ekologija

62 Zdrave vijesti

Piše: Ines Legović

Zvukovi mogu izazvati pozitivne emocije, kao što to može lijepa pjesma koju slušamo, koncert, pjev ptica ili šum mora. Oni mogu

biti i uznemirujući, kao plač djeteta, vri-sak osobe u opasnosti ili snažan prasak eksplozije. No mogu li zvukovi izazvati za-gađenje okoliša i utjecati na zdravlje?

- Zvuk može izazvati zagađenje. Buka je svaki zvuk koji može uzrokovati uzne-mirenje, nelagodu i psihičku napetost osobi koja joj je izložena, pa čak i stvar-nu fi ziološku ozljedu ili fi zičko oštećenje na građevini - rekao je Dražen Trnski, predsjednik Udruge za zaštitu okoliša od zvučnog onečišćenja “Želim miran život”.

Ovisno o sklonostima pojedinaca i nji-hovim psihofi zičkim karakteristikama isti zvuk u različitih osoba izaziva različite reakcije. No svaki zvuk koji izloženoj osobi uzrokuje nelagodu, napetost i uznemire-nost može se okarakterizirati kao buka. Njezina jačina mjeri se u decibelima.

- Za kvalitetan san buka u prostoriji ne bi smjela prelaziti 30 dB(A), a zvučni podražaji od 45 dB(A) mogu poreme-titi ili potpuno prekinuti san. Za učenje i poslove koji traže visoku koncentraciju poželjno je da razina buke ne prelazi 40 dB(A), a prilikom rada koji zahtijeva če-sto komuniciranje govorom 50 dB(A). Zanimljivo je spomenuti da se povećanje od 10 dB(A) subjektivno percipira kao dvostruko glasnije - ispričao je Trnski.

Kako djeluje na zdravljeBuka može biti trajna, povremena ili im-pulsna. Izloženost trajnoj buci je stalna, a učestalost povremene i impulsne buke može se ponavljati u pravilnim ili nepra-vilnim vremenskim razmacima. Impulsna buka je zvuk trajanja do jedne sekunde

koji izaziva jače uznemirenje, nelagodu i psihološku napetost više od trajne buke jednake ili čak i niže jačine. To su najčešće udarci ili eksplozije, prasak petarde, zvuk bučno zatvorenih vrata, otkucaj crkvenog zvona, pucanj iz vatrenog oružja ili eksplo-zija eksplozivnog sredstva. Oštrina i visoki intenzitet impulsne buke pojačavaju sva negativna svojstva buke bez obzira na to je li ta buka bila redovita i očekivana.

Česta izloženost buci utječe na zdravlje. Ljudi mogu prestati obraćati pozornost na buku, mogu je početi ignorirati i ne primje-

dom radnog učinka i porastom nesreća na radu. Izlaganje buci može pogoršati postojeća oboljenja - upozorava Trnski.

Dok su buku proizvodili ljudi, problem zvučnog onečišćenja bio je puno manje izražen, no kada je ona počela nastajati bez direktne ljudske aktivnosti, zagađe-nje se znatno povećalo.

Što poduzimamoZačetnik dizanja svijesti o štetnosti buke je dobitnik Nobelove nagrade Robert Koch, poznat po svojoj izjavi da će doći dan kada će se čovjek boriti protiv buke kao što se borio protiv kolere i kuge. Danas su glavni izvori buke cestovni, željeznički i zrakoplovni promet te industrijska postro-jenja, kao i buka iz ugostiteljskih i vjerskih objekata kojoj su izložene osobe koje žive ili rade u njihovoj neposrednoj blizini.

U Hrvatskoj ova problematika još nije dovoljno poznata i zastupljena u javnosti. Problemi vezani uz buku izazovu pažnju šire jav-nosti tek kada su inten-zivnije medijski popraće-ni, no i tada su informacije koje se plasiraju po-vršne i nedovoljno objektivne.

- Mediji u ta-kvim slučajevima ne konzultiraju lju-de iz struke koji bi dali objektivno stručno mišljenje te se javnosti ostavlja da na te-melju jednostranih informacija sama do-nosi svoj stav, koji je često u suprotnosti sa znanstvenim i medicinskim činjenica-ma - upozorava Trnski.

Razinu buke teško je procijeniti jer se u Hrvatskoj ne provode sustavna mjerenja, tako da nema relevantnog podatka o po-većanju ili smanjenju zvučnog onečišćenja.

