Ekonomska I

8/19/2019 Ekonomska I

1/14

Ekonomska geografija je nauka koja izučava područja na Zemljinoj površini, interakcije i prostorno-r procese ekonomije s ljudskim aktivnostima povezanim sa proizvodnjom, razmjenom i potrošnjom(Podjela na: teoriju, empiriju i politiku).Objekat proučavanja su ekonomsko-prostorni sistemi različiti veličina. !aj sistem se sastoji iz: (razmještaj ekonomski djelatnosti), interakcije (cirkulacija ljudi, roba, kapitala i in"ormacija) (dinamička promjena u lokacijskoj strukturi).

#konomski $eo$ra"i analiziraju % sektora:- Primarni (poljoprivreda, lov, ribolov, šumarstvo).&ovjek uključuje stare djelatnosti (ubire plodove, eksploatiše rudu, lovi ribu, divljač, koristi drvo).- 'ekundarni (rudarstvo, industrija, $ra evinarstvo, proizvodno zanatstvo).

&ovjek pove ava vrijednost-korisnost ve postoje e$ predmeta mijenjaju i nje$ove "orme (mlin brašno, *eljezara-čelik).

- !ercijarni (promet, tr$ovina, turizam i ostale uslu*ne djelatnosti).&ovjek uzvra a uslu$e ( autome aničar, učitelji, uslu$e muzičara, advokata, doktora, bankara).

Fizičkogeografski uslovi privrednog razvoja

+a*na ulo$a relje"a u: "ormiranju naselja, razvoju privredni $rana, naročito u poljoprivredi, š prometu, idroener$iji ( rina u i ), utječe na klimu, *ivot i biljni svijet, na raspored stanovništva./eološka $ra a značajna za rudarstvo, industriju, poljoprivredu, za iz$radnju *eljeznica, tunela, cesta brana, mostova, naselja. anas je poznato 0111, novi se još pronalaze. %1tak je u ve im količinama minerali.3tjecaj klime: najviše u poljoprivredi. anas se iskorištava solarna ener$ija, ener$ija vjetra i $eoener$ija.+oda: Po$onska je sna$a za proizvodnju električne ener$ije u e. !uristički i liječilišni značaj. ' pokrivač štiti tlo od smrzavanja.!lo: Poljoprivredno zemljište 44,56 ukupni površina kopna. odamo li 07,%6 livada, onda se koristukupne površine Z kopna. %4,06 otpada na šume te %0,06 na pustinje.

iljni svijet: 8judi su uspjeli da kultivišu više od 4111 vrsta biljaka. 3krštanjem kultura dobivene novoko 511 vrsta pšenice.

Društvenoekonomski uslovi privrednog razvoja

Omjer seosko$ i $radsko$ stanovništva: Oko 716 svjetsko$ stanovništva još uvijek *ivi u ruralnim sr 9ajve i $radovi u 0117: !okio, e;ico ?ork, umbai i 'ao Paolo.3rbanizacija: Prema stepenu razvoja, postoje @ tipa urbanizacije: niski stepen (01-@16) 2 udio stanovništvaAsrednji (@4-516)A visoki (54-B16) te najviši stepen (više od B16).Criteriji razvijenosti zemalja u svijetu: 4D% stanovnika u razvijenim zemljama, a 0D% u zemljam

Osnovni pokazatelj *ivotno$ standarda stanovništva predstavlja rana (min oko 0711 cal). 'vjetski pr0111 cal (znači da nema dovoljno rane).Osnovno mjerilo je P i P per capita.Podjela dr*ava svijeta po Pu per capita:E @1 111 ' 2 vrlo razvijene zemlje (4%)A 47114-@1111 ' 2 razvijene zemlje (@%)F%14-47111 ' 2 zemlje u razvoju (%1) G F%14 ' 2 slabo razvijene zemlje (41H).

