo se svega /,/2 dostupne !unčeve energije. 1a njeno korištenje potrebna je savremenate"nologija koja uključuje foto%elije. >otonaponski %elijski sistem direktno pretvara solarnu energiju uelektričnu energiju. >otonaponske %elije su poluprovodni ure'aji koji proizvode električnu energiju onolikodugo koliko su pod uti(ajem !unčeve svjetlosti. >otonaponske %elije se mogu klasifikovati u dva osnovnatipa# kristalni silikon i tanki film. Nelije tipa kristlanog silikona zstupljene su na tržištu sa /, dok %elije

tipa tankog filma imaju visok poten(ijal i manje troškove. ! obzirom na broj dnevni" sunčani" sati itemperature na 1emlji postoji pet dnevni" solarni" zona a količina dostupne !unčeve svjetlosti je različitaod zone do zone. &odručja s najve%im brojem sati dnevne svjetlosti su oko ekvatora. *anas u svijetu svegasedam zemalja ima instalirane kapa(itete za proizvodnju solarne energije. o su# ;apan, Kvi(arska,


4/12

RUDE ZA )RNU ENERGIJU6rna metalurgija proizvodi najtraženije metale za industriju kao što su željezo i čelik.R*+# ,#%j#-aOeljezne rude u svijetu ima u ogromnim količinama i njena eksploata(ija predstavlja sinonim rudarstva.&očetak eksploata(ije željezne rude je zabilježeno kao faza metalnog doba u razvoju ljudske (iviliza(ije.&orijeklom je od magmatski" i sedimentni" stijena. edera(ija oko+,3, Erazil sa 3,2.Jlavni rudni(i željezne rude još su odavno poznati, mada se danas iskorištavaju uglavnom oni u kojima jesadržaj željeza u rudi /-72, zatim oni koji imaju povoljne prometne veze , ili su u blizini ugljenokopa.:udni(i koji ne ispunjavaju te uvjete, ostaju neiskorišteni a takvi su u =atagani u *: =ongu, )ene(ueli,Jvineji i !ijera Deoneu. Izuzetak su neki lokalni ugljenokopi koje su počeli iskorištavati još u prošlomstolje%u i bili su osnova razvoja industrijaliza(ije. o su Dorena u >ran(uskoj, !alzgitter u ran(uskoj, Kpaniji, te u srednjoj ngleskoj. edera(ije jednood vrlo bogati" ležišta je stari ukrajinski rudnik , zatim južno od 8oskve, poluostrvo =ole, na južnom Uralui susjednom =aza"stanu, rudni(i u =uznje(kom bazenu... poznata su ležišta kod Eajkalskog jezera.


5/12

prirodnim gasom. 8e'utim danas se u svijetu primjenjuju novi postup(i kojima se nastoji potpuno zamjenitikoks, npr upotreba smjese vodonika, ugljendioksida i azota dobijena iz prirodnog gasa i ugljene prašine. U2//4 godini proizvedeno je oko +/57 miliona tona čelika. U 2//4 godini me'u vode%im zemljama u

proizvodnji čelika na prvom mjestu i dalje je bila =ina sa 25, sv proiz čelika, zatim ;apan sa +/,7, !9*,4 te :usija ,2. Jlavna središta (rne metalurgije u vropi su u ).Eritaniji, >ran(uskoj, Kpanija,DuMemburg, Holandija,


6/12

element.


7/12

;e sjajno-bijeli metal, provodljiv i rastopljiv. Ima najve%u elektronsku provodljivost od svi" metala. !rebro je rijedak metal. Kiroku primjenu ima u fotografiji što je inače najve%a krajnja upotreba srebra. U 2//4godini vode%e zemlje po proizvodnji su &eru +5,5, 8eksiko +3, =ina +2,4.P%aina;e drago(jeni srebreno-bijeli metal. !matra se jednim od najtraženiji" metala u svijetu, može se lakooblikovati jer je mekan i savitljiv. &latina je rijedak i skup metal. Lko 2/ industrijski" proizvoda u svijetusadrže platinu ili se proizvode uz pomo% platine. &otražnja platine za izradu finog nakita. )iše od / svjrezervi su u ;užnoj 9fri(i i :.>edera(iji. 8anja ležišta nalaze se u !9*, =anadi i 1imbabveu. &ro(ijenjeno

je da se za proizvodnju platine od 2,3 grama mora preraditi 7-+2 t rude. &roizvodnja slojeva "ard-diskova,optički" kablova, proizvodnja vještačkog gnojiva i eksploziva, kao i proizvodnja silikona za avione,automobile i gra'evinarstvo. U 2//4 godini najve%i proizvo'ači su ;9:, :usija, =anada.Pa%a+ij;e drago(jeni srebreno-bijeli metal koji ne tamni na zraku. Ltporan je na koroziju i oksida(iju, pojavljuje seu vulkanskim stijenama. &roizvodnja se pove%ala od 7/ti" godina kad je rasla potražnja zaautokatalizatorima. )iše od / skon(entrisano u :usiji i ;9:. &ove%ana potrošnja paladija uautomobilskoj industriji. *rugi najve%i potrošač paladija je elektronska industrija u komponentama mobilni"tel , personalnim i notebook kompjuterima , faks-mašinama, auto i ku%noj elektroni(i. Ima upotrebu priizradi zubni" legura, nakita i izradi satova. ??Eijelo zlato?? se dobija dodaju%i paladij zlatu, sa ili bez drugi"

