Ekonomika preduzeca,Rentabilnost

download Ekonomika preduzeca,Rentabilnost

of 10

description

seminarski iz ekonomike preduzeca za fakultet

Transcript of Ekonomika preduzeca,Rentabilnost

UNIVERZITET TRAVNIKSAOBRAAJNI FAKULTET TRAVNIKSmijer:Drumski gradski saobraaj

Seminarski rad iz predmeta:Ekonomika preduzeca

Tema:Rentabilnost

Asistent:Vinko Jaki

Profesor: Student:Ibrahim Jusufrani Haris Ahmetovi

kolska godina 2011/2012

Uvod

Rentabilnost je trei ekonomski princip. Rentabilnost kao princip poslovanja potie iz kapitalistikih uslova privreivanja. Kada kapitalista izraunava rentabilnost, njega interesuje njegovo uee u ukupnom rezultatu poslovanja. U vrijeme socijalistikog samoupravljanja dohodak se stvara (polazna predpostavka) na zajednitvu, i to:

1.dvije, ili vie osnovnihorganizacija udruenog rada, u zajednikom procesu rada, proizvode finalni proizvod, i ostvarujui zajedniki ukupan prihod, ostvaruju dohodak ueem u tom prihodu i2.dvije, ili vie osnovnih organizacija udruenog rada, zajednikim ulaganjima (investicionim, prije svega), ostvarujui zajedniki dohodak, ostvaruju svoj dohodak ueem u tom zajednikom dohotku.

U kapitalistikim uslovima privreivanja dobit je viak vrijednosti kojim raspolae kapitalista, a u samoupravnom socijalistikom drutvu dobit odraava drugaije klasne odnose, jer je to dio dohotka radne organizacije kojim raspolae radni kolektiv kao nosilac ne samo proste nego i proirene reprodukcije. Iz toga proizilazi razlika izmeu rentabilnosti u kapitalizmu i u socijalizmu.

Pojam rentabilnosti

Rentabilnost (eng. profitability, lat. rentabilitas, donoenje prihoda, isplativost, unosnost) predstavlja svodni parcijalni princip ekonomije reprodukcije koji predoava unosnost angaovanih sredstava (uloenog kapitala) u nekom vremenskom razdoblju, odnosno u nekom poslu, a iskazuje se kroz ostvarene dobiti (poslovnog rezultata, profita) i sume angaovanih sredstava (uloenog kapitala). Drugim rijeima, rentabilnost je ekonomsko mjerilo uspjenosti poslovanja.

Ekonomski smisao principa rentabilnosti poistovijeen je sa zahtjevom ili tenjom da se ostvari to vea dobit sa to manjim angaovanjem sredstava u reprodukciji. Centralna polja u realizacija principa rentabilnosti su:maksimalan dohodakostvaren putem maksimalnog zajenikog dohotkaminimalna angaovana sredstva

Pokazatelji rentabilnosti govore o tome koliki je povrat u odnosu na ulog, govore o tome u kojoj se visini ukamatio uloeni kapital u nekom razdoblju. Budui da se uspjeh ostvaruje tek preko prometa, to se onda stavljanjem u odnos kvantificiranog izraza uspjeha i prometa dobiva pokazatelj rentabilnosti prometa.

Znaaj rentabilnosti

Pojam rentabilnosti vezan je za pojam dobiti. Ako su prihodi vei od rashoda, ostvarena je dobit; odnosno poslovanje je bilo rentabilno. Ako su prihodi manji od rashoda, ostvaren je gubitak; odnosno poslovanje je bilo nerentabilno. Zbog toga, za vlasnika kapitala, manje je znaajan proizvod koji nastaje u preduzeu od poslovnog rezultata (dobit, profit) koji stie, jer je poslovni rezultat za njega jedina realnost. Dobit je, kao pozitivan poslovni rezultat, cilj i svrha savremene, trino orijentisane firme i to, vrlo esto, u mjeri da se svjesno potiskuje djelovanje ostalih ciljeva preduzea. Za firmu koja ostvaruje rast i postie dobitak (ali uvijek istu) kae se da joj dobro ide, ali za firmu koja ostvaruje i rast i sve veu dobit kae se da joj ide sve bolje. Kada preduzee donosi gubitak, negativan poslovni rezultat, vlasnik ga radikalno mijenja ili prodaje, odnosno likvidira.