Jezgro – periferija ( eier i ald>in, 4F7H):Iez$ro 2 dr*ava dominantna u svj tr$ovini, tr*išni tip ekonomije, veliki izvoznici i uvoznici, velikkapitala.Peri"erija 2 sekundarna ulo$a u svj tr$ovini, veliki uvoznici, destinacija za izvoz, pozajmljivač kapital


2/14

8 < 2 slabije razvijene dr*aveA < 2 više razvijene dr*aveTeorija o sistemu svijeta, 4FB@ (Jmmanuel Kallerstein) 2 jez$ro, smeiperi"erija, peri"erija je du$otrajni ekon ritmova. r*ave se mo$u premještati iz peri"erije u semiperi"eriju, jez$ra u peri"erijuBDP (bruto društeni proizvod) 2 procijenjena ukupna vrijednost svi materijala, *ivotni namirnicauslu$a koji su proizvedeni u dr*avi u nekoj $odini.BDP per capita ( P se dijeli sa ukupnim brojem stanovnika).B P !(/9J) (bruto nacionalni pri od) 2 uključuje i vrijednost pri oda iz inostranstva.PPP (paritet kupovne mo i) - PPP mjeri koliko zajedničke Lpotrošačke korpeM dobara i uslu$a svmo*e kupiti lokalno."D# ( umani indeks razvoja) 2 pokriva tri dimenzije umano$ bla$ostanja: pri od, obrazovanje i zdra

ajve$i BDP per capita %prvi& pet'(8i tenštajn) Catar )8uksembur$) 9orveška)Cuvajtajni*i BDP per capita %zadnji& pet'(Zimbabve, N Con$o, urundi, 8iberija, 'omalija.

B#" je +,- po redu sa . /,, 0 u 1,,2 godini3

Poljoprivreda je ljudska djelatnost koja se zasniva na proizvodnji i iskorištavanju biljaka i uz$oju *iciljem proizvodnje rane i zadovoljenja ostali potreba.

3 poljoprivredu ubrajamo: zemljoradnju, ratarstvo, vo arstvo, vino$radarstvo, stočarstvo, ribolov i šum

9ajva*niji poljoprivredni proizvodi su *itarice, povr e, vo e, uljevite biljke, stoka, perad...'matra se najstarijom privrednom $ranom koja je nastala iz osnovne čovjekove potrebe da se pre rani

Prva te nološka revolucija u poljopr počela je pronalaskom točka, motike, srpa i no*a. Pripitomidoma e *ivotinje, započeo obradu zemljišta.

ru$a te nološka revolucija u poljopr započela je ind revolucijom u #n$leskoj krajem 4Bst.

!re a revolucija u poljopr započeta je primjenom motora s unutrašnjim sa$orijevanjem, upotrebom primjenom emijski proizvoda (vješ $nojiva, pestic, lijekovi za zdravlje doma i *ivotinja, bio-t primjenom novi sorti biljaka i pasmina stoke).

Jskorištenost zemljišta u svijetuOd ukupne površine zemljišta u svijetu, koja iznosi 4% 1H5 mil a, a$rarni prostor zauzima @ (%5,56). 'amo 4 @@H mil a (44,%6) ukupno$ zemljišta zauzima obradivo zemljište. Oko % %(07,%6), otpada na livade i pašnjake.

3 rancuskoj 076A + 4F6, olandiji 4B6, u Canadi %6. 3 i 6 obradivo$ zemljišta iznosi oko 07.

0avremene agrote&ničke mjeree anizacijaanas je prvi uvjet savremene poljoprivredne proizvodnje.

Combajni i traktori s različitim priključnim oru ima kao vrste plu$ova, drobilice, sijačice, kosilice, r$nojiva, strojevi za skupljanje sijena, mu*u krava su me u najva*nijim poljoprivrednim strojevimanavedeno$ dobijaju se ve i prinosi po a.

3 011@, u svijetu, prosječno na 4 traktor dolazilo je 75,07 a poljoprivredno$ zemljišta.Po broju traktora na 4 a obradivo$ zemljišta, najpovoljnije je stanje u #vropi $dje na 4 traktor dolazobrdivo$ zemljišta.


3/14

+rlo nepovoljno stanje je u 'ubsa arskoj "rici $dje na 4 traktor dolazi do H%%,HH a polj površina.

3 svijetu, udio broja traktora otpada na #vropu sa @46A ziju 0%6 te ' 046.

emizacija3potrebom vještački $nojiva i zaštitni sredstava pove ava se plodnost obradivo$ zemljišta i prino po a.

Pesticidi: erbicidi (protiv korova), insekticidi (protiv insekata), "un$icidi (protiv $ljivica).

9ajve i potrošači me u re$ionima bili su: Jstočna zija 7,1% mil tA 'jeverna merika @,F%, Iu*na Zapadna #vropa %,%B.