elemenata. U 2//4 godini najve%i proizvo'ač je :usija, =anada, !9*.NEMETALNI MINERALIUbrajamo# fosfate, nitrate, sumpor, dijamante kao i gra'evinske materijale# staklo, azbest, gips, kaolin,kvar(ni pijesak, (ement, mermer, granit i kreč. Ld sirovina nemetala najrasotranjeniji su odre'enigra'evinski materijali. :ezerve fosfata Tnajapoznatija nalazišta # u sjevernoj 9fri(i, !9* i :.>edera(ija. U"emijskoj industriji koriste se sumpor, azbest i kvar(ni pijesak. !umpor spada u red oni" elemenata čija sunalazišta rijetka u prirodi. !lobodnog sumpora ima njaviše oko ugašeni" vulkana ili oko oni" koji još rade# u8eksiku, Italiji Bostrvo !ili(ijaC i ;apanu BHokkaidoC. 1natna ležišta su u 1.Ukrajini. u 2//4 godini najve%i

proizvo'ači su !9*, =anada, =ina, :usija. =var(ni pijesak je vrlo značajna sirovina za proizvodnju stakla.=ao gra'evinski materijal koriste se pijesak i šljunak koji ima širom svijeta. Ld gra'evinskog kamenakoriste se vapnena(, mermer, pješčenjak, granit. Ld razni" vrsta glina proizvodi se opeka i (rijep, a od

por(ulanske gline keramika i posu'e. *anas se u svijetu od gra'evinskog materijala najviše proizvodi(ement od kojeg se proizvode razne vrste betona.. INDUSTRIJA SVIJETA

;e proizvodna djelatnost u kojoj se pomo%u me"anički", fizički", "emijski" i biloški" postupaka, pre'ujuanorganske i organske sirovine u poluproizvode i finalne proizvode. &rije početka industrijske revolu(ije

potojali su manufaktura i obrti. 8anufakture su bila ve%a industrijska preduze%a zasnovana na ručnom radu iunutrašnjoj podjeli rada. 2//5 godine industrija je u E*& u razvijenim zemljama učestvovala sa više od5/. U nerazvijenim zemljama svijeta industrija je učestvovala u E*& sa manje od 2/. Industrijskarevolu(ija nastala je u spe(ifičnim prilikama koje su vladale u ).Eritaniji u drugoj polovini 0)III st.

Fa!'$i $a-"j#aja in+*s$ij#

>aktori koji utiču na loka(iju industrije su brojni. !matra se da je analiza klasični" loka(ijski" faktoranedovoljna i da reba u takve analize uključiti i druge faktore. U klasnične loka(ijske faktore spadaju#sirovine, energija, radna snaga, tržište...


8/12

ržište je posebno važan loka(ijski faktor pošto je sva industrijska proizvodnja namijenjenja trgovini.=apital , keo loka(ijski faktor za razvoj industrije , sastoji se od inevsti(ija u osnovi ili fiksni kapital.Lsnovni ili fiksni kapital obu"vata zemljišta , zgrade, aparate i mašine, te mogu%e li(en(e i patente, a uobrtni kapital uvrštavamo troškove za nabavku sirovina, energije, ple%e radni(ima, kamate i otplate glavni(eua uzete zajmove, poreze, zaštite okoliša, komunalne doprinose.&riroda kao loka(ijski faktor je u razvoju industrije sa unapre'enjem te"nike i te"nologije , izgubila na svomznačaju. )eliki značaj za industrijsku proizvo'nju ima voda. Urbani faktor mnogi ekonomski geografiubrajaju danas me'u značajne industrijske loka(ijske faktore. Industrija se ve% od sami" početaka u 0)III i0I0 st lo(ira u gradovima.8ikroloka(ijskim faktorom smatraju se# zemljište, zaštita okoline, prostorno-planski i urbanistički propisi.&oseban značaj za razmještaj industrijski" preduze%a ima (ijena zemljišta.