Motivacija preduzetnika je ostvarenje profita. Bankar prilikom odobravanja kredita ponaa se na isti nain, odnosno plasira kreditna sredstva na temelju oekivane rentabilnosti.

Rentabilnost je razliita od preduzea do preduzea u okviru iste grane, razliita izmeu grana i djelatnosti, a i meu nacionalnim privredama. Veliina rentabilnosti pojedinih grana i preduzea utie na kretanje kapitala i ulaganje u unosnije poslove. Vlasnici kapitala ulau kapital na slobodnom finansijskom tritu, kupujui akcije onih preduzea od kojih se oekuje da e osigurati veu dividendu i tako usmjeravaju postojei i reinvestiraju novostvoreni kapital u rentabilnija preduzea, grane, nacionalne privrede.

Osnovni cilj rentabilnosti je:-da se raspoloivim kapitalom postigne maksimalno mogu poslovni rezultat-da se racionalnim ulaganjem kapitala ostvari to vei poslovni rezultat

Mjerenje rentabilnosti

Mjerenje rentabilnosti u kapitalistikom i socijalistikom drutveno-ekonomskom sistemu

Rentabilnost se u kapitalizmu izraava profitnom stopom koja pokazuje stepen oploavanja uloenog kapitala. U socijalistikom drutveno-ekonomskom sistemu rentabilnost je pokazatelj oploavanja sredstava koja su angaovana odnosno utroena u stvaranju odreenog finansijskog rezultata. Zbog toga je vano izraunavanje rentabiliteta:

Iz ove formule se vidi da je za izraunavanje rentabilnosti potrebno da raspolaemo podacima o finansijskom rezultatu s kojim je radna organizacija zavrila poslovni period i sa visinom angaovanih odnosno utroenih sredstava za realizaciju datog finansijskog rezultata.

Izraavanje principa rentabilnosti

Uzimajui u obzir da su izrazom produktivnosti oduhvaeni obim proizvodnje i utroci radne snage, a izrazom ekonominosti vrijednost proizvodnje i trokovi elemenata proizvodnje, preostali su dohodak i angaovana sredstva ijim odnosom se izraava princip rentabilnosti. Rentabilnost, kao to je ve navedeno, predstavlja uspjenost poslovanja. Poslovni uspjeh moe se kvantificirati i izraavati na nekliko naina. Ako je rije o razlici vrijednosti prihoda i rashoda, uspjeh se izraava dobitkom ili gubitkom u bilansu; ako je rije o razlici vrijednosti trokova i uinaka, uspjeh se izraava kalkulativnim dobitkom; a ako je posrijedi razlika vrijednosti primitaka i izdataka, tada se uspjeh izraava neto novanim tokom. Ako se stavi u odnos tako kvantificirani izraz uspjeha preduzee prema uloenom kapitalu, dobiva se pokazatelj rentabilnosti.

Dobijeni koeficijen pokazuje koliko se jedinica poslovnog rezultata ostvari na jedinicu uloenog kapitala. Poto bi koeficijen dobijen na osnovu ove formule bio previe neodreen, za mjerenje rentabilnosti potrebno je elemente ovog odnosa preciznije izraziti.

Pri mjerenju rentabilnosti, kao uloeni kapital moe se uzeti:Sopstveni kapital preduzea, odnosno kapital preduzea za koji ne postoji obaveza vraanja (drutveni kapital; fond ulagaa- akcijski kapital, trajni kapital, inokosni kapital; rezerve) iSredstva preduzea, tj. prosjena vrijednost uloenih sredstava koja su iskoriena za ostvarivanje poslovnih rezultata (osnovna sredstva- neotpisani dio; obrtna sredstva; dugorona i kratkorona finansijska ulaganja).

Sa stanovita rentabilnosti sopstvenog kapitala, kao poslovni rezultat moe se upotrijebiti:-dobitak (prije oporezivanja), i-isti dobitak (nakon oporezivanja).

Sa stanovita rentabilnosti sredstava, kao poslovni rezultat preduzea moe se upotrijebiti:-dobitak uvean za iznos kamata datih drugima za korienje tueg kapitala,-ostatak dobitka uvean za iznos kamata datih drugima za korienje tueg kapitala.