3kupne rezerve sirovina za kalijeva $nojiva u 011% procijenjene su u: 9jem @1 111 mil t, Nus %01111, Jsr i Iord %111.

Prema podacima iz 4FB4-011% u svijetu su se najviše koristila azotna $nojiva.

elioracijajera koja se koristi u intenziviranju poljoprivredne proizvodnje i predstavlja oblik stvaranj poljoprivredni površina.

9ajviše krčenjem ili paljenjem prir šumske i travne ve$etacije, zatim kultiviranjem travni i m površina, navodnjavanjem bezvodno$ i isušivanjem vla*no$ zemljišta, te širenjem obradivi površ plitki mora.

Jsušivanje močvara vrši se u olandiji.

Osvajanje novi poljoprivredni zemljišta navodnjavanjem, počinje s iz$radnjom nasipa i postavljanu mora koji omo$u uju talo*enje mulja. 9a dobijenom slanom zemljištu prvo se uz$ajaju poljop

kulture koje podnose slanu vodu i koje pridonose učvrš ivanju poljoprivredni zemljišta.Poljoprivredni regioni u svijetu: izdvajaju se na osnovu: klimatski "aktora, ekonomske razvij političko$ ure enja itd.N#/JO9 Z# 8I# O N

PO+NQC!

'!C38!3N# O'O #9O'!J

4apadnaEvropa

+ , N Jrska,rancuska, olandija,el$ija, 8u;emb.

71 mil a 416 Pšenica, ječam, šečernarepa

'toka, cvije e. ranc

(loza,maslina,du0jevernaEvropa

anska, Qvedska, 9orveška, inska.

41 mil a @,76 Pšenica, ječam, še ernarepa.

liječno $ovedarastvo,stočna rana.

inska (uzkrznaša)A 9orv(ribolov).

0rednjaEvropa

9jem, Polj, a , &eš,'lovačka, ustrija iQvica

7% mil a %16 Pšenica, ječam, krompir,kukuruz, 'toka (sir imeso).

Poljska (najkrompir konjo$ojstvo)

Ju*na Evropa 've mediteranskezemlje #vrope.

H1 mil a - Pšenica, ječam, vo e,kukuruz, maslina, loza,du an, a$rumi.

Jtalija (ri*a). Ov$oveda (sir i meso

#stočnaEvropa

'rbija,


4/14

ulja. +laška ninajplodnija.

5uskaFederacija

40 Zemalja. 7%1 mil a - Crompir, pšenica, ra*, pamuk, krmno bilje,konoplja.

/ovedarstvo i ovcsvinje. Nibarstvo.

6ngloamerika ' i Canada 701 mil a 0,H6 Cukuruz, pšenica, ra*,zob, soja. Canada(mliječno $ovedarstvo).


5/14

- Jntenzivna napredna zemljoradnja (visoka primjena me anizacije, emizacije, selekcije sjemenPosebni oblici:-Planta*na monokulturna zemljoradnja 2 planta*e se obra uju najsavremenijim te sredstvima ukorištenje ljudske sna$e.- otična zemljoradnja 2 najprimitivniji oblik. Područja centralne "rike. Nučno motikama.-Plu*na zemljoradnja 2 primitivna ali savršeniji oblik ekstenzivne zemljoradnje. 3 umjerenom pojasu. oru e plu$ koji vuče stoka./ranice zemljoradnje:

+isinske (pojasne) 2 zavise od $eo$r širinerizontalne (zonalne) R sjeverna i ju*na 2 zavise od $eo$r du*ine

' $ranica u ' merici (od 9ju"aundlenda 2 ju*nije od 71S - edvje e jezero 2 +ankuver)AI $ranica u I merici (O$njena zemlja - 7@S j.$.š 2 poluotok !a ato 2 do obale &ilea)A' $ranica u #vropi (IJ od Jslanda 2 do H1S s.$.š 2 Cola, Pečora, Ob, Ienisej 2 erin$ovo more)A

3 umjerenim $.š $ranica zemljoradnje oko 4111-0111 m. 3 ' merici 4411-4011m, u I merici oko @0#vropi 4H11 m, u ziji jedino u ju*nom podno*ju imalaja.

9#T65#:E %:E5E67#JE'

Iedno$odišnje zrnaste poljopr kulture koje predstavljaju osnovnu is ranu ljudi, stoke i $lavnu sirovi proizv skroba,tjestenine.Pšenica, ri*a, kukuruz (B16)A ra*, ječam, zob, proso i dr (016).0117 $odine, uz$ajane na oko 5H4 mil a. ( zija 0B1, Nuska ed 451, ' 441, #vropa 77, "ri

merika 0@, ustralija H mil a).