:egionalni razmještaj industrije u svijetuIndustrijska područja u svijetu možemo podijeliti na glavne industrijske regije, razvijene industrijske regije iindustrijske regije zemalja u razvoju

+. Jlavne industrijske regije su# zapadnoevropska , zatim prostor !I !9* i ;I dijela =anade Boko)eliki" jezeraC, ;apan Bistočna obala ostrva HonšuC i rusko-ukrajisnka regija

2. :azvijene industrijske regije su# sjevernoitalijanska , srednji zapad !9*, indijska Bu središnjem i

sjeverenom dijelu IndijeC, mandžursko-pekinška u =ini, ;I australska i brazilska Bsrednji ErazilC3. Industrijske regije u razvojnom usponu# nordijska BsjevernoevropskaC, španska, južnokorejska,argentinska, južnoafrička i meksička regija.

PODJELA INDUSTRIJE&rema mjestu proizvoda u pro(esu industrijske proizvodnje , ind se dijeli na ekstraktivnu i prera'ivačku, a

prema vrsti proizvoda na tešku i laku ind. U ekstraktivnoj ind dobijamo proizvode direktno iz prirode. uspadaju rudarstvo, proizvodnja nemetala i proizvodnja gra'evinskog materijala. &rera'ivačka ind bavi se

proizvodnjom proizvoda dobijeni" iz prirode , proizvoda dobijeni" sintetičkim putem i proizvoda iz poljoprivrede i šumarstva. &rema mjestu proizvoda u pro(esu proizvodnje, ind se dijeli na proizv mašina i proizv predmeta namijenjeni" širokoj potrošnji. eška ind ve%inom se bavi proizv sredstava za proizvodnju,

a laka ind proizvodnjom predmeta koji su namijenjeni za široku potrošnji. U tešku ind spadaju# proizvsirovina , osnovni" proizvoda i repromaterijala, proizvodnja energije, mašina i vozila i "emijska ind. U lakuind # tekstilna ind, prerade kože, obu%e, pre"rambena i drvoprera'ivačka ind.

Va,nij# 3$an# $#$a4i(ač!# in+*s$ij#&rera'ivačka industrija se zasniva na preradi sirovina i poluproizvoda u finalne proizvode.

Mains!a in+- potreba za postrojenjima pojavile su se poslije ind revolu(ije u ).Eritaniji. razvoj irazvijenost mašinske ind često se predstavlja na primjeru razvoja automobilske ind i brodogradnje. Lbje indgrane potpuno prikazuju sve kar.mašinske ind. &oznati izumitelji koji su uspjeli ostvariti svoje zamisli# &u",:essel, Ltto, *iesel, !iemens, dison, esla, 8ar(oni. U sjevernoj 9meri(i # eMas, 6olorado, 6alifornia,

=anada. ;apanska mašinska ind razmještena na istočnoj obali ostrva Honšu. Jlavne kon( maš ind u vropi #).Eritanija, Eelgija, Holandija, >ran(uska, njemačka, Kvi(arska, Italija, eška. Kpanija i Kvedska. edera(ije ind preduze%a mašinske industrije razmještena su oko 8oskve, !t.&etersburga, Uralu, iat, 6omapo, u Italiji, 6aterillar, 6lark @uipment, Ingersoll-:and, *eere in 6ase,JiddingsDePis i 6in(innati 8ila(ron u !9*, =omatsu, 9mada, >nu( i Lkuma, u ;apanu, 9tlas-6op(o, uKvedskoj, Jildenmeister, rumpf i "Vssen, u is("er i 9gie u Kvi(arskoj.

9utomobilska ind:azvoj je započeo u >ran(uskoj +7 godine kada je kapetan ran(uskoj su ostala samo tri ve%a preduze%a i to# :enault,6itroen i &eugeot. U Italiji# >iat i 9lfa :omeo , u


9/12

E8F, >ord, 89< i 8agirus u ;apanu


10/12

T#!si%na in+*s$ija


11/12

Lrganska "emija proizvodi vrlo značajnu grupu "emijski" proizvoda. &roizvodi boje, sintetička vlakna,sintetički kaučuk i sintetička goriva. 8e'u najznačajnijim proizvodima karbo"emije je sintetički amonijak koji se koristi za proizvodnju vještački" gnojiva.

&roizvodnja vještački" gnojiva spada me'u najstarije grane "emijske industrije. T azotna gnojiva=alijeva pepeljača je sirovina za proizvodnju vještački" gnojiva.


12/12

9zbest se koristi u gra'evinskoj industriji za proizvodnju azbestnog (ementa, škriljčani" krovova, zidni" ploča, (ijevi i obloga za kočni(e prometni" sredstava. =oristi se i u teškoj i mašinskoj industriji, tekstilnojindustriji. U 2//4. godini me'u najve%im proizvo'ačima bili su :usija, =ina, =aza"stan.*ijamanti su sitni kristali ugljenika koji su nastali u 1emljinoj kori na dubini +5/ m pod visokim pritiskom ina visokoj temperaturi. 8ogu biti različito obojeni# (rveno, žuto, mrko, plavo, zeleno. Upotrebljavaju se kaodragulji za nakit i zbog velike tvrdo%e kao abraivno sredstvo.

Ekonomska II

Documents

Transcript of Ekonomska II