- Slobodna procjena bila bi da u za-dnje vrijeme u globalu nema povećanja zvučnog onečišćenja. No loše planiranje

Zvučno onečišćenjeNapetost, razdražljivost, smetnje spavanja, ali i bolesti srca i krvožilnog sustava neke su od posljedica buke

Problem buke u prometu može se riješiti zvučnim barijerama,

smanjenjem broja kolničkih traka, smanjenjem dopuštene

brzine, korištenjem boljih materijala i boljim planom

izgradnje prometnica, a problem buke iz susjednih

objekata kvalitetnom zvučnom izolacijom i

smanjenjem emisije buke

ćivati, prilagoditi se na zvukove iz okoline. No čak i kada izostanu vidljive vanjske re-akcije organizma na buku, štetno djelova-nje buke na organizam i dalje ne prestaje i ono se nikako ne može spriječiti.

- Buka neosporno remeti san. Čak i ako se netko ne probudi, on će zbog buke iz faze dubokog sna prijeći u san koji ne po-maže tijelu da se potpuno opusti. To do-prinosi raznim oboljenjima, osobito srca i krvožilnog sustava, te utječe na psihomo-toriku očitujući se tjeskobom, depresijom, razdražljivošću, dekoncentracijom, glavo-boljama i općim osjećajem premorenosti. Poremećena koncentracija rezultira pa-

ggg uu učičičičinknknkn a a aa i i popopoporarararastststomomm n nnnesesesesrerererećaćaaagagaganannnjejee b bbbucucucci i momomm žežežež p pppogogggororo šašašatitittibbololoo jejenjnjn a a - - upupupozozzororroravavva a a a TrTrT nsnskiki. . ukuku u prproioio zvzvz ododilili i i ljljjududdi,i, p prorooblbllememečečeččišišćećenjnja a bibio o o jeje p pununu o o mamam njnjeeeekakadadaa jjje e onona aa popočečelala nnasastatajajaaj titiee l jujujudsddskekeke aaktktiviivi nononoststs i,i, z zagagađađe-e-o popopp vevevećaćaaalolo.

uzimamoananjaja svivijejeststi o štštettnoosti bubukeke

NoNobebeloloveve nnagagraradede Robobobere tatat po svvojojojoj iizjzjavavi i dada ćće e doćićie e sese čovjek boborirititi p prorotitiv v bubukekeorioio pprootiv v kolelerere i kugu e. DDananasorir buke cec sts ovni, željezznin čkč i iprommete te e indudustrir jska pposostrt o-uka iz ugostiteljskih i i vjv ere sks ihojo su izlol žene osos be koje živeeovoj neposrednon j blb izini.oj ova a probleemamatitikaka j jošoš n nijijee

znanata i zzasastutuplpljejenana u u j javava nononoststii.zzzanana i i uzuzz b bukukuku uunnjujuj š ššiirire e e jajav-v--dadaa s s su u inininteteten-n-ssskikiki p popopraaćećee--susu i infnfn orormamamacicijejessiririrajajajju u u popopoo--vovovooljljljljnononoo

tttta-a-a-aviviv mamamaa

ajajju u ljlju-u-u-kkojojo i bibibib dddaalali i obobjejektktkk ivivnonooo s strtrručuču nonossse e jajavnnnossti oosts avljlja a dada nna a te-strranih inforormaaacic jaa samammma doo-

avv, koji je često u u sus prp ototnonoststinnimm i mmededicicininskkimm ččinnjejeninicaca-

Uz bolju informiranost i veće razumijevanje problematike

zvučnog onečišćenja, bolji plan gradnje prometnica

i stambenih objekata i poštivanje prava na

kvalitetan život smanjenje zvučnog onečišćenja je

moguće, čime čuvamo ljudsko zdravlje i kvalitetu života, kao

i okoliš i kulturnu baštinu

staju kao reakcija građana koji ne mogu ostvariti svoje pravo na zdrav život za-konskim putem te pokušavaju svoje pro-bleme riješiti putem medija.

- Rezultati takvih inicijativa su različiti. Nekada inicijativa uspije i pronađe se za-dovoljavajuće rješenje, a često ljudi jed-nostavno odustanu od daljnje borbe jer naiđu na prepreke koje im se učine pre-velike. Građani često odustanu i radije će se odseliti nego pokušati riješiti problem buke. Neki će iz neznanja ili nekog drugog razloga negirati problem i nastaviti živjeti u danim okolnostima. Postoje i oni koji su svjesni problema, ali ne žele ugroziti svoj komoditet te iz prikrajka čekaju da pro-blem riješi netko drugi.

U europskim zemljama stvar je druga-čija, ljudi su osvješteniji i informiraniji po pitanju štetnosti buke i nije rijetkost da se okupe tisuće ljudi na protestnim skupo-vima. Primjer je inicijativa za rješavanje problema zračne luke u Frankfurtu - ispri-čao je Trnski. ■

pozicije prometnica, stambenih nase-lja, stambenih objekata, ali i po-većanje cestovnog prometa doveli su do toga da Hrvat-ska relativno loše stoji po pitanju zvučnog onečišćenja. U usporedbi s razvijenim zemljama stanje u Hrvatskoj još je dobro, ali to je rezultat slabije gos-podarske razvijenosti, a ne veće ekološke osviještenosti - objašnjava Trnski.