Pšenica( 9ajva*nija *itarica. 'ije se u jesen.'jeverna $ranica do 5HS, a ju*na do 45S. +isinske $ranice (#vropa 4H11, zija @111, ' "rika 0B11, %B11, I "rika 0H11 m).

Titonosne pšenične re$ije (8ombardija, Panon, +laška i Jstočnoevropska nizijaA Zapadnosibirska, inJstočnokineska i nizija oko +eliki kineski jezera)A ' merika, ar$entinska pampa, IJ ustralija). 9ajve i proizvo a i 0117: Cina, Jndija i Nusija. 9ajve i prinosi po a: #3 5,0B tD aA #$ipat 7,H0Poljska %,H%.

;ukuruz :Potječe iz meksički tropa.3 proizvodnji pre rambeni , stočni , "armaceutski i dru$i industrijski proizvoda.3z$aja se u toplijim područjima umjereno$ pojasa, ali i u tropama i suptropama. 9e podnosi mraz. o*i do @,7 m. 9ajve i proizvo ači: ' @06, Cina 4B, razil 56.

9ajve i kukuruzni pojas


6/14

Cratkosezonska biljka.Otporan na nepovoljne klim uslove. 9ajbolje se prila$odila od subarktika do suptropa. 3z$aja se sve do- !ibetska visoravan. 3 svijetu zasijano oko 7B mil a.Coristi se za slad, stočnu ranu, dodatak is rani, rana za bebe. 9ajve i proizvo a i ječma i sladi: Nusija, Canada, 9jemačka, rancuska i 3krajina.

4o


7/14

'orte: lambada, kopen aški, ditmar, menza, oskar, dakota. 9ajve i proizvo a i u 0117: Cina, Jndija i Nusija.

4elena salata:Poznata od 5 st p.n.e. u Perziji ali i u Nimu. 9ajve i proizvo a i u 0117: Cina, ' i Qpanija.

:rni luk i


8/14

Breskva:i kajsije potječu iz Cine. +rste: madame, vaserbeška, kamberland, amzden).Proizvodnja u 0117 oko 4%,7 mil t. 9ajve i proizvo a i u 0117: Cina, Jtalija, ' , rancuska i QpanijCajsija je najbo$atija vitaminom . Jma antianemično djelovanje i jača nervni sistem.

'uptropsko vo e (@1-@1S s i j $š). $rumi su zimzeleno vo e iz roda citrus.3 011@. 4%H zemalja uz$ajala a$rume. 9a ' emis"eru otpada H16. 9ajve i proiz: razil, ' , Cina i

editeran 516 izvoza.

arand*e( $lavno suptropsko vo e, sa H16 udjela u ukupnoj proizvodnji a$ruma ili 0D%.

7imuni i limete: najosjetljiviji na ladno vrijeme. Posebne mjere berbe. Plodovi koji ne zadovoljava proizvodnju soka.

0mokva: oko 4B11 vrsta. Prva vo ka koju je čovjek uz$ajo. Plod je zelen ili crn. 9ajve i proizvo a iQpan, Jtal, !urs i /rčka.

"urma@datula: u oazama pust i polupust krajeva. Nastu na stablu do 47 m. 'vje*a i su a. 9ajve i pro' , Jran, Jrak i Pakistan.Aaslina: više$odišnja biljka 2 puno vla$e. Otporna na ladno u. /lavni proizvod maslinovo ulje ("/rci). +rste maslinov$ ulja:Obično, djevičansko, ekstra djevičansko, ra"inirano ulje (od usitnjeno$ dijela masline). 9ajkvL8avmanteM- djevičansko ulje. 9ajve proizvo a i maslina u 011@: Qpanija (B mil t), Jtalija (@,7), /rčka (@), !urska (0), Portu$al ( 9ajve i proizvo a i maslinovo$ ulja: Qpanija, Jtalija i /rčka. 3 svijetu 0,7 miliona tona maslinovo$ ul

!ropsko vo e (oko ekvatora)

Banana: više$odišnja biljka do 47 m. Oko 4111 vrsta u 71 $rupa. 9ajpoznatija Lcavendis M.Coriste se svje*e, kao čips, pire, sok, alko ol. Coriste se vlakna i liš e. Prvo mjesto na tr*ištu vo a. 9ajv proizvoša i: zemlje u razvoju ( razil, #kvador, Cina i Jndija 2 više od 716) te ostale kao Jndonezija i Costarika.

;okosova palma : plod je kokosov ora : dobija se mlijeko (i za alko lna pi a). obija se i kokos(sapuni, mar$arin, ulje).Prave se i korpe, u*ad. 3z$aja se na ilipinima, Jndoneziji, Qri 8anki, Jndiji...

"lje


9/14

Proizvode se sokovi i vino. 9ajve a proizvodnja vina: rancuska, Jtalija, Qpanija, ' . 9ajve i i$ro* a: Jtal, r, Qp, ustralija.

ajCu tropama i monsunima. 9ajpoznatije vrste: zeleni, crni i tzv cvijetni.Proizvodnja: Jndija, Cina, Cenija, Qri 8anka, !urska, Jndonezija. 3potreba i u "armaciji. Jndija, QrJndonezija (F16 izvoza).

;afa( niska drvenasta biljka. 3 tropama 'rednje i Iu*ne merike, alajski ar ipela$,


10/14

;aučuk : dobija se od mliječno$ soka kaučukovca. 9ajviše od evea brasiliensis. 3 emijskoj indukoristi. 9ajve i proizvo a i prirodno$ kaučuka: Cambod*a, Jndonezija , alezija, ilipini, !ajland i (B16).

4ačinske


11/14

L erino-ovcaM (dobra vuna, loše meso)A LcrossbredM 2 nova vrsta (i meso i vuna dobri).

zgoj koza: otporne *ivotinje. anas oko @71 miliona $rla. 9ajve i uz$ajivači: Jndija, Cina, 'omalija, Pakistan.Nase: sanska koza, to$enburška, an$orska i pridonska koza

0vinjogojstvo: razvijeno u ' , Nusiji, Cini, razilu, r$entini i + . zija ima 7B1 mil svinja, a #vropmil.

;onjogojstvo : u prošlosti bio nezamjenljiv. e anizacija smanjuje broj konja. 4FH7 2 57 mil, kraj 01st 9ajviše u ' i I merici 2 @B6 ukupno$ svjetsko$ broja konja. 9ajve i uz$ajivači 011%: Cina, eksiko

r$entina.

Peradarstvo: uz$oj: kokoški, patki, $uski i urki. eso, jaja, masti i perje. 0117 kokoški BF6, patki 76%6, $uske 06.

zija i Nusija 716 ukupno$ svjetske proizvodnje.

Glavni stočarski proizvodi(...ko*a,dlaka,mast)

Aeso: ukupna svjetska proizvodnja 0117 R 0@% mil t. 3 "rici F k$ mesa po stanovniku u ustralmesa po stanovniku. 9ajve i proizvo a i $ovedine: ' , razil, Cina. 9ajve i proizvo a i svinjetine: Cina, ' , 9jemačka. 9ajve i proizvo a i piletine: ' , Cina, razil.

Alijeko i mliječni proizvodi(F16 kravlje mlijeko.lijeko se najviše koristi za pi e ali i proizvodnja sira, putera i dr.

9ajve i proizvo a i mlijeka 0117: ' (016), Jndija, Nuska ederacija. 3 0117 bilo izme u 40F 2 @4t mlijeka.

=una : bitna za tekstilnu industriju. 9ajve i proizvo a i 0117: ustralija 076, Cina 4@6.

5#B650T=8Iedna od najstariji privredni $rana.' obzirom na mjesto $dje se obavlja dijeli se na: riječno, jezersko i morsko ribarstvo. 9ajve i značaribolov.

/lavna ribolovna područja:- 'Z dio tlantsko$ okeana (du* obala 8abradora i 9ju"aundlenda 2 mjesto dodira tople $ol"ske

ladne labradorske struje).- 'J dio tlantsko$ okeana (izme u Jslanda, 8apodski ostrva i 'jeverno$ mora).- 'Z dio !i o$ okeana (sa O otskim morem 2 dodir tople kurošijo i ladne ojašijo struje)- Jstočni dio !i o$ okeana (od ljaske do &ilea).-

3lov ribe u vode im zemljama svijeta 011H:4 Cina 4@,5 mil t0 Peru H,0


12/14

% Jndonezija @,F@ ' @,B7 Iapan @,0

'vijet ukupno F1 mil t.

3lov ribe prema vrstama u svijetu 011H:4 Peruanska srdela H,5 mil t0 akalar ( ljaska) 0,F% Pru$asta tuna 0,@ (u !i om okeanu 2 ' i Iapan)@ tlantska arin$a 0,@ (Jsland i 'jeverno more)7 &ileanska skuša 4,B.

kvakultura 2 uz$oj školjki, mekušaca, rakova i riba.arekultura 2 samo vrste iz mora

'vjetska akvakulturna proizvodnja ribe, mekušaca, školjki 011H:4 Cina %4,@ mil t (oko 576)0 Jndija %,%% +ijetnam 0,4@ Jndonezija 4,@!ajland 4,@

'vijet ukupno 71,% mil t.

8ov na kitove najrazvijeniji u: 9orveškoj, + , olandiji, ' , Nusiji i r$entini. 9ajpozantije loviše k'ande jord u 9orveškoj./odišnje se od ulovljeni kitova dobije @11-711 mil k$ masti.

3 vezi s ribolovom razvija se i brodo$radnja, industrija u$lja, proizvodnja soli.

/aje se i školjke i rakovi, sun eri, koralji, biserne školjke, morske trave.

78=

8ov je dio poljoprivrede koji se bavi ulovom divljači po zakonima i pravilima lova, tra*enje i tradivljači s namjerom odstreljivanja.8ov je bio osnovna djelatnost za *ivot. anas je sport, zabava pa i zanimanje...

anjašnji lov usmjeren je na ($lavni zadaci lova:- 8ov kao uz$oj i zaštita divljači

- 8ov divljači 2 odstrijel divljači-o*e biti: lov na visoku divljač (srna, medvjed, vepar) i lov na nisku divljač ("azani,zečevi, jarebice)

9ajviše lovaca u #vropi: rancuska, Qpanija, Jtalija, + i 9orveška.? A650T=8

Quma je zajednica drveta i dru$i biljaka i *ivotinja, tijesno povezani sa *ivotnom sredinom. 9eravsu raspore ene na Z.Qume ne mo$u $dje je padavina ispod 71 mm $odišnje.3 proizvodnji sirovina drvo je na dru$om mjestu (iza u$lja a ispred na"te i čelika).


13/14

rvo se koristi 516 kao sirovina ($ra evinarstvo i industrija) i @16 kao $orivo.

Od svi šumski površina na tropske šume otpada oko 716, na četinarske %76, na listopadne 4%6 te06. 9ajve i privredni značaj je četinarski pa listopadni šuma.

/lavni proizvod je drvo, sa čak i 7111 načina korištenja. Coristi se za $radnju ku a, $rijanje, po$on "ab pre rana stoke. Qtite poljoprivredno zemljište od erozija i sl. Jmaju idrološki značaj. 3 emijskoj in proizvodnju celuloze i vještački vlakana.

Tropske šume:3 mazoniji u Iu*noj merici, Con$o u "rici, IJ zija, na alajskom ar ipela$u i u 'J ustraliji. 'kupovrste drve a: abonos, ma a$oni, tik, palisander (velika tvrdo a i te*ina, boja).3 "rici FH6, u Iu*noj merici F16, u ustraliji sa Okeanijom F16, te u ziji %16 otpada na tropske šu

0uptropske šume(anje prostranstvo. Obale sredozemno$ mora, Z obale ' a i ustralija. Iavljaju se u obliku šipra$a i

LmakiM./lavne vrste su: šimšir, čempres, kedar i plutov rast.?ume umjereni& pojaseva:+iše na ' emis"eri. /lavne su četinarske šume, listopadne u toplijim krajevima umjereno$ pojasa.Nasprostranjenost četinarski šuma po kontinentima:#vropa H16 svi šumski površina, zija @@6 i 'jeverna merika HB6.

Eksploatacija šuma po zemljama011@ $lobalni šumski volumen %B5 mrd m% a procijenjena drva biomasa na @00 mrd t. itni pokazatapsorpciju


14/14

' merika 456"rika 44,76

I merika 41,76ustralija sa Oeanijom 06

Po dr*avama: Cina 01,76A Nusija 416, ' B6, r$entina H6, !urska 7,76.

Ekonomska I

Documents

Transcript of Ekonomska I