Pri mjerenju rentabilnosti za razliku od predhodna dva mjerila, umjesto koeficijenta uzima se stopa, jer ona u poreenju sa kamatnom stopom daje jasniju predstavu unosnosti kapitala. Tako je dovoljno uporediti stopu ostvarene rentabilnosti sa kamatnom stopom banke, da se dobije jasna slika uspjenosti poslovanja preduzea. Npr. ako je stopa rentabilnosti manja od banine stope, kapital nije dobro uloen i obratno.

Razlika izmeu rentabilnosti u kapitalizmu i u socijalizmu

Rentabilnost je trei ekonomski princip. Rentabilnost kao princip poslovanja potie iz kapitalistikih uslova privreivanja. Kada kapitalista izraunava rentabilnost, njega interesuje njegovo uee u ukupnom rezultatu poslovanja. U vrijeme socijalistikog samoupravljanja dohodak se stvara (polazna predpostavka) na zajednitvu, i to:

1. dvije, ili vie osnovnihorganizacija udruenog rada, u zajednikom procesu rada, proizvode finalni proizvod, i ostvarujui zajedniki ukupan prihod, ostvaruju dohodak ueem u tom prihodu i2. dvije, ili vie osnovnih organizacija udruenog rada, zajednikim ulaganjima (investicionim, prije svega), ostvarujui zajedniki dohodak, ostvaruju svoj dohodak ueem u tom zajednikom dohotku.

U kapitalistikim uslovima privreivanja dobit je viak vrijednosti kojim raspolae kapitalista, a u samoupravnom socijalistikom drutvu dobit odraava drugaije klasne odnose, jer je to dio dohotka radne organizacije kojim raspolae radni kolektiv kao nosilac ne samo proste nego i proirene reprodukcije. Iz toga proizilazi razlika izmeu rentabilnosti u kapitalizmu i u socijalizmu.Princip prelomne take

Prelomna taka poslovanja, koja se naziva prag rentabilnosti oznaava obim proizvodnje ili prodaje, gde je profit jedmak nuli.Poslovanje iznad, tj. Preko prelomne take, postaje rentabilno.Odluka o obimu proizvodje ili prodaje donosi se sa ciljem da se maksimizira profit, zato to je profit dominantan cilj preduzea u trinoj privredi.Najrentabilniji profit naziva se i profit-maksimizirajui obim. On se moe odrediti na osnovu sledeih pristupa:1. ukupni trokovi-ukupni prihod2.proseni trokovi-prosean prihod

Najlaki i najdirektniji nain da se odredi nejrentabiliniji obim je poredjenje ukupnih prihoda i ukupnih trokova.Ukupan profit se maksimizira kada je razlika izmedju ukupnog prihoda i ukupnih trokova najvea.Prag rentabilnosti je obim proizvodnje ili prodaje gde se ukupan prihod izjednaava sa ukupnim trokovima, tj. gde je cena jednaka prosenim ukupnim trokovima.Prag rentabilnosti je obim proizvodnje ili prodaje gde je profit jednak nuli i naziva se jo i prelomna taka poslovanja ili taka apsolutnog rentabiliteta.

Zakljuak

Preduzee je organizacioni sistem, i to ekonomski organizacioni sistem ili, jo preciznije, mezoekonomski organizacioni sistem. Kao organizacioni sistem, preduzee je sistem koji je rezultat ovekove organizacione zamisli, koncepcije, u koju je ovek, svojim invetivnim duhom, uneo propozicije - kakvu e taj sistem organizacionu strukturu imati i kako e ona funkcionisati - po kojim zahtevima, zahtevima kojima mora odgovoriti, da bi sistem postojao, funkcionisao i ostvarivao svoje ciljeve. Ti osnovni zahtevi su prvi, poetni, takorei prazahtevi, po kojima se odreuju ciljevi, struktura i funkcionisanje organizacionog sistema. To su principi organizacije organizacionog sistema. Njih odreuje ovek. Oni su racionalni. Oni uspostavljaju odnose izmeu elemenata sistema, uspostavljaju red u sistemu, obezbeuju ouvanje reda u sistemu, eliminisanje entropije i faktora nereda.

Sadraj

Uvod2Pojam rentabilnosti..3Znaaj rentabilnosti.4Mjerenje rentabilnosti..5Izraavanje principa rentabilnosti6Razlika izmeu rentabilnosti u socijalizmu I kapitalizmu...7Princip prelomne take.8Zakljuak..91