U Hrvatskoj postoje mnoge udruge koje se bave zaštitom okoliša, ali Udruga Želim miran život prva je i za sada jedina koja se bavi problemom zvučnog oneči-šćenja. Inicijative za zaštitu od zvučnog onečišćenja lokalnog su karaktera, a na-

Uz bolju informiranost i veće razumijevanje problematike

zvučnog onečišćenja, bolji plan gradnje prometnica

i stambenih objekatai šti j

staju kao reakcijaj građađ na koji ne mogo u ostvvariti i svojo e prp avavo naa zzdrd av žživivoto za-kokonsnskikim m puputetem tete ppoko ušu avavajaju svoje e pro-o-blblememee e riririjejeješišiš titi p pututemem mmededijja.a.

- - ReRezuzuzultltatati i tatakvkvihh i ininicicijajatitivava ssu u rarazlzličiči ititi.. NeNekakakadadad i ininicicic jajatitivava u uuspsppijije e i i prprrononađađa e e sese z zza-a-dododod vovovoljljljavavavajaja ućuććuće e rjrjrješešešenenennjejee, , a a a čečečeč stststo o o ljljududi i jejejed-d-d-nononostststavavavnonono o o odududustststanananu u u u odododo d d ddalalalaljnjnjnjejeje b b borororbebebe j j jererer nanaiđiđu u nanaa pp pprerereprprprprekekeke e e e e kokokoojejeje i i im m m sesese u učiččinenen p pprere---vevelilikekee. .. GrGrGrađađađđananana ii i čečečestststto o o odododususstatataanununu i ii r radaddijije e ćećee sese o oodsdsdselelelititti ii nenen gogo p pokokokušuššušatata i i ririjeješišititi p proroblblemem bubukekeke. NeNeN kiki ćće e iziz nnezeznananjnja a ilili neen kokog g drdrrugugugogogog rarazlzlz ogoga a nenegiraraatiti pproroblblememm i i n nasastaatavivvititi žživivjejetiti u u daanin m mm okololnonoststimima.a. P Posostotojeje i i o onini k kojoji i susu svvjej snssni i prproboblelemama, , alali i nene ž želele e ugugrorozizititi s svovoj j kokomomodiditetet t tete i iz z prprikikrarajkjka a čečekakajuju d da a prpro-o-blblemem rrijiješeši i nenetktko o drdrugugi.i.

U U eueuroropspskikim m zezemlmljajamama s stvtvarar j je e drdruguga-a-čičijaja ljljududii sus oosvsvjeještštenenijijii ii ininfoformrmirirananijijii popo

popopooziziziz ciciciijejejeje p p pprorororomememem tntntntniciccica,a,a, s ssstatataambmbmbmbenenenenihihihh n nnnasasasse-e-e-ljljljlja,a,a,a s s sstatatatambmbmbm enenenihihihh o o oobjbjbjjekekekekatatata,a,a, a a aalililil i ii p ppo-o-o-vevevećaćaćaćanjnjnje ee cececeestststtovovovvnonononog gg prprpromomometetetaaadododovevevelili s ssu u uu dododoo t ttogogoga a a daddad H Hrvrvvatat--skskka a aa rerelalatitivnvno o lološeše ssstotoojii ppo oopipiitatanjnju u zvzvučučnon g gg ononečečišišćećenjnja.a. U U u uspspororededbibis razvzvijene imm z zememljama a a ststananjeje u u H Hrvrvatatskskojojjojoš jee d dobobroro, ala i tot jje rezultat slal bije gos-popodadarsrskeke razvijenosti, a ne veće ekološkeososvivijej štš enosti objašnjava Trnski

Udruga Želim miran život osnovana je u Zagrebu u prosincu 2011. godine. Nastala je kao

posljedica inicijative za rješavanje problema buke crkvenih zvona. Glavni ciljevi su informi-

ranje javnosti o štetnosti buke, podizanje razine svijesti o problemu zvučnog onečišćenja i

rješavanje konkretnih problema zvučnog onečišćenja. Intenzivno rade na aktualizaciji

problema buke u Hrvatskoj, a svi kojima treba njihova pomoć ili savjet mogu im se obratiti

na broj telefona 01/2920-045 ili adresu elektroničke pošte info@zmz.hr. Dodatne informa-

cije o Udruzi mogu se pronaći na internetskoj stranici www.zmz